Broj 189. Godina V. 23. svibnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

kapetan bojnog broda Robert HRANJ, naË elnik Sluæ be z a NATO i Pz M

» ekaju nas brojne i z ahtjevne z adaÊ e

RAZGOVOR

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

»ESTITAMO

kapetan bojnog broda Robert HRANJ, naË elnik Sluæ be z a NATO i Pz M

RAZGOVOR

» ekaju nas brojne i z ahtjevne z adaÊ e

naslovna strana besplatna 5/20/08 4:24 PM Page 1

N aæalost, udarne vijesti na naπem planetu proteklih su dana govo-rile o katastrofalnom potresu u Kini, koji je odnio desetke tisuÊaljudskih æivota. Naravno, u spaπavanje unesreÊenih i saniranje ma-

terijalnih πteta ukljuËeni su i pripadnici kineske vojske i policije, i to njih vi-πe od 110 000. Vojna pomoÊ stigla je i iz inozemstva. Na priloæenoj fo-tografiji, kineski satnik Guan Youfei pozdravlja ameriËkoga brigadnog ge-nerala Charlesa Hoopera, ameriËkoga vojnog izaslanika u kineskoj metro-poli. Amerikanci su za poËetak poslali dva transportna zrakoplova C-17,puna hrane, vode, pokrivaËa, alata i drugih potrepπtina. Za pomoÊ Kine-zima zaduæeno je ameriËko PacifiËko zapovjedniπtvo.

2

PEKIN G

P rvi vojnik πvedskih oruæanih snagaHakan Syren javno je objavio da Êe,u skladu s najavljenim smanjenjem

proraËunskih troπkova za obranu, πvedskeobrambene sposobnosti odsad biti manje.Stezanje remena Êe se odraziti i na provo-

enje meunarodnih mirovnih misija, citira ga agencija DPA. Takve rijeËiproturjeËe Syrenovim prijaπnjim izjavama, po kojima je “trebalo imati hra-brosti poduzeti takvu akciju”. Odgovor πvedskog predsjednika Vlade bioje jednostavan. Rekao je za radijske vijesti da “svaka aktivnost koja se fi-nancira iz poreznih davanja i susreÊe se s deficitom ili rashodima uvijekdobiva isti odgovor: sugerirajte nam kako da rijeπimo problem”.

G lavni grad Nizozemskih Antila, Cura-çao, svake tri godine je domaÊin Da-na Nizozemske mornarice. Proslava

se odræava kako bi mornarica odala poËastnaslijeu πto ga imaju u tom udaljenom kut-ku svijeta, kao i da Nizozemci zahvale lokal-nom stanovniπtvu tog otoËja u Karipskomemoru. Ove godine, na proslavi su bili i njiho-vi kolege iz AmeriËke ratne mornarice, a de-monstracijski tim zrakoplova F-16 izveo jesvoj program iznad otoka.

J apanska vojska je proteklog vi-kenda iz mjesta Chofu blizu Toki-ja morala evakuirati 16 000 sta-

novnika. Naime, u oæujku su ondje pro-naeni ostaci jednotonske bombe, kojaje vjerojatno suvenir sruπenoga ameriË-kog bombardera B-29, koji je svoju tuæ-nu sudbinu doæivio 1945. Akcija je bila brza i inæenjerci su demontiraliopasni predmet za manje od dva sata, a svi ljudi koji su æivjeli u krugu od500 metara daleko od bombe vratili su se u svoje domove.

23. svibnja 2008.

TO KIO

DUBLIN

STO C KH O LM

O TTAW A

P ripremio D. VLAHOVIΔ

C UR AÇ AO

U aktualnu globalnu kampanju zabrane koriπtenja kazetnih bombiukljuËio se i papa Benedikt XVI., reËeno je 18. svibnja u novosti-ma Voice of America. Sugerirao je diplomatima na meunarod-

nom kongresu u Dublinu da potpiπu ugovor o zabrani oruæja koje je do-sad ubilo ili ranilo tolike tisuÊe civila. “Potrebno je ispraviti pogreπke izproπlosti”, rekao je Sveti Otac, dodavπi da je molio za ærtve tih bombi injihove obitelji. InaËe, skup u Irskoj na kojemu se razmatra zabrana pri-mjene bombi sa zvonËiÊima okuplja izaslanike iz viπe od 100 zemalja, none i iz SAD-a, Izraela, Rusije i Kine.

ProraËunske nesuglasice

PomoÊ K ini

USAF

Förs

vars

makte

nS VIJ ET

O pasni ratni ostatak

K anadski dræavni duænosnici objavili su 16.svibnja da nekadaπnji sjevernoameriËki bri-tanski dominion odsad ima vlastitu inaËicu

Viktorijina kriæa, najviπega britanskog vojnog odli-kovanja. Novi kriæ je rezultat “mnogih razmiπljanja,istraæivanja historiografije, posveÊenosti detaljima i suradnji”, kaæu Ka-naani. Izvorni Viktorijin kriæ pojavio se 1856., a od dosad 1353 odliko-vana vojnika samo su 94 Kanaana. Vojnici Êe ga odsad dobivati odlu-kom svoje vlastite vlade, a zanimljivo je da Êe kanadski kriæ biti iskovandijelom od metala od kojega se radi i britanski, a dijelom od komadiÊametala iz svake od kanadskih regija.

Daleko od Nizozemske...

K anadski Viktorijin kriæ

US

Navy

Papa protiv kazetnih bombiN

ational D

efe

nce

02 strana vijesti.qxd 05/20/08 15:52 Page 2

Triumf (napokon) u operativnoj uporabi

Prilikom poæara, poplava, potresaili nekih drugih prirodnih katastro-fa, ne smiju postojati granice kojebi sprijeËile pomoÊ susjedu iz re-gije u nevolji. “U takvim situacija-ma svi postajemo jedna postroj-ba“, naglasio je glavni vatrogasnizapovjednik Mladen J urin

Prilagoavanje organizaciji kaoπto je NATO velik je napor zaoruæane snage svake partnerskedræave, pa tako i naπe. Preuzimalismo obveze za koje smo bili uvje-reni da ih moæemo realizirati. Pritome nismo æeljeli biti ni pres-kromni ni nedovoljno ambiciozni…

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-6 20-2500-328106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 236 0000-1101321302 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Bio je to prije svega posjet kolegama, razmje-na meusobnih iskustava, prilika za nove spoz-naje i detaljnije upoznavanje, ali svakako i velik

iskorak prema, vjerujemo, uspjeπnoj buduÊojsuradnji. VeÊ za kratko vrijeme moglo se

nazreti da imamo mnogo zajedniËkog unatoËrazlikama, a razmjena informacija iz struke

uvelike Êe koristiti i jednima i drugima

S t r a n a 4

UnatoË kaπnjenju u razvoju, S-400 je tolikonapredan PZO sustav da bi u iduÊih deset

godina mogao postati najveÊi izvozni uspjehruske namjenske industrije

S t r a n a 2 2

S t r a n a 8

Kapetan bojnog brodaRobert Hranj, naËelnikSluæbe za NATO i PzM

Naslovnicu izradio Predrag BEL U© IÆ

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

ZajedniËka vatrogasna vjeæba zraËnih i zemaljskihsnaga Maarske i Hrvatske

Predstavnici Odjela hrvatskih vojnih glasila u dvodnevnom posjetuuredniπtvu Ëasopisa Vojska Ukrajine

S t r a n a 1 2

03 strana 05/21/08 08:15 Page 3

23. svibnja 2008.

RA ZG OVOR

4

V rlo brzo po ulasku RepublikeHrvatske u NATO-ov programPartnerstva za mir, u MORH-u

je osnovana Sluæba za NATO i PzM.Osnovana je sa zadaÊom pripreme sta-vova i pozicija MORH-a o brojnimvaænim pitanjima suradnje Hrvatske iNATO-a, te da bude svojevrsni pos-rednik izmeu MORH-a i NATO-a i utom smislu uskladi i organizira sve ak-tivnosti koje trebaju pripremiti obram-beni sustav za punopravno Ëlanstvo uNATO-u. Bukureπtanska pozivnica ve-liko je priznanje njihovu radu i dobarpovod da obavimo razgovor s naËelni-kom Sluæbe, kapetanom bojnog brodaRobertom Hranjem. Iako je taj Ëasnikdanas i obnaπatelj duænosti pomoÊnikaministra obrane za obrambenu politi-ku, u razgovoru smo se zadræali uglav-nom na pitanjima koja se tiËu njegove“izvorne” sluæbe...

Kako je trenutak dobivanja pozivnicebio doËekan u Sluæbi za NATO i PzM?

Bili smo intenzivno ukljuËeni u pri-preme sudjelovanja predstavnika

MORH-a u Bukureπtu. Iako sam izSluæbe ondje bio nazoËan samo ja, svisu djelatnici vrlo emotivno doæivljava-li samit, koji je bio ostvarenje jednogod ciljeva na kojima je Sluæba radilaveÊ godinama. Ukratko, svima nam jebilo izrazito drago. OsjeÊali smo se di-jelom jedne velike priËe kojoj smo isami dali znatan doprinos. Hrvatskaje dobila pozivnicu za Ëlanstvo u NA-TO-u. No to nije ni blizu zavrπetkapriËe. Joπ nas Ëekaju mnogobrojne za-daÊe i veliki koraci, tako da praktiËkinismo ni imali vremena poπteno pro-slaviti dobivanje pozivnice.

S osnivanjem Sluæbe za NATO iPzM bili ste na njezinu Ëelu, potomste izbivali, a onda se opet vratili itu ste posljednje dvije godine. Kakoje Sluæba rasla i napredovala sve tovrijeme?

Sluæba se znatno promijenila, no netoliko u broju pripadnika: bila je ma-la i joπ je uvijek relativno mala. Fluk-tuacija kadra bila je priliËno velika,ali je Sluæba sazrela. Razvili smo pro-

filirane struËnjake za pitanja surad-nje s NATO-om i osjeÊa se kvalitetanpomak u radu.

© to biste ocijenili najveÊim postig-nuÊem Sluæbe?

Vrlo je teπko izdvojiti neπto pojedi-naËno. Sigurno je da je pozivnica zaËlanstvo u NATO-u neπto vrlo doj-mljivo, no rad Sluæbe je kontinuiran iimamo brojne svakodnevne zadaÊekoje moramo realizirati. Svaku doæiv-ljavamo kao vlastiti uspjeh, od godiπ-njih planova za Ëlanstvo, preko radana partnerskim ciljevima, procesaplaniranja i analize, do organizacijebrojnih seminara i vjeæbi... Iako tuSluæba za NATO predstavlja samo je-dan manji dio sveukupnih napora iangaæiranja cijelog obrambenog sus-tava, pozitivne ocjene koje Ëesto do-bivate od NATO-ovih struËnjaka veli-ka su satisfakcija.

S druge strane, πto je bilo najteæe?» esto je velik izazov bio koordinirati

brojne institucije i cjeline u MORH-u

P r ilag o avanje o rg ani z ac iji k ao π to je N A T O ve lik je nap o r z a o ru æ ane snag e svak e

p artne rsk e d r æ ave , p a tak o i naπ e . S vo je vo ljno sm o p r ih vatili p r e u z im anje o d r e e nih

stand ard a, p ravila p o naπ anja i naË e la. S ve to p o d raz u m ije va p ro m je ne i r e fo r m e , a

k ad se su o Ë avate s njim a nailaz ite i na o tp o r e . M i sm o to , k ao su stav, re lativno u s-

p je π no p re bro d ili. P r e u z im ali sm o o bve z e z a k o je sm o bili u vje re ni d a ih m o æ e m o r e a-

li z irati. P r i to m e nism o æ e lje li biti ni p re sk ro m ni ni ne d o vo ljno am bic io z ni …

Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio Dav or K IRIN

» ekaju nas brojne i zahtjevne zadaÊe

naËelnik Sluæbe za N AT O i PzM i ob-

naπatelj duænosti pomoÊnika ministra

obrane za obrambenu politiku

Kapetan bo jnog broda Rober t HRANJ

• oËekuje nas formalno pregovaranje s

N AT O -om i njegovim Ëlanicama o Ëi-

tavom spektru politiËkih, gospodar-

skih, obrambenih, pravnih i sigur-

nosnih pitanja

• radi pune integracije u N AT O , Hrvat-

ska preuzima i dodatne obveze prila-

go avanja svog obrambenog sustava

• struËnjaci Saveza na zadnjem sas-

tanku rekli su da je Hrvatska, po

svemu sudeÊi, najspremnija od svih

dræava koje su uπle u N AT O

04-07 strana 5/20/08 3:41 PM Page 4

23. svibnja 2008.5

i OSRH-u koje su bile ukljuËene u po-jedine zadaÊe i projekte. Pitanja supriliËno specifiËna i Ëesto zahtijevajuvisoku razinu specijalistiËkih eksperti-za i znanja, potrebnih za vrlo πirok di-japazon tema suradnje s NATO-om.Sluæba je uglavnom “veza” izmeuOSRH-a i NATO-a, tako da je naπ ko-naËni "proizvod" prema NATO-u us-pjeh cijelog sustava.

U skladu s tim, kakva je vaπa surad-nja s drugim ustrojbenim cjelinamaMORH-a i OSRH-a?

OpÊenito govoreÊi, suradnja je bilauspjeπna, πto potvruju zadnje pozi-tivne ocjene struËnjaka NATO-a ipredstavnika dræava Ëlanica, a u ko-naËnici i dobivena pozivnica. Prila-goavanje takvoj organizaciji kao πtoje NATO velik je napor za oruæanesnage svake partnerske dræave, patako i naπe. Dragovoljno smo prihva-tili preuzimanje odreenih standar-da, pravila ponaπanja i naËela. Sve topodrazumijeva promjene i reforme, akad se suoËavate s njima nailazite ina otpore. Mi smo to, kao sustav, re-lativno uspjeπno prebrodili. Preuzi-mali smo obveze za koje smo bili uv-jereni da ih moæemo realizirati. Nis-mo æeljeli biti ni preskromni ni nedo-voljno ambiciozni, jer smo se samotako mogli usmjeriti na prave reform-ske zadaÊe i projekte.

NajveÊi problem za Hrvatsku nakonRige, πto je bilo navedeno i u dekla-raciji samita, bilo je prihvaÊanjeNATO-a u naπem javnom mnijenju.Slika se promijenila, a u tome jesudjelovala i vaπa Sluæba?

JaËanje potpore javnosti bilo je pita-nje na kojemu su se angaæirale mno-gobrojne dræavne institucije, posebnoMVP i naπa Misija pri NATO-u. Hr-vatska je izradila i posebnu strategijuinformiranja javnosti o pitanjima bu-duÊeg Ëlanstva u NATO-u. To je bilazadaÊa na kojoj smo se i mi morali po-sebno angaæirati. Vjerujem da jedanod razloga poveÊanja javne potporeleæi u Ëinjenici da smo na objektivannaËin uspjeli prezentirati dovoljno in-formacija o tome πto je NATO i πto zaHrvatsku znaËi Ëlanstvo. Jedan odproblema bio je i to πto pitanje Ëlan-stva nije visoko na listi prioriteta pros-jeËnih graana, i oni su teπko moglineposredno povezati pitanja sigurnos-ti dræave i koristi Ëlanstva u jednoj

takvoj organizaciji kao πto je NATO.Kad se jasnije prezentirala veza izme-u naπe neposredne sigurnosti i Ëlan-stva u NATO-u, te moguÊnosti da kaoËlanica neposredno utjeËemo na odlu-ke o vlastitoj sigurnosti i sigurnostinaπe regije, potpora javnosti znatno jeporasla. No, ovom pitanju moramoposveÊivati duænu pozornost i u godi-nama koje dolaze, jer smisleno i aktiv-no sudjelovanje u organizaciji kojaodluËujuÊe utjeËe na pitanja sigurnos-ti i obrane svojih Ëlanica zahtijevapotporu vlastite javnosti.

J esu li kontakti s drugim aspirantimaza Savez sada intenzivniji u smisluda æele da im prenesemo svojapristupna iskustva?

U svom pribliæavanjuNATO-u, Hrvatska je in-tenzivno suraivala s al-banskim i makedonskimprijateljima u AmeriË-ko-jadranskoj povelji iliA3. Hrvatska je spremnanastaviti s takvom surad-njom i dalje, jer se poka-zalo da je to iznimno koris-no za stabilizaciju ci-jele regije.U tomsmislu,odmahpoulaskudræavanaπeregijeu

PzM, Hrvatska je ponudila suradnju ipomoÊ i tim novim Ëlanicama PzM-a.Ponudili smo im suradnju u podruËjuobrambenog sustava, te ekspertizu iiskustva naπeg pribliæavanja NATO-u.Hrvatskoj je u interesu da cijela regijau bliskoj buduÊnosti bude obuhvaÊe-na procesima integriranja u EU i NA-TO, i stoga πto takvim pristupom, ukonaËnici, promiËemo i πtitimo vlasti-te interese. Suraujemo s predstavni-cima ministarstava obrane Crne Gore,BiH i Srbije. Ne æelimo se nametati,ali spremni smo za suradnju i pomoÊ.

OËekuje li se u sljedeÊih godinu da-na sudjelovanje pripadnika

OSRH-a u nekoj veÊojNATO-ovoj vjeæbi, u

kojoj dosad nismosudjelovali?

Nema nekih veli-kih promjena zaOSRH. VeÊ sadsudjelujemo ubrojnim vjeæbama

s NATO-om. Samapozivnica neÊe

niπta bitno

RA ZG OVOR

04-07 strana 5/20/08 3:43 PM Page 5

623. svibnja 2008.

RA ZG OVOR

promijeniti: idemo ritmom i planomkoji je bio odobren u normalnim pro-cedurama. Sve vojne vjeæbe NATO-aplaniraju se i dvije godine unaprijed.Nastavit Êemo sudjelovati u vojnimvjeæbama u skladu s vlastitim potre-bama i procjenama. Podsjetit Êu naproπlogodiπnji Noble Midas, πto je do-datni pokazatelj koliko je Hrvatska uorganizacijskom smislu spremna zaobveze koje Êe Savez postavljati.

Koje NATO vjeæbe predstoje u samojHrvatskoj?

Neπto veliko poput Noble Midasazasad nije u planu, nego znatno ma-nje vjeæbe, stoæerne ili sa simboliË-nim snagama. U ovoj godini planira-mo sudjelovati u 20-ak meunarod-nih vojnih vjeæbi, od toga πest u Hr-vatskoj. No, nije iskljuËeno da za dvi-je-tri godine opet preuzmemo nekiveÊi projekt.

U medijima se u posljednje vrijemeprovlaËilo pitanje naπih kadrova kojibi trebali raditi u NATO-u. Ima li ihdovoljno i odgovaraju li kriterijima?

Jedna od obveza koju RH eksplicit-no prihvaÊa jest i obveza sudjelovanjau zajedniËkim zapovjedniπtvima, πko-lama, institucijama i agencijama NA-TO-a. Pokazalo se da je za svaku no-vu Ëlanicu to velik izazov. Koliko segod dræava pripremala, doæivi veÊi ilimanji πok kad se od nje zatraæi da po-πalje 5 0-ak ili viπe πkolovanih i iskus-nih ljudi u institucije Saveza. Mislimda Êe to i za nas biti izazov, ali uvje-ren sam da smo se za njega priliËnodobro pripremili. Jedan od naËina bi-lo je sudjelovanje u radu NATO-ovihtijela i institucija tzv. Partnerskim sto-æernim elementom. Tu je Hrvatskabroj jedan meu partnerima kad je ri-jeË o broju djelatnih vojnih osoba kojerade u NATO-u: u ovom trenutku imaih 18. Naπi Ëasnici i doËasnici rade zaNATO, a Hrvatska snosi odreenetroπkove njihova rada. Oni rade u"NATO okruæenju", po NATO proce-durama i pravilima, Ëime stjeËu naj-neposrednije praktiËno iskustvo o Sa-vezu, a potom se vraÊaju u Hrvatsku ita iskustva prenose u naπ sustav. Sdruge strane, obavljamo predselekcijuljudi koji bi odgovarali buduÊim po-trebama rada u NATO-u. Odreujemoih po njihovim afinitetima, vjeπtinamai sposobnostima i gradimo bazu po-tencijalnih kadrova za rad u NATO-u.

Kakav je interes unutar OSRH-a zarad u Savezu?

PriliËno velik. L judi vide da je to no-vo, meunarodno okruæje, u kojemuse mogu dokazivati. Radite po stan-dardima i naËelima Saveza, suoËava-te se s realnim problemima meuna-rodnih operacija, sudjelujete u radumeunarodnih stoæera... To je za sva-kog vojnika izazov, ono zbog Ëega je iodluËio obuÊi odoru.

Kad uemo u NATO, hoÊe li Sluæbaza NATO i PzM opstati u sadaπnjemobliku?

Svakako nas Ëeka preustroj, a o tomeu kojem Êe smjeru iÊi ne bih spekuli-rao. U svakom sluËaju, i u sljedeÊemrazdoblju Sluæba Êe biti vaæna povezni-ca izmeu NATO-a i obrambenog sus-tava RH. Od naπe zemlje se oËekuje daaktivno sudjeluje u radu Saveza. Brojnasu pitanja o kojima NATO raspravlja i uraznim odborima donosi odluke. Odnas se oËekuje da o tim pitanjima ima-mo stav i tu Êe biti vaæna uloga Sluæbe:ne da daje stavove nego da pronalazisluæbene i kvalificirane odgovore testruËnjake za razna sloæena podruËja, ito Ëesto u vrlo kratkom roku.

Obnaπate duænost pomoÊnika minis-tra obrane za obrambenu politiku.Na πto ste trenutaËno usredotoËeni usklopu te funkcije?

VeÊih promjena nema. Aktivnosti upodruËju obrambene politike Republi-ke Hrvatske nastavljaju se svojim rit-mom. KljuËni prioriteti nam ostajuulazak u NATO i EU. Hrvatska nas-tavlja s angaæmanom u Afganistanu,gdje dajemo svoj doprinos naporimameunarodne zajednice u izgradnjistabilnijeg i sigurnijeg druπtva. Isto-dobno, ne zaboravljamo i ostale obve-ze. Hrvatska æeli biti dio rjeπenja pita-nja sigurnosti i mira u svijetu i tu smovrlo aktivni, naroËito u mirovnim ope-racijama UN-a. Kao πto znate, nakonmnoπtva misija u kojima smo sudjelo-vali s promatraËima, prvi put sprema-mo i cijelu postrojbu za Golansku vi-soravan. Na unutarnjem planu, sudje-lujemo u izradi strategijskih planskih iprogramskih dokumenata iz podruËjaobrane. Takoer æelimo zavrπiti sasvim planiranim i precizno zacrtanimprocesima reformi, kako bi naπe Oru-æane snage bile bolje, modernije,opremljenije i uËinkovitije za nacio-nalne i meunarodne zadaÊe.

VeÊ ste rekli da posao oko Ëlan-stva u NATO-u nije zavrπen i danas joπ Ëekaju veliki koraci. Naπto se oni odnose?

Kako nam mnogi prijatelji i sa-veznici govore, “Hrvatska trËizavrπni krug” na dugoj trci ulas-ka u Ëlanstvo. Na nama je da tajkrug otrËimo u skladu s dosada-πanjim “performansama” , akomogu tako reÊi. Sama pozivnicaznaËi za nas dodatne obveze ione su priliËno precizno definira-ne. OËekuje nas formalno prego-varanje s NATO-om i njegovimËlanicama o Ëitavom spektru poli-tiËkih, gospodarskih, obrambe-nih, pravnih i sigurnosnih pita-nja. Tu moramo davati precizneodgovore, i to je u biti tehniËkidio posla. Po okonËanju pregovo-ra, Hrvatska de facto postaje Ëla-nicom. Doduπe, joπ neÊemo imatipravo glasa, ali Êemo moÊi sudje-lovati u svim vaænijim tijelimaNATO-a i davati miπljenje o svimbitnim pitanjima. Nadalje, radipune integracije u NATO,

Hrvatska preuzima i dodatneobveze prilagoavanja svogobrambenog sustava. Dosadaπnji“partnerski ciljevi” sad postaju“ciljevi snaga” i ulazimo u procesNATO-ova planiranja snaga. Pa-ralelno s vanjskim obvezama, Hr-vatska mora ubrzati svoje reform-ske procese i zavrπiti preustrojOSRH-a. No, niti formalnim ulas-kom u NATO svi procesi neÊezavrπiti. Trajat Êe godinama, a ne-ki kaæu i 10-ak godina, πto poka-zuju iskustva dræava koje su uπleu prethodnim ciklusima proπire-nja. Ipak, napominjem da su namstruËnjaci Saveza na zadnjemsastanku rekli da je Hrvatska, posvemu sudeÊi, najspremnija odsvih dræava koje su uπle u NATO,ne zato πto smo neπto posebnonego zato πto smo imali viπego-diπnje temeljite i stroge pripremeakcijskim planom za Ëlanstvo iprocesom planiranja i analizira-nja snaga. U njima smo sudjelo-vali od 2002. i pokazalo se da suvrlo korisne za buduÊe Ëlanice.Neki ih nisu imali i pokazalo seda im to dan-danas nedostaje.

04-07 strana 5/20/08 3:43 PM Page 6

23. svibnja 2008.7

MORH

P otpredsjednica Vlade za unutarnju politiku– ura AdleπiË sastala se 19. svibnja u MO-RH-u s djelatnicama Ministarstva obrane i

pripadnicama Oruæanih snaga. Susret je organizi-ran u prigodi obiljeæavanja Dana Oruæanih snaga,a na njemu su bili i ministar obrane Branko Vuke-liÊ, zamjenik naËelnika GS OSRH-a general pu-kovnik Slavko BariÊ te drugi visoki duænosniciMO-a i OS-a.

"Æene su dale nemjerljiv doprinos pobjedi u Do-movinskom ratu, ali i u izgradnji modernih Oruæa-nih snaga. Profesionalizam, visoka vojna izobraz-ba, predanost duænosti, Ëast sluæenja narodu i do-movini najËvrπÊe su jamstvo koje danas dræi æenuspremnom preuzeti i najviπe duænosti u Oruæanimsnagama", rekla je potpredsjednica Vlade – ura

AdleπiË. Napomenula je i kako za postizanje tog ciljatreba razbijati predrasude o æenama kao slabijem spolu,te o vojsci kao ekskluzivno muπkoj profesiji.

Iako je u Hrvatskoj visok udio æena u MO-u i OS-u,postotak æena s najviπim Ëinovima i na visokim zapov-jednim duænostima relativno je nizak. Iako taj postotaknije loπ, pogotovo ako se usporedi s drugim zemljama,prema rijeËima – ure AdleπiË, on moæe biti i bolji. "Ima-mo punu potporu Vlade i predsjednika Vlade da se raz-motre mjere kojima se moæe omoguÊiti da æene pod is-tim uvjetima jednako napreduju. Budite sigurni da Êe-mo sljedeÊe godine u ovo doba imati prve dobre rezulta-te", izjavila je potpredsjednica Vlade. Istaknula je i kakose æene sve viπe javljaju u Oruæane snage, πto govori onjihovu povjerenju u sustav, te kako se nada da Êe do

kraja mandata ove vlade Hrvatska vojska dobiti pr-vu æenu s Ëinom generala.

Ministar VukeliÊ je rekao da se o radu æena u MO-ui OS-u mogu izreÊi samo pohvale, te da Êe se stvaratijoπ bolji uvjeti za njihov profesionalni razvoj, rad i na-predovanje. Naglasio je i kako primjerice meu 870kandidata, koliko ih se ove godine prijavilo za pro-gram Kadet, ima 219 æena, te da se i za dragovoljnosluæenje vojnog roka, s kojim se kreÊe ove godine,mogu prijaviti jednako i æene i muπkarci.

General BariÊ je napomenuo da su æene danas za-stupljene u svim misijama i svim postrojbama Oru-æanih snaga, te da ravnopravno sa svojim kolegama

izvrπavaju sve zadaÊe. Zahvalio je svim pripadnicamaHrvatske vojske, koje su, kako je rekao, "podigle kulturui stoæernog rada i rada u postrojbama na mnogo viπu ra-zinu nego πto bi to bilo da su u Oruæanim snagama sa-mo muπkarci".

Uime djelatnica MO-a i pripadnica OS-a obratila sebrigadirka Mirjam AntoliÊ. Istaknula je da je Hrvatskajedna od rijetkih zemalja koje imaju visok udio æena uvojsci. Prema njezinim rijeËima, postotak æena u voj-skama zemalja NATO saveza kreÊe se izmeu jedan i15 posto, ali rijetko prelazi sedam posto, dok ih je kodnas viπe od trinaest posto. Brigadirka AntoliÊ je istak-nula i da æene uspjeπno i profesionalno obavljaju svezadaÊe, kako u zemlji, tako i u mirovnim misijama di-ljem svijeta.

" Æ e ne su d ale ne m je rljiv d o p r ino s p o bje d i u D o m o vinsk o m ratu , ali i u i z g rad nji m o d e rnih

O ru æ anih snag a. P ro fe sio nali z am , viso k a vo jna i z o braz ba, p re d ano st d u æ no sti, Ë ast slu æ e -

nja naro d u i d o m o vini najË vr π Ê e su jam stvo k o je d anas d r æ i æ e nu sp re m no m p re u z e ti i

najvi π e d u æ no sti u O ru æ anim snag am a", re k la je p o tp re d sje d nic a V lad e – u r a A d le π i Ë

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

Potpredsjednica Vlade – ur a AdleπiË u prigodi Dana O ruæanih snaga R H posjetila M O R H

Za rad æena u MO -u i O S-u samo pohvale

Ministar V ukeliÊ je rekao da se o radu æena u MO -u i O S-u

mogu izreÊi samo pohvale, te da Êe se stvarati joπ bolji uv-

jeti za njihov profesionalni razvoj, rad i napredovanje

04-07 strana 5/20/08 3:44 PM Page 7

8

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

23. svibnja 2008.

P redstavnici Odjela hrvatskih vojnih glasila koje jevodio Æeljko StipanoviÊ, glavni urednik sluæbenogglasila MORH-a, Hrvatski vojnik, boravili su 15 . i

16. svibnja u Kijevu, u sluæbenom posjetu uredniπtvu Ëa-sopisa Vojska Ukrajine.

Bio je to prije svega posjet kolegama, razmjena meusob-nih iskustava, prilika za nove spoznaje i detaljnije upozna-vanje, ali svakako i velik iskorak prema, vjerujemo, uspjeπ-noj buduÊoj suradnji. Upravo je tu spremnost i otvorenostpokazao glavni urednik Ëasopisa Vojska Ukrajine, Vladi-mir Goriπnijak, koji je sa suradnicima, pukovnicima Juri-jem Kuznecovim, Vladimirom Galancevim i VjaËeslavomPetrovskijem, tijekom razgovora predstavnike hrvatskogvojnog Ëasopisa nastojao πto detaljnije upoznati s povijeπ-Êu, koncepcijom, planovima i nastojanjima vlastitog Ëaso-pisa. VeÊ za kratko vrijeme moglo se nazreti da imamomnogo zajedniËkog unatoË razlikama, a razmjena informa-cija iz struke uvelike Êe koristiti i jednima i drugima.

U kratkom podsjeÊanju na vrijeme osamostaljenja Ukraji-ne 1991., a posebice na neizvjesne dane tijekom NaranËas-te revolucije 2004., kada je upravo vojska odigrala vaænuulogu, glavni urednik Goriπnijak istaknuo je kako su i uk-rajinska vojska i vojni Ëasopis do danas proπli brojne pro-mjene. Dogaanja πto su obiljeæila njihovu povijest, na koja

su vrlo ponosni, æeljeli su upravo u vojnim novinamaπto detaljnije opisati i zabiljeæiti. Iako je Ëasopis u po-Ëetku izlazio jednom u dva mjeseca i s relativno ma-lom nakladom, do danas se mnogo toga promijenilo.Upravo se na Ëasopisu mogu vidjeti promjene prema

sve veÊoj otvorenosti, demokratiËnosti i transparentnosti,kako vojske tako i druπtva u cjelini. VodeÊi se idejom kakoπto bolje promovirati vojsku i usredotoËujuÊi se na rjeπava-nje problema koji su je optereÊivali, danas je Ëasopis VojskaUkrajine ozbiljan analitiËki vojni Ëasopis, koji izlazi mjeseË-no u nakladi od 35 00 primjeraka, s vojno-struËnim, znan-stvenim, povijesnim i kulturnim temama, intervjuima utje-cajnih vojnih i civilnih osoba, ne zanemarujuÊi ni trenutkavrednovanje domoljublja i tradicije. OËekuju da Êe u sko-rom razdoblju poveÊati nakladu na 16.000 tisuÊa primjera-ka, a u dogledno vrijeme Ëak je i udvostruËiti, za πto imajusvekoliku potporu prvog Ëovjeka ukrajinskog ministarstva

B io je to p r ije sve g a p o sje t k o le g am a, raz m je na m e u so bnih isk u stava, p r ilik a z a no -

ve sp o z naje i d e taljnije u p o z navanje , ali svak ak o i ve lik isk o rak p re m a, vje ru je m o ,

u sp je π no j bu d u Ê o j su rad nji. V e Ê z a k ratk o vr ije m e m o g lo se naz r e ti d a im am o m no g o

z aje d ni Ë k o g u nato Ë ra z lik am a, a raz m je na info rm ac ija i z stru k e u ve lik e Ê e k o r istiti i

je d nim a i d r u g im a

Ves na P IN T ARIΔ, s nimili Æ eljk o S T IP AN OVIΔ, T oma VLA© IΔ

Predstavnici O djela hrvatskih vojnih glasila u dvodnevnom posjetu uredniπtvu ËasopisaVojska Ukrajine

K orak p r e m a b u d u Ê oj s u rad nji

G lavni urednik Ëasopisa V ojska Ukrajine, V ladimir G o-

riπnijak predstavnike hrvatskog vojnog Ëasopisa nastojao

je πto detaljnije upoznati s povijeπÊu, koncepcijom, pla-

novima i nastojanjima vlastitog Ëasopisa. Posjet pred-

stavnika hrvatskih vojnih novina ocijenili su kao potvrdu

da su na dobrom putu, ali i kao vaæan korak prema vla-

stitom napretku, naglaπavajuÊi kako u Hrvatskom vojniku

vide moderan europski vojni Ëasopis, koji slijedi najnovi-

je trendove i od kojeg se moæe mnogo nauËiti

08,09 strana 5/20/08 3:46 PM Page 8

923. svibnja 2008.

obrane. Veliku pozornostposveÊuju i grafiË-kom izgledu,briæljivomodabirufotogra-fija te kva-liteti teksto-va. Iako jeponajprije na-mijenjen vojsci,ËitalaËku publikuËasopis ima i u civil-stvu, pa su i teme πi-rokog spektra, kako bibile zanimljive πiroj po-pulaciji. IstiËu i kako suekipirani vrlo kvalitetnim istruËnim ljudima, te kako je sadaπnjih dvadesetπest djelatnika, od kojih je deset Ëasnika, dok su ostali ci-vili, razmjeπteno u tri manja odjela, od kojih jedan pokrivaredovite aktivnosti u vojsci, drugi je orijentiran na meuna-rodnu suradnju, a treÊi je tehniËka potpora. Kao jedan odsvojih veÊih projekata istiËu izdavanje Bijele knjige o Ukra-jinskim oruæanim snagama. NaglaπavajuÊi svoju pronatov-sku orijentaciju, veliku pozornost obraÊaju upravo na me-unarodnu suradnju. Stoga su i posjet predstavnika hrvat-skih vojnih novina ocijenili kao potvrdu da su na dobromputu, ali i kao vaæan korak prema vlastitom napretku, na-glaπavajuÊi kako u Hrvatskom vojniku vide moderan eu-

ropskivojni Ëa-

sopis, kojislijedi naj-

novije tren-dove i od

kojeg semoæe mnogo

nauËiti.Sadræajan

posjet, u koje-mu, naæalost,

zbog kratkoÊevremena, nismo

imali prilike vidjetii neπto od ukrajinskih oruæanih snaga, dije-

lom je nadomjeπten upoznavanjem ukrajin-ske prijestolnice. A ona je u svakom pogledu

grandiozna, od povijesnih i kulturnih znameni-tosti do umjetnosti i arhitekture. I, svakako, po

veliËini i toplini ljudi, koji su na najprirodniji inajljudskiji naËin æeljeli da nam Kijev ostane u πto

ljepπoj uspomeni. Stoga i na ovaj naËin zahvaljujemo πtosmo imali prilike upoznati naπega neponovljivog pratiteljacijelo vrijeme boravka u Kijevu, pukovnika VjaËeslava Pe-trovskija i poruËnika Artema Klimenka, koji se potrudioda nam jeziËna barijera ne bude zapreka. I, naravno, uk-rajinskom vojnom izaslaniku u RH brigadiru Andriju Mi-roπniËenku, bez Ëije bi pomoÊi ovaj naπ posjet bilo mnogoteæe realizirati.

K ako vidite daljnji razvoj svoga Ëasopisa?Æ elja nam je u iduÊem razdoblju ponajprije poveÊati na-kladu, kao i broj stranica, i na taj naËin Êemo postati i ut-jecajniji u javnosti. Naπe Êe najveÊe postignuÊe biti kadapromijenimo stereotip o tome da su vojni Ëasopisi dosad-ni. Zasad je naπe najveÊe postignuÊe πto smo u naπimoruæanim snagama vrlo utjecajni. Dosad smo osam putamijenjali nakladu, jedan i pol puta smo poveÊali broj stra-nica, okupili smo vrlo profesionalan tim ljudi i sve to sma-tramo fantastiËnim rezultatima. Æ elja nam je biti πto viπeproeuropski i pronatovski orijentiran Ëasopis. U tom smislu namje-ra nam je objaviti πto viπe priloga o NATO Ëlanicama, njihovoj voj-noj opremi i oruæanim snagama. Æ elja nam je svaka Ëetiri mjesecaobjavljivati i periodiËna izdanja na engleskom jeziku. Svakako nasoËekuje mnogo posla u buduÊnosti. Imamo dugu tradiciju i vjeru-jemo da Êemo nastaviti jednako dobro popularizirati vojsku kao ido sada.

K oliko vaænim smatrate vaπ Ëasopis za Ukrajinsku vojsku?Iako se moæda nije korektno hvaliti, vjerujem da smo mi jedna spo-na meu vojskom i da je dræimo zajedno.Vojska je dio druπtva i vr-lo je utjecajna u druπtvu. Prema nedavnim anketama, po povjere-nju graana ona je na drugom mjestu, odmah iza Crkve. Naπe ide-je, projekti, Ëlanci iz stvarnog æivota nailaze na vrlo dobar odaziv udruπtvu. Nedavno smo pokrenuli i humanitarnu akciju kako bismoprikupili sredstva za izgradnju spomenika poginulim Ëasnicima, u

Ëemu nas je poduproi ministar obrane.Imamo joπ mnogoideja i nadamo se daÊemo ih uspjeπnorealizirati. Nakon Na-ranËaste revolucije,vojska uæiva velikupotporu u narodu.Æ elimo naπim ljudimanizom projekata, kojeplaniramo poduzeti,pruæiti moguÊnost da

πto viπe upoznaju druge vojske, ali jednako tako i da vrednuju svo-ju vojnu povijest i svoje voe. Naπ je moto “rijeË je moÊno oruæje”i u tom smislu Ëasopis Êe nastaviti πiriti pozitivnu energiju.

K oliko korisnim u svom poslu ocjenjujete susrete i razmjenu is-kustava s predstavnicima drugih vojnih Ëasopisa?Vrlo nam je drago πto imamo moguÊnost Ëuti tua iskustva i sus-ret s predstavnicima vaπeg Ëasopisa u tom nam je smislu vrlo vaæ-an. Ovo je jedno vrijedno iskustvo, koje nam moæe pomoÊi u razvo-ju naπeg Ëasopisa jer se iz razgovora s kolegama koji u tome ima-ju viπe iskustva moæe mnogo nauËiti. Posjet predstavnika vaπeg vo-jnog Ëasopisa za nas je i potvrda da idemo u pravom smjeru. R az-mjena iskustava pridonijet Êe joπ boljoj kvaliteti naπih Ëasopisa itakve susrete svakako pozdravljamo. Ujedno bih zahvalio za vaπposjet i vjerujem da je ovo tek prvi u nizu naπih susreta i naπe bu-duÊe dobre suradnje.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

Vladimir G O R I©N IJAK, glavni urednik Ëasopisa Vojska Ukrajine

08,09 strana 5/20/08 5:36 PM Page 9

1 023. svibnja 2008.

OS RH

U maloj dvorani » asniËkog domaHVU-a 20. svibnja odræana je javnaprezentacija znanstveno-istraæivaË-kog projekta “Hrvatski vojno-obra-zovni standard” .

Dogaaj su zajedniËki organiziraliMORH-ov Institut za istraæivanje i

razvoj obrambenih sustava i In-stitut druπtvenih znanosti “IvoPilar” , koji i inaËe surauju narealizaciji navedenog projekta.Na predstavljanju su bili pred-sjednik Savjeta projekta, zamje-nik naËelnika GSOSRH-a ge-neral pukovnik Slavko BariÊ,ravnatelj HVU-a general bojnikMirko © undov, ravnatelj Insti-tuta “Ivo Pilar” Vlado © akiÊ, tepredstavnici raznih obrazovnihtijela OSRH-a, grana i rodova,te Instituta “Ivo Pilar” .

U uvodnom obraÊanju ravna-telja IROS-a brigadira Darija Matike,navedena je i zadaÊa projekta: defi-nirati i implementirati nove obrazov-ne standarde usklaene s potrebamaMORH-a i OSRH-a te vizijom budu-Êeg sustava obrane. Pri izradi projek-ta, treba se pridræavati i “civilnih”

postulata, hrvatskoga nacionalnogobrazovnog standarda i sustava izo-brazbe u EU-u. Stoga je znaËajna su-radnja s civilnim Institutom “Ivo Pi-lar” , koji Êe moÊi izvrπiti objektivnovanjsko vrednovanje vojno-obrazov-nih standarda.

General BariÊ je u svojem obraÊa-nju nazvao predstavljanje projektapoËetnim korakom koji Êe naposljet-ku dovesti do jasnog definiranjastandarda i metoda izobrazbe, odgo-vora na pitanje πto Ëini hrvatskogvojnika, doËasnika i Ëasnika, te kojaznanja, sposobnosti i vjeπtine od njihoËekujemo. Dodao je i da treba po-dræati πto viπe sliËnih projekata iz po-druËja πkolovanja, za πto su stvorenepretpostavke kroz HVU, IROS te dje-latnike iz MORH-a i OSRH-a koji ra-de na tim temama.

D. VLAHOVIΔ

U sklopu viπednevnog posjeta Hrvatskoj i OS-RH-u, ameriËko izaslanstvo predvoeno brigad-nim generalom Eugeneom Sevijem, a u kojemu subila i tri kadeta ameriËke vojske, 15 .svibnja posje-tio je HVU, » asniËku πkolu i Kadetsku bojnu.

General Sevi i kadeti odræali su kratko predava-nje za djelatnike i polaznike HVU-a. AmeriËkog gos-ta primio je i ravnatelj HVU-a general bojnik Mirko© undov, zadræavπi se u kraÊem razgovoru. Nakonizuzetno zanimljive prezentacije o naËinu izobrazbeameriËkih kadeta, izaslanstvo je u pratnji zapovjed-nika » asniËke πkole, brigadira Branka BeπeniÊa, obiπlo Ka-detsku bojnu, gdje su ameriËki gosti bili upoznati s projek-tom Kadet i svim oblicima njegove provedbe. Obiπli su ismjeπtajni prostor Kadetske bojne, gdje su vrijeme proveli

u druæenju i razgovoru s naπim kadetima. Ovaj zanimljiv ikoristan posjet HVU-u zavrπio je zajedniËkim ruËkom, nakojemu su razmijenjeni protokolarni darovi.

D.K .

U sklopu Dana muzeja Vojni muzej MORH-a organizirao je 18. svibnjana Hrvatskom vojnom uËiliπtu izloæbu “PjeπaËko naoruæanje i minsko-eks-plozivna sredstva iz Domovinskog rata“.

Na cjelodnevnoj izloæbi moglo se razgledati kompletno pjeπaËko naoru-æanje koriπteno u Domovinskom ratu, a posebna pozornost posveÊena jenaoruæanju i eksplozivnim napravama ruËne izrade.

Vojni muzej je takoer zainteresiranim posjetiteljima, uz struËno vodstvoi nadzor, omoguÊio natjecanje u brzom rastavljanju i sastavljanju jednogod najpoznatijih modela pjeπaËkog naoruæanja u svijetu - puπke AK-47(kalaπnjikov). Posjetitelji su tako mogli svakih sat vremena sudjelovati uovom natjecanju, a za najuspjeπnije Vojni muzej je osigurao i nagradu -repliku plakata iz Domovinskog rata i prigodnu knjigu.

OJ I

Prezentacija projekta “ H rvatski vojno-obrazovni standard”

Posjet izaslanstva Norw ich U niversity iz SAD-a

Vojni muzej organizirao izloæbu na H VU -u

snim

io D

. V

LAH

OV

I∆

Posjet izaslanstva Norw ich U niversity iz SAD-a

10,11 strana 5/21/08 9:46 AM Page 10

23. svibnja 2008. 1 1

Zapovjednik H R M -a na godiπnjem sastanku C H EN S-a u bugarskom gradu Varni

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

Z apovjednik HRM-a,komodor Ante Ur-liÊ, u pratnji Ëasni-

ka za odnose s javnoπÊuHRM-a, kapetana korve-te Fran“oisa Buja, sudje-lovao je od 8. do 9. svib-nja na godiπnjem sastan-ku zapovjednika ratnihmornarica europskih ze-malja u gradu Varni uRepublici Bugarskoj.

Zapovjednici ratnih mor-narica europskih zemalja(CHENS) sastaju se svakegodine poËevπi od 1992.,kada je zapovjednik Ratnemornarice UjedinjenogKraljevstva Velike Britanije i SjeverneIrske, ujedno Prvi lord mora, okupiosve zapovjednike ratnih mornarica ze-malja Europske unije. Prvi sastanciodræavani su s 12 Ëlanica, a 2008. go-dine CHENS veÊ broji 24 Ëlanice(Belgija, Bugarska, Cipar, Danska, Es-tonija, Finska, Francuska, GrËka, Ir-ska, Italija, L atvija, L itva, Malta, Ni-zozemska, Norveπka, NjemaËka, Polj-ska, Portugal, Rumunjska, Slovenija,© panjolska, © vedska, Turska i VelikaBritanija). Meu posebnim gostimabili su zapovjednik mornarice SAD-a,zapovjednik mornarice SAD-a za Eu-ropu, predstavnik Meunarodnogavojnog stoæera NATO-a iz Brux ellesa ipredstavnik Vojnog stoæera Europskeunije. Ove godine, Hrvatska i Albani-ja sudjelovale su kao promatraËi.PredsjedavajuÊi CHENS-a je zapov-jednik mornarice koja je odreena daiduÊe godine ugosti CHENS. Tako jeod svibnja 2007. do svibnja 2008. go-dine predsjedavajuÊi CHENS-a biozapovjednik Bugarske ratne mornari-ce, a tu je ulogu na kraju ovogodiπ-

njeg CHENS-a preuzeo vodeÊi ËasnikCiparske mornarice.

Prvi dio sastanka sastojao se od go-diπnjeg izvjeπÊa meunarodnih tijelakoja je ustrojio CHENS, a koja su ak-tivno sudjelovala u izradi vaænih do-kumenata. Ta radna tijela izradila supriruËnik i novi katalog znanja za po-stupke za osiguranje sigurnosti u lu-kama, te “Plavu knjigu europskihmornarica“ (Blue book of EuropeanNAVY). Spomenuta radna tijela jesu:Zaπtita pomorskih jedinica u lukama,Dijalog o pomorskoj strategiji saSAD-om, Globalno pomorsko part-nerstvo, Europska pomorska suradnjas Afrikom, Europska pomorska di-menzija, BaltiËki sigurnosni odbor iPomorske sigurnosne operacije. Za-povjednici mornarica odræali su pre-davanja o temama: Forum obalnihstraæa sjevernog Atlantika, Doktrina iprimjena operacija pomorske bloka-de, briga o stanju na moru, Meua-gencijska suradnja - portugalska is-kustva, Bugarski doprinos pomorskojsigurnosti u jugoistoËnoj Europi, Tur-

ski doprinos u pomorskojsigurnosti u regiji. Zapov-jednici mornarica u svojimizlaganjima isticali vaæ-nost operacije Active En-deavor. Na ovogodiπnjemsastanku prihvaÊen je pri-jedlog grba CHENS-a.Sudionici su takoer iz-vjeπteni o otvaranju inter-net stranice CHENS-a(w w w .chens.eu).

U zavrπnoj rijeËi, pred-sjedavajuÊi ovogodiπnjegCHENS-a, zapovjednikBugarske mornarice pred-loæio je da se na iduÊemCHENS-u Hrvatska i Al-

banija pozovu kao stalne ËlaniceCHENS-a, te Crna Gora kao proma-traË. Svi nazoËni zapovjednici prihva-tili su navedeni prijedlog. Sastanakzapovjednika ratnih mornarica europ-skih zemalja vrlo je koristan i vaæansastanak. Na ovom sastanku glavnatema nije bila samo meusobna su-radnja i prijateljstvo europskih morna-rica veÊ ustrojavanje radnih tijela kojaraspravljaju i rjeπavaju problematikusigurnosti u pomorskom okruæenju.UËinkovitost sastanka jest u razmjeniiskustava svih zapovjednika mornari-ca o aktualnim temama.

Osim toga, za vrijeme aktivnostiodræano je viπe bilateralnih susreta,osobito susreta zapovjednika ratne mor-narice SAD-a s drugim zapovjednicimamornarica (GrËka i Turska). U razgovo-rima πto ih je zapovjednik HRM-a, ko-modor Ante UrliÊ, imao s ostalim za-povjednicima mornarica, istaknuo bihpostignuti dogovor da se u 2009. godiniplanira razmjena meusobnih posjetazapovjednika mornarica s RM Danske,Portugala i Rumunjske.

F ranc ois B UJ

S as tanak z ap ov je d nik a ratnihm ornaric a e u rop s k ih z e m aljaP r e d sje d avaju Ê i o vo g o d i π nje g C H E N S -a, z ap o vje d nik B u g arsk e m o rnaric e p r e d lo æ io je

d a se na id u Ê e m C H E N S -u H rvatsk a i A lbanija p o z o vu k ao stalne Ë lanic e C H E N S -a,

te C rna G o ra k ao p ro m atraË , π to su svi naz o Ë ni z ap o vje d nic i p r ih vatili

10,11 strana 5/20/08 3:48 PM Page 11

23. svibnja 2008.1 2

U gusto naseljenom podruËju, glasovitoj turistiËkoj re-giji oko maarskog “mora“ Balatona (Blatno jeze-ro), izbio je veliki poæar, prijeti katastrofa, a prestra-

πeno stanovniπtvo koje æivi u naseljima u blizini poæariπtaprisiljeno je na evakuaciju. Vatrena stihija se proπirila iprema meunarodnoj prometnici. Maarske vatrogasnesnage, unatoË nadljudskim naporima u svladavanju po-æara, prisiljene su potraæiti pomoÊ od kolega iz susjedneHrvatske, te ubrzo na popriπte poæara pristiæu vatrogasnepostrojbe iz pograniËnih hrvatskih æupanija. No, ni to ne-Êe biti dovoljno. Na kraju se pozivaju i hrvatske zraËneprotupoæarne snage. Kad je helikopter Mi 8 transportiraopripadnike interventnih vatrogasnih postrojbi na mjestodogaaja, ubrzo se pojavljuje i æeljno iπËekivani Cana-dair. Promotrivπi u nekoliko krugova poæariπte, pilot letido Balatona po vodu, te je u munjevitom i niskom letu iz-bacuje u prostor obavijen gustim dimom. I tako viπe puta,sve dok to bude potrebno. Nakon joπ jednog uspjeπnogzavrπetka misije, pilot i njegova letjelica dobivaju pljesakzadivljenog mnoπtva, dok kolege na zem-lji polako prilaze opoæarenom terenu

kako bi ga sanirali.

Na svu sreÊu, opisani prizori, ma koliko izgledali uvjer-ljivi, nisu opis stvarnog dogaaja, nego prezentacijskogdana zajedniËke vatrogasne vjeæbe zraËnih i zemaljskihsnaga Maarske i Hrvatske pod nazivom Balaton 08 ko-ja se od 13. do 15 . svibnja odræavala u neposrednoj blizi-ni najveÊega maarskog jezera, kraj mjesta Balatonke-resztur. U vjeæbi je sudjelovalo oko 400 sudionika, iz 39vatrogasnih jedinica, s oko 70 vozila. Uz nazoËnost broj-nih vatrogasnih postrojbi iz Maarske, te javnih vatro-gasnih postrojbi Koprivnice, – urevca, Virovitice, Iva-niÊ-Grada, Zadra i Kriæevaca, Hrvatsko ratno zrakoplov-stvo, kao πto smo vidjeli, sudjelovalo je u vjeæbi s kana-derom CL - 415 i helikopterom MI8-MTV.

Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, koji jeosobno pratio tijek vjeæbe, istaknuo je njezine osnovneciljeve: uvjeæbati i uskladiti standardne postupke zapo-vijedanja, veza i nesmetanog prelaska granice u ovak-vim kriznim situacijama, koje zahtijevaju preciznu koor-dinaciju svih ukljuËenih institucija iz obje dræave. Dru-gim rijeËima, prilikom poæara, poplava, potresa ili nekihdrugih prirodnih katastrofa, ne smiju postojati granicekoje bi sprijeËile pomoÊ susjedu iz regije u nevolji. “U

takvim situacijama svi postajemo jedna postrojba“,naglasio je Jurin na pres-konferenciji organiziranoj ublizini stoæera vjeæbe. Glavni vatrogasni zapovjednik

istaknuo je da je vjeæba potpuno uspjela, teodao priznanje svim sudionicima, s obje stra-

ne granice. S ocjenom vjeæbe sloæio se i njegovmaarski kolega, a uvjereni smo i velika veÊina

nazoËnih. Svakako bi trebalo pohvaliti i besprijekor-no gostoprimstvo Maara kao domaÊina vjeæbe.

Dakako da svi sudionici vjeæbe, ljudi koji se bave takoËasnim i opasnim zanimanjem kao πto je vatrogastvo,uvijek zasluæuju poπtovanje i kapu do poda, ali najveÊupozornost novinara i ostalih promatraËa vjeæbe Balaton2008 (uz brojne izraæene æelje za zajedniËkim fotografi-ranjem ispred letjelica u obliænjoj zraËnoj bazi Samer-leck) pobudili su naπi piloti kanadera i helikoptera MI 8

ZajedniËka vatrogasna vjeæba zraËnih i zemaljskih snaga M a arske i H rvatske

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

P rilik o m p o æ ara, p o p lava, p o tre sa ili ne k ih d ru g ih p riro d nih k atastro fa, ne sm iju p o sto -

jati g ranic e k o je bi sp rije Ë ile p o m o Ê su sje d u i z re g ije u ne vo lji. “ U tak vim situ ac ijam a

svi p o staje m o je d na p o stro jba“ , nag lasio je g lavni vatro g asni z ap o vje d nik M lad e n J u rin

Balaton 08

Dark o MART IN OVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT

12,13 strana 5/20/08 5:38 PM Page 12

1 323. svibnja 2008.

MTV. Zapovjednik 85 5 . protupoæarne eskadrile, bojnikIvica MarkaË, nakupio je priliËno iskustva u gaπenjupoæara u stranim zemljama, pa su tako on i njegova po-sada za svoje pothvate nedavno primili najviπe odliËjeGrËke - medalju Ëasti, kojom se u toj zemlji odlikuju he-roji za ratnih stanja. MarkaË je naglasio da je ova vjeæbaodliËna priprema za poËetak nove protupoæarne sezone,koja je, takoreÊi, pred vratima. L okacija na kojoj se odvi-jala vjeæba, u neposrednoj blizini velikog jezera, gotovoje idealna za prikaz rada kanadera, od uzimanja vode,preko prilaæenja poæariπtu do samog Ëina gaπenja. Na-ravno, najvaænije od svega na vjeæbi bilo je pokazati ka-ko funkcionira meusobna suradnja zemaljskih i zraË-nih snaga, i to na nepoznatom terenu, kako bi se tomoglo πto uspjeπnije izvesti u stvarnoj situaciji, odnosnoeducirati maarske vatrogasce kako suraivati s hrvat-skim zraËnim protupoæarnim snagama, jer granice po-æara sve se viπe pomiËu na sjever, rekao je MarkaË. Pre-ma rijeËima satnika Kreπimira AbramoviÊa, kapetana

helikoptera Mi-8MTV, za razliku od nas, Maarska ne-ma namjenskih zraËnih snaga za borbu s poæarima. Sto-ga im je demonstracija rada naπih zraËnih protupoæar-nih snaga bila iznimno zanimljiva, od samog gaπenjapoæara iz zraka-kanaderima do helikopterskog desanti-ranja interventnih vatrogasnih snaga i opreme, koje po-tom djeluju na zemlji. Vjeæba je dvosmjerna, πto znaËi:ovaj put smo mi pokazali da, u sluËaju stvarne situaci-je, naπim susjedima moæemo priskoËiti u pomoÊ, ali toisto tako znaËi da Êemo i mi od njih dobiti pomoÊ akobude nama potrebna, istaknuo je AbramoviÊ.

Nema sumnje da je i ova vjeæba pokazala visok stu-panj spremnosti letjelica HRZ i PZO i njihovih posadaza nastupajuÊu protupoæarnu sezonu. Uspjeπno je de-monstrirana i njihova sposobnost pruæanja brze i uËin-kovite pomoÊi u gaπenju poæara u zemljama u regiji,ako se za to pokaæe potreba. Na kraju, moæemo samopoæeljeti πto viπe takvih vjeæbi, a πto manje stvarnihpoæara.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

U vjeæbi je sudjelovalo oko 40 0 sudionika, iz 3 9 vatrogasnih jedinica, s oko 7 0 vozila.

Uz nazoËnost brojnih vatrogasnih postrojbi iz Ma arske, te javnih vatrogasnih postrojbi

K oprivnice, – ur evca, V irovitice, IvaniÊ-G rada, Z adra i K riæevaca, Hrvatsko ratno zrako-

plovstvo sudjelovalo je u vjeæbi s kanaderom C L - 415 i helikopterom MI8-MT V

12,13 strana 5/20/08 3:51 PM Page 13

1 423. svibnja 2008.

OS RH

Povodom 10. obljetnice Ratne πko-le “Ban Josip JelaËiÊ” , izaslanstvoMinistarstva obrane RH predvoe-no dræavnim tajnikom Æeljkom Gor-πiÊem i izaslanstvo Ratne πkolepredvoeno zapovjednikom πkolebrigadnim generalom SlavenomZdilarom bilo je 14. svibnja u audi-jenciji kod pape Benedikta X VI. uVatikanu.

U audijenciji su bili i vojni ordina-rij biskup Juraj Jezerinac, generalni

vikar mons. Josip © antiÊ i Ëetrnaestpolaznika X . naraπtaja Ratne πkole,meu kojima i tri polaznika iz sus-jednih zemalja, Bosne i Hercegovi-ne, Republike Makedonije i Repu-blike Crne Gore. Svetom Ocu hrvat-sko je izaslanstvo, u znak zahval-nosti za prijam i blagoslov, darovalounikatno raspelo, rad akademskogkipara Krune Boπnjaka.

U sklopu posjeta Vatikanu, za hr-vatsko izaslanstvo organiziran je

posjet Zavodu sv. Jeronima, gdje ihje rektor Zavoda dr. Jure Bogdanupoznao s radom te institucije. Pos-jet je zavrπen s primanjem kodmons. Nikole EteroviÊa, tajnika Bis-kupske sinode.

Za polaznike Ratne πkole “Ban Jo-sip JelaËiÊ” tijekom studijskog puto-vanja predvien je posjet Ratnojπkoli Oruæanih snaga Talijanske Re-publike i NATO Defence Collegeu.

OJ I

U vojarni “Zemunik” 17. svibnja organiziran je Danotvorenih vrata, na kojemu se u povodu Dana OSRH-apostrojba 93. zrakoplovne baze predstavila javnosti.

Bila je to jedinstvena prilika za brojne posjetitelje upoz-nati dva nova tipa zrakoplova kojim je baza u ZemunikuojaËala svoju zraËnu flotu. Osim zrakoplova ZL IN 242 L ,koji sluæi za selekcijsko letenje i temeljnu obuku kadeta,najveÊu pozornost plijenio je novonabavljeni Air TractorAT 802 A Fire Boss. Od ove godine, selekcijsko letenje itemeljnu obuku kadeti Êe prvi put provoditi na pet na-bavljenih ZL IN-ova, dok je 85 5 . protupoæarna eskadrilaojaËana s tri nova Fire Bossa. Uz najavljeni dolazak dva

unajmljena kanadera iz Italije, u ovu PP sezonu eskadri-la starta s pet letjelica viπe nego u prethodnoj sezoni, ukojoj je sudjelovala u gaπenju 290 poæariπta. Na statiË-kom prikazu joπ su prezentirani zrakoplovi Pilatus PC-9 ikanader CL 415 , te helikopter BEL L 206 B. Javnosti setakoer predstavila postrojba PZO pukovnije s dijelomtehnike i sredstava iz svog sastava. Æivost i znatiæeljapratili su cijeli tijek Otvorenih vrata, a organizatori sunagradnim igrama za djecu uËinili dogaaj joπ zanimlji-vijim. Uz postere letjelica, kalendare i ostale materijalesa znakovljem postrojbe, najtraæeniji meu nagradamabio je vojniËki komplet CSO.

M. K ARA» IΔ

U Galeriji MORH-a "Zvonimir", Bauerova 33, u utorak 27. svibnja 2008. u 19 sati bit Êe otvorenje izloæbe slika sat-nika Nikole MatiÊa pod nazivom "Miris i oris".

Izloæba je organizirana u prigodi Dana Oruæanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske, 28. svibnja.Autor je djelatna vojna osoba, pilot, a bavi se slikarstvom i fotografijom. Bio je predstavnik MORH-a na Meuna-

rodnoj likovnoj radionici u Maarskoj 2007. godine.Izloæba se moæe razgledati do 7. lipnja, radnim danom od 11 do 18 sati, subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan.

Izloæba u G aleriji “ Zvonimir“

Polaznici Ratne πkole u audijenciji kod Svetog O ca

Dan otvorenih vrata u vojarni “ Zemunik”Dan otvorenih vrata u vojarni “ Zemunik”

14,15 strana 5/21/08 9:49 AM Page 14

1 523. svibnja 2008.

U prostorima i uz potporu Hrvatskogvojnog uËiliπta “Petar Zrinski“ od 12. do16. svibnja odræana je Napredna obukaCJTF procesa planiranja operacije.

Organizator i domaÊin bila je Upravaza planiranje Glavnog stoæera OSRH-a, a obuku je pro-veo pokretni tim za obuku SavezniËkog zdruæenog za-povjedniπtva snaga Napulj. Polaznici obuke bili su Ëas-nici svih grana OSRH-a, iz uprava Glavnog stoæera iZapovjedniπtva za potporu te s Hrvatskog vojnog uËiliπ-ta “Petar Zrinski“.

Voditelj MTT-a bio je brigadir Thomas Holden, ËasnikMarinskog korpusa SAD-a, a uz njega su pokretni timËinili kapetan fregate Ratne mornarice Francuske Repu-blike Eric Delepoulle, kapetan Kanadske ratne mornari-ce Paul Fotheringham, bojnik Ersin Eser iz Turskog rat-nog zrakoplovstva, bojnica Janice Malainey iz Kanad-skog ratnog zrakoplovstva te hrvatski Ëasnik u JFC HQbojnik Draæen Budinski.

“Program obuke bio je zahtjevan i naporan, ali smo iznjega mnogo nauËili“, izjavio je pukovnik Miroslav Ko-mar iz Uprave za planiranje, nositelj organizacije i po-

laznik. “RijeË je o vrlo sloæenom scenariju meunarodnekrize, za koji treba provesti cjelovito NATO planiranjemultinacionalne vojne operacije odgovora na krizu podmandatom UN-a. Smatram da su polaznici izvrsno shva-tili taj proces te da dobro znaju vaænost takvih oblikausavrπavanja za pripadnike OSRH-a, s obzirom na skoriulazak RH u punopravno Ëlanstvo u NATO savezu.“

Brigadir Thomas Holden izjavio je:“Provedbom oveobuke, koju je organizirala Uprava za planiranje GSOS-RH-a, a izveo je NATO JFC pokretni tim za obuku, jas-no se iskazuje predanost OSRH-a naËelima NATO Part-nerstva za mir, posebno u podruËju interoperabilnostina operativnoj razini. Upravo takva razina predanosti,uz nedavnu pozivnicu NATO-a Hrvatskoj da postaneËlanicom Saveza, uvelike Êe pomoÊi Hrvatskoj u pristu-panju NATO-u i u integracijskim procesima.“

OJ I

Na temelju Odluke Hrvatskog sa-bora od 28. oæujka ove godine osudjelovanju pripadnika OSRH-a umirovnoj misiji UN-a UNDOF naGolanskoj visoravni, prva dvojicapripadnika OSRH-a, satnik ÆeljkoPeriÊ i natporuËnik Draæen Muæi-niÊ, upuÊeni su 13. svibnja u podru-Ëje misije. Oni Êe obavljati poslovestoæernih Ëasnika, a upuÊeni su narazdoblje od godinu dana.

Oko stotinu pripadnika OSRH-au lipnju ove godine zamijenit ÊeslovaËke vojnike u sklopu austrij-ske bojne. Mirovna misija UNDOFosnovana je Rezolucijom VS UN-a35 0, od 21. svibnja 1974. godine, anjezina je glavna zadaÊa nadzira-nje prekida vatre izmeu Izraela iSirije.

Zapovjedniπtvo UNDOF-a smjeπ-teno je u kampu Faouar, a ured je u

Damasku. U sastavu misije sudjelu-je 1047 vojnog osoblja, uz potporu5 7 vojnih promatraËa UNTSO-a(United Nations Truce SupervisionOrganization), 40 pripadnika civil-nog meunarodnog osoblja, te 95pripadnika lokalnog civilnog osob-lja. Dræave davateljice snaga u mi-siji UNDOF jesu: Austrija, Kanada,Indija, Japan, Poljska i SlovaËka.

OJI

Povodom odræavanja meunarodne vojne vjeæbe saniteta, MEDCEUR 08, u Splitu je 9. svibnja, u Institutu pomor-ske medicine Zapovjedniπtva za potporu, odræan nastavni dan.

PredavaËi iz Instituta i iz KliniËke bolnice Split iznijeli su iskustva u radu i organizaciji ratnog i mirnodopskog sa-niteta Hrvatske vojske te naËela suvremenog pristupa zbrinjavanju u masovnim katastrofama. Nastava je odræana naengleskom jeziku,a na njoj je bilo 5 0-ak sudionika vjeæbe iz 10 zemalja-sudionica, koji su s osobitim zanimanjemsasluπali izlaganja, a potom obiπli Institut pomorske medicine. Po scenariju vjeæbe, zamiπljena je prirodna katastrofaizazvana potresom i poplavom, prilikom Ëega su prezentirane teme o infektivnom riziku u poplavama i ekoloπkimkatastrofama, o primjeni hiperbariËne oksigenacije u lijeËenju ratnih ozljeda i plinske gangrene, akutnom oπteÊenjusluha i Bellovoj parezi u ratnim operacijama te o mjerama temeljnog i naprednog odræavanja æivota u ratu. Institutpomorske medicine ima veliko iskustvo i strukovni autoritet u svijetu u tretmanu ratnih ozljeda hiperbariËnom oksi-genacijom. Atmosfera suradnje i povjerenja, uz viπe puta istaknutu æelju za proπirenjem suradnje, bila je glavna zna-Ëajka ovoga malog struËnog skupa.

N . P E T RI

MEDC EU R 08 - nastavni dan u Institutu pomorske medicine

Prva dvojica pripadnika O SRH -a otputovala na G olansku visoravan

snim

io D

. K

IRIN

Napredna obuka C JTFprocesa planiranja

14,15 strana 5/20/08 3:52 PM Page 15

23. svibnja 2008.

U SLU»AJU katastrofa, prirodnihili tehnoloπkih, najvaæniji je brz idobro organiziran odgovor. NjemaË-ki istraæivaËki institut Fraunhoferna tragu te postavke razvio je plat-formu za krizno upravljanje ERMA,(Electronic Risk Management Arhi-tecture). Ta platforma osiguravapotporu vladinim agencijama zazaπtitu i spaπavanje, i to tako da pri-kuplja vitalne informacije.

Kod katas-trofe, biloprirodne ilitehnoloπke,teπko je od-mah jasno ut-vrditi situaci-ju. Treba od-mah procije-niti: Gdje suljudi najugro-

æeniji? Koliko ljudi u interventnimsnagama treba angaæirati, a kolikoih je trenutaËno na raspolaganju?Kako najuËinkovitije koordiniratinjihov angaæman? Koji je najbræinaËin uzbunjivanja i informiranjalokalnog stanovniπtva? Ima li dostamedicinskih kapaciteta? Da bi se nata i sliËna pitanja najtoËnije odgo-vorilo treba imati precizan uvid utrenutaËnu situaciju. ERMA po-

maæe voditeljima spaπavanja i inter-ventnim timovima prikupljajuÊi iprikazujuÊi najvaænije podatke unajkraÊem vremenu. FiziËki, ERMAje mreæa raznih senzora, koji mjeredefinirane parametre i u realnomvremenu dostavljaju podatke raËu-nalnom nadzornom sustavu. Poseb-ni algoritmi procjenjuju dostavljenepodatke i pomaæu u donoπenju od-luka. Podaci se automatski πalju iinterventnim timovima na terenukako bi imali πto precizniji uvid uaktualno stanje. ERMA takoeromoguÊava brzo i toËno informira-nje lokalnog stanovniπtva pogoe-nog katastrofom. Jedan od naËina jeslanje SMS poruka korisnicima mo-bilnih telefona o katastrofi, naputa-ka o postupcima i naËinima evakua-cije ili nekom drugom postupanju.

M. P E T ROVIΔ

1 6

PO»ETKOM svibnja ameriËkatvrtka Raytheon i tvrtka EmiratesAdvanced Investments iz Ujedinje-nih Arapskih Emirata sklopile suugovor o zajedniËkom financiranjurazvoja poluaktivnog laserskog na-voenja za nevoena raketna zrnaHydra 70 kalibra 70 mm. Razvojniprogram nosit Êe naziv L GR (L aserGuided Rocket).

RijeË je u biti o joπ jednom progra-mu opremanja postojeÊih nevoe-nih raketnih zrna s jeftinim laser-skim kitom za navoenje. Time se,uz razmjerno niske troπkove, posto-jeÊi arsenal nevoenog naoruæanjapretvara u navoeno naoruæanje,odnosno avionskim i helikopterskimposadama osigurava se joπ jednodobrodoπlo oruæje za djelovanje poprotivniku s relativno sigurne uda-ljenosti.

Programi poboljπanja nevoenihraketnih zrna zadnjih nekoliko go-dina postali su izuzetno popularni,te je viπe vodeÊih tvrtki iz svijetavojne industrije krenulo u razvoj tih

preinaka - kitova. Najpopularnijitakvi programi jesu L OGIR (L ow -Cost Guided Imaging Rocket), kojizajedniËki razvijaju BAE Systems,General Dynamics i NorthropGrumman, zatim ameriËko-korejskasuradnja koju predvodi L ockheedMartin projektom DAGR (Direct At-tack Guided Rocket); te APKWS(Advanced Precision Kill WeaponSystem), πto ga predvodi BAE Sys-tems. U Rusiji su poznata dva pro-grama tvrtke Splav, odnosno prei-

nake dva tipa nevoenih raketnihzrna u laserski navoene projektile,i to S-13L kalibra 122 mm i S-8Kor1 kalibra 80 mm.

Prema prvim najavama, razvojL GR-a trebao bi biti na tragu razvo-ja APKWS, odnosno za navoenjebi se rabila poluaktivna laserskaglava DASAL S. KonaËna svrhaL GR-a je borba protiv razliËitih tipo-va tzv. mekih ciljeva, te borba protivlakih povrπinskih plovila.

I. S K E N DE ROVIΔ

Fra

unhofe

rNOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

B rzi odgovor na katastrofe

Raytheon i Emirati kreÊu u razvoj LG R-a

16-19 vijesti 05/20/08 12:14 Page 16

1 723. svibnja 2008.

BRITANSKA tvrtka BAE Systemspotpisala je ugovor s istraæivaËkimlaboratorijem ameriËke kopnenevojske (US Army) vrijedan 39 mili-juna dolara. Ugovorom se definirarazvoj minijaturnih robota za vojnepotrebe. RijeË je o robotima koji bitrebali obavljati izvidniËke poslove iprikupljati informacije iz okoline.

Naziv programa je MAST (MicroAutonomous Systems and Techno-logy) Collaborative TechnologyAlliance. Svrha mu je razvoj na-predne robotske opreme za uporabuponajprije u urbanom okruæju ikompleksnom terenu kao πto suπpilje ili planine. Program bi trebaostvoriti autonomne, viπenamjenske

minijaturne izvidniËke robote zadjelovanje u podruËjima do kojihËovjek ne moæe doprijeti ili su pre-opasna.

Program MAST udruæit Êe istraæi-vaËe iz vojnih istraæivaËkih institu-cija, istraæivaËe s civilnih akadem-skih institucija te industriju kako bise stvorila nova generacija napred-nih minijaturnih robota. Za to trebaostvariti nove prodore u odreenimpodruËjima. Ponajprije se to odnosina minijaturnu aeromehaniku i sus-tav za kretanje, pogonski sustav,prikupljanje i obradu podataka,komunikaciju, navigaciju i uprav-ljanje, mikromehaniËke kompo-nente, integraciju tehnologija na

osnovnu plat-formu te konaËnuarhitekturu sustava.

O vaænosti programaMAST govori i to da Êe setako razvijene tehnologijerabiti gotovo na svimbuduÊim proizvodima BAESystemsa. Planirano trajanje pro-grama je pet godina, uz moguÊnostproduæenja za joπ pet godina. UzBAE Systems i ameriËku kopnenuvojsku, u programu sudjeluju i broj-na ameriËka sveuËiliπta.

M. P E T ROVIΔ

U NEDJELJU 9. svibnja, u 31.zrakoplovnu bazu Poljskog ratnogzrakoplovstva Posnan-Krzesiny, nazapadu Poljske, sletjela su nova Ëe-tiri viπenamjenska borbena avionaF-16C/D Block 5 2+ . RijeË je o bor-benim avionima Ëiju je kupnju, usklopu Peace Sky programa, 2002.ugovorila Poljska za potrebe svogaratnoga zrakoplovstva. Tada je zaiznos od 2,9 milijarde eura naruËe-no 48 aviona (36 jednosjeda i 12dvosjeda). Isporuka prvih avionazapoËela je poËetkom studenoga2006., a dosad je isporuËen 41avion. SljedeÊa isporuka poljskihFalcona oËekuje se ovoga ljeta, od-

nosno do kraja godine trebaju bitiisporuËeni svi naruËeni avioni. Te-meljem kupnje novih aviona, Polj-ska je ugovorila oko πest milijardidolara ulaganja ameriËkih tvrtki uviπe grana poljskog gospodarstva.

Poljska svoje nove borbene avioneF-16C/D Block 5 2+ , koji se smatra-ju jednom od najnaprednijih inaËicaFalcona u sklopu NATO-a, kaniuvesti u punu operativnu uporabudo 2010., te njima postupno zamije-niti postojeÊu flotu borbenih avionaMiG-29, koje do kraja 2012. kanipovuÊi iz operativne uporabe.

Pogonsku skupinu na poljskim Fa-lconima Ëine motori Pratt & Whit-

ney F100-PW-229. U avione jeugraen vrlo napredan senzorskipaket opreme, kao πto su radariAN/APG-68(V) 9, te vrlo napredanciljniËki podvjesnik Sniper, kojiomoguÊava izvrsnu preciznost i po-uzdanost u zahvatu i praÊenju cilje-va. Poljski avioni su opremljeni iHMCS-om (Helmet-Mounted Cue-ing System) sustavom koji pilotimaomoguÊava bolju preglednost bit-nih paramatera leta, odnosno po-boljπava upravljanje borbenim sus-tavima na avionu. Opremljeni sutakoer paketom senzorske opremeDB-110 namijenjene izvianju izzraka, koju proizvodi ameriËki Goo-drich Corporation. RijeË je o digi-talnom taktiËkom sustavu, koji, ra-beÊi elektrooptiËku tehnologiju,omoguÊava videoprikaz u svim me-teo-uvjetima, danju i noÊu. SustavDB-110 ima velik domet, a sam sli-kovni prikaz iznimno je visoke kva-litete. Glavno naoruæanje poljskihFalcona predstavljaju projektilzrak-zrak kratkog dometa AIM-9XSidew inder, projektil zrak-zraksrednjeg dometa AIM-120C-5AMRAAM i GPS navoeni projektilJSOW-C.

I. S K E N DE ROVIΔ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Vojni miniroboti

Poljskoj isporuËeni novi Falconi

BAE S

ystem

s

16-19 vijesti 05/20/08 12:14 Page 17

NA 10. ME–UNAROD-

NOJ konferenciji o gorivimÊelijama, odræanoj u Atlantiu SAD-u, tvrtka MTI MicroFuell Cells predstavila jenovi tip mikrogorive Êelije,razvijene za pokretanje ruË-nih navigacijskih (GPS)ureaja. RijeË je o prototipu

GPS ureaja pod imenomMobion. MTI navodi da njiho-

va goriva Êelija omoguÊava tri putaduæe vrijeme rada nego dvije jednokrat-

ne baterije tipa AA.Nova mikrogoriva Êelija omoguÊuje GPS

ureaju Mobion do 60 sati rada, unatoË velikomzaslonu u boji, koji takoer troπi mnogo energije za

rad. To znaËi da se vrijeme uporabe u tipiËnim uvjetima

poveÊava s dana na tjedne. Mobion ima USB suËelje zaspajanje tako da se moæe rabiti i kao nezavisni izvor zapunjenje drugih ureaja, npr. mobilnog telefona. InaËe,goriva Êelija u Mobionu puni se trenutaËno, samo trebauliti novo punjenje metanola.

MTI smatra prototip Mobiona prvim korakom premaπirem nastupu na træiπtu sliËnih ruËnih elektroniËkihureaja razne namjene. Kod tih je ureaja jedan odograniËavajuÊih elemenata kapacitet baterije, koji, ovis-no o tipu ureaja i naËinu uporabe, omoguÊava autono-miju od nekoliko sati pa do tri ili Ëetiri dana.

Uporaba gorivih Êelija omoguÊava znatno veÊu auto-nomiju, a i punjenje je jednostavnije jer ne zahtijevaprikljuËak na elektriËnu mreæu veÊ samo boËicu meta-nola. To Êe znatno pojednostaviti posao svima kojimoraju raditi na terenu, daleko od potrebne infrastruk-ture.

M. P E T ROVIΔ

NIZOZEMSKO ministarstvo obra-ne potpisalo je krajem prosinca pro-πle godine ugovor vrijedan 467 mili-juna eura za gradnju Ëetiriju viπe-namjenskih odobalnih patrolnihbrodova, koji Êe zamijeniti Ëetiri vi-πenamjenske fregate klase M, πto suu meuvremenu prodane zbog sma-njenja proraËunskih sredstava na-mijenjenih vojsci odnosno mornari-ci. Glavni potpisnici ugovora i iz-voaËi radova jesu tvrtke ScheldeNaval Shipbuilding i Thales Naval.OËekuje se da Êe prve pokusne voæ-nje i probna ispitivanja zapoËeti ti-jekom 2010.

Novi odobalni patrolni brodoviimat Êe pribliæno 375 0 tona pune is-tisnine, dok su glavne znaËajke tru-pa duljina 107,9 metara, πirina 16,2 igaz 3,2 metra, πto je u odnosu nafregate klase M neπto kraÊi trup, aliveÊe istisnine. © to se tiËe temeljnognaoruæanja, patrolni brodovi bit Êeslabije naoruæani te Êe imati posaduod 5 0 Ëlanova za razliku od fregatakoje su imale 15 0. Glavna znaËajkanovih brodova bit Êe njihova moguÊ-nost oceanske operativnosti, no pre-ma pretpostavkama najveÊi dio vre-mena bit Êe razmjeπteni u priobal-nom podruËju. UsporeujuÊi ih s fre-

gatama, novi patrolni brodovibit Êe iznimno dobro opremljeniza presretanje transporta opoj-nih sredstava, praÊenje i nadzi-ranje priobalnih voda i provo-enje maritimnih sigurnosnihoperacija. Takoer se uklapajuu koncept temeljnog broda za potpo-ru mornariËkim operacijama, ujednosa svrhom potpore operacijama nakopnu, kao logistiËko srediπte zapo-vijedanja i nadzora, ili potpore ras-poreivanju postrojbi marinaca.

Krmena paluba predviena je zaprihvat jednog NH90 helikoptera, anosit Êe i dva gumena Ëamca s tvr-dim dnom. Osnovno naoruæanje Ëi-nit Êe jedan top OTO Melara kalibra76 mm, laki brodski top ML G 27 idvije strojnice kalibra 12,7 mm, πtoodgovara operacijama patroliranja uobalnom podruËju i spremnosti naborbene aktivnosti slabog do sred-njeg intenziteta. Uz vlastitu posadupostoji moguÊnost smjeπtaja dodat-nih 40 osoba kao πto su Ëlanovi heli-kopterskog tima, postrojba marinacaili struËnjaci u humanitarnim opera-cijama spaπavanja. Patrolni brodovitakoer mogu posluæiti kao privre-meno skloniπte za stotinjak evakui-ranih osoba ili drugog osoblja.

Thales Naval razvio je potpuno no-vi radar i senzore namijenjene novojklasi patrolnih brodova. Novi SMI-L E S-Band radar nastao je iz radaratipa SMART-L i SMART-S Mk2.Sastoji se od Ëetiriju aktivnih faznihploËa i, u skladu s izjavama tvrtkeThales, radar je posebno projektiranza asimetriËne prijetnje. Upotpunjenje SEASTAR X -Band faznim rada-rom s reπetkom namijenjenim po-morskom nadzoru te Gatekeeper ne-rotirajuÊim elektro-optiËkim sigur-nosnim sustavom. Svi senzori susmjeπteni u jednom jarbolu male za-mjetljivosti, a istodobno integriraniu brodski borbeni sustav.

Kako bi se ispoπtovali dogovorenirokovi dostave brodova, gradnjadvaju patrolnih brodova povjerenaje nizozemskom brodogradiliπtuSchelde, a gradnja drugih dvajubrodogradiliπtu Galati tvrtke Damenu Rumunjskoj.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 823. svibnja 2008.

Potpisan ugovor za gradnju nizozemskih patrolnih brodova

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

G orive Êelije za G PS

Busi

nes

s W

ire

16-19 vijesti 05/20/08 12:14 Page 18

1 9

NAKON trogodiπnjeg kaπnjenja,ameriËka ratna mornarica je za svojBroad Area Maritime Surveillance(BAMS) program odabrala bespilot-nu izvidniËku letjelicu RQ -4N Glo-bal Haw ks, πto je korporaciji Nor-throp Grumman osiguralo posaovrijedan oko 1,16 milijardi dolara.Za BAMS program ameriËka ratnamornarica treba izmeu 48 i 68RQ -4N, te Êe tako premaπiti i naru-dæbu ameriËkog ratnog zrakoplov-stva od 5 3 RQ -4. Za potrebe testira-nja, Northrop Grumman je ameriË-koj ratnoj mornarici isporuËio dvaRQ -4B s novim setom senzora prila-goenih nadzoru morskih prostran-stava. Prvi RQ -4N trebao bi prvi putpoletjeti 2011., a u operativnu upo-rabu uÊi 2014. godine. AmeriËkaratna mornarica planira svoje Glo-bal Haw ke rasporediti u pet baza, izkojih Êe kontrolirati zone polumjera3700 kilometara. RQ -4N Êe se rabitizajedno s mornariËkim izvidniËkimavionima Boeing P-8A Poseidon. Po-seidoni Êe se rabiti za otkrivanje i

praÊenje podmornica, a primarnazadaÊa RQ -4N bit Êe otkrivanje ipraÊenje povrπinskih plovila.

MornariËko patroliranje Êe od Glo-bal Haw ka zahtijevati nov naËindjelovanja. Ta je bespilotna letjelicanamjenski projektirana za izvianjena velikim udaljenostima s velikihvisina, a kao mornariËka izvidniËkaletjelica Ëesto Êe se morati spuπtatina srednje i male visine kako biobavila vizualnu identifikaciju ot-krivenog plovila. Zbog toga Êe se uiduÊem razdoblju posebna pozor-nost posvetiti razradi naËina upora-be RQ -4N, kako se zbog Ëestihspuπtanja i ponovnih penjanja naveÊe visine ne bi smanjio operativnipolumjer djelovanja.

Northrop Grumman oËekuje da Êe,zahvaljujuÊi BAMS ugovoru, uskorodobiti i nove narudæbe, prije svegaiz Australije, koja je veÊ uloæila 15milijuna dolara u testiranje GlobalHaw ka i konkurentskih letjelicaMariner (L ockheed Martin i Gene-ral Atomics) te Unmanned Combat

Air System (Boeing). Viπe o BAMSkonkurentima moæete proËitati uHrvatskom vojniku broj 188. Kaopotencijalni kupci RQ -4N spominjuse Singapur i Juæna Koreja.

T . J AN J IΔ

KAO πto je bilo najavljivano tije-kom 2005 ., Pentagon i partnersketvrtke predvoene Raytheonom pri-vode kraju razvojno-testnu fazuprototipa proturadarskog projektilanove generacije. RijeË je o projekti-lu zrak-zemlja AGM-88E AARGM(Advanced Anti-Radiation GuidedMissile), koji je isprva bio zamiπljankao tek poboljπana inaËica protura-darskog projektila AGM-88C/DHARM (High-speed Anti-RadiationMissile), ali se u razvoju i testiranjupoËeo raati novi projektil. U prilogæeljenoj dinamici idu nedavno, kra-jem zime i poËetkom proljeÊa ove

godine,uspjeπnoprovede-na test-na gaa-nja ze-maljskih

ciljeva, koja pokazuju popriliËnozrelu fazu cijelog razvojnog projek-ta, ali isto tako i æelju ameriËke rat-ne mornarice da πto prije naruËi ini-cijalnu koliËinu projektila, πto cije-lom programu osigurava dodatnu fi-nancijsku sigurnost.

Temeljne tehniËke odlike koje do-nosi AARGM, odnosno poboljπanjau odnosu na svog prethodnikaAGM-88C/D HARM, jesu veÊa pre-ciznost napada na vitalne dijeloveprotuzraËne obrane uz znatno ma-nju kolateralnu πtetu (πto je velikaboljka HARM-a), novi GPS/INS/sa-telitski sustavi navoenja projektila,

novi paket elektronike koji projektilËini neosjetljivijim na protivniËkaometanja, dok viπemodni ciljniËkipretraænik koji je ugraen u glavuprojektila pomoÊu AGM-88E moæeraditi zahvat i onih radarskih posta-ja koje su iskljuËene.

Uz ameriËku tvrtku Alliant Tech-systems (ATK), u razvojni programse 2005 . ukljuËio i talijanski Marco-ni Industrial Services, potaknut æe-ljom talijanskog ministarstva obraneda naruËi 25 0 projektila AGM-88EAARGM u svrhu naoruæavanja svo-jih viπenamjenskih borbenih avionaTornado ECR (Electronic Combatand Reconnaissance). AmeriËkamornarica kani projektilima AGM-88E AARGM opremati svoje Horne-te, odnosno njihovo se uvoenje uinicijalnu operativnu uporabu oËe-kuje 2010. godine.

I. S K E N DE ROVIΔ

23. svibnja 2008.

Proturadarski projektil AG M-88E AARG M

G lobal H aw k pobjednik B AMS programa

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 05/20/08 12:14 Page 19

20 23. svibnja 2008.

Povijest ljudske civilizacije u to-likoj je mjeri ispunjena silom inasiljem da su pojedini vojni i

politiËki teoretiËari doπli do zakljuË-ka da je “u povijesnom hodu i Ëov-jeka i naroda nasilje neprekidna po-pratna pojava, uzrok i pretpostavkanjegova opstanka i iπËeznuÊa” (F.Tuman: BespuÊa povijesne zbilj-nosti, str. 172). Nasilje i sila opÊeni-to prate povijesni razvoj ljudskogdruπtva, jer sila je produkt sukobainteresa koji nastaje iskljuËivo kao

druπtvena kategorija (hipotetiËki,rjeπavanjem sukoba interesa nena-silnim putem i sredstvima nestala bipotreba za silom kao druπtvenomkategorijom, meutim joπ uvijek zaiskljuËenje sile, kao najgrubljeg in-strumenta rjeπavanja druπtvenih an-tagonizama iz æivota druπtva, nijedovoljna samo neodreena etiËkaosuda, veÊ i neposredna, konkretnaakcija odgovarajuÊa primijenjenojsili). Drugim rijeËima, za odvraÊa-nje od uporabe sile uËinkovita je je-

dino suprotstavljena sila adekvatnaugroæavajuÊoj, ili kao πto kaæe na-rodna poslovica - “klin se klinomizbija” .

Sila ima raznovrsne oblike koji seiskazuju na gospodarskom, financij-skom, diplomatskom i drugim pla-novima, gotovo u svim sferama dru-πtvene djelatnosti, pa se moæe oka-rakterizirati kao sposobnost name-tanja onih oblika ponaπanja drugimsubjektima koje posjednik sile æeli.Iz njezina ukupnog potencijala kojipostoji u nekom druπtvu proistjeËepolitiËka sila dræave koju druπtvoformira, a pod tim terminom ozna-Ëava se odreena moÊ i sposobnostutjecaja politiËkih subjekata na po-litiËke procese u druπtvu (taj utjecajse moæe iskazivati u raznim forma-ma, poËevπi od moralnih sugestijado najgrubljih oblika prisile, uklju-ËujuÊi i oruæano nasilje).

Oduvijek je politiËka sila bila va-æan Ëimbenik meunarodnih odno-sa, i tijekom cijele povijesti je ostav-ljala snaæne posljedice na njih. Ipakona nije jedina osnova koja odreu-je meunarodne odnose veÊ samojedan od Ëimbenika koji na njih ut-jeËu (naime, apostrofiranje sile kaotemeljnog Ëimbenika meunarod-nih odnosa karakterizira realistiËkuteoriju, Ëiji je najistaknutiji pred-stavnik H. Morgenthau - detaljnijeu “Razvoj teorija meunarodnih od-nosa” , Hrvatski vojnik br. 166 od14. prosinca 2007.).

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

Marink o OG ORE C

Po definiciji, oruæane snage su specijalizirana organizacija dræave, pripremljena i organizirana za voenje oruæane bor-

be, a kao imanentni dio dræavne organizacije one su srediπnji i najvaæniji dio njezine vojne sile i glavni instrument za

oËuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. U tom kontekstu, potrebno je razluËiti vojnu silu kao osnovni in-

strument dræave za ostvarivanje politike s pozicije sile i oruæane snage koje su njezin operativni (i najvaæniji) segment

Razvoj i strukturalna klasifikacija vojne sile i oruæanih snaga

VOJ S KE S VIJ ET A

20,21 strana 05/20/08 16:10 Page 20

23. svibnja 2008.

Uπirem smislu, cyber-terorizamznaËi napade i prijetnje usmje-rene protiv raËunala, raËunal-

nih mreæa i informatiËke opreme zapohranu podataka sa svrhom zastra-πivanja i utjecanja na vladajuÊestrukture i javnost u politiËkom i so-cijalnom æivotu. Ipak, da bi se cy-ber-terorizam okvalificirao kao na-pad, on treba prouzroËiti nasilje pro-tiv osoba i dobara, ili barem izazvatidovoljno πtete kako bi izazvao strah.Napad kojim se razaraju nebitni ci-ljevi ili financijski neisplativi nemoæe se tretirati kao cyber-terori-zam. Npr. neovlaπteni daljinski upadu raËunalnu mreæu kontrole zraËnogili cestovnog prometa, koji uzrokujegubitak ljudskih æivota, ozbiljnu ma-terijalnu πtetu i paniku, svakako sedefinira kao informatiËki terorizam,

dok se ulazak u neku manje bitnuraËunalnu mreæu i onemoguÊavanjenjezine uporabe drugim korisnicimane moæe smatrati teroristiËkim na-padom veÊ raËunalnim kriminalom.

Kako joπ nije potpuno razjaπnjenoπto je toËno informatiËki terorizamËesto dolazi do nesporazuma u tu-maËenju. Pod pojmom cyber-terori-zam Ëesto se pogreπno podrazumi-jevaju sluËajevi raËunalne ili inter-netske zloporabe, kao πto su haker-ske aktivnosti, πirenje virusa i Ëitavspektar raËunalnih on-line incide-nata koji nose tek marginalne πteteili teπkoÊe. To treba klasificirati tekkao pokuπaj informatiËkih krimina-laca da testiraju svoje sposobnosti,te dokaæu sebi i okolini kako moguutjecati na neπto ili naπtetiti neËe-mu, no sve bez ideoloπke podloge.

U proπlosti su se dogaali informa-tiËki incidenti u kojima su sudjelo-vale teroristiËke organizacije, ali oninisu uzrokovali veÊe πtete, osim fi-nancijske. Neki od kriterija koje jepotrebno ispuniti da bi se informa-tiËki napad klasificirao kao informa-tiËki terorizam jesu identitet osobekoja planira ili provodi napad, pers-pektiva iz koje se napad provodi terezultat i πteta koja je poËinjena.Svakako treba biti mjerodavan kakobi se iz Ëitavog spektra informatiË-kih napada iπËitao cyber-terorizam,jer bi se u protivnom svaki raËunal-ni incident mogao automatski pod-vesti pod navedeni pojam, πto ne bibilo opravdano.

T ERORIZA M

21

Iako je oËito da teroristi postaju sve veÊi korisnici informatiËke opreme i interneta, vaæno je istaknuti da nije sva-

ka nelegalna uporaba informatiËke opreme sama po sebi cyber-terorizam. Cyber-terorizam je priliËno nov po-

jam, koji opisuje proæimanje terorizma i virtualnog raËunalnog svijeta.

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

Fenomen cyber-terorizmaFenomen cyber-terorizmaB

all A

ero

space

Dav or S T IP E T IΔ

20,21 strana 05/20/08 16:10 Page 21

22

Kad je 6. kolovoza 2007. ruskanovinska agencija objavilavijest da je prva protuzraËna

bojna ruske vojske opremljena no-vim PZO raketnim sustavom S-400Triumf proglaπena operativnom, ovavijest nije izazvala previπe pozornos-ti, barem ne izvan struËnih krugova.Ceremonija sveËanog ulaska u ope-rativnu uporabu odræana je u graduElektrostal, nekih 5 0 kilometaraistoËno od Moskve. UnatoË nezain-teresiranosti javnosti, rijeË je o vaæ-nom dogaaju, to prije πto je okon-Ëanje razvoja stalno odgaano.Naime, S-400 je novi vaæan korak urazvoju ruskih (pa samim tim i svjet-skog) raketnih PZO sustava.

U bivπem Sovjetskom Savezu,problematici protuzraËne obraneuvijek je davan visok stupanj priori-teta, posebno nakon II. svjetskograta i pojavom brzih lovaca, bom-bardera i izvidniËkih (πpijunskih)aviona s turbomlaznim pogonom.Iskustva iz II. svjetskog rata pokaza-la su da, bez obzira na brojnost

lovaËkih aviona, oni nisu moglipokriti svaki dio Sovjetskog Savezate zaπtititi potencijalne ciljeve odnapada bombardera iako su oni,pokretani klipnim motorima, letjelibrzinom od oko 5 00 km/h. Dolaskomturbomlaznog pogona, brzina bom-bardera prvo se poveÊala na visokopodzvuËne (do 1000 km/h), a ubrzonakon toga i u nadzvuËne brzine. Toje dodatno smanjilo vrijeme reakcijelovaËkih aviona, pa je vaænost pro-tuzraËnih sustava joπ viπe porasla.Zbog toga je prioritet dan razvojuprotuzraËnih raketnih sustava(SAM), koji su rabili voene projek-tile velikih brzina i dometa.Uspjeπna borbena primjena sovjet-skih SAM sustava u lokalnim ratovi-ma (Vijetnamskom, Jomkipurskom,itd.) dokazala je da ovi sustavi mogu

izravno utjecati na ishod rata.Naravno, razvoj sovjetskihSAM sustava ponajviπe je ovi-sio o razvoju ameriËke/NATOdoktrine razvoja i uporabenovih oruæanih sustava. Tako

je krajem sedamdesetih i tijekomosamdesetih godina proπlog stoljeÊarazvoj sovjetskih SAM sustava po-najviπe usmjeren na borbu protivtada potpuno nove prijetnje - krsta-reÊih projektila.Prva generacija sov-jetskih SAM sustava (S-25 ) zahtije-vala je dobro ureene poloæaje, a nji-hova (pre)visoka cijena uvjetovala jenjihovo iskljuËivo rasporeivanje okoMoskve. Krajem pedesetih godinaproπlog stoljeÊa u operativnu je upo-rabu uπao prvi mobilni SAM sustavS-75 . Ubrzo nakon S-75 , i sovjetskakopnena vojska je dobila svoj mobil-ni SAM sustav Krug. Oba su imaladomet oko 5 0 kilometara. Poslije suu operativnu uporabu uπli i manjiSAM sustavi, koji su, naravno, imalii manje domete djelovanja, ali suzato bili znatno pokretljiviji. Ubrzosu i veÊi brodovi sovjetske ratnemornarice opremljeni prilagoenimSAM sustavima.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

Triumf (napokon) u operativnoj uporabi

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

UnatoË kaπnjenju u razvoju, S-400 je toliko napredan PZO sustav da bi u iduÊih deset godina mogao postati

najveÊi izvozni uspjeh ruske namjenske industrije

23. svibnja 2008.

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

22,23 strana 05/20/08 12:08 Page 22

Zbog Ëega ameriËki transportniavion C-17, koji tako Ëesto vi-dimo na televizijskim ekrani-

ma, nosi ime Globemaster III? ZbogËega oznaka III pokraj imena? OËi-gledno je da C-17 nije prvi ameriËkitransportni avion koji nosi to ime.Zapravo je treÊi. Prvi je bio C-47, adrugi C-124 i oba Êemo ukratkoopisati u ovom tekstu.

Do poËetka II. svjetskog rata, ame-riËka vojska nije imala osobitih po-treba za velikim transportnim avio-nom. » ak ni izbijanje rata u Europinije bitno promijenilo situaciju jersu Sjedinjene AmeriËke Dræave pro-glasile neutralnost. Tek je japanskinapad na Havaje, preciznije na lu-ku Pearl Harbor 7. prosinca 1940.,dramatiËno promijenio razmiπljanjeu vrhu ameriËkih oruæanih snaga.Brzom inventurom postojeÊih trans-portnih aviona zakljuËeno je kakotadaπnji zraËni korpus nema avionakoji bi bio dovoljno velik da moæeprenositi znatne koliËine tereta pre-

ko pacifiËkih prostranstava. Iako jeopasnost za Havaje nestala nakonbitke za Midw ay, ubrzo se nedosta-tak velikog transportnog aviona bol-no osjetio tijekom bitaka na Filipini-ma. Razvoj dotad najveÊega ameriË-kog transportnog aviona prihvatilisu struËnjaci tvrtke Douglas AircraftCompany, preciznije njezina pogo-na u Santa Monici. Kao osnovauzet je Ëetveromotorni transportniavion DC-4. Projekt je dobio tvor-niËku oznaku Douglas Model 415 .Ideja vodilja bila je napraviti avions trupom velike zapremine kako biu njega stalo πto viπe opreme, paËak i tenkovi T-9 Aero, haubice ka-libra 105 mm s pripadajuÊim vuË-nim vozilom, razni graevinski stro-jevi, ili veÊi broj terenskih kamionai vozila kao πto je Jeep. Osim toga,avion je morao imati dostatni doletda preleti od istoËne obale najmanjedo Havaja. Avion je osim toga mo-rao biti πto jednostavniji da bi πtoprije uπao u proizvodnju i bio do-

voljno jeftin da se proizvodi u veli-kim koliËinama.

Tvrtka Douglas je ugovor o razvojui moguÊoj serijskoj proizvodnji dobi-la u oæujku 1942., kad je avion dobioi sluæbenu vojnu oznaku C-74. Dana25 . lipnja iste godine potpisan je iugovor vrijedan 5 0 milijuna dolara ogradnji 5 1 predserijskog primjerkanamijenjenog razvoju i testiranju.Tako je preskoËena faza razvoja pro-totipova, a sve zato da bi se avionπto prije uveo u operativnu uporabu.

No, zbog stalnih zahtjeva za po-veÊanjem nosivosti i veliËine uto-varnog prostora razvoj aviona jekasnio. Prvi je let obavljen tek na-kon zavrπetka II. svjetskog rata, unajgorem trenutku naglog i nese-lektivnog smanjenja svih vojnih na-rudæbi. Tako je i poËetna narudæbaza 5 0 C-74 smanjena na samo 14aviona.

23. svibnja 2008.

Domagoj MI» IΔ

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

VOJ NA POVIJ ES T

O d G lobemastera do G lobemasteraTvrtka D ouglas je sa sva tri G lobemastera uspjela bitno pomaknuti moguÊnosti zraËnog transporta

22,23 strana 05/20/08 12:09 Page 23

PolitiËki atentati (VIII)

AmeriËki predsjednik Ronald Reagan bio je u oæujku 1981. godine meta napada duπevno poremeÊenog atenta-

tora. Iako atentat nije bio politiËki motiviran, Ëinjenica da je u njemu ranjen prvi Ëovjek najmoÊnije dræave na svi-

jetu dala je dogaaju posebnu teæinu

23. svibnja 2008.24

»etrdeseti predsjednik Sjedinje-nih AmeriËkih Dræava RonaldWilson Reagan roen je 1911.

u gradu Tampicu u dræavi Illinois.Odrastao je u radniËkoj obitelji, alije uspio zavrπiti fakultet te je godi-nama radio kao radionajavljivaË ikazaliπni glumac. Godine 1937. sni-mio je svoj prvi film, a u iduÊih pet-naestak godina snimio je joπ viπe odpedeset filmova. Sredinom pedese-tih godina poËinje Reaganov angaæ-man u politici. Iako je ispoËetka po-dræavao Demokratsku stranku, u je-ku Hladnog rata okreÊe se Republi-kanskoj stranci te postaje vatreni re-publikanac i borac protiv utjecajaljevice u ameriËkom druπtvu.

Odreeno vrijeme je radio kaoosoba zaduæena za odnose s javnoπ-Êu kompanije General Electric, a1966. godine pobijedio je na izbori-ma za guvernera Kalifornije, Ëimeje poËela njegova blistava politiËkakarijera. Iako poraæen na republi-

kanskim predsjedniËkim nominaci-jama 1968. i 1976., Reagan je 1980.godine uspio izboriti nominaciju zapredsjedniËkog kandidata. Uspjeπ-no je iskoristio val konzervativizmakoji je zapljusnuo zemlju krajem se-damdesetih, te odnio pobjedu napredsjedniËkim izborima 1980. go-dine i postao Ëetrdeseti predsjednikSjedinjenih Dræava. Tijekom man-data u Bijeloj kuÊi istodobno je uæi-vao republikansku potporu u obadoma Kongresa, koja su mu dala“odrijeπene ruke“ i omoguÊila zaok-ret u vanjskoj politici. Nakon razdo-blja razmjernog detanta sedamdese-tih godina, u osamdesetima je po-novno uslijedilo hladnoratovsko za-oπtravanje, πto se osobito osjetilo upoveÊanju ameriËkih troπkova zaobranu.

N a Ëelu S jedinjenih DræavaZa Reaganova predsjedniËkog

mandata, Sjedinjene Dræave su

pokrenule kratkotrajne invazije nalatinskoameriËke dræavice Grenadui Panamu. Na domaÊem planu Rea-ganovu administraciju je potreslatzv. afera Irangate u vezi s tajnomprodajom oruæja Iranu, Ëime je fi-nancirana desniËarska gerila u Ni-karagvi. Sredinom osamdesetih Re-gan se susreo sa sovjetskim lideromGorbaËovom na povijesnom susretuu Æenevi, s kojim poËinje ublaæava-nje odnosa izmeu dviju zemalja. SGorbaËovom Êe iduÊih godina pot-pisati niz dokumenata o ograniËa-vanju naoruæanja.

No, na samom poËetku predsjed-niËkog mandata Reagan se naπaona meti atentata. Motivi 26-godiπ-njeg atentatora Johna Hinckleya

ml. nisu bili politiËke, veÊ posveosobne naravi. Naime, istraga je ut-vrdila da je Hinckley krajem se-damdesetih godina petnaestak putagledao film Martina Scorsesea „Tak-

Hrv oje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Ronald Reagan (1981.)

Atentator John Hinckley ml.

Meteæ nastao nakon pucnjave

24,25 dossier strana.qxd 05/20/08 12:06 Page 24

sist“, u kojemu glavni junak poku-πava ubiti predsjedniËkog kandida-ta. Fasciniran glumicom Jodie Fos-ter, Hinckley je 1980. upisao teËajpisanja na SveuËiliπtu Yale, gdje jepokuπavao stupiti s njom u kontakt.Nakon neuspjeha u toj nakani, po-kuπao je privuÊi njezinu pozornostprijetnjama tadaπnjem predsjednikuCarteru, u Ëemu ga je sprijeËila po-licija uspjevπi ga locirati. No, Hin-ckley je odluËio otiÊi korak dalje teizvrπiti atentat na novog ameriËkogpredsjednika, Reagana. Zanimljivoje da je atentator Hinckey sin JohnaHinckleya st., predsjednika naftnekompanije Vanderbilt, koja je bilajedan od financijera predsjedniËkekampanje Reaganova protukandi-data za republikansku nominaciju ikasnijeg predsjednika SAD-a, Geor-gea Busha st. No, poveznica s aten-tatom na Reagana ipak nije politiË-ke naravi, veÊ je posrijedi bila dugapovijest mentalne bolesti mladogHinckleya.

Duπevno poremeÊ eni atentatorNakon govora odræanog 30. oæuj-

ka 1981. godine, oko 14 i 30 sati,Reagan je iziπao okruæen pratnjomiz hotela Hilton u Washingtonu, aHinckley je iznenada istupio iz go-mile te iz piπtolja kalibra .22 ispalioprema njemu πest metaka. Prvi me-tak pogodio je u glavu tajnika za ti-sak Bijele kuÊe Jamesa Bradyja, aostali su hici ranili policajca i jed-nog tajnog agenta u Reaganovojpratnji. Posljednji ispaljeni Hinckle-

yev metak odbio se od li-muzine te pogodio pred-sjednika Reagana ispod li-jeve ruke, probivπi mu re-bro i pluÊno krilo, ali se za-ustavio blizu srca. BuduÊida je pojavljivanje ameriË-kog predsjednika u javnostibilo redovito medijski pok-riveno, cijeli incident sni-milo je pet razliËitih kame-ra te je dogaaj bio inten-zivno medijski eksploati-ran, kako u SAD-u tako idiljem svijeta.

Atentator Hinckley je nasuenju 1982. godine oslo-boen optuæbi za ubojstvo

zbog uznapredovale duπevne boles-ti te je do danas zatvoren u psihija-

trijskoj ustanovi. AmeriËki mediji suse dugo zabavljali Hinckleyevomizjavom da je atentat na Reaganabio “najveÊa ljubavna ponuda ikadizreËena“, a objekt neæeljenog zani-manja ameriËke javnosti bila je injegova “muza“, glumica Jodie Fos-ter. Predsjednik Reagan je odmahodvezen u bolnicu te se razmjernobrzo oporavio, unatoË tome πto muje u trenutku atentata bilo sedam-deset godina, a poslije je nesmetanonastavio svoj predsjedniËki mandatdo kraja. AmeriËki biraËi su mu is-kazali povjerenje i na predsjedniË-kim izborima 1984., tako da je nje-gova vladavina u Bijeloj kuÊi potra-jala do 1989. godine. Ronald Rea-gan umro je prirodnom smrÊu u lip-nju 2004. godine.

23. svibnja 2008.25

D OS S IER

UnatoË poodmakloj dobi u vrijeme atentata, Reagan je dovrπio predsjedniËki

mandat, a 1984. ponovno je izabran za predsjednika SAD-a, ostajuÊi u Bijeloj kuÊi

do 1989. godine

Prije politiËke karijere, Ronald Reagan bio je us-

pjeπan kazaliπni i filmski glumac

24,25 dossier strana.qxd 05/20/08 12:06 Page 25

26

»esto se, razgovarajuÊi o nekim osobama,zna Ëuti: “Ma, pusti njega! On ti je vrlo pre-vrtljiv.“ Ili: “Ostavi se te osobe! OkreÊe se k’osuncokret.“ Ili: “Nemoj se s njim druæiti! Ni-kad ne znaπ πto misli i kome Êe se prikloni-ti.“ Ili: “Njemu je svaka stranka ili svakavjera jednaka i jednako dobra. On moæe sasvakim. Bitno je da je na vrhu.“ Ili: “On ti jesvim mastima premazan.“

Ne bih æelio nikoga promatrati na takavnaËin, ipak, ako se tako u narodu govori,neπto od toga zasigurno ima u nama ljudimai vjerovati je da takve sintagme nisu nastalesamo iz zlobe. »injenica jest, i ona se nemoæe zanijekati, da se Ëovjek mnogo puta iz-nenadi promatrajuÊi poznanike ili prijateljete se u sebi zapita: “Pa, πto je s tim Ëovje-kom? Ja ga poznajem u sasvim drukËijem iz-danju. Ne mogu vjerovati da se tako promi-jenio i da je tako prevrtljiv.“ Na te i takveprobleme upozorio je Gospodin naπ IsusKrist svoje uËenike rekavπi im: “Nitko nemoæe sluæiti dvojici gospodara. Ili Êe jednogamrziti, a drugoga ljubiti; ili Êe uz jednogaprianjati, a drugoga prezirati. Ne moæetesluæiti Bogu i bogatstvu.“

Ne znam valja li razlog takvih ljudskih po-naπanja traæiti u tome πto su ljudi previπe“zabrinuti za svoj æivot”, πto Êe “jesti i piti”,ili moæda za svoje tijelo “u πto Êe se obuÊi”,no rijeËi Isusa Krista vrlo su jasne i po Nje-govu nema opravdanja za takve prevrtlji-vosti. Za naπega Boga ne postoje razlozizbog kojih bi Ëovjek sebi trebao dopustiti dau isto vrijeme “sluæi dvojici gospodara” ili dau isto vrijeme sjedi na dva stolca.

Svima nam je jasno da u æivotu treba biti ipragmatiËan, ali ne opet tako ili ne do temjere da te tvoj politiËki, ideoloπki ili egzi-stencijalni pragmatizam dovede do toga dasluæiπ svakome i pod svaku cijenu, svejednokome, da olako prodajeπ svoju koæu i svojedostojanstvo, da izgubiπ sve kriterije, da ti jesvaka religija, vjera ili nacija ista. Isus naspoziva da razmiπljamo o rijeËima: “Zar æi-vot nije vredniji od jela i tijelo od odijela?”

Dragi prijatelji, zasigurno je sluæenje u is-to vrijeme Bogu i bogatstvu mnogima pomo-glo da se ne moraju brinuti za svoj æivot, πtoÊe jesti, πto piti, u πto Êe se obuÊi, ali ih je ta-kav stil æivota odvojio od ideala o kojemuIsus govori u danaπnjem evaneoskom od-lomku. Oni, pak, koji su se uspjeli otrgnutitakvom sluæenju vjerojatno su svaki dan za-brinuti za svoj æivot ili svoju egzistenciju.No, ako je moguÊe, neka ih utjeπi Isusova ri-jeË: “Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne æa-nju, niti sabiru u æitnice, pa ipak ih hranivaπ nebeski Otac.“

23. svibnja 2008.

Æ ark o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• od 31. svibnja do 5. lipnja u kinima Europa, Central i G riË te Otvoreno kino G liptoteka, Zagreb

Na ovogodiπnjem Animafestu bit Êe prikazano viπe od 500 filmova razliËitih animacij-skih tehnika iz viπe od 6 0 zemalja sa svih kontinenata. Uz tri natjecateljska programa,tu je iznimno bogat popratni filmski program: afriËki animirani film, animirani dokumen-tarci, poseban program posveÊen æenama u animaciji, retrospektive svjetskih majsto-ra i majstorica animacije… Posebno je zanimljiv program animiranih dokumentaracanazvan Anima Docs. Iako taj æanr postoji od samih poËetaka filmske umjetnosti, pos-tao je izuzetno popularan posljednjih godina. Animirani dokumentarac je hibridna for-ma koja spaja animaciju i dokumentarizam, a rijeË je o filmovima utemeljenim na stvar-nim dogaajima. U suradnji s dva nizozemska filmska festivala, kreiran je program ko-ji Êe prikazati filmove u rasponu od Potapanja Lusitanije iz 1916 . godine sve do filmaR yan, koji je 2004. godine osvojio Oscara. Autori filmova natjecat Êe se za: Veliku nagradu Animafesta, nagradu Zlatni Zagreb zakreativnost i inovativno umjetniËko postignuÊe; za nagradu Zlatko G rgiÊ (najbolji prvifilm napravljen izvan obrazovne institucije) natjecat Êe se 94 filma iz Velikog natjeca-nja, a nagrada Duπan VukotiÊ bit Êe dodijeljena jednom od 7 9 filmova u Studentskomnatjecanju. Natjecanje filmova za djecu donosi 45 naslova, a najbolji od njih birat ÊedjeËji æiri. U natjecateljskom programu ima Ëak pet filmova hrvatskih autora (SimonBogojeviÊ Narath, Veljko PopoviÊ, Bruno R azum, Matija PisaËiÊ i Tomislav Findrik), dvau velikoj panorami (Dino K rpan i Darko Bakliæa) i jedan u studentskoj (Ivan Mirko Se-njanoviÊ), a svi oni najavljuju uzlet nove hrvatske animacije.

ANIMAFEST - 18. festival animiranog filma

Leon RIZMAUL

Dva gospodara

FILMOT EKA

Najnovija knjiga prof. dr. R adovana VukadinoviÊa bavi se analizom vanjskepolitike SAD-a, s posebnim naglaskom na vrijeme Hladnog rata do poËet-ka detanta. K njiga secira ameriËku globalnu ulogu, dajuÊi genezu njezinanastanka, te subjekte u vanjskopolitiËkom decision-making procesu. Poglavlje Pax Americana iznosi razvoj i temelje ameriËke vanjske politike, koja je odsamih poËetaka bila oæivotvorenje mesijanske uloge predvodnika slobodnog svijeta.Ulaskom u II. svjetski rat, SAD je preπao R ubikon, napustio izolacionizam te preuzoglobalne obveze. Trumanova doktrina, strategija containmenta uz Marshallov plan i os-nivanje NATO-a znaËile su da Êe Amerika biti R im zapadnog svijeta 20. stoljeÊa. Anti-komunizam je bila glavna odrednica vanjskopolitiËkog djelovanja. Vojna sila raspros-tranjena diljem svijeta davala je sigurnost ameriËkom kapitalu, a obrambenim spora-zumima i politiËko-ekonomskim angaæiranjem nastojala je zadræati i proπiriti svoj utje-caj, træiπta i sirovinske baze. Poglavlje Institucije i akteri vanjskopolitiËkog djelovanjadonosi dubinsku analizu zakonskog okvira i procesualnog aspekta ameriËke vanjskepolitike. Predsjednik je srediπnja figura i ima najvaænije ovlasti, K ongres je popriliËnopasivan i nemoÊan, a njegovo pravo objavljivanja rata redovito se zaobilazi. U procesuoblikovanja i provoenja vanjske politike sudjeluju akteri koji se mogu rasporediti ukoncentriËnim krugovima po vaænosti. IstiËu se uloge State Departmenta, Pentagonai CIA-e, ali od tog polity okvira za analizu je korisniji politics pristup i uvid u stvarnevladare vanjske politike. To je prije svega moÊan vojno-industrijski kompleks, jedin-stvena simbioza biznisa i politike. Uzlet ameriËkog militarizma vezan je uz jaËanje voj-ske, koja je morala preuzeti teret ameriËkih globalnih obveza nakon 1945. Takvo izjed-naËavanje ciljeva administracije i vojske te vojni utjecaj u oblikovanju vanjske politikejest zakonitost ameriËke vanjske politike neovisno o administraciji. Dominacija vojnogestablishmenta Ëini interesnu zajednicu, za koju mnogi dræe da je prijetnja ameriËkojslobodi i demokraciji. SljedeÊi moÊni akter jest obavjeπtajna zajednica, koja je u mno-gim akcijama djelovala potpuno samostalno te je, kao i vojni sektor, povlaËila potezeπto ih je tek naknadno trebalo politiËki opravdati. U taj potpuri ulaze i sindikati, koji suodigrali znaËajnu ulogu likvidacije radikalnih ljeviËarskih strujanja te su bili lojalni part-neri kapitalu. Poglavlje G lavni pravci ameriËke hladnoratovske vanjskopolitiËke akcijeanalizira odnose unutar NATO-a u svjetlu æelje europskih dræava za samostalnim dje-lovanjem te politiku SAD-a prema IstoËnoj Europi. Smanjenje napetosti meu blokovi-ma, SALT pregovori, diverzifikacija subjekata i novi trendovi meunarodnih odnosaobiljeæavaju ulazak u mirnije 7 0-e. Bipolarni model je ameriËkim priznavanjem K ine, za-mijenjen triangularnim, πto je dalo novi peËat odnosu s Moskvom.

S aπ a » VRLJAK

Radovan VukadinoviÊ: Vanjska politika Sjedinjenih AmeriËkih Dræava,

PolitiËka kultura, Zagreb, 2008.

26 strana 05/20/08 12:03 Page 26

23. svibnja 2008.

VREMEPLOV

27

http://military.railfan.net

23. svibnja 1934.Kraj odmetniËkog paraU ameriËkoj dræavi Louisiani, nedaleko od Sai-lesa, 23. svibnja 1934. æivot su pod kiπom me-taka zavrπili poznati odmetnici Clyde Barrow iBonnie Parker. Bonnie i Clyde upoznali su se u

kafiÊu gdje je ona radila kao konobarica. Njihova zajedniË-ka odmetniËka priËa poËela je 1930. godine, kada je BonnieprokrijumËarila Clydeu u zatvor piπtolj, pomoÊu kojega jeon prisilio Ëuvare da ga oslobode. Nakon toga njih su dvojes nekolicinom prijatelja pljaËkali benzinske postaje, resto-rane i banke u manjim gradovima. Zanimljivo je da ni u jed-noj pljaËki nisu ukrali viπe od 1500 dolara. Bonnie i Clydebili su meu prvim buntovnicima bez razloga. Voljeli su me-dijsku pozornost, pa su se Ëesto slikali s arsenalom oruæja,uæivajuÊi u statusu gangsterskih zvijezda. No, u svojim supljaËkaπkim pohodima ubili nekoliko ljudi te su postali naj-traæenijim zloËincima svoga doba. Poginuli su na praπnjavojcesti, bez ikakvih izgleda za spas.

25. svibnja 1940.Dan kad je stvoren antibiotikPrema vlastitim rijeËima, πkotski lijeËnik Alexander Flemingvolio se “igrati mikrobima”. Stoga se uselio u jedan stari la-

boratorij, u kojemu je dræao bezbrojne Petrije-ve zdjelice, uzgajajuÊi razliËite kulture bakteri-ja. Dok je istraæivao bakteriju stafilokoka, pri-mijetio je neobiËne gljivice plijesni koje su sestvorile oko stafilokoka i uniπtavale ga. Tu ak-tivnu supstanciju, koja moæe zaπtititi tijelo od jakih infekcija,nazvao je penicilinom. No, u vrijeme kada je objavljeno, Fle-mingovo otkriÊe nije naiπlo ni na kakav odjek kod kolega istruËnjaka u farmaceutskoj industriji. Mjerodavni su smatra-li da pri lijeËenju ljudi penicilin ne moæe pomoÊi. Fleming jebio bakteriolog, a ne kemiËar, pa nije znao izluËiti rafiniranipenicilin za proizvodnju lijekova. Poslije je s gorËinom rekao:“Proizveo bih penicilin veÊ 1929. godine da sam imao sreÊute uza se imao posluπnog suradnika kemiËara. Morao samse zaustaviti ondje gdje sam stao…” Mnogo godina poslije,dvojica kemiËara, Howard Florey i Ernst Chain, vratili su seFlemingovu æivotnom djelu i uspjeli izluËiti Ëisti penicilin. Upokusu koji su izveli 25. svibnja 1940. na osam laboratorij-skih miπeva dokazali su da penicilin neutralizira smrtonosnestreptokoke. VeÊ u sijeËnju sljedeÊe godine, 1941., penicilinje prvi put iskuπan na Ëovjeku, pa je njegov pobjedonosniput u lijeËenju milijuna ljudi mogao poËeti. Za otkriÊe i pri-mjenu penicilina sva trojica su nagraena Nobelovom nagra-dom za psihologiju i medicinu 1945.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Luka staroga Rima zvala se:A OstijaB PalatinC Pisa

2. Velika luka u blizini japanskemetropole Tokyja je:A KyotoB NagasakiC Yokohama

3. Tradicionalno srediπte britanskeratne mornarice je u luci:A AberdeenB PortsmouthC Skegness

4. Luka stare Atene danas jeveliki grad:A SolunB PirejC Rodos

5. Po najveÊoj svjetskoj luci poznatje grad:A New YorkB RotterdamC Johannesburg R

jeπe

nje:

1a;

2c;3

b;4b

;5b

Leon RIZMAUL

Stranica koju predstavljamo nije izvedbom baπ re-prezentativna, ali zbog dosad nespomenute tematikezasluæuje mjesto u ovoj rubrici. Naime, bavi se ame-

riËkim vojnim lokomotivama i vlakovima. Autor stranice jejedan privatni ameriËki entuzijast, oËito zaljubljenik uvlakove, jer sebe naziva railfan. Na stranici je pokuπaonapraviti pregled ameriËkih vojnih lokomotiva, vagona irazliËitog tereta, s tim da je neke od tipova moguÊe i vid-jeti na omalenim fotografijama. Potrudio se navesti i nekeiscrpnije podatke o moÊnim strojevima. Tko se neÊe zado-voljiti samom stranicom (koja nije doæivjela update veÊdvije godine), moæe otiÊi dalje u potjeru za vlakovima iposluæiti se rubrikom Links. Ona Êe vas odvesti premadrugim stranicama koje se bave vlakovima. Ima i nekih kojenisu ameriËke... Domagoj VLAHOVIΔ

27 strana 05/20/08 15:49 Page 27

28 strana 05/20/08 11:54 Page 28