8/4/2019 Br. 42. - Pujanke

1/2

I. itanje: Sir 27,30-28,7 | II. itanje: Rim 14, 7-9 | Evanelje: Mt 18, 21-35

Isus nas potie da bu-demo savreni kao naOtac. Bog nas je stvorio nasvoju sliku i moemo bitipoput njega, bez obzira tonaa grijehom ranjena naravnaginje zlu. Upravo zato nasIsus potie da se izdignemoiznad sebe i budemo boljiod onih koji nisu svjesni po-ziva i ljubavi Boje.

Koliko puta

Petar, razmiljajui men-talitetom Staroga Saveza, go-

vori o kvantiteti. Zanima gakoliko puta je duan oprosti-ti. Zanima ga norma. Zani-ma ga pravilo.

Isus nas prispodobompouava da razmiljamo pot-puno drugaije. U prispodo-

bi Isus karikira brojke, kakobi pokazao da nije bitna ko-liina. Nije bitna kolikoa,

nego kakvoa. Nije bitnokoliko opratati, nego kakoopratati.

A opratati moemo imoramo onako kako Bognama oprata. Bog nam

oprata iz ljubavi. Zato jernas ljubi spreman je opro-stiti nam sve. I mi bismo,ako doista ljubimo, trebali

biti spremni oprostiti bli-njemu sve. Uvijek i svakiput kad se moj brat ogrijeio mene.

Strpljenja imaj sa

mnom i vrat u

Neprestano valja napo-minjati da kranska ljubavne iskljuuje pravednost.

Oprostiti u srcu i ne ga- jiti mrnju prema nekomene znai praviti se kao dase nita nije dogodilo. Onajtko ini krivo, pogotovo akoto radi svjesno, namjerno iopetovano, duan je snositiposljedice svoga ina. Ali u

naem srcu ne smijemo ga- jiti mrnju ili elju za osve-tom. Dakako da je to teko,poglavito ako se nanosi zloili nepravda nama ili nekometko nam je drag, ali Isus namnigdje nije rekao da je kr-anstvo bezbrino uivanjeivota ili da e nam sve ii odruke bez previe truda.

Kranstvo govori o kri-u. Kranstvo govori o sva-kodnevnom odricanju odsebe. Kranstvo govori opotrebi vlastitog obraenja.Upravo na ljubavi prema

onima koji nama ine zlo,kranstvo ili stoji ili pada. Kad njegovi drugovi

vidjee to se dogodilo

Bitno je istaknuti jo jednu dimenziju dananjegevaneoskog odlomka iIsusove prispodobe. A to jenaglaavanje zajednice kojaima ulogu korektiva. Zajed-nica ne doputa da se u njojdogaa nepravda i mrnjaprema ovjeku. To je opo-mena svim naim zajednica-ma. uvari smo jedni dru-gima. Pozvani smo brinuti

jedni za druge i ne doputa-ti da se u naim zajednicamarazvija mentalitet koji nije uskladu s Isusovim Evane-ljem ljubavi.

Nemamo pravo pravitise nezainteresirani. Nemamopravo pretvarati se kao da senita ne dogaa oko nas. Po-trebno je reagirati i ispravljatinepravdu koja se dogaa. Po-trebno je jasno pokazati dami krani postojimo, da uo-avamo, da prosuujemo i dasmo sposobni djelovati.

Nitko od nas ne ivi u vakuumu, niti smobez korijena i mjesta na ko- jemu smo nikli. Bez obzirana koji nain se u ivotu po-stavili prema tim injenica-

ma, one ostaju istina koju sene moe iskorijeniti.

Ono to vrijedi za poje-dinca, vrijedi i za cijeli na-rod. Hrvatski narod je bitnoi nedokidivo obiljeenkatolianstvom. I makoliko se mrzitelji ka-tolikoga trudili, nika-da nee iskorijeniti iznaih dua kranski

biljeg.Na isti nain je i

svatko od nas bati-nik bogate povijestisvoga naroda. Tekei burne povijesti nakoju s pravom mo-emo biti ponosni. Odmnotva stvari kojima semoemo ponositi, dovolj-

no je spomenuti samo dvi- je. Prije svega injenicu daHrvati nikada nisu krenuliu osvajaki rat, a potom iistinski ponos zbog mno-tva arheolokih spomenikaranoga srednjeg vijeka kojisvjedoe o hrvatskoj snazi

i kulturi. Svi imamo baremneku viziju o hr vatskim ar-heolokim spomenicima.

Vjerujem da bismouspjeli prepoznati one naj-poznatije i najrjeitije. Ali,

zato ne znamo vie?To dovodi do promi-

ljanja o naem nevjerojat-nom stavu prema bogat-stvu koje su nam narataji

sauvali usprkos svim po- vijesnim neprilikama. Za-to nam nedostaje ponosa?

Zato nismo svesni bogat-stva koje imamo? Zato sene diimo onim to namdoista moe biti na diku?

to radi kola? Zato sunam vanije tue povijesti,tue pobjede, tue legendei tui junaci? Zar se sada-

njost ne razumije bolje kadse zna prolost koja nas jedo nje dovela?

Zar budunost ne cva-te i plodi bolje i kvalitetnijeako smo svjesni iz kako bo-

gate prolosti izrasta dubo-ko razgranavi korijenje?

Zar nas drugi mogucijeniti ako sami sebe nepotujemo? Zar je udo da

nas drugi smatrajumanje vrijednim kadsami sebe neznanjemi nezainteresiranoupodcjenjujemo?

R a z m i l j a j u itako pala mi je na pa-met popijevka kojupjeva jedna popular-na skupina u suradnjis jo popularnijimpjevaem. A u videos-potu im se pridruuje

i slavni glumac. Popijevkase zove Hrvatski kraljevi.Tekst je uzet iz pjesme koju

je napisao Vladimir Nazor.No, uope se ne moe utiu Hrvatskoj. Kao da se Hr-

vati srame i samog spomi-njanja svojih kraljeva.

Pjesma govori o tu-em podcjenjivanju naihstvarnih vr ijednosti.

DO SEDAMDESET PUTA SEDAMGO SPA VE LI KOGA ZAVJE TA

...rekoe nam vi ste uvijek bili roblje

i povijest vaa nalik je na groblje

na kome niti pravog kria nema

i to mi kau a u meni sve klike lau

jer ja znam to je bilo i kako je bilonerazasute na sve etiri strane

ve u mom srcu lee

ukopane otaca mojih puti i kosti

njih mrtvih ja sam ivi spomenik...

8/4/2019 Br. 42. - Pujanke

2/2

Nedjeljni liturgijski listi

Dvds vr d roz god :: 11. r 2011. :: god II :: bro 42.

sv. Pv osoSplit - Pujanke

Izdaje: upasv. pavlaap., split- pujanke | www.zupa-pujanke.comSuradnik: nikolakuzmii | Urednik: RatomiRvukoRepa

UPNE OBAVIJESTI

Danas u 9.30 je misa sa sudjelovanjem djece i molitva za poetaknove kolske godine. Ostale sv. mise u naoj upi su u 8, 11 i 19 sati.

Radnim danom svete su mise u 7.30 i 19 sati.

Ponedjeljak: Gospa Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.

Utorak: sv. Ivan Zlatousti.

Srijeda: Uzvienje svetoga Kria.

etvrtak: Blaena Djevica Marija alosna. Petak: sv. Kornelije i Ciprijan.

Tada gospodar dozva slugu i

ree mu: Slugo opaki, sav samti onaj dug oprostio jer si mezamolio.

Nije li trebalo da se i ti smilu-je svome drugu, kao to samse i ja tebi smilovao?

Slava budi vinjem Ocu, Vrutku svake ljubavi!Hvala budi Bojem Sinu to nas kriem otkupi!

ast i hvala Duhu Svetom koji svetu rtvu kria svojim ognjem zapali!

HODO AE U SOLIN DANAS U 16 SATI

Hodoae u Solin zapoinje danas poslijepodne u 16 sati. Misa u

Solinu na kojoj tradicionalno sudjeluju splitske upe poinje u 18 sati.

Blagdan Uzvienja svetoga Kria

Usrijedu 14. rujnaCrkva slavi blagdanUzvienja svetoga kria,slavnoga kria. Kri jemjesto Kristove pobje-de. Na njemu je BojiSin osudio kneza ovogasvijeta i razotkrio zlougrijeha. Sa svoga kria pri-

vukao je k sebi sve gre-nike (Iv 12,32) i objavioljubav Boga Oca koji ga jeposlao. Izdiui na njemuprinosi rtvu po kojoj jeoduzeo grijeh svijeta i za-hvalio svom Ocu sa svimakoje spaava.

Dana 14. rujna 335.godine posveena je ba-zilika Uskrsnua, koju jesagradio car Konstantin

blizu mjesta raspea. Od4. stoljea krani Istoka

sveano slave blagdan uast Spasiteljeva kria.

Kri je mjesto pobje-de, a ne poraza. Kri jeizvor ivota, a ne smrti.Kri nije samo simbol,sveti znak. Kri je ivot.Iz kria izvire ivot kakoza Krista, tako i za sva-

kog ovjeka. Kri postajeizvor najvee ljubavi, kad je iz ljubavi prihvaen.Tada je to blagoslov zaovjeka i za svijet. Kad gaodbacujem i ne prihva-am, satire me i nije bla-goslov nego prokletstvo.

Pred patnjom je naj- bolje utjeti, jer ne razu-mijemo kri ni one kojisu na njemu. Isus nijedoao ukinuti patnju i bolove zemlje, nego je doao

pokazati kako se prihvaai kako se pati: smireno ipredano, iz ljubavi premaBogu, za ovjeka. Kri jedokaz najvee ljubavi:Bog je tako ljubio svijette je dao svoga Sina Je-dinoroenca da nijedankoji u njega vjeruje ne

propadne, nego da ima i-vot vjeni (Iv 3,16).Po ivotnom kriu,

po svemu onome to mena neki nain razapinje usvakodnevici (bolest, si-romatvo, nesporazumi,nerazumijevanje, usa-mljenost, zloba ljudi kojime okruuju, nepravda ismrt), sve to postaje poKristu i u Kristu mjestosusreta s Bogom i izvorivota za svijet.

Okupljanje djejeg zbora u subotu u 14 sati. Susret ministranata i prijavljivanje novih u subotu u 16 sati.