Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
##8,ZAŠTITA ŠUMA,GUBAR Dr # A A M I L O Š M A K S I M O V I Ć
#NNSUZBIJANJE GUBARA
#PPJUGOSLOVENSKI POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKI CENTAR - BEOGRAD
Dr MILOŠ MAKSIMO VIČ
SUZBIJANJE GUBARA - PRAKTIČNA UPUTSTYA -
#MMBEOGRAD #GG1965.
BIBLIOTEKA JUGOSLOVENSKOG POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKOG CENTRA
Š u m a r s t v o 11
Odgovorni Urednik ING MILOŠ JEVTIĆ
*
Struöna r e c e n z i j a ING SRBOLJUB TODOROVIĆ ING MILOVAN JEREMIĆ
Jez ička i tehnička redakc i j a MILUTIN VUJOVIĆ, novinar
Poglavl je "SUZBIJANJE GOSENICA GUBARA" s a izuzetkom dela "Zamagl j ivanje s a z e m l j e " obradio je Ing MILOVAN JEREMIĆ
Š T A M P A
OFSET ŠTAMPA, BEOGRAD, z m a j jov ina 21
P R E D G O V O R I Z D A V A Č A
JoS jedanput smo suočeni s a izrazi tom gradaci jom gubara, jedne od
najvećih Štetočina naSih Suma i voćnjaka. Ako se dobro organizovanim i
b rzo i uporno sprovodjenim m e r a m a suzbijanja ne ublaže posledice s adaš -
nje prenamnoZenosti ove Štetočine, može se dogoditi da Stete u voćnjaci-
ma i Šumama samo u 1965. godini dostignu iznos od nekoliko desetina m i -
l i jardi d inara .
Da bi se s t ručnjac ima i svima onima koji će imati dužnost da o rga -
nizuju ili rukovode borbom protiv gubara pruži la neophodna praktična uput-
stva, izdaje s e ova publikacija pisana na naCin da je mogu kor is t i t i i svi
proizvodjači u Šumarstvu i poljoprivredi, kao i zainteresovane društveno-
politiöke organizaci je koje uCestvuju u masovnim akcijama na suzbijanju
gubara. Potreba za Štampanjem jednog ovakvog priruönika naglašena je i
Činjenicom da su poslednje publikacije o borbi sa gubarom objavljene p re
viSe od 15 godina pa ih je danas teSko naći, a u medjuvrememi nauka i
p r a k s a su doSli do novih saznanja i iskustava na suzbijanju Štetnih inseka-
ta koje , razumlj ivo, t reba da nadju svoje mesto i kada se radi o gubaru.
Publikacija s e izdaje u okviru p rograma koriSĆenja s reds tava Sa-
veznog budžeta za 1964. godinu za unapredjenje poljoprivrede i Šumarstva,
a na inicijativu Savezne komisi je za suzbijanje gubara.
Beograd decembra 1964. god.
Jugoslo venski
poljoprivredno Šumarski centar
3
тш
S A D R Ž A J
PREDGOVOR IZDAVAČA
O GUB ARU KAO ŠTETOČINI
Šteta od gubara
NeSto o životu gubara
Pr i rodni nepr i ja te l j i gubara
KONTROLA BROJNOSTI GUBARA
MarSrutna metoda
Metoda p resecan ja pravaca
Metoda klopki
Metoda oglednih površ ina
Kontrola brojnost i u voćnjacima
SUZBIJANJE GUBARA
A. Uništavanje legala
- Natapanje dinozanom
- MehaniCko uništavanje
Masovne akcije uništavanja gubara
B, Suzbijanje gusenica gubara
- U voćnjacima
Prskan je 23
OroSavanje 26
Zamagljivanje 26
ZaStitai pojasevi 27
- U Sumama 28
Zamagljivanje sa zemlje 29
Zamagljivanje iz aviona 32
Prskanje 33
ORGANIZACIJA I PLAN BORBE 34
Organizacija borbe 35
Izrada plana borbe #KK36
O GUBARU KAO ŠTETOČINI
Štete od gubara
Gubar je naS na j raspros t ran jen i j i Štetni insekat, poznat po velikim najezdama gusenica u Sumama i voćnjacima u kojima izaziva golobrst . Iz obrStenih Suma i voćnjaka gusenice mogu preć i i u druge kulture kao pšenicu, kukuruz, vinograde i d r . One se s reću u velikom broju po livada-m a i putevima, ulaze u kuće i druge ekonomske zgrade, zagadjuju izvore i potoke itd.
ObrSćene voćke ne samo da ne daju rod u godini kada su oštećene, već ni naredne godine. U obrSćenim Sumama izostaje p r i r a s t drvne mase . Ako se golobrst ponovi uzastopce dve ili t r i godine, nastupa suSenje voća-ka i Šumskog drveća.
NaSe listopadne Sume pružaju vrlo povoljne uslove za život gubara. Ali, zbog izvesnih specifičnosti za njegovo razviće u raznim kra jev ima naSe zemlje , on se svake godine u nekom području pojavljuje u većem b r o -ju, Sto znaCi da stalno priCinjava Stete. Medjutim, u glavnim područj ima svoga raspros t ran jen ja , u nizinskim hras tovim i drugim listopadnim Su-mama i pobrdju, gubar se povremeno javlja u izrazi t im gradaci jama koje t r a ju 5 - 6 godina.
U posleratnom periodu bilo je t r i takve gradaci je . Samo 1948. godine Stete su dostigle visinu prvog narodnog za jma , a u celoj gradaci j i , koja je t r a j a l a od 1946. do 1950. godine, i p reko 10 mil i jardi d inara . U drugoj gradaci j i od 1953. do 1958. godine, Stete su p remaš i le 20 mi l i jardi d inara . Stete prouzrokovane od gubara u 1964. godini procenjene su na podruCju SR Srbije na blizu jednu mil i jardu dinara, dok bi one u 1965. godini, u s lu -Caju nepreduzimanja m e r a zašti te samo u voćnjacima mogle dostići 15 mi l i ja rd i dinara.
7