vje_be_br.2 (4) vjezbe

8/12/2019 vje_be_br.2 (4) vjezbe

1/61

FINANSIJSKO RAUNOVODSTVOVjebe br. 2


2/61

PREDRASUDE O

RAUNOVODSTVU

Raunovodstvo je samo rad sapapirima

Raunovodstvo su samo T-kontaRaunovoe su treberiRaunovodstvo je dosadno!

STVARNOST

Raunovodstvo prua informacijekoje su temelj poslovnog

odluivanja.

Dobar menader treba posjedovatiznanja o raunovodstvu i to napredno, a ne osnovno znanje!


3/61

RAUNOVODSTVO STALNIHSREDSTAVA


4/61

KLASA 0- STALNA SREDSTVA I DUGORONI PLASMANI

01- Nematerijalna sredstva

02- Nekretnine, postrojenja i oprema03- Investicijske nekretnine

04- Biolokasredstva05- Ostala specifinastalna materijalna sredstva

06- Dugoronifinansijski plasmani07- Druga dugoronapotraivanja09- Odloenaporezna sredstva i dugoronarazgranienja.


5/61

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina (Intengible asets) je nefinansijska imovina koja je bez

fizikogobiljejai koja se moeidentificirati. Osim toga, da bi se neka imovina priznala kao nematerijalna imovina u bilanisu

stanja neophodno je da privredno drutvokontrolie resurse iz kojih ebudueekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu priticati u Drutvo, te da setroaknabavke tog sredstva moepouzdano izmjeriti.

U nematerijalnu dugotrajnu imovinu pripadaju:

1. Koncesije, patenti, licence, robne i zatitniznakovi, te slinaimovinska prava:

a) Pribavljenaplaanjem,

b) Pribavljena vlastitim razvojem;2. Dobro ime (goodwill), ako je pribavljenoplaanjem; (interno proizveden goodwill

se ne priznaje kao imovina)

3. Avansi za nematerijalnu imovinu...


6/61

Najvaniji MSFI/MRS na kojima se temelji raunovodstvo nematerijalneimovine su:

MRS 38: Nematerijalna imovina (koji obuhvaa izdatke za istraivanje irazvoj, patente, licencije, koncesije, zatitneznakove i ostala slinaprava teamortizaciju nematerijalne imovine).

MSFI 3: Poslovna spajanja (koji obuhvaagoodwill) koji je zamijenio MRS22;

MRS 36: Umanjenje vrijednosti imovine (koji obuhvaa umanjenjevrijednosti goodwilla).

Prema prepoznatljivosti u smislu postojanja stavke u odnosu na cjelinupoduzeanematerijalna imovina se dijeli na:

a) Razdvojivu nematerijalnu imovinu i

b) Nerazdvojivu nematerijalnu imovinu.


7/61

Nematerijalna imovinaprema nainustjecanja dalje dijeli na:

a) Nematerijalnu imovinu koja se kupuje od drugih poslovnih subjekata i

b) Interno razvijenu nematerijalnu imovinu.

Nematerijalnu imovinu koja se kupuje od drugih poslovnih subjekata

Prema MRS 38 svrstva se u nekoliko sljedeihskupina:

Nematerijalna imovina koja se zasebnostie

Nematerijalna imovina koja sestiekao dio poslovnih spajanja

Nematerijalna imovina koja sestiepomoudravnihdonacija

Nematerijalna imovina koja sestierazmjenom za drugu imovinu

Interno razvijenu nematerijalnu imovinu

Interno razvijena nematerijalna imovina koja se priznaje kao pozicija

poslovnog subjekta koji je razvio

Interno razvijena nematerijalna imovina koja se ne priznaje kao bilansna

pozicija nego se evidentira kao troakperioda u kojem je razvijena


8/61

Troak nabavke interno razvijene nematerijalne imovine sastoji se od sumenastalih izdataka za nematerijalnu imovinu koja se priznaje u skladu s

kriterijima za priznavanje interno razvijene nematerijalne imovine.

Troakanabavke interno razvijene nematerijale imovine obuhvaa sve izdatkekoji se direktno mogu pripisati ili rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi za

stvaranje, proizvodnju i pripremanje sredstava u njegovoj namjeravanoj

upotrebi.

Ako je to primjenivo, ovi trokovi obuhvaaju sljedee stavke:

Izdateke za materijal i usluge koji su koriteni ili potroeni u stvaranjunematerijalne imovine;

Plae,nadnice i drugi trokovizaposlenog osoblja koji su direktno ukljueniustvaranje te imovine;

Izdatke koji se direktno mogu pripisati stvaranju imovine, kao to su: naknadeza registar prava, amortizaciju patenta i licencija koje se koriste da se dobijenematerijalna imovina;

Ope trokovekoji su neophodni da se dobije nematerijalna imovina, te da seovi trokovi mogu rasporediti na razumnoj osnovi na pozicije nematerijalne

imovine.


9/61

01- Nematerijalna sredstva

U okviru konta grupe 01 iskazuju se ulaganja uodgovarajua nematerijalna sredstva bez fizikihobiljeja, koja se mogu identificirati, a koja slue zaobavljenje djelatnosti, za iznajmljivanje ili se koriste uadministrativne svrhe.

Uobiajnoje u praksi da se svi tokovikoji su vezani zasticanje ili interno razvijanje nematerijalne imovine,

prethodno proknjie na kontu nematerijalna sredstva upripremi (konto 015), a zatim prenesu na odgovarajuekonto nematerijalne imovine i to u trenutku kada senematerijalna imovina stavlja u funkciju (upotrebu).


10/61

Primjer:otkupa prava na koritenjepatentiranog izuma

1)Preduzee je ugovorilo otkup prava koritenja patentiranog

izuma, koji e se koristiti u vlastitoj proizvodnji i primilofakturu na iznos od 100.000,00 KM plus 17% PDV.

Koritenjepatenta ugovoreno je na rok od 10 godine..

2)Plaenaje faktura za otkup prava koritenjapatenta.

3)Preduzeeje zapoelos koritenjempatenta.


11/61

Primjer:ulaganja u pravo koritenja telefonskog

prikljuka

Ulaganje u pravo koritenja telefonskog prikljuka predstavljaulaganje na tuojimovini. Zbog toga se knjii kao nematerijalna

imovina. Ta vrsta imovine ima neogranienivijek koritenja,pa seu pravilu, ne amortizira.

1)Preduzeeje sklopilo ugovor o zasnivanju pretplatnikogodnosakoritenja telefonskog prikljuka. Za pravo koritenjalinije treba

uplatiti 600,00 KM. Preduzee je primilo fakturu na iznos od600,00 KM plus PDV u iznosu od 102,00 KM.

2)Preduzeeje podmirilo fakturu za telefonski prikljuak.

3) Telefonska linija jeputenau funkciju.


12/61

Primjer;ulaganja u adaptaciju na tuojimovini

1)Preduzeeje izvelo adaptaciju unajmljenog poslovnog prostora iprimilo fakturu izvoaa graevinskih radova na iznos od20.000,00 KM plus 3.400,00 KM PDV-a.

2)Preduzee je izmirilo obaveze prema izvoau radova u iznosuod 23.400,00 KM.

3) Poslovni prostor je stavljen u upotrebu.


13/61

Primjernabavke patenta;

1. Privredno drutvo u cilju racionalizacije proizvodne linije jekupilo patent i primilo fakturu u iznosu od 60.000,00 KM plus10.200,00 KM PDV-a.

2. Za registraciju plaena je taksa u iznosu od 1.000,00 KM plus170,00 KM PDV-a.

3. Za testiranje koritenja patenta i prilagoavanje tehnologijeprimljena je faktura od konsultantske kueu iznosu od 4.000,00KM plus 680,00 KM PDV-a.

4. Patent je aktiviran kao nematerijalna imovina.5. Uprava je utvrdila vijek upotrebe 5 godina. Prema emu je

godinjastopa amortizacije 20%. Obraunalismo amortizacijuza 1.godinu.


14/61

Primjer razvoja proizvoda naruenod konsultantske kue;

Privredno drutvo je sklopilo ugovor za izradu projekta razvojatehnolokihmetoda proizvodnje novog proizvoda.

Ispunjeni su uslovi za priznavanje u nematerijalna sredstva iprocjenjen vijek upotrebe na 5 godina.

1. Primljena je faktura konsultantske kueu iznosu od 120.000,00KM plus 20.400,00 KM PDV-a.

2. Plaenaje faktura putem irorauna.

3. Aktiviran je projekat.4. Obraunataje amortizacija za 1. godinu.


15/61

MATERIJALNA STALNA SREDSTVA

Na kontima grupe 02- Nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se:

Zemljita Graevinskiobjekti,

Postrojenja i oprema Alati, pogonski i kancelarijski namjetaj Transportna sredstva,

Stambene zgrade i stanovi.

Nekretnine,postrojenja i uprema uzeti u finansijski lizing, Ulaganja izvrena za pribavljanje nekretnina, postrojenja i

opreme.


16/61

MATERIJALNA STALNA SREDSTVA

Nekretnine, postrojenja i oprema iz ove grupe se priznajui vrednuju u skladu sa:

MRS 16,

MRS 17,

MRS 36

i drugim relevantnim MRS/MSFI, kao toje

MRS 11- Ugovori o izgradnji.

Naravno na ove bilansne pozicije, direktno ili indirektno,se odnose i drugi standardi kao,MRS 8, MRS 12, MSFI 5idr.


17/61

Dugotrajnu materijalnu imovinu prema MSFI i MRS treba

razvrstati ovako:

1) Dugotrajna materijalna imovina u potpunom vlasnitvupreduzeakoje vlasnik koristi u proizvodnji ili isporuci robaili usluga ili za administrativne svrhe;

2) Ulaganje u nekretnine radi davanja najma u skladu s

odredbama MRS-a 40;

3) Nekretnine, postrojenja i oprema koje je preduzeenabavilopomoufinansijskog najma;

4) Dugotrajna imovina koja se dri za prodaju i prekinutoposlovanje ;

5)Biloka imovina u vezi s poljoprivrednim aktivnostimaprema MRS 41.


18/61

Da bi se neka stavka klasificirala i priznala kao dugotrajna materijalna

imovina u bilansu, trebaju biti zadovoljeni sljedei uslovi (MRS 16) :

1)Preduzee tu imovinu posjeduje i koristi se njome u proizvodnjiproizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili uadministrativne svrhe,

2) To je imovina koju se oekujekoristiti dueod jednog perioda, tj. dueod jedne godine,

3) Kada je vjerovatno da ebudue ekonomske koristi koje su u vezi sasredstvom pritjecati upreduzee4) Kada se troaksredstva moepouzdano izmjeriti.

U naemraunovodstvu, navedenim uslovima treba dodati i uslov;

Da je pojedinana nabavna vrijednost vea od 250,00 KM. Sdugotrajnom imovinom ija je pojedinananabavna vrijednost niaod250,00 KM postupa se kao s tekuomimovinom, na poseban nainpo

pravilima knjienjasitnog inventara.


19/61

Sredstva dugotrajne materijalne imovine mogu

biti steena:

a) Kupovinom

b) Izgradnjom u vlastitoj reiji

c) Razmjenom za drugo sredstvod) Donacijom

Pojedinani predmet nekretnina, postrojenja iopreme koji ispunjava uslove za priznavanje uimovinu, treba poetno mjeriti po njegovomtrokusticanja, odnosno nabavke.


20/61

Troak nabavke ukljuuje:

a) Kupovnu cijenu

b) Uvoznu carinu,

c) Poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti

d) Direktni trokovirada pri izradi ili sticanju sredstva

e) Trokovepripreme mjesta

f) Trokoveisporuke i rukovanja

g) Trokoveugradnje, postavljanja iputanjau radh) Trokove za strune savjete arhitekata i inenjera na

primjer,

i) Ostale trokove koji se mogu direktno pripisati

dovoenjusredstva u radno stanje


21/61

Primjer;sticanja graevinskog objekta kupovinom iz

vlasitih sredstava

1. Preduzee je kupilo od drugog preduzea poslovnu zgradu.Prema kupoprodajnom ugovoru vrijednost zgrade je 550.000,00

KM, a zemljita75.000,00 KM.2. Porezna uprava je izvrilaprocjenu vrijednosti poslovne zgrade

na iznos od 550.000,00 KM, a zemljita na 75.000,00 KM, teodredila porez na promet nekretnina u iznosu od 27.500 KM

(550.000,00 x 5%) za zagradu i 3.750,00 KM (75.000,00 x 5%)za zemljite. Porez jeplaensa irorauna.

3. Poslovna zgrada je stavljena u upotrebu.

4. Plaenaje faktura prodavcu zgrade.


22/61

Primjer sticanja graevinskog objekta kupovinom iz vlasitih

sredstava

U vezi s oporezivanjem prometa graevinskihobjekata pojavljuju se dvijeosnovne situacije;

1. Ako se radi o prometu starihnekretnina, tj. nekretnina sagraenih,isporuenihiliplaenihprije 1. januara 2006 godine, kupacplaaprikupovini porez na promet nekretnina 5% koji se ukljuujeu nabavnuvrijednost. Te nekretnine nisu u sistemu PDV-a

2. U sistemu PDV-a su samo novosagraenenekretnine. PDVplaenprikupovini novosagraenihnekretnina kod poreznih obveznika PDV-ane ukljuuju se u nabavnu vrijednost, nego se odvaja kao ulazni

porez.


23/61

Kupovina novosagraene graevine sa zemljitem

1. Preduzee je kupilo od drugog preduzea novosagraenu poslovnuzgradu i primilo fakturu u iznosu od 500.000,00 KM plus 85.000,00

KM PDV-a za graevinu i 60.000,00 KM za zemljitena kojem jegraevina.

2. Porezna uprava je zemljiteprocijenila na 60.000,00 KM i odredilaporez na promet nekretnina u iznosu od (60.000,00 x5%) 3.000,00

KM. Porez jeplaensa irorauna.

3. Poslovna zgrada je stavljena u upotrebu.


24/61

Primjer; izgradnja hale

1. Za izgradnju hale od izvoaa radova Metal d.o.o Mostar,primili smo prvu privremenu situaciju na iznos od 250.000,00KM.

2. Situacija jeplaenasa irorauna.3. Stigla je konanasituacija koja iznosi 550.000,00 KM.4. Sve fakturepodlijeuobavezi obraunaPDV-a po stopi od 17%.5. Konanasituacija jeplaenadobavljauiz dugoronogkredita.

6. Plaenje doprinos za skloniteu iznosu od 2.700,00 KM.7. Objekat je komisijski primljen i stavljen u upotrebu.


25/61

Primjer kupovine opreme iz vlastitih sredstava

1. Nabavljena je maina 02.03.2011 godine i primljena faktura uiznosu od 80.000,00 KM plus 13.600,00 KM PDV-a.

2. Primljena je faktura za prevoz maine u iznosu od 8.000,00 KM

plus 1.360,00 KM PDV-a.3. Primljena je faktura za montau u iznosu od 12.000,00 KM plus

2.040,00 KM PDV-a.

4. Podmirene su sve obaveze sa irorauna.

5. Mainaje stavljena u upotrebu 10.10.2011 godine.6. Obraunati amortizaciju maine za 2011 godinu, ako je stopa

amortizacije 12%.


26/61

Primjer kupovine postrojenja iz kredita

Nabavlja se postrojenje ija ugradnja traje due vrijeme. Nabava seveimdijelom finansira iz kredita.1) Primljena je faktura dobavljaaza instalirani dio postrojenja u iznosu od

150.000,00 KM + 25.500,00 KM PDV.

2) Obveza prema dobavljaima podmirena je iz odobrenog dugoronog

bankovnog kredita.3) Primljena je faktura za prevoz u iznosu 15.000,00 KM + 2.550,00 KM

PDV.

4) Primljena je faktura za instalirani ostatak postrojenja u iznosu od250.000,00 KM + 42.500,00 KM PDV.

5)Dobavljaupostrojenjaplaenoje 200.000,00 KM iz odobrenog kredita,a preostali iznos putem -r.

6) Postrojenje je stavljeno u funkciju.


27/61

Primjer kupovine opreme od dobavljaa uz ukljuivanje

vlastitih trokova

1. Kupljena je oprema za trgovinu i primljena je faktura dobavljaa uiznosu od 70.000,00 KM +11.900,00 KM PDV-a.

2. Prevoz je obavljen vlastitim kamionom. Kalkulacija trokova iznosi

4.000,00 KM i trokovisu tereenina investicije.3. Preduzee je montau opreme izvelo u vlastitoj reiji. Po radnom

nalogu za montau trokovi iznose 6.000,00 KM i tereeni su nainvesticije.

4. Oprema je stavljena u upotrebu.


28/61

Primjer nabavke opreme

1. Merkurd.d Mostar, ispostavilo je fakturu broj 393/09 za nabavljenuopremu u vrijednosti od 50.000,00 KM.

2. Na ime prevoza stigla je faktura od 5.000,00 KM.

3. Montaa i istovar opreme u iznosu od 1.000,00 KM, plaeni su iz

blagajne.4. Dobavljaisu PDV obveznici.

5. Faktura za opremuplaenaje dijelom iz avansa ( saldo 50.000 KM) , adijelom sa iro-rauna.

6. Faktura za prevozplaenaje sa irorauna.7. Oprema stavljena u upotrebu


29/61

Primjer prodaje graevinskog objekta

1)Preduzee je prodalo graevinski objekat koji je koristilo dui niz

godina radi nabave novog, na boljoj lokaciji. Knjigovodstveni podacisu sljedei: nabavna vrijednost objekta 300.000,00 KM, akumuliranaamortizacija 200.000,00 KM, prodajna vrijednost 120.000,00 KM +20.400,00 KM PDV.

2)Potraivanjeje naplaenoputem -r.

Primjer prodaje sredstava tokom obraunskog perioda

1) 30.10.2011 prodana je maina i ispostavljena faktura na 75.000,00 +12.750,00 KM PDV. Prema podacima iz bilanse stanja na 01.01.2011.nabavna vrijednost maine je 180.000,00 KM, a akumuliranaamortizacija 107.000,00 KM.

Godinja stopa amortizacije je 12% . Obaviti sva potrebana knjienja(prodaja, amortizacija i isknjiavanjemaine).


30/61

Primjer rashodovanja stalnih sredstva

Preduzeeje donijelo odluku o rashodovanju stare mainena kojoj je zbogestih kvarova proizvodnja postala neekonomina. Knjigovodstveni

podaci su sljedei: Nabavna vrijednost 100.000,00 KM

Akumulirana amortizacija 80.000,00 KM

Neamortizirana vrijednost __________ KM

Primjer obrauna amortizacije stalnog sredstva

01.01.2011. na kontu 0221 stanje je 50.000,00 KM; a na kontu 0291-

47.000,00 KM

31.12.2011. obraunati i proknjiiti amortizaciju za 2011., ako je stopa12%


31/61

Primjer knjienja teta na stalnim sredstvima

1)Poaromje unitenaoprema ijaje nabavna vrijednost 90.000,00 KM;a akumulirana amortizacija 40.000,00 KM. Oprema je osigurana, pa je

osiguravajue drutvo duno isplatiti osigurani iznos u visinineamortizirane vrijednosti ( usluge osiguravajuih drutava suosloboeneobraunaPDV-a).

2) Potraivanjeje naplaeno


32/61

Dugorona finansijska imovina

Dugorona finansijska imovina predstvalja ulaganja u druge privrednesubjekte s ciljem ostvarenja budue ekonomske koristi koja se najee

pojavljuje u obliku dobiti ili kamata.

Dobit se takoermoeostvariti na preprodaji tih ulaganja. U ovompodruju

najzanimljivija su ulaganja u vlasnikeinstrumente i dunikeinstrumente.

Ulaganja u dunike vrijednosne papire odnose se na ulaganja ukupovinuobveznica i drugih dunikih instrumenata kao tosu: blagajnikizapis i sl.

Takvih ulaganja kod nas nema puno iako se pomalo pojavljuju.

Ulaganja u vlasnikevrijednosne papire ukljuujukupovinu dionica drugihpreduzeaimemi stiemoodreenaprava sudjelovanja u dobiti primateljaulaganja.


33/61

Raunovodstveno ulaganje u pridruenadrutva po metodi udjela mrs 28

Prema metodi udjela, ulaganje u pridruenodrutvopoetnose priznajepo trokuulaganja, a njegov knjigovodstveni iznos raste ili se smanjujekako bi se priznao ulagaev udjel u dobicima ili gubicima primateljaulaganja nakon datuma ulaganja.

Ulagaev udio u dobiti ili gubitku primatelja ulaganja priznaje se kaoulagaevprihod ili rashod.

Primljene raspodjele od primatelja ulaganja smanjuju knjigovodstveni

iznos ulaganja kod ulagaa.

Ulagapriznaje prihod od dividendi, odnosno ulaganja po metodi udjelau godini u kojoj je ostvario pravo na svoj udjel.

Drugim rijeima, ako se radi o rapodjeli dobiti iz prethodne godine,ulagaepriznati prihod u tekuojgodini, toznaigodinu kasnije.


34/61

Primjer obrauna ulaganja po metodi udjela kada je ostvaren dobitak

1. Naepreduzee je kupilo dionice drugog preduzea u vrijednosti od1.000.000,00 KM, u toje ukljuenai brokerska provizija.Time smo ostvarili 35% udjela u kapital drugog drutva i znaajanuticaj na upravljanje

2) Drutvo u koje smo uloili, ostvarilo je 300.000,00 KM dobiti nakraju godine.Naudjel u dobiti iznosi 35%, odnosno 105.000,00 KM,koje knjiimokaopoveanjeudjela i kao prihod.

3) Na skuptini dioniara drutva u koje smo uloili, izglasane sudividende u iznosu od 150.000,00 KM, od ega nama pripada 35%,odnosno 52.500,00 KM. Primili smo uplatu dividendi na na iro-raun.


35/61

Primjer ; knjienje gubitka u ulaganje prema metodi udjela

S) Naepreduzee posjeduje 25% dionica drugog preduzea uvrijednosti od 750.000,00 KM.

1) Preduzee u koje smo uloili ostvarilo je na kraju godine80.000,00 KM gubitka. Na udio u gubitku iznosi 20.000,00

KM, koji priznajemo kao rashod i kao ispravak vrijednostiulaganja.


36/61

Raunovodstveno ulaganje po metodi troka- MRS 27

Metoda trokaje metoda raunovodstvaulaganja prema kojoj se ulaganjepriznaje po troku.

Metoda trokase koristi kod obraunaulaganja u zavisna drutva(50%),zajedniki kontrolisana drutva i pridruena drutva i to prilikom

sastavljanja odvojenih finansijskih izvjetaja. Razlika izmeumetode udjela i metode troka je u tome topo metodi

trokaulagapriznaje prihod samo u visinipripadajuedividende i to naosnovu nastalih potraivanja za dividentu. To znai da i onda kadadrutvou koje smo uloiliostvari dobit, ali ne izglasa nikakvu dividenduulagau ne pripada nikakav dio dobiti.


37/61

Primjer ;knjienje prihoda od uloga po metodi troka

S) Naepreduzeekao ulagaposjeduje 14% dionica drugogpreduzeau vrijednosti oko 300.000,00 KM

1) Drutvou koje smo uloiliostvarilo je dobit u iznosu od 225.000,00KM.

Skuptina dioniara tog drutva izglasala je dividende u iznosu od150.000,00 KM. Nama kao ulagaima pripada 14% tj. 21.000,00KM.

2) Knjiilismopotraivanjei priznali prihod.


38/61

Primjer; nabavka dionica drugih preduzea i njihove naknadne

prodaje iznad knjigovodstvene vrijednosti (knjienje dobitka na

prodaji dionica)

1) Na tritukapitala kupili smo posredstvom brokera 2000 kom. obinihdionica Plive po cijeni od 500,00 KM /po dionici tj. za iznos od1.000.000,00 KM. Provizija brokeru iznosi 10,00 KM po dionici,

odnosno ukupno 20.000,00 KM.

1) Nakon izvjesnog vremena prodali smo preko brokera svih 2000 kom.

dionica ali po cijeni od 550,00 KM/po dionici, odnosno za ukupni

iznos od 1.100.000,00 KM. Provizijabrokeru iznosila je 30.000,00

KM.


39/61

Primjer; nabavka dionica drugog preduzea i njihove naknadne

prodaje ispod knjigovodstvene vrijednosti (knjienje gubitka na

prodaji dionica)

1) Na tritukapitala kupili smo posredstvom brokera 1500 kom. dionicaADRIS grupe po cijeni od 420,00 KM/po dionici, tj. za ukupniiznos od 630.000,00 KM. Provizija brokeru 7.500,00 KM.

2) Nakon kratkog vremena urnonam je trebala gotovina pa smo prekobrokera prodali 1000 kom. dionica po cijeni od 400,00 KM/po dionici,

tj. za ukupni iznos od 400.000,00 KM. Provizija brokeru iznosi

8.000,00 KM.


40/61

AMORTIZACIJA STALNIH SREDSTAVA


41/61

Na kontima 540, 541 i542- Amortizacija, iskazuju se trokoviamortizacije nematerijalnih i materijalnih sredstava koja se

amotizuju.

Amoritzacija predstavlja sistemsko rasporeivanjeamortizacijskogiznosa tokom vijeka upotrebe sredstva.

Amotrizacijski iznos je troak(nabavna vrijednost) sredstva.

U naem raunovodstvu obraun amortizacije provodi se premaodredbama MRS-a 16.


42/61

Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom koja se

amortizira smatraju se sredstva:

koja imaju ogranienivijek trajanjaza koja se oekujeda ese koristiti dueod jednog obraunskog

perioda, tj. dueod godinu dana,

ijajepojedinananabavna vrijednost iznad 250,00 KM,

kojapreduzeedriza upotrebu u proizvodnji ili prodaji i

pruanjuusluga ili za administrativne svrhe.

Nekretnine, postojenja i oprema koja se dri za prodaju i imovina na kojoj je

prekinuto poslovanje u skladu s MSFI 5 se NE AMORTIZIRAJU


43/61

Amortizaciji nepodlijeu: zemljite,umei oprema i slinaobnovljivaprirodna bogatstva, finansijska imovina, spomenici kulture, te

umjetnikadjela.

Vijek upotrebe sredstva jeste;

1. Period u kojem se oekujeda epreduzeeupotrebljavati sredstvo,

2. Broj proizvoda ili slinih jedinica za koje se oekuje da e ihpreduzeeostvariti tim sredstvom.


44/61

Godinja stopa amotizacije izraunava se prema obrascu:

Godinjastopa amortizacije = 100%/

vijek upotrebe sredstva (broj godina

Godinji iznos amortizacije se izraunava mnoenjem nabavnevrijednosti sredstva i godinjestope amortizacije:

Godinjastopa amortizacije= nabavna vrijednost x godinjastopaamortizacije


45/61

Glavne metode obrauna amotizacije:

1. Linearna metoda- kojom se iznos koji se amortizuje rasporeuje najednake iznose tokom vijeka upotrebe sredstva,

2. Metoda opadajueg salda (degresivna metoda)- kod koje je troakamortizacije veina poetkuvijeka upotrebe, a zatim se kontinuiranosmanjuje,

3. Metoda rastueg salda (progresivna metoda)- kod koje je troakamotizacije nii na poetku vijeka uptrebe, a zatim se kontiuirano

poveava,4. Funkcionalna metoda- kod koje se troak amortizacije izraunava u

zavisnosti od koritenjasredstva


46/61

Primjer obrauna i knjienja godinjeg iznosa amortizacije

Nabavna vrijednost postrojenja za proizvodnju je 120.000,00 KM.

1. Na kraju godine obraunatje godinjiiznos amortizacije po stopiod 12,5%


47/61

Primjer obrauna i knjienja amortizacije za novonabavljeno

sredstvo

1. Nabavljen je kompjuter u februaru tekuegodine i primljena je fakturadobavljaau iznosu od 1.000,00 KM plus 170,00 KM PDV-a.

2. Kompjuter je stavljen u upotrebu 15. marta tekuegodine.

3. Na kraju godine obranataje iproknjienaamortizacija kompjutera postopi od 20%


48/61

Primjer obrauna i knjienja amortizacije za sredstvo koje dostie

potpuni otpis prije kraja tekue godine

Nabavna vrijednost aparata za fotokopiranje iznosi 40.000,00 KM, a

njegova otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) iznosi

36.000,00 KM.

1. Na kraju godine obraunataje amortizacija fotokopir aparata po stopido 25%.

NAPOMENA:

ako sredstvo dostiepotpuni otpis prije kraja tekuegodine, obrauna

amortizacije se prekida u trenutku otpisa nezavisno o tometoi dalje

ostaje u upotrebi.


49/61

Primjer privremenog povlaenja maine iz aktivne upotrebe

Nabavna vrijednost maine iznosi 50.000,00 KM, a akumuliranaamotizacija obraunata do kraja perioda u kojem je mainapovuenaiznosi 40.000,00 KM.

1. Mainase privremenopovlaiiz upotrebe i prenosi na sredstva vanupotrebe.


50/61

Primjer isknjiavanja potpuno amortiziranog sredstva

Nabavna vrijednost kancelarijske opreme iznosi 19.000,00 KM i ispravka

vrijednosti (akumulirana amortizacija) isto 19.000,00 KM.

1. Kancelarijska oprema je rashodovana i unitena jer je zamijenjenanovom.

2. Otpisana oprema je isknjiena.


51/61

Primjer isknjiavanja neamortiziranog sredstva

Nabavna vrijednost skladita iznosi 150.000,00 KM, a otpisanavrijednost (akumulirana amortizacija) obraunata do zadnjeg danamjeseca u kojem se imovina iskljuujeiz bilansa stanja iznosi 125.000,00KM. Skladiteje zbog loeizgradnje postalo potupno neupotrebljivo, jer

se uruilo, pa se od njega vie ne oekujubudue ekonomske koristi.Zbog toga je srueno,a na njegovom mjestu ebiti izgraenonovo.

1. Skladiteje isknjienoiz bilasa stanja, a neamortizovana vrednost je

tereenana rashode.


52/61

Primjer prodaje opreme

Nabavna vrijednost maine za proizvodnju iznosi 100.000,00 KM, aakumulirana amotrizacija do kraja mjeseca u kojem je sredstvo prodano

iznosi 30.000,00 KM.

1. Maina je prodana po cijeni koja je vea od knjigovodstvenog

iznosa i ispostavljena je faktura kupcu na iznos od 80.000,00 KMplus 13.600 KM PDV-a. Mainaje isporuenakupcu.


53/61

DUGORONA FINANSIJSKA IMOVINA


54/61

Dugorona finansijska imovina

Dugoronafinansijska imovina predstavlja ulaganja u druge privredne subjekte sciljem ostvarenja budue ekonomske koristi koja se najee pojavljuje u oblikudobiti ili kamata.

Dobit se takoer moe ostvariti na preprodaji tih ulaganja. U ovom podrujunajzanimljivija su ulaganja u vlasnikeinstrumente i dunikeinstrumente.

Ulaganja u dunike vrijednosne papire odnose se na ulaganja u kupovinuobveznica i drugih dunikihinstrumenata kao tosu:blagajnikizapis i sl.

Takvih ulaganja kod nas nema puno iako se pomalo pojavljuju.

Ulaganja u vlasnike vrijednosne papire ukljuuju kupovinu dionica drugihpreduzea ime mi stiemo odreena prava sudjelovanja u dobiti primateljaulaganja.

Raunovodstveno ulaganje u pridruena drutva po metodi udjela


55/61

Raunovodstveno ulaganje u pridruena drutva po metodi udjela MRS 28

Prema metodi udjela, ulaganje upridruenodrutvopoetnose priznajepo trokuulaganja, a njegov knjigovodstveni iznos raste ili se smanjujekako bi se priznao ulagaev udjel u dobicima ili gubicima primateljaulaganja nakon datuma ulaganja.

Ulagaev udio u dobiti ili gubitku primatelja ulaganja priznaje se kaoulagaevprihod ili rashod.

Primljene raspodjele od primatelja ulaganja smanjuju knjigovodstveni

iznos ulaganja kod ulagaa.

Ulagapriznaje prihod od dividendi, odnosno ulaganja po metodi udjelau godini u kojoj je ostvario pravo na svoj udjel.

Drugim rijeima, ako se radi o rapodjeli dobiti iz prethodne godine,ulagaepriznati prihod u tekuojgodini, toznaigodinu kasnije.


56/61

Primjer; obrauna ulaganja po metodi udjela kada je ostvaren dobitak

1. Nae preduzee je kupilo dionice drugog preduzea u vrijednosti od1.000.000,00 KM, u toje ukljuenai brokerska provizija.

Time smo ostvarili 35% udjela u kapital drugog drutva i znaajan uticaj naupravljanje

2) Drutvo u koje smo uloili, ostvarilo je 300.000,00 KM dobiti na krajugodine. Na udjel u dobiti iznosi 35%, odnosno 105.000,00 KM, kojeknjiimo kao poveanje udjela i kao prihod.

3) Na skuptini dioniara drutva u koje smo uloili, izglasane su dividende uiznosu od 150.000,00 KM, od ega nama pripada 35%, odnosno 52.500,00

KM. Primili smo uplatu dividendi na na iro- raun.


57/61

Primjer ; knjienje gubitka u ulaganje prema metodi udjela

S) Nae preduzee posjeduje 25% dionica drugog preduzea uvrijednosti od 750.000,00 KM.

1) Preduzeeu koje smo uloiliostvarilo je na kraju godine 80.000,00KM gubitka. Na udio u gubitku iznosi 20.000,00 KM, koji

priznajemo kao rashod i kao ispravak vrijednosti ulaganja.


58/61

Raunovodstveno ulaganje po metodi troka- MRS 27

Metoda troka je metoda raunovodstva ulaganja prema kojoj seulaganje priznaje po troku.

Metoda trokase koristi kod obraunaulaganja u zavisna drutva(50%),zajedniki kontrolisana drutva i pridruena drutva i to prilikom

sastavljanja odvojenih finansijskih izvjetaja. Razlika izmeumetode udjela i metode trokaje u tome topo metodi

trokaulagapriznaje prihod samo u visinipripadajuedividende i to naosnovu nastalihpotraivanjaza dividentu.

To znaida i onda kada drutvou koje smo uloiliostvar i dobit, ali ne

izglasa nikakvu dividendu ulagaune pripada nikakav dio dobiti .


59/61

Primjer ; knjienje prihoda od uloga po metodi troka

S) Naepreduzee kao ulagaposjeduje 14% dionica drugog preduzea uvrijednosti oko 300.000,00 KM

1) Drutvou koje smo uloiliostvarilo je dobit u iznosu od 225.000,00 KM.

Skuptina dioniara tog drutva izglasala je dividende u iznosu od150.000,00 KM. Nama kao ulagaima pripada 14% tj. 21.000,00 KM.Knjiilismopotraivanjei priznali prihod.



60/61


prodaje iznad knjigovodstvene vrijednosti (knjienjedobitka na

prodaji dionica)

1) Na tritu kapitala kupili smo posredstvom brokera 2000 kom.obinih dionica Plive po cijeni od 500,00 KM /po dionici tj. zaiznos od 1.000.000,00 KM. Provizija brokeru iznosi 10,00 KM po

dionici, odnosno ukupno 20.000,00 KM.

2) Nakon izvjesnog vremena prodali smo preko brokera svih 2000 kom.

dionica ali po cijeni od 550,00 KM/po dionici, odnosno za ukupni

iznos od 1.100.000,00 KM. Provizijabrokeru iznosila je 30.000,00

KM.


61/61

Primjer; nabavka dionica drugog preduzea i njihove naknadne prodaje

ispod knjigovodstvene vrijednosti (knjienje gubitka na prodaji

dionica)

1) Na tritukapitala kupili smo posredstvom brokera 1500 kom. dionicaADRISgrupepo cijeni od 420,00 KM/po dionici, tj. za ukupni iznosod 630.000,00 KM. Provizija brokeru 7.500,00 KM.

2) Nakon kratkog vremena urno nam je trebala gotovina pa smo prekobrokera prodali 1000 kom. dionica po cijeni od 400,00 KM/po dionici,

tj. za ukupni iznos od 400.000,00 KM. Provizija brokeru iznosi

8.000,00 KM.

Documents

vje_be_br.2 (4) vjezbe