Upload
buikien
View
468
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
Monografia Edukasaun 2017bazeia ba Timor-Leste Sensus Populasaun no Uma-kain
2015
Tanba Saida “Monografia Edukasaun”? • Relatoriu Tematiku fornese analiza klean planeiamentu setor bazeia baevidensia atu realiza vizaun komum Planu Estratéjiku Edukasaun Timor-Leste.
•Monografia Edukasaun nudar relatoriu tematiku husi relatoriu tematikuselu-seluk ne’ebé produz husi dadus sensus.
•Objetivu ODS 4 hatudu katak: Asegura kualidade edukasaun ne’ebéinkluziva no ekitativa no promove oportunidade aprendizajen moristomak nian ba ema hotu'. Sensus Populasaun hanesan oportunidadeboot ida atu estabelese dadus inisiais/baze de dadus (baseline) no atuakompaña progresu hasoru 2030.
‘”Asesu kualidade edukasaun” nudar direitu humanu rasik nune’e mosnudar dalan ida atu alkansa dezemvolvimentu sustentavel ba individual, familia, komunidade, nasaun no mundu.
Strutura Monografia EdukasaunKapitulu 1: Introdusaun
Kapitulu 2: métodu no prosedur ba analizasaun
Kapitulu 3. Atende eskola
Kapitulu 4. Literasia no lian
Kapitulu 5: Nivel Edukasaun
Kapitulu 6: Grupu vulneravel sira
Kapitulu 7: Edukasaun no servisu
Kapitulu 8: profesór no edukador sira
Kapitulu 9: Projesaun edukasaun
Kapitulu 10: Konkluzaun no rekomendasaun
Resultadu xave
Atende eskola
Pyramida Popilasaun tui porsentajen frekuensia eskola iha Timor-Leste 2015. figura 3.2 iha relatoriu
• Progresu relasaun ho sensus uluknian.
• Obstaklu sei iha atu alkansa asesuuniversal.
• Ba mane ho feto, numeru absolutuboot liu mak hetan iha grupu idadetinan 10 to’o 14.
• Menus baluk tolu hat (3/4) labarikidade entre tinan 5 to'o 9 ne’ebé ihaeskola
• Konsiderasaun total numeru emaidade boot ona ne’ebé sei atendeeskola
Persentajen distribuisaun populasaun
tuir eskola, Timor-Leste, 2015
Persentajen distribuisaun populasaun
tuir eskola, Timor-Leste, 2010
Maske periodu relativamente badak entre 2010 no 2015, distribuisaun
estudante tuir nivel edukasaun iha mudansa
Persentajen ema ho idade tinan 5 - 34 ne’ebé agora
daudaun atende hela eskola tuir seksu no tinan,
Timor-Leste 2015
Idade spesífiku atende eskolanian aas iha idade tinan 11 bafeto no mane : 87.9 no 88.7 porsentu ba mane no feto, respetivamente.
Depois idade tinan 14, atendeeskola tun lais liu
Labarik idade tinan 3 no 4
iha edukasaun pre-primaria
Iha pratika, grupu boot liu mak labarik idade 3 no 4 mak atende
tiha ona eudukasaun pre-primaria.
Tuir Sensus populasaun no uma-kain 2015, labarik 9,873 ho
tinan 3 no 4 mak atende tiha ona edukasaun pre-primaria. Ne’e
konstitui 16.2 porsentu labarik sira iha grupu idade ne’e.
Labarik mane barak liu duke feto iha eskola, 5.021 mane no
4.852 feto. Maibé, signifikativamente labarik mane barak liu ho
idade tinan 3 ou 4 presensa iha eskola duke feto iha nasaun ne’e.
Ne’e kauza persentajen labarik feto as liu mane iha pre-eskolar:
16.6 hasoru 15.9 (tabela 3.3). Hanesan ita hein katak rasiu
atende iha eskola ba labarik idade tinan 4 aas liu idade tinan 3.
Mane Feto Total
tinan 3 16,586 15,276 31,862
Tinan 4 15,083 13,956 29,039
Total 31,669 29,232 60,901
tinan 3 2,224 2,141 4,365
Tinan 4 2,797 2,711 5,508
Total 5,021 4,852 9,873
tinan 3 13.4 14.0 13.7
Tinan 4 18.5 19.4 19.0
Total 15.9 16.6 16.2
Total populasaun
Numeru iha edukasaun pre-primaria
rasiu Prevalensia
Rasiu atende Pre-primaria líkidu (tinan kotuk)
Timor-Leste, 2015 Entre labarik idade tinan 5 no 6 sira ne’ebé la atende eskola
primaria no sira ne’ebé nivel edukasasaun hatoo ou relata ho
45.9 porsentu mak atende eskola pre-primaria.
Rasiu hatudu katak labarik feto aas liu mane sira (47.1 hasoru
44.7 porsentu), ho Indeks Paridade Jéneru to’o 1,05.
Kompara ho sensus 2010, iha progresu importante iha atende
eskola pre-primaria.
Iha momentu ida ne’e, rasiu atende eskola líkidu hanesan 31,1
porsentu (NSD, UNFPA, 2012).
maibé, tabela hatudu katak 39.1 porsentu labarik sira hotu idade
tinan 5 no 6 ne’ebé la atende eskola pre-eskolar ou eskola
primaria. Entre labarik idade tinan ho 48.6 porsentu. Nivel feto
menus liu duke mane.
Mane Feto Total
Paridade
jéneru
(Gender
parity)
Tinan 5 49.1 51.6 50.3 1.1
Tinan 6 35.3 36.8 36.0 1.0
Total 44.7 47.1 45.9 1.1
Tinan 5 49.7 30.4 40.3 1.6
Tinan 6 47.4 28.0 37.9 1.7
Total 48.6 29.2 39.1 1.7
Rasiu atende eskola
% la atende eskola
Rasiu Risku Relativu (RR) ba labarik sira ho idadetinan 5-6 ne’ebé la atende edukasaun pre-primaria
iha Timor-Leste, 2015
• Labarik feto sira atende eskola pre-primariaaas liu (1.046) duke labarik mane sira
• Aileu iha partisipasaun aas liu labarik sira ihaeskola pre-primaria kompara ho munisipiusira seluk.
• Probabilidade metade labarik sira ne’ebé ho residensia menus de kualidade atendeeskola pre-primaria kompara ho sira ne’ebéiha residensia ho kualidade diak.
Kode Koor : Matak = kategoria referensia, Mean = risku aas liu la atende
eskola pre-primaria (Risku relative < .5), sabraka = risku mediu la atende
eskola pre-primaria (RR > .5 no < .70), Matak ho trasu mean = kategoria
referensia katak risku aas liu la atende eskola pre-primaria, Azul = netral.
Eskola Primaria: Rasiu Atende eskola Likida (RAL) no Rasiu Atende Eskola Brutu (RAB) iha eskola primaria
tuir seksu, karakteristika antesedente
karakteristika
antesedenteMane Feto Total
Indeks
Paridade
Jéneru
Mane Feto Total
Indeks
Paridade
Jéneru
Total 80.6 81.0 80.8 1.00 126.0 120.2 123.2 0.95
Residensia
Urbanu 84.4 84.3 84.3 1.00 113.6 109.2 111.5 0.96
Rural 79.4 79.9 79.6 1.01 130.3 124.1 127.3 0.95
Munisipiu
Aileu 84.6 84.3 84.5 1.00 134.5 124.8 129.8 0.93
Ainaro 77.0 77.1 77.1 1.00 120.0 117.2 118.6 0.98
Baucau 81.9 82.4 82.1 1.01 124.2 118.4 121.4 0.95
Bobonaro 79.8 81.3 80.5 1.02 127.1 120.2 123.7 0.95
Covalima 83.0 83.2 83.0 1.00 125.1 116.9 121.1 0.93
Dili 83.9 84.6 84.2 1.01 113.2 109.5 111.4 0.97
Ermera 72.7 71.6 72.2 0.98 139.3 130.0 134.7 0.93
Lautem 86.4 85.8 86.1 0.99 127.9 120.2 124.2 0.94
Liquiça 77.0 76.8 76.9 1.00 135.7 127.6 131.8 0.94
Manatuto 80.9 81.3 81.1 1.01 131.1 129.3 130.2 0.99
Manufahi 83.5 86.0 84.7 1.03 126.1 119.9 123.1 0.95
Oecussi 76.6 78.4 77.5 1.02 134.8 132.2 133.5 0.98
Viqueque 81.3 81.9 81.6 1.01 124.7 119.9 122.5 0.96
Rasiu Atende Eskola Líkidu Rasiu Atende Eskola Brutu
Eskola Primaria
Estudante sira iha Eskola Primaria tuir idade no seksu
Labarik sira ho idade tinan 7 ho numeru menus liu iha edukasaunprimaria kompara ho sira ne’ebé ho idade tinan 9 no 10 ne’ebé ho numerugrupu de idade aas liu.
Pirámide hatudu momos katak labarikbarak la matríkula iha Sistema eskolaprimaria tuir idade ne’ebé apropriadu.
Eskola Pre-sekondaria: Rasiu Atende Eskola Líkidu (RAL) no Rasiu Atende Eskola Brutu (RAB) iha eskola
Pre-sekondaria tuir seksu, karakteristika antesedente
Iha 2015, Rasiu AtendeEskola ba pre-sekondariaho 44.2 porsentu. TuirSensus 2015 ema total 77,982 ne’ebé mak tuiredukasaun pre-sekondaria, mane 38.915 no feto 39.067.
karakteristika antesedente Mane Feto Total
Indeks
Paridade
Jéneru
Mane Feto Total
Indeks
Paridade
Jéneru
Total 40.1 48.4 44.2 1.21 82.0 84.6 83.3 1.03
Residensia
Urbanu 59.9 67.6 63.8 1.13 103.1 102.9 103.0 1.00
Rural 33.1 41.1 37.0 1.24 74.5 77.7 76.1 1.04
Municipality
Aileu 35.2 46.7 40.8 1.33 85.5 89.2 87.3 1.04
Ainaro 42.4 49.6 46.0 1.17 86.4 84.8 85.6 0.98
Baucau 38.3 49.7 43.9 1.30 80.4 86.2 83.3 1.07
Bobonaro 33.6 43.0 38.2 1.28 66.7 74.5 70.5 1.12
Covalima 42.0 53.9 47.8 1.28 83.6 89.4 86.4 1.07
Dili 60.3 66.8 63.5 1.11 102.4 99.9 101.2 0.97
Ermera 30.4 35.1 32.7 1.16 75.4 75.3 75.4 1.00
Lautem 38.8 50.5 44.4 1.30 78.4 90.1 84.1 1.15
Liquiça 29.0 37.2 32.9 1.28 73.0 75.2 74.0 1.03
Manatuto 26.1 28.7 27.3 1.10 75.7 68.6 72.2 0.91
Manufahi 43.0 53.7 48.2 1.25 86.5 94.0 90.2 1.09
Oecussi 25.1 31.0 28.0 1.24 61.0 62.2 61.6 1.02
Viqueque 41.1 48.3 44.6 1.17 79.7 84.5 82.0 1.06
Rasiu Atende Eskola Líkidu Rasiu Atende Eskola Brutu
Eskola Pre-sekondaria
Persentajen husi populasaun ho idade tinan 13 - 15,
ne’ebé sei iha eskola tuir nivel edukasaun
Eskola Sekondaria
Rasiu Atende eskola Líkidu
(RAL) no Rasiu Atende Eskola
Brutu (RAB) iha eskola
sekondaria tuir seksu, Indeks
Paridade Jéneru (IPJ) no
karakteristika antesedente.
Persentajen husi populasaun ho idade tinan 16 – 18,
ne’ebé sei iha eskola tuir nivel edukasaun
Entre ema 79.475 iha grupu de
idade ne’e, 7.836 nunka atende
eskola (9.9 porsentu) no 10.646
uluk atende ou husik hela ona
eskola prematuramente ou antes
atu kompleta (13.4 porsentu).
Edukasaun
terseiru
(tertiary)
Rasiu Atende eskola Líkidu
(RAL) no Rasiu Atende
Eskola Brutu (RAB) iha
edukasaun terseiru
(tertiary) tuir seksu,
karakteristika antesedente
no Indeks Paridade Jéneru
(IPJ) .
karakteristika
antesedenteMane Feto Total
Indeks
Paridade
Jéneru
Mane Feto Total
Indeks
Paridade
Jéneru
Total 16.2 16.4 16.3 1.01 34.0 27.2 30.5 0.80
Residensia
Urbanu 28.2 30.7 29.4 1.09 55.8 49.5 52.7 0.89
Rural 7.5 6.7 7.1 0.89 18.2 12.0 15.0 0.66
Munisipiu
Aileu 7.2 8.0 7.6 1.12 19.3 16.4 17.9 0.85
Ainaro 6.6 6.5 6.6 0.98 15.4 11.9 13.6 0.77
Baucau 10.7 11.4 11.1 1.06 25.1 19.8 22.4 0.79
Bobonaro 5.5 6.0 5.8 1.10 15.2 10.9 13.0 0.72
Covalima 8.0 8.4 8.2 1.05 17.1 12.5 14.8 0.73
Dili 31.3 33.9 32.6 1.08 61.1 54.1 57.6 0.88
Ermera 8.0 5.1 6.5 0.64 18.9 10.1 14.3 0.53
Lautem 9.5 9.4 9.5 0.99 20.2 15.8 18.0 0.78
Liquiça 6.3 5.2 5.7 0.82 16.7 9.5 12.9 0.57
Manatuto 4.8 4.9 4.8 1.02 12.2 9.0 10.6 0.74
Manufahi 6.7 6.3 6.5 0.94 15.1 10.8 13.0 0.71
Oecussi 7.3 5.5 6.3 0.75 21.1 11.4 16.0 0.54
Viqueque 7.7 6.8 7.2 0.89 20.9 13.3 16.8 0.64
Rasiu Atende Eskola Líkidu Rasiu Atende Eskola Brutu
Edukasaun terseiru (tertiary)
Resultadu xave
Literasia
Total populasaun ho
idade tinan 5 ba leten
ho abilidade atu
koalia , le’e no
hakerek tuir lian
Timor-Leste nudar sosiadade ida ho multi-lingual no literasia tuir lian Ihamelloramentu lais liu. Iha tinan 2010 53.4 porsentu husi ema idade tinan 5 ba leten bele hakerek no le’e Tetum. Iha tinan 5 nia laran aumenta ba 62.5 porsentu
Porsentu husi
total populasaun
Total numeru
populasaun
Porsentu
husi total
populasaun
Total numeru
populasaun
La koalia, le'e no hakerek 8.2 84,882 La koalia, le'e no hakerek 12.7 115,000
Koalia deit 25.7 264,922 Koalia deit 30.5 274,641
Le'e deit 2.2 23,007 Le'e deit 2.4 21,413
Koalia no le'e deit 1.3 13,739 Koalia no le'e deit 1.0 8,695
koalia, le'e no hakerek 62.5 642,986 koalia, le'e no hakerek 53.4 481,578
Total 100.0 1,029,536 Total 100.0 901,327
La koalia, le'e no hakerek 39.3 404,992 La koalia, le'e no hakerek 49.5 446,108
Koalia deit 3.1 31,979 Koalia deit 4.1 36,597
Le'e deit 24.5 251,750 Le'e deit 20.9 188,765
Koalia no le'e deit 2.4 24,229 Koalia no le'e deit 1.9 17,103
koalia, le'e no hakerek 30.8 316,586 koalia, le'e no hakerek 23.6 212,754
Total 100.0 1,029,536 Total 100.0 901,327
La koalia, le'e no hakerek 38.0 391,025 La koalia, le'e no hakerek 44.6 401,937
Koalia deit 6.2 63,767 Koalia deit 7.2 64,676
Le'e deit 17.6 180,973 Le'e deit 11.2 101,185
Koalia no le'e deit 1.7 17,261 Koalia no le'e deit 1.0 8,793
koalia, le'e no hakerek 36.6 376,510 koalia, le'e no hakerek 36.0 324,736
Total 100.0 1,029,536 Total 100.0 901,327
La koalia, le'e no hakerek 61.0 628,057 La koalia, le'e no hakerek 68.6 618,204
Koalia deit 1.9 19,925 Koalia deit 2.5 22,602
Le'e deit 19.8 203,522 Le'e deit 16.1 144,901
Koalia no le'e deit 1.7 17,845 Koalia no le'e deit 1.3 11,940
koalia, le'e no hakerek 15.6 160,187 koalia, le'e no hakerek 11.5 103,680
Total 100.0 1,029,536 Total 100.0 901,327
Portuguese
Bahasa Indonesia
English
Portuguese
Tetum Tetum
2015 2010
Bahasa Indonesia
English
Persentajen ema literasia iha lian tuir idade, iha Timor-Leste 2015
Analfabetismu aumentarapidamente/lais los tuir idadeiha lian haat. Mudansainteresadu ita bele observa tuiridade espesífiku rasiu literasiaentre Portuguese no Bahasa Indonesia.
Populasaun idade tinan 10 ba leten tuir statutu literasia ho seksu, taxa Analfabetismu tuir idade espesífiku
Entre ema hotu-hotu idadetinan 10 ba leten 283.673 hatudu iha Sensus 2015 makanalfabetu. Feto barak liu mane mak analfabetu: 155.499 hasoru128.174.
Taxa literasia ba ema hotu-hotuho tinan 10 ba leten67,3porsentu, ho taxa literasiafeto mak menus liu (63,9 porsentu) duke mane (70,6 porsentu)
Tendénsia (tends) iha nível literasia, 2004 - 2015, tuir grupu idade tinan 5, Timor-Leste
Progresu notavel iha grupu de
idade hotu-hotu. Ba grupu de
idade ida-idak, taxa literasia
iha tinan 2015 konsistente aas
kompara ho grupu de idade
menus tinan 10 hatudu iha
tinan 2004. Resultadu hirak
ne’e hatudu efeitu husiKampaña literasia ba adultusira ne’ebé organiza depoisnasaun ne’e hetanindependensia.
Taxa literasia adultu (idade tinan 15 ba leten) tuir urbanu/rural no postuadministrativu
Taxa literasia adultu tuir nasaun sira iha Asia Sudueste (Southeast Asia)
58.3
64.4
73.9
76.0
92.9
93.1
93.5
95.0
96.1
96.4
97.0
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0 120.0
Lao People's Democratic Republic
Timor-Leste
Cambodia
Myanmar
Thailand
Malaysia
Viet Nam
Indonesia
Brunei Darussalam
Philippines
Singapore
Resultadu xave
Nivel Edukasaun
Populasaun sira ne’ebé nunka atende/tuir eskola, tuir idade no seksu
• Porsentu rua nulu resin nen (26) ema ho idade tinan 6 ba leten nunka atende eskola. Nee hamutuk ema 251.849 iha nasaun ida ne’e.
• Persentajen ida ne’e konsidera kiik bainhira ita kompara ho sensus tinan 2010, porsentu 33 maknunka atende eskola..
Kategoria idade
6-14 16,713 11.8 14,727 11.1 31,440 11.4
15-24 12,873 11.1 14,362 12.4 27,235 11.7
25-39 18,583 18.5 26,251 25.0 44,834 21.8
40-59 28,992 34.2 42,328 55.1 71,320 44.1
60 ba leten 33,725 74.1 43,295 88.2 77,020 81.4
Total 110,886 22.7 140,963 29.4 251,849 26.0
% nunka
atende
eskola
Seksu rua hotuNumeru
nunka
atende
eskola
% nunka
atende
eskola
Mane FetoNumeru
nunka
atende
eskola
% nunka
atende
eskola
Numeru
nunka
atende
eskola
Persentajen ema ho idade tinan 6 ba letenne’ebé nunka atende eskola tuirurbanu/rural no munisipiu, tuir seksu
Variadade ne’ebé bo’ot iha entre munisipiu hotu-hotu iha Timor-Leste.
Populasaun idade tinan 6 ba leten ne’ebé nunka atende
eskola tuir grupu de idade, Timor-Leste 2004, 2010 no 2015
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2004 2010 2015
Progresu signifikante iha tinan 11 nialaran hodi redús proporsaun populasaunne’ebé nunka atende eskola. iha 2004, 49 porsentu husi populasan ne’ebénunka atende eskola, hasoru prosentu33 iha 2010 no porsentu 26 iha 2015
Ema adultu ho idade tinan 15 ba leten ne’ebé kompleta niveledukasaun aas
Persentajen husi populasaun idade tinan 17 ba letenho mais ou menus ho edukasaun aas/terseiru tuir
seksu, munisipiu no residensia urbanu/rural.
Husi total populasaun ho idade tinan 17 baleten porsentu 7,3 ba mane no porsentu6,4 ba feto ne’ebé ho mais ou menus ho edukasaun aas/terseiru. Iha area urbanu aasoituan ho porsentu 16,7 ba mane no porsentu 15,9 ba feto
Resultadu xaveGrupu vulneravel sira
Taxa literasia ba ema idade tinan 5 ba leten, tuir statutu defisiente no seksu
• Taxa literasia ba ema ho defisientemenus liu kompara ho ema lahodefisiente/normal
• Taxa literasia ba feto ho defisientemenus kompara ho mane ho defisiente
Ema defisiente sira
Tuir Sensus, define katak ema ida ho defisiente mak ema ida ho problemafisiku, sensuál, mental ou defisiensiaseluk-seluk inklui vizuál/hare, rona oufisiku.
Ba grupu hirak ne’ebé ho defisiensia intelektual grave, ne’e la iha razaun tanba saida mak ema defisiente sira la ihaabilidade atu aprende oisa atu le’e no hakerek. Bele le’e no hakerek bele mos importante ba ema ho defisiente duke emanormal. Literasia ajuda ema defisiente sira atu evita izolasaun sosial, aumenta sira nia oportunidade ba merkaduservisu, ajuda hadia efeitu saúde no haforsa sira ((Erickson, 2006).
Atende eskola tuir ema ho idade tinan 5 - 24, tuir statutu defisiente no seksu
Labarik no foin-sa’e ho defisiensia hasorudisvantajen hirak ne’ebéseriu liu atu atende eskolakompara ho sira nia malukne’ebé laho defisiensia : porsentu 33,0 ba feto ho idade tina 5-24 ne,ebéatende eskola hasoruporsentu 71,2 ba ema fetolaho defisiensia/normal.
Bele hare padraun hanesanmos ba mane sira.
Persentajen feto ho idade tinan 15 - 24 ne’ebé analfabetu,
agrikultór/laos-agrikultór
Entre idade tinan 15 – 24,
porsentu 36,7 feto foin-sa’e
agrikultór mak analfabetu
hasoru porsentu 10,5 feto
foin-sa’e laos-agrikultór.
Feto foin-sa’e agrikultór
Persentajen feto foin-sa’e (idade tina 15 - 24) ne’ebé mak agora daudaun atendehela eskola, ou atende edukasaun iha pasadu, tuir statutu agrikultór/laos-agrikultór no nivel edukasaun
Persentajen feto foin-sa’e ihaedukasaun primaria mak aas liuentre agrikultór kompara ho laos-agrikultór
Inan adolesente Persentajen feto adolesente ne’ebé mak analfabetu, tuir idadene’ebé iha ona oan ou seidauk
Nivel analfabetu aas liuentre sira ne’ebé iha tihaona oan.
Labarik servisuLabarik idade tinan 10 - 17 tuir atende eskola, seksu no estatutu servisu
Enkuantu liu 88 porsentu labarik siramane no feto sei iha eskola/atende
eskola entre idade tinan 10 no 17, iha deit porsentu 31,6 labarikmane no 33,2 porsentu labarikfeto mak sei servisu.
Porsentu 6 deit husi labarik siramak la servisu no nunka atendeeskola.
Komparasaun karik, porsentu37,1 labarik mane no 39,9 labarikfeto, respetivamente servisu tihaona no atende eskola.
Persentajen labarik idade tinan 10 - 17 ne’ebé analfabetu,
tuir statutu servisu
Persentajen total ba grupu
labarik ho idade tinan 10 –
17 mak porsentu 26,2 mak
la servisu, hasoru porsentu
49,9 sira ne’ebé servisu.
Resultadu xave
Edukasaun no servisu
LEET: (Laiha empregu,
no laiha edukasaun no
laiha treinamentu)
Persentajen foin-sa’e idade tinan 15 -24, ne’ebé iha LEET, tuir
statute edukasaun
Porsentu 53,4 foin-sa’e entre idade
tinan 15 no 24 ne’ebé remata ona sira
nia edukasaun maibé seidauk servisu
iha tempu halao sensus.
Ba sira ne’ebé nunka atende eskola
persentajen foin-sa’e sira ne’ebé laiha
empregu/dezempregu no laiha
edukasaun ou laiha treinamentu kuaze
hanesan (50,0 porsentu).
Persentajen foin-sa’e idade tinan 15 -24, ne’ebé iha LEET, tuir
statutu literasia
foin-sa’e ne’ebé mak analfabetu ihaoportunidade dobru atu Laiha Empregu, no Laiha Edukasaun no LaihaTreinamentu; porsentu 17,2 husiliterasia mak LEET hasoru porsentu 36,6 foin-sa’e mak analfabetu.
Persentajen idade tinan 15 -24, ne’ebé iha LEET, tuir nivel edukasaunne’ebé hotu tiha ona no sei tuir hela edukasaun
Ema ho edukasaunprimaria, pre-sekondaria ousekondaria iha nivelmenus liu (porsentu23,1 ba primaria, 11,4 ba pre-sekondaria no 19.4 sekondaria). Sirane’ebé iha edukasaunterseiru (tertiary) ihataxa LEET ne’ebémenus liu.
Taxa foin-sa’e dezempregu tuir seksu no literasia
Ita hein katak foin-sa’e sirane’ebé analfabetu ihadifikuldade barak atu tama merkadu servisu maibéresultadu husi sensus hatudutendensia (trends) opostu.
Resultadu xave
Profesór sira
Profesór tuir tipu servisu no seksu
Nota: Numeru profesór ne’ebé enumera durante sensus aas liu duke iha Sistema Jestaun Informasaun Edukasaun(SJIE) ou EMIS 2015, mak rekorda profesór 13,586. Maibé ita tenke toma konsiderasaun katak EMIS la rejistauniversidade no profesór ho edukasaun superior/aas. Nune’e mos kategoria profesór seluk-seluk ne’ebé seidauk klaru la nesesariu atu inklui iha profesór regular.
Mane Feto
Universidade no Edukasaun aas Profesór/
Hanorin
861 396 1,257
Profesór Edukasaun Sekondaria 2,011 1,273 3,284
Profesór Edukasaun Pre-sekondaria 2,097 1,419 3,516
Profesór PEdukasaun Primaria 4,094 2,822 6,916
Edukador Infansia Sedu 84 129 213
Instrutór Eskola Edukasaun Spesial 64 42 106
Profesór Edukasaun Speial 5 6 11
Profesór Seluk-seluk 795 495 1,290
Ajudante Profesór seluk-seluk 19 6 25
10,030 6,588 16,618 Total
Seksu
Total
Profesór tuir idade no seksu
Grupu idade nurak liu ( tinan 20 – 29) domina husi feto sira, enkuantu tinanboot liu domina husi mane sira.
Distribuisau profesór
tuir munisipiu no seksu
Persentajen profesór aas liu mak
sira ne’ebé servisu iha munisipiu
Dili.
Konkluzaun no rekomendasaun
• Atende eskola primaria tuir idade ne’ebé apropriadu hahu diak ona. Maibé sei ihaesforsu importante ne’ebé presija atu atinji meta/objetivu Planu Estratéjiku Nasional Edukasaun atu fornese edukasaun bazika universal, obrigatoriu no gratuitu
• Iha mos progresu boot atu redús porsentu ema idade tinan 6 ba leten ne’ebé nunkaatende eskola kompara ho sensus 2010, bainhira porsentu 33 husi populasaun nunkaatende eskola
• Timor-Leste nudar sosiadade ida ne’ebé multi-lingual no literasia tuir lian hetanmelloramentu lais liu. Iha 2010, 53% husi ema idade tinan 5 ba leten ne’ebé bele le’eno hakerek iha tetum. Iha tinan 5 nia laran aumenta ba 63%
• Maibé, diskrepánsia sei eziste iha nivel hotu-hotu entre area rural no urbanu no entre munisipiu hotu.
• Situasaun espesífiku kona ba grupu vulneravel presija asaun espesífiku atu aumentasira nia asesu ba edukusaun ho kualidade. Sira nia pozisaun presija atu estuda kleanliu tan atu nune’e bele permite formulasaun programa espesífiku.
• Hadia kestionariu ba sensus tuir mai espesial kona-ba statutu eskola no defisientesira.
Obrigadu