Uvod - AHRI'S LAIRzbornicacg.weebly.com/uploads/1/5/4/3/15432342/fizika... · Web viewSa namjerom da zajedno postignemo ciljeve i ispunimo principe predviđene u realizacije nastave

Marija Keković

PRIMJERI PISANIH PRIPREMA ZA ČAS

(FIZIKA - VII, VIII i IX razred osnovne škole)

Sadržaj

VII RAZRED.......................................................................................................................................3

Priprema za čas br. 1..........................................................................................................................3




Priprema za čas br. 5........................................................................................................................12

VIII RAZRED......................................................................................................................................15




IX RAZRED.........................................................................................................................................24



2

Uvod

Nacionalni savjet za obrazovanje na 23. sjednici, održanoj 9. jula 2013. godine utvrdio je izmjene predmetnoga programa Fizika za osnovnu školu.

Predmetni program Fizika se primjenjuje postupno:- u školskoj 2014/15. godini u VII razredu,- u školskoj 2015/16. godini u VII i VIII razredu,- u školskoj 2016/17. godini u VII, VIII i IX razredu osnovne škole,Cilj je, a time i principi su:

Korišćenje različitih didaktičkih materijala; Praktične aktivnosti učenika; Istraživanje, inicijativa i analiziranje; Kvalitativno razumijevanje fizičkih koncepata; Opisivanje i predstavljanje rezultata; Izvođenje zaključaka; Prepoznavanje, povezivanje i primjena u svakodnevnom životu; NE reprodukcija!

Sa namjerom da zajedno postignemo ciljeve i ispunimo principe predviđene u realizacije nastave predmetnog programa Fizika, nudimo vam ideje za pripreme za čas.

Želja je da vam olakšamo osmišljavanje i realizaciju ciljeva, inspirišemo za kreiranje i izvođenje aktivnosti koje će nas dovesti ne samo do akademskih već i do uspostavljanja trajnih i primjenjivih znanja učenika.

3

VII RAZRED

Priprema za čas br. 1

Nastavna tema: Struktura supstancijeNastavna jedinica: Građa supstancijeTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: Dijaloška , demonstracionaOblik rada: Rad u parovimaNastavna sredstva: Laptop, projektor , plastelin , čačkaliceOperativni ciljevi: Učenik treba da zna da se svako tijelo sastoji od atoma a da atomi obrazuju molekuleAktivnost učenika: Učenici se : - prvo upoznaju sa hipotezom o atomima

- prave molekule od plastelina (molekule elementa i jedinjenja)

- vrše ogled: Određivanje veličine molekulaKorelacija: Hemija (atomi, molekuli)Cilj i zadaci časa: Usvajanje : - osnovnih predstava o građi supstancije

- osnovnih predstava o građi molekula- razlike između molekula i atoma, dva molekula, dva

atoma- razvijanje vještina primjene znanja iz fizike

Tok časaUvodni dio časa: Nastavnik na platnu (bimu) daje kratki istorijat o građi materije. Upoznaje ih sa tvorcima Atomistike.Glavni dio časa: Nastavnik prije početka časa na svakoj klupi postavlja plastelin u 2-3 boje, čačkalice i list sa zadacima (da prave modele stukture molekula). Učenici su prvo pravili kuglice od plastelina različitih veličina, boja. Učenici su pravili (u paru, s drugom iz klupe) po dva molekula kuglica istih boja (jedan sa bijelim, a jedan sa crvenim kuglicama) i dva molekula jedinjenja (spajaju kuglice različitih boja). Kad su završili zadatke prepoznavali su atome i molekule, zatim davali mišljenje o razlikama između atoma i molekula, samih atoma i samih molekula. Posmatrajući molekule koje su napravili izdvajali su molekule elementa od molekula jedinjenja i objašnjavali razlike. Sledeći zadatak je da se spoje molekuli čačkalicama. Svaki par je pokazao svoj model. Nastavnik je izabrao dva modela kod kojih su molekuli različito spojeni i postavio pitanje: „Da li oba modela daju istu supstanciju“? Učenici su kroz razgovor došli do određenih zaključaka. Jerdna od idjea je i da učenici koji čine par, osmisle zadatak jedan drugom. Kada završe zadato pregledaju dobijene rezultate. Upoređuju, uočavaju razlike i sličnosti i dolaze do zaključaka. Po istom principu zadatke, modele i zaključke prezentovati ostatku odjeljenja i s njima diskutovati.Završni dio časa: Tačni zaključci do kojih su učenici došli napisani su na tabli kao teze:- atomi se razlikuju po veličini, obliku- molekuli se sastoje od dva ili više atoma- molekuli elementa je izgrađen od dva ili više istih atoma (H2) dok je molekul jedinjenja

izgrađen od različitih atoma (H2O)

4

- molekuli se razlikuju po obliku, veličini, geometrijskim rasporedu atoma u molekulu- različitim geometrijskom rasporedom istih atoma i molekula ne dobijaju se iste

supstancije.Za domaći zadatak dati da nađu na koji način treba izvršti ogled „Određivanje veličine molekula “. Taj ogled će se uraditi sljedeći čas.

5


Nastavna tema: Struktura supstancijeNastavna jedinica: DifuzijaTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: Dijaloška , demonstracionaOblik rada: Rad u parovimaNastavna sredstva: Laptop, projektor, čaše sa vodom, tempere, šećer u kockicama Operativni ciljevi: Učenici treba da znaju: da se molekuli neprekidno kreću; razumiju dokaze kretanjaAktivnost učenika: - učestvuju u razgovoru

- gledaju simulacije i o tome razgovaraju - posmtraju oglede koje vrše po konstrukcijama nastavnika

i bilježe svoja zapašanjaKorelacija: Biologija (ćelijska membrana)Cilj i zadaci časa: Usvajanje: - osnovnih predstava o kretanju molekula

- predstava o brzini odvijanja difuzije kod gasova , tečnosti i čvrstih tijela

- i razvijanje sposobnosti za aktivno sticanje znanja- vještine jasnog i preciznog izražavanja

Tok časaUvodni dio časa: Nastavnik prikazuje simulaciju kretanja polenovog zrnca u kap vode ( Braunovsko kretanje) i posle pažljivog posmatranja daju svoje pretpostavke zbog čega se tako kreće. Posle iznošenja pretpostavki nastavnik pušta drugi dio simulacije kao odgovor i potvrdu njihovog razmišljanja.Glavni dio časa: Na svakoj klupi se nalaze 2 čaše sa vodom, tempera sa određenom bojom, kockica šećera i listić sa zadatkom.

Listić sa zadatkom: 1. Staviti kap tempere u vodu i posmatrati šta se dešava- Odgovoriti na: Šta ukazuje da se molekuli vode kreću ?- Daj pretpostavku koji je rezultat difuzije u ovom slučaju ?2. Staviti kockicu šećera u vodu i posmatraj šta se dešava.- Odgovoriti na: Šta ukazuje da se molekuli vode i šećera

kreću?- Šta je rezultat difuzije u ovom slučaju ?- U kom slučaju 1. ili 2. je difuzija brža i zašto ?

Par koji hoće (poželjno 4-5 parova) izlaže svoja zapažanja i daje svoje odgovore na postavljena pitanja. Ostali učenici slušaju i učestvuju u razgovoru i zajedno definišu difuziju .Završni dio časa: Tačna zapažanja i odgovore zapisati na tablu. Nastavnik zajedno sa učenicima nacrta Venov dijagram

Voda sa kockom šećera Voda sa temperom

6

sporobrže

Difuzija

Zatim postavlja čašu sa vodom i pita učenike da li je unutar vode ovako mirno kao ona na stolu ? Pošto se molekuli u vodi neprekidno kreću da li imaju predstavu kojom brzinom to čine ? Da li je brzina kretanja molekula vode veća ili manja od brzine kretanja formule 1 , kretanja čovjeka ,...... ? Učenici daju primjere za proces difuzije i zašto brzina tog procesa nije ista. Na primjer: Vrući čaj i kocka šećera; čaša vruće, hladne i mlake vode i kap tempere; kad sestra izađe u grad i namiriše se parfemom što se u sobama osjeti - zašto?; Miris hrane koja se u kuhinji sprema za ručak...

Nastavnik zadaje eksperimentalni zadatak:I zadatak: Prosuti nekoliko kapi dezedoransa u jednom uglu sobe i izmjeriti poslije koliko se vremena miris parfema ojseti u suprotnom uglu sobe. Kolika je „brzina mirisa“?II zadatak: Potrebno je da utvrde da li brzina difuzije u tečnosti zavisi od temperature. Osmisli i izvedi eksperiment kojim ćeš provjeriti da li zaista postoji ta zavisnost.

Napomena: Učenici shodno interesovanjima i sposobnostima biraju eksperimentalni zadatak. Samostalno prepoznaju i navode primjere u kojima mogu zapaziti naučeno. Objašnjavaju.

7


Nastavna tema: Kretanje tijelaNastavna jedinica: Gustina tijelaTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: Dijaloška, demonstracionaOblik rada: Rad u grupama (5-6 učenika u grupi)Nastavna sredstva: Šire posude , 3 tijela istih zapremina, a različitih masa, 3 tijela različitih zapremina istih masa, menzure, vage, jaja, so, 1 limenka sa običnim sokom i 1 limenka sa sokom bez šećera - istih zapremina.Operativni ciljevi: Učenici trebaju da znaju da definišu gustinu supstansije, oznaku i mjernu jedinicu; da odrede gustinu homogenog tijela pravilnog i nepravilnog geometrijskog oblika Aktivnost učenika: Učenici radom u grupama: - definišu gustinu- upoređuju gustine u zavisnosti od mase ili zapremine- uočavaju ponašanje tijela u tečnosti u zavisnosti gustine tijela i tečnosti - objašnjavaju razliku trčanje/plivanje- samostalno prepoznaju još zanimljivih primjera iz svakodnevniceKorelacija: Matematika (linearna jednačina sa jednom nepoznatom)Cilj i zadaci časa: Usvajanje: - osnovnih predstava o gustini

- postupka određivanja gustine- razvijanja sposobnosti za aktivno sticanje znanja- kao i primjene znanja iz fizike

Tok časaUvodni dio časa: Kroz razgovor sa ućenicima ponoviti načine kako se odeđuje i mjeri zapremina tečnosti, tijela pravilnog i nepravilnog geometrijskog oblika kao i kako se mjeri masa tečnosti i tijela.Glavni dio časa: Učenike podjeliti u pet grupa. Prva grupa će se baviti ogledom koji demonstrira zavisnost gustine od zapremine pro m=const. Druga grupa demonstrira zavisnost gustine od mase pri V=const. Treća grupa će se baviti ogledom koji demonstrira neka tijela tonu a neka plutaju po površini tečnosti. Četvrta grupa demonstrira upoređivanje i određivanje gustine tečnosti. Peta grupa će se baviti ogledom koji demonstrira kad tijela plivaju, lebde i isplivavaju u tečnosti.Nakon što su ih učenici isprobali, oglede će pred cijelim razredom demonstrirati jedan od učenika dok će drugi (iz grupe) predstaviti zaključke koje su donijeli. Ostali učenici u okviru odjeljenja će pratiti i izvoditi zaključke.Završni dio časa: U zavisnosti od raspoloživog vremena jedan učenik iz svake grupe zapisuje na tabli tačne zaključke koje su na času dobijene. Zatim se napiše oznaka, formula i izvede mjerna jedinica. Učenici sami navode primjere koristeći znanje geografije i daju objašnjenje kao na primjer - zašto čovjek ne može da potone u Mrtvom moru?Navode primjere i daju objašnjenja: - zašto kada čovjek udahne vazduh i opusti se ne može da potone u moru,- kako majka zna da su knedle sa šljivama skuvane kad ih stavi u ključalu vodu ;

8

- kako otkriti da je jaje pokvareno;- zašto brod ne potone potpuno iako je napravljen od gvožđa- zbog čega limun sa korom pluta po vodi, a bez kore potone...

Radni listić br. 3

Upustvo za rad I grupe:Potreban materijal: duboka providna posuda sa vodom, tri tijela različitih zapremina istih masa, menzura, vagaIzvođenje ogleda: Prvi dio: Učenik u posudu sa vodom ubaci tri tijela. Što si uočio? Zašto tijela nisu isto potopljena u vodi? Uporedi zapreminu i gustinu tijela i poređaj od manje ka većoj? Što zaključuješ? Drugi dio: Računska potvrda prvog dijela. Pomoću menzure mjeri zapremine tijela i bilježi ih. Vagom mjeri masu tijela.

Upustvo za rad II grupe:Potreban materijal: duboka providna posuda sa vodom, tri tijela istih zapremina različitih masa, menzura, vagaIzvođenje ogleda: Prvi dio: Učenik u posudu sa vodom ubaci tri tijela. Šta si uočio/la? Zašto tijela nijesu isto potopljena u vodi? Upoređuju gustine tijela i ređaju ih od manje ka većoj? Iznose zaključak? Drugi dio: Računska potvrda prvog dijela. Pomoću menzure mjeri zapremine tijela i bilježi ih. Vagom mjeri masu tijela.

Upustvo za rad III grupe:Potreban materijal: posuda sa vodom, dvije konzerve sa sokom iste veličine – jedna sa običnim sokom a jedna sa sokom u kojoj nema šećera.Izvođenje ogleda: U posudu sa vodom učenik spušta konzervu sa običnim sokom. Ona tone na dno. Zatim spušta konzervu sa sokom bez šećera. Što uočavaš? Zatim je prstom gura do dna i pusti. Šta primjećuješ? Objasni ponašanje konzervi sa sokom bez i sa šećerom.

Upustvo za rad IV grupe :Potreban materijal: menzura, obojena voda, jestivo ulje, med, deterdžentIzvođenje ogleda: U menzuru sipamo obojenu vodu do određenog nivoa. Zatim dodamo izvesnu količinu jestivog ulja. Obojena voda i jestivo ulje se neće pomješati. Što uočavaš? koja od ove dvije supstancije ima veću gustinu? Ogled nastavlja sipajući određenu količinu deterdženta i meda. Da li se dodate supstancije nalaze između sloja obojene vode i jestivog ulja? Zašto? Kako su supstancije raspoređene i zašto ?

Upustvo za rad V grupe: Potreban materijal: tri posude sa vodom, tri jajeta, kašičica i so. Izvođenje ogleda: U prvu posudu sa vodom spusti jaje. Što uočavaš? Objasni. U drugu čašu s vodom sipaj 2-3 kašičice soli i miješaj dok se so ne rastopi. Zatim spusti jaje. Objasni ponašanje jajeta. U treću čašu napuni do pola vodom i sipaj 4-5 kašičica soli i miješaj dok se

9

so ne rastopi. Spusti jaje u vodu a onda polako sipaj vodu do vrha posude. Što primjećuješ? Objasni.


Nastavna tema: Kretanje tijelaNastavna jedinica: Inercija i masa tijelaTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: dijaloška , demonstracionaOblik rada: Rad u grupi (5-6 učenika)Nastavna sredstva: Tabla, kreda, laptop, projektor, čaše, kartoni, metalni novčići drvene i metalne kuglice istih zapreminaOprerativni ciljevi: Učenici treba da znaju: kako se kreće tijelo na koje ne djeluje drugo; da je inertnost osobina tijela i definiše masu, njenu oznaku i mjernu jedinicu; upoređuju masu dva tijela; razvijaju sposobnost za uočavanje i posmatranje fizičkih pojava; razvijaju umijeće aktivnog sticanja znanja; razvijaju umijeće primjene znanja iz fizike; uspostavljaju vještine jasnog i preciznog izražavanjaAktivnost učenika: Učenici radom u grupama:

- navode razne primjere uzroka promjene brzine iz okoline- analiziraju oglede - daju primjere inercije iz okoline- upređuju mase različitih tijela

Tok časaUvodni dio časa: Nastavnik na platnu prikaže sliku autobusa sa putnicima i traži od učenika da je pažljivo pogledaju i daju odgovore na dva pitanja:

1. Ukoliko autobus naglo krene kako će se ponašati putnici u autobusu?2. Ukoliko autobus u kretanju naglo zakoči hoće li se putnici u autobusu isto ponašati?

Objasni? Učenici daju svoja mišljenja i pretpostavke. Tačnost u njihove odgovore dobijaju putem ogleda urađenih na času.

Glavni dio časa: Nastavni dijeli učenike u šest grupa (4-5 učenika) - dvije grupe rade isti ogled. Prva i peta grupa se bave ogledom koji demonstrira osobinu tijela da zadrži stanje mirovanja tj. osobinu inertnosti tijela. Druga i četvrta grupa se bave takođe osobinom inertnosti tijela. Treća i šesta grupa demonstriraju zavisnost brzine od mase tijela pri djelovanju opruge.Nakon izvođenja ogleda jedan učenik demonstira pred odjeljenjem, dok drugi predstavlja zaključke koje su donijeli. Ostali učenici na niovu odjeljenja prate i izvode zaključke.Završni dio časa: U zavisnosti od raspoloživog vremena inertnost i osobine mase (oznaku, mjernu jedinicu). Uz pomoć nastavnika formulišu prvi Njutnov zakon. Na tabli u obliku teza zapisati tačne zaključke do kojih su učenici došli: - putnici u autobusu teže da zadrže stanje mirovanja- putnici u autobusu teže da zadrže stanje kretanja- Masa je mjera inertnosti tijela

10

- Masa je: osnovna fizička veličina; ne zavisi od položaja u prostoru i uslova u kojima se tijelo nalazi; uvjek je pozitivna veličina; jednaka je zbiru masa svih njegovih djelova; ista je i ne mijenja se ukoliko tijelo mijenja agregatno stanje

- Učenici sami daju primjere primjene Prvog Njutnovog zakona. Suestije su: korišćenje sigurnosnih pojaseva prilikom vožnje za povećanje bezbjednosti u saobraćaju; koristan je prilikom sušenja psa; primjenjuje se da se oslobađa od kapljica sa mokrih ruku ili kišobrana; upotrebljava se u kupeima voza - zašto su držači kufertregera postavljeni na takav način; primjećujemo ga kada se sapletemo o neki predmet; mogu se odrediti prekršaji u košarci...

Učenicima zadati da odrade još neki eksperimentalni zadatak kao na primer :1. Pribor: čaša, karton, metalni novčić

Tok ogleda: Karton stavimo na preznu čašu, a zatim na sredinu kartona spustimo novčić. Ako naglo povučemo karton u horizontalnom pravcu šta će se desiti ?

2. Pribor: čaša npunjena sa vodom, list papiraTok ogleda: Na list papira postavi čašu sa vodom. Naglo povuci papir. Opiši šta si zapazio/la

3. Pribor: teniska lopta, ping pong loptica, reket za stoni tenis.Tok ogleda: Sa neke visine iznad reketa pusti ping pong lopticu. Zatim pusti tenisku lopticu sa iste visine. Opiši šta si zapazio/la

Radni listić br. 4Upustvo za rad I i V grupe: Potreban materijal: - čaša

- parče kartona - štipaljka

Izvođenje ogleda: Pokrijte čašu kartonom, a na njega stavite štipaljku u uspravnom položaju. Prstom snažno odbacite karton. Što se desilo sa štipaljkom? Zašto?

Upustvo za rad II i IV grupePotreban materijal: - kolica

- ping pong loptica- drvena kutija

Izvođenje ogleda: Stavite ping pong lopticu na zadnji deo kolica i naglo ih pokrenite prema drvenoj kutiji. Što se dešava sa kolicima a šta sa lopticom? Zašto?

Upustvo za rad III i VI grupe Potreban materijal: - metalna i drvena loptica

- opruga- makaze- konac

Izvođenje ogleda: Sabijte oprugu i zavežite koncem. Prislonite kuglice sa obje strane. Makazama presječite konac. Što ste uočili? Da li su kuglice prešle isto rastojanje? Zašto? Inspirišite učenike da čas zaključe tako što će izlistati i prepoznati primjere u okruženju.

11


Nastavna tema: Uvod u fizikuNastavna jedinica: Mjerenje Tip časa: Obnavljanje gradivaNastavna metoda: dijaloška, demonstracionaOblik rada: Rad u grupamaNastavna sredstva: lenjiri, olovke, hronometar, menzure, kuglice, kockaOperativni ciljevi: Učenici umiju da: prepoznaju skalu mjernog instrumenta; odrede vrijednost jednog podioka; primijene vrijednost podioka mjernoga instrumenta kao grešku mjerenja; zapišu rezultate mjerenja; uoče u svakodnevnoj upotrebu

Aktivnosti učenika: Učenici mjere: dužinu olovke- menzurom zapreminu tečnosti - hronometrom padanje kuglice kroz vodu na dno menzure- određuju koju skalu koriste pri pojedinim mjerenjima- određuju podiok skale- zapisuju izmjerenu vrijednost veličine u obliku

a = asr ±ΔaKorelacija: Matematika ( interval vrijednosti )Tok časa: Uvodni dio časa: Nastavnik zajedno sa učenicima obnove mjerenje, čime se mjerenje izvodi, od čega zavisi izbor mjerila ili instrumenata? Obnove uzroke koji dovode do greške pri mjerenju , kako se traži srednja vrijednost i kako se piše rezultat mjerenja. Glavni dio časa: Učenici se podjele u četiri grupe po 5-6 učenika. Prva grupa će obaviti mjerenje dužine olovke lenjirom sa milimetarskom podjelom, druga grupa će obaviti mjerenje zapremine tečnosti, treća grupa će obaviti mjerenje vremena padanje kuglica kroz vodu na dno menzure i četvrta grupa će mjeriti dimenzije tijela pravilnog geometrijskog oblika i određivati njihovu zapreminu. Završni dio časa: Svaki predstavnik grupe predstavlja rezultate i analizu izvršenog mjerenja. Poslije predstavljanja rezultata i analize mjerenja, učenici daju primjere primjene mjerenja: u prodavnici, kod doktora, majstori/izvođači radova prilikom gradnje objekata, renoviranja životnog prostora... U kojim zanimanjima je precizno vršenje mjerenja neophodno. Zašto je poželjno da mjerenje bude precizno odrađeno sa minimalnim greškama?

Radni listić br.5I GRUPAPotreban pribor: 5 olovki, lenjiri sa milimetarskom podjelom. Upustvo za izvođenje vježbe: Svaki učenik izmjeri dužinu olovke i upiše izmjerenu vrijednost u zajedničku tabelu.Odrede grešku mjerenja tj. vrijednost najmanjeg podeljka. Po unosu svih izmjerenih vrijednosti izračunaju srednju vrijednost dužine lsr:

12

lsr = l1+l2+l3+l4+l5

5

Na kraju rezultat mjerenja predstavljaju u obliku: l =(lsr±Δl) mmMjerenja Izmjerena vrijednost Srednja vrijednost Greška mjerenja

I učenikII učenikIII učenikIV učenikV učenikUporediti rezultate mjerenja članova grupa. Koliko se međusobno razlikuju? Čime su uslovljene te razlike?

II GRUPA Potreban pribor: 5 menzura, vodaUpustvo za izvođenje vježbe: Svaki učenik mjeri zapreminu vode i upisuje izmjerenu vrijednost u zajedničku tabelu. Određuju grešku mjerenja tj. vrijednost najmanjeg podeljka. Po unosu svih izmjerenih vrijednosti izračunaju srednju vrijednost dužine Vsr :

Vsr = V 1+V 2+V 3+V 4+V 5

5

Na kraju rezultat mjerenja predstavljaju u obliku : V =(Vsr±ΔV) mlMjerenja Izmjerena vrijednost Srednja vrijednost Greška mjerenja

I učenikII učenikIII učenikIV učenikV učenikUporediti rezultate mjerenja svih članova u grupi. Koliko se međusobno razlikuju? Čime su uslovljene razlike ?

II GRUPAPotreban pribor: hronometar, menzura, kuglice, vodaUpustvo za izvođenje vježbe: Svaki učenik mjeri vrijeme padanja kuglice kroz vodu do dna menzure i upisuje izmjerenu vrijednost u zajedničku tabelu. Određuju grešku mjerenja tj. vrijednost najmanjeg podeljka. Po unosu svih izmjerenih vrijednosti izračunaju srednju vrijednost vremena tsr :

tsr = t1+t 2+ t3+t 4+t 5

5

Na kraju rezultat mjerenja predstavljaju u obliku : t =(tsr±Δt) sMjerenja Izmjerena vrijednost Srednja vrijednost Greška mjerenja

I učenikII učenik

13

III učenikIV učenikV učenikUporediti rezultate mjerenja svih članova u grupi. Koliko se međusobno razlikuju? Čime su uslovljene te razlike ?

IV GRUPAPotreban pribor: lenjir sa milimetarskom podelom, tijelo u obliku kockeUpustvo za izvođenje vježbe: Svaki učenik mjeri dimenzije tijela i upisuje izmjerenu vrijednost u , zajedničku tabelu. Određuju grešku mjerenja tj. vrijednost najmanjeg podeljka. Po unosu svih izmjerenih vrijednosti izračunaju srednju vrijednost dužine Vsr :

Vsr = V 1+V 2+V 3+V 4+V 5

5

Na kraju rezultat mjerenja predstavljaju u obliku : V =(Vsr ± ΔV) cm3

MjerenjaIzmjerena vrijednost

Izračunata zapreminaV = a∙b∙c

Srednja vrijednost

Greška mjerenja

a B cI učenikII učenikIII učenikIV učenikV učenik

Uporedi rezultate mjerenja svih članova u grupi. Koliko se međusobno razlikuju? Čime su uslovljene te razlike ?

14

VIII RAZRED


Nastavna tema: Toplotne pojaveNastavna jedinica: Temperatura i prenošenje toploteTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: Dijaloška, demonstracionaOblik rada: Rad u paruNastavna sredstva: Laptop, projektor, slajdovi, termometri, čaše, voda – vruća i hladna, bakarne i gvozdene štapovi, stalci, špiritusne lampe, vosakOperativni ciljevi: Učenici treba da: znaju kada su dva tijela u ravnoteži; razumiju da je temperatura jedna od veličina koja opisuje stanje posmatranog tijela; umiju da koriste termometar; umiju da pretvaraju temperaturu iz Kelvinove u Celzijusovu skalu i obrnuto; razumiju prenošenje toplote provođenjem, strujanjem, zračenjem; usvajaju pojmove temperatura, toplotna ravnoteža; razvijaju sposobnost aktivnog sticanja znanja; razvijaju sposobnost za uočavanje i posmatranje fizičkih pojava; razvijaju umijeće primjene znanja iz fizike kao i vještine jasnog i preciznog izražavanjeAktivnost učenika: Učenici: - provjeravaju da li su dva tijela u toplotnoj ravnoteži

- daju objašnjnje kako odjeća grije naša tijela- pretvaraju temperature iz Kelvinove u Celzijusovu skalu i

obratno- objašnjavaju načine prenošenja toplote strujanjem,

zračenjem, provođenjem- objašnjavaju kako Sunce zagrijava tijela na Zemlji

Korelacija: Matematika koordinatni sistem)Tok časa: Uvodni dio časa:Učenici pomoću pitanja nastavnika ponavljaju na koji način se može promjeniti unutrašnja energija uz razne primjere iz života i okoline. Glavni dio časa: Nastavnik na platnu pokazuje slajd i razgovara saučenicima. Navode načine prenošenja toplote. Uočavaju njihove razlike i daju primjere njihove primjene u okolini .Zatim svaki par demonstrira ogled provođenja toplote kroz bakarnu i gvozdenu šipku na kojoj su voštane kuglice.Učenici imaju tri čaše. U jednoj čaši se nalazi hladna voda, u drugoj vruća, a trećoj mlaka voda.. Prvo stave prst u hladnu i vruću vode i upoređuju temperature. Zatim ta dva prsta stave u treću čašu. Što primjećuju i da li se na taj način može dobiti prava vrijednost temperature vode? Ili termometrom izmjere temperaturu hladne i vruće vode u čašama i zapisuju njihove vrijednosti. U praznu čašu sipaju vruću i hladnu vodu i stave termometar i polako miješaju. Što primećuju? Zapisuju temperaturu toplotne ravnoteže.Par učenika prezentuje rezultate ogleda, a na niovu odjeljenja se diskutuje i donose zaključci Nastavnik pokazuje slajd temperaturne skale i traži od učenika da daju formulu pomoću koje temperaturu pretvaraju iz Celzijusove u Kelvinovu skalu. Učenici dobijaju zadatak da istraže

15

nastanak Celzijusove i Kelvinove skale, primjena i zbog čega, koja se skala za mjerenje temperature i danas koristi u Americi? Da li se u nekoj zemlji koristi još neka skala i zbog čega? Sami treba da utvrde zakonitost koja povezuje skale; izraze vrijednost temperature apsolutne nule, ključanja vode, zamrzavanja vode... Završni dio časa: U zavisnosti od raspoloživog vremena odigrati asocijaciju s kojom se može ponoviti sadržaj onog što se učilo. Učenici po grupama navode primjere prenošenja toplote u prirodi, okruženju, svakodnevnom životu. Za domaći zadatak treba da izvedu ogled i zapišu svoja zapažanja koja će prezentovati na sledećem času.

Radni listić br. 1Ogled: Potreban materijal: bakarna i gvozdena šipka, vosak (od njega učenici prave kuglice), dva stalka, špiritusna lampaIzvođenje ogleda: Uzme se dvije šipke jedna napravljena od bakra a druga od gvožđa. Na obje šipke nalijepiti voštane kuglice. Šipke se za jedan kraj pričvrsti za stalak a ispod drugog kraja se stavi špiritusna lampa. Što se dešava s kuglicama? Sa koje šipke brže spadaju i zašto? Domaći zadatak: Potreban materijal: igla za pletenje, čep od plute, igla za šivenje, svijeća, štapić od drveta/metala/plastike, čaša sa toplom vodom, parče papira, margarinIzvođenje ogleda 1: Jedan kraj ugle ubodite u čep od plute a na drugi kraj stavite malu iglu za šivenje sa papirom. Zagrijte iglu za pletenje svijećom. Objasnite šta se dešava?Izvođenje ogleda 2: Uzeti tri štapića (metalni, plastični i drveni). Na vrhu štapića staviti komadić margarina. Štapiće staviti u čašu i sipati vruću vodu do pola. Što se primječuje?

16

Prilozi:Asocijacija: A B

C D

17

rerna

sunce

ΔT > 0

radijator

zračenje

apsorpcija

strujanje

provođenje

TOPLOTA

hlađenje

ledeno doba

ΔT < 0

led

temperatura

Stepen zagrijanosti

Kelvin

termometar

zagrijevanje

frižider Celzijus

Slajdovi:

18

Termometar i temperaturne skale

19

Priprema za čas br. 2Nastavna tema: Toplotne pojaveNastavna jedinica: Količina toploteTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: dijaloška, demonstracionaOblik rada: Rad u grupama (5-6 učenika)Nastavna sredstva: rešoi, 12 posuda, voda, termometri, tabla, kredaOperativni ciljevi: Učenici: usvajaju osnovne pojmove specifična toplota i količina toplote; znaju oznaku, mjernu jedinicu količine toplote i pravilno koriste formulu Q=m∙c∙Δt; razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja zavisnosti količine toplote od mase , specifične toplote i promjene temperature; razvijaju sposobnost za uočavanje i posmatranje fizičkih pojava; razvijaju umijeće za aktivno sticanje znanja; razvijaju vještine primjene znanja iz fizike i jasnog i preciznog izražavanjeAktivnost učenika: Učenici: vršeći ogled daju zavisnost količine toplote; pravilno primjenjuju formulu Korelacija: Matematika (linearna jednačina sa jednom nepoznatom )Tok časa: Uvodni dio časa: Učenici obnavljaju pojam temperature, postupak prenošenja toplote strujanjem, zračenjem i provođenjem. Glavni dio časa: Nastavnik učenike podeli u šest grupa (5 – 6 učenika) pri čemu I i IV grupa vrši isti ogled kao II i V grupa; III i VI grupa. I i IV grupa se bave ogledom koji demonstrira da količina toplote koju neko tijelo prima (otpušta) zavisi od mase. II i V grupa će vrše ogled koji demonstrira zavisnost količine toplote koju tijelo prima (otpušta) od vrste supstancije. III i VI grupa vrši ogled koji demonstrira zavisnost količine toplote koju tijelo prima (otpušta) od promjene temperature.Predstavnik svake grupe prezentuje zaključke do kojih su došli. Ostali učenici pažljivo slušaju, diskutuju i daju svoja mišljenja. Završni dio časa: U zavisnosti od ostatka raspoloživog vremena jedan učenik na tabli ispisuje tačne zaključke i formulu do kojih su razgovorom došli. Takođe izvodi mjernu jedinicu za specifičnu toplotu. Ako ostane vremena učenici mogu navesti primjer iz sopstvenog života: dok se kuva kafa, supa, čaj, kada treperi plamen svijeće...

Radni listić br. 2Ogled I i IV grupe: Potreban pribor: dvije iste posude, dva ista rešoa, dva termometra, vodaTok ogleda: U jednu posudu se sipa 3 kg vode a u drugoj 1 kg dok su temperature vode u oba suda iste ( to pokazuju termometri ). Vodu polako zagrijavamo do ključanja.Koja posuda treba primiti više količine toplote da bi voda proključala ? Šta zaključuješ ?

Ogled II i V grupe:Potreban pribor: dvije iste posude, dva ista rešoa, dva termometra, voda i sirćeTok ogleda: U jednu posudu sipamo vodu, a u drugu sirće. Početna temperatura i masa vode i sirćeta su iste. Posude zagrijevamo do iste temperature. Što primjećuješ? Koja supstancija prima veću količinu toplote ?

20

Ogled III i VI grupe:Potreban pribor: dvije iste posude, dva ista rešoa, dva termometra, vrela i hladna vodaTok ogleda: U prvom sudu se nalazi vrela, a u drugom hladna voda. Izmjere se početne temperature vode u posudama. Masa vode u oba suda je ista dok su početne temperature različite. Vodu u posudama zagrijevamo do ključanja. Kojoj posudi je potrebna veća količina toplote? Koji je zaključak?

21

Priprema za čas br. 3Nastavna tema: Pritisak tijelaNastavna jedinica: Pritisak čvrstih tijelaTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: Dijaloška, demonstracionaOblik rada: Rad u parovimaNastavna sredstva: tabla, kreda, sunđer, dvije knjigeOperativni ciljevi: Učenici: razvijaju sposobnost za aktivno sticanje znanja; razvijaju sposobnost za posmatranje i usvajanju osnovnog pojma pritisak i djelovanju knjiga na sunđer; se upoznaju sa oznakom, mjernom jedinicom pritiska i njenom zavisnošću od veličine površine i jačine normalne sile; razumiju što je sila pritiska; razvijaju sposobnost za uočavanje i posmatranje fizičkih pojava; razvijaju vještine primjene znanja iz fizike i jasnog i preciznog izražavanja.Aktivnost učenika: Učenici - se upoznaju sa definicijom pritiska

- upoređuju pritiske jedne, dvije i više knjiga na sunđer- proučavaju pritisak knjige u zavisnosti od strane kojom

knjiga pritiska sunđerKorelacija: Matematika (vektor)Tok časa:Uvodni dio časa: Učenici kroz razgovor daju informaciju gdje su čuli za riječ pritisak i gdje . Glavni dio časa: Učenici dva ogleda rade u paru (s drugom iz klupe). Prvi ogled će demonstrirati zavisnost pritiska od veličine dodirne površine knjige i sunđera. Drugi ogled demonstrira zavisnost pritiska od sile koja normalno djeluje na dodirnu površinu.Učenici odrađuju ogled i kroz razgovor donose određene zaključke i daju definiciju pritiska. Par koji hoće prezentuje svoje zaključke, a ostali učenici pažljivo slušaaju i učestvuju u razgovoru. Poželjno bi bilo da više parova obrazlažu svoje radove kako bi dijalog bio bolji i mogli da upoređuju.Završni dio časa: U zavisnosti od raspoloživog vremena učenici definišu pritisak , izvode mjernu jedinicu i pišu formulu. Daju primjere primjene pritiska u svakodnevnom životu. Za domaći zadatak nastavnik im zadaje eksperimentalni zadatak: Da odrede pritisak sopstvenog tijela na pod kad stoje na jednoj nozi i kad stoje na dvije noge. Treba da daju svoja zapažanja i obrazlože rezultate koje su dobili. Učenici daju razne primjere i objašnjenja primjene pritiska u svakodnevnim situacijama, na primjer: - zašto se gume na biciklu više spljošte kada ga vozi osoba koja ima više kilograma- zašto prednjim zubima lakše kidamo hranu - kako komarac može da probije našu kožu- kad primamo injekciju zašto nas boli - zašto slon ima stopala velike površine- zašto nas više zaboli kad nas nagazi neko ko nosi obuću sa štiklama, nego ko je u

patikama- zašto ne propadamo u snijeg kada smo na skijama, a propadamo kada smo bez njih ,.....

Radni listić br. 3

22

Ogled1 - Potreban pribor: veći sunđer, knjiga sa čvrstim koricama Tok ogleda: Stavi se sunđer na sto. Preko njega stavimo knjigu tako da se svojom najvećom stranom oslanja na sunđer. Šta zapažaš ? Šta se desilo sa sunđerom? Zatim knjigu postavimo tako da se oslanja bočnom stranom koja je manje površine. Kada se sunđer više deformisao i zašto?Ogled 2 - Potreban pribor: veći sunđer, dvije knjige sa čvrstim koricama Tok ogleda: Na sunđer se stavi jedna knjiga. Šta se dešava sa sunđerom? Zatim preko nje se stavi još jedna knjiga. Da li je deformacija sunđera veća ili manja? Kako se odnosi pritisak sa silom pri istoj površini?

23

IX RAZRED

Priprema za čas br. 1 Nastavna metoda: Kretanje i Njutnovi zakoniNastavna jedinica: III Njutnov zakonTip časa: Izučavanje novog gradivaNastavna metoda: Dijaloška, demonstracionaNastavna sredstva: laptop, projektor, baloni , plastične slamčice, plastična bočica, kolica, elastična opruga, tegovi 100 g – 50 g, kanap, lavorOperativni ciljevi: Učenici umiju da : razumiju III Njutnov zakon; primijene znanja iz fizike u datim situacijama; u stanju su da stiču aktivna znanja Aktivnost učenika: Učenici : - proučavaju zatezanje dva dinamometra u suprotnom smjeru- objašnjavaju zašto se sile kojom interaguju dva tijela ne mogu sabrati- objašnjavaju III Njutnov zakonKorelacija: Matematika (suprotni vektori)Tok časa:Uvodni dio časa: Kroz razgovor sa učenicima se ponavlja I i II Njutnov zakon, slaganje kolinearnih sila i grafičko predstavljanje sileGlavni dio časa: Nastavnik učenike dijeli u šest grupa ( 5-6 učenika). I i IV grupa rade isti ogled kao i II i V grupa i III i VI grupa. Sve grupe rade oglede koji demonstriraju III Njutnov zakon. Kada učenici odrade oglede, razmjenjuju zaključke i rezultate sa grupom koja je radila isti ogled i dolaze do zjedničkog mišljenja i objašnjenja. Oglede pred razredom će demonstrirati po jedan učenik iz grupa. Za to vrijeme ostatak odjeljenja posmatra i razmjenjuju mišljenja.Završni dio časa: U zavisnosti koliko je ostalo raspoloživog vremena jedan učenik zapisuje tačne zaključke i definiciju III Njutnovog zakona. Nastavnik na kraju časa za domaći zadata zadaje jedan ogled.Radni listić br.1Ogled I i IV grupe: Potreban pribor: balon, lako pokretljiva kolica, savijena slamčica, kanapTok ogleda: Na kolica učvrsti savijenu plastičnu slamčicu za čiji kraj je pričvršćen balon. Naduvati balon kroz slamčicu i osloboditi njen kraj kroz koji je duvano. Što se zapaža? Objasniti. Što je akcija, a što reakcija ? Učenici ove grupe zadaju učenicima II i V grupe zadatak da naprave vodenu igračku koja se kreće kroz vodu koristeći III Njutnov zakon i objasne način njenog kretanja: što je prilikom kretanja sila akcije, a što sila reakcije.

Ogled II i V grupe: Potreban pribor: plastična boca, dvije savijene slamčice, kanap, lavor, deblji ekserTok ogleda: Presjeći plastičnu bocu. Na rastojanju 3 cm od dna plastične boce, debljim ekserom probuši dvije rupe, jednu naspram druge. U rupe ugradi slamčice koje su pri vrhu savijene (slika).

24

Napuni bocu vodom i postavi je da visi. Ispod boce postavi lavor. Što uočavaš? Objasni ono što vidiš? Što je ovde akcija, a što reakcija?Učenici ove grupe učenicima III i VI grupe zadaju zadatak da naprave prevozno sredstvo koje se kreće koristeći III Njutnov zakon i objasne način njenog kretanja: što je prilikom kretanja sila akcije, a što sila reakcije.

Ogled III i VI grupe: Potreban pribor: dva dinamometra, tegovi, kanapTok ogleda: Okači dinamometre da vise i okači teg. Masa tegova koje kačiš o dinamometar je poznata. Zatim okači još dva tega. Što uočavaš? Objasni. Što je akcija, a što reakcija? Učenici ove grupe učenicima I i IV grupe zadaju situaciju kako izaći iz čamca na obalu, a ne upasti u vodu? Treba naći najbolje rešenje i obrazložiti.

Domaći zadatak: Potreban pribor: konzerva, posuda s vodom, kanap, ekser, čekić, lavorTok ogleda: Pomoću eksera i čekića pri dnu konzerve napravi tri otvora, jedan pored drugog. Pri vrhu konzerve na dva kraja napravi otvore, provuci kanap i objesi konzervu. Ispod konzerve stavi širok lavor. Sipaj lagano vodu u konzervu. Što se dešava? Objasni. Što je akcija, a što reakcija ?

25

Priprema za čas br.2

Nastavna tema: Naelektrisanje u kretanjuNastavna jedinica: Redna i paralelna veza otpornikaTip časa: Obnavljanje gradivaNastavna metoda: DijaloškaOblik rada: Rad u grupamaNastavna sredstva: laptop, projektor, tabla, kreda i radni listićiOperativni ciljevi: Učenici treba da: su u stanju da odrede ekvivalentni otpor redno vezanih otpornika; umiju da odrede ekvivalentni otpor paralelno vezanih otpornika; dobijena znanja primijene na datim primjerima; razvijaju sposobnosti za aktivno sticanje znanja Aktivnosti učenika: Učenici: - razumiju formule za ekvivalentni otpor pri rednoj i paralelnoj vezi otpornika- umiju da primjene formile za ekvivalentni otpor pri rednoj i paralelnoj vezi otpornikaKorelacija: Matematika ( sistem od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate )Tok časa:Uvodni dio časa: Nastavnik u razgovoru sa učenicima ponavljaju gradivo koje su učili prošlog časa. Učenici daju i primjere primjene veze otpornika u svakodnevnom životu.Glavni dio časa: Nastavnik učenike dijeli u šest grupa (5-6 učenika). I , III i V grupa rade iste primjere kao i II, IV i VI grupa. Sve grupe rješavaju primjere primjene redne i paralelne veze otpornika. Grupe rade 15 minuta primjere i kad završe spajaju se I, III i V grupa, odnosno II, IV i VI i razmjenjuju svoja rešenja i objašnjenja. Iz svake grupe po jedan učenik daje obrazloženje zadataka, dok ostali slušaju i komentarišu. Završni dio časa: Po jedan učenik iz I, III i V grupe (kao i II, IV i VI grupe) na tabli ispisuju tačna rešenja. Za domaći zadatak dobijau primjere za razmišljanje i rešavanje.

Radni listići br. 2Zadaci I, III i V grupe: Zadatak 1: Dvije identične sijalice u strujnom kolu emituju svjetlost istog inteziteta (S1 i S2) S1 S2 a) dakle .... to u stvarnosti nije tako, jer sijalica S1 emituje svjetlost jačeg inteziteta jer koristi elektricitet ostavljajući manje elektriciteta drugoj sijalici b) u stvari .... svaka sijalica koristi dio elektriciteta, ali one koriste jednaku količinu struje, zato sijaju istim intezitetomc) ista struja prolazi kroz obe sijalice, tako da sijaju jednakim intezitetomNapomena: Mogu se uzeti sijalice istih karakteristika, ali jedna je obična, a druga ekonomična ili dvije ekonomične(štedne). Nakon toga diskutovati rezultate i uporediti sa datim primjerom.

26

Zadatak 2: 1. Ako dodamo četvrtu identičnu sijalicu S4 (ispod) kako će se intezitet četiri sijalice uzajamno odnositi? S3 S1 S2

S4

a) S4 > S2 > S1 = S3b) S1 = S2 = S3 = S4c) S2 = S4 > S1 = S3d) S3 > S1 = S3 > S4e) S4 > S1 = S2 > S3

2. Kad dodamo ovu četvrtu sijalicu S4, intezitet svjetlosti S1 će: a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

3. Kad dodamo ovu četvrtu sijalicu S4, intezitet svjetlosti S2 će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

4. Kad dodamo ovu četvrtu sijalicu S4, intezitet svjetlosti S3 će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

5. Kad dodamo ovu četvrtu sijalicu S4 , otpornost u cijelom kolu će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se 6. Kad dodamo ovu četvrtu sijalicu S4 , struja u cijelom kolu će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

Zadaci II, IV i VI grupe:Zadatak 1: 1. Ako dodamo još jednu identičnu sijalicu, S3 paralelno sijalici S1 kao što je prikazano na slici ispod, kako će se inteziteti svjetlosti ove tri sijalice uzajamno odnositi? S3 S1 S2

a) S1 = S3 > S2b) S2 = S1 = S3c) S2 > S3 > S1

27

d) S2 > S3 = S12. Kad dodamo ovu treću sijalicu S3, intezitet sijalice S1 će: a) porasti; b) ostati nepromijenjena; c) smanjiti se

3. Kad dodamo ovu treću sijalicu S3, intezitet sijalice S2 će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

4. Kad dodamo ovu treću sijalicu S3,otpornost u čitavom kolu će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

5. Kad dodamo ovu treću sijalicu S3,struja kroz bateriju će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

Zadatak 2 : 1. Kako će se intezitet svjetlosti identičnih sijalica u ovom kolu odnositi? S4

S1 S2 S3

a) S1 = S2 = S3 = S4 zato što su identične sijaliceb) S1 = S2 = S3 = S4 zato što su identične sijalice i obe grane kola dobijaju jednu polovinu strujec) S4 > S1= S2= S3 zato što veća struja teče granom koja ima manju otpornostd) S4 > S1 > S2 > S3 zato ćto veća struja teče granom koja ima veću otpornost

2. Ako uklonimo sijalicu S4 intezitet svjetlosti sijalice S2 će:a) porasti; b) ostati nepromijenjeno; c) smanjiti se

28

Documents

Uvod - AHRI'S LAIRzbornicacg.weebly.com/uploads/1/5/4/3/15432342/fizika... · Web viewSa namjerom da zajedno postignemo ciljeve i ispunimo principe predviđene u realizacije nastave