345 Ellen G. White UM, KARAKTER I OSOBNOST (2) · 2020-04-07 · Łela psihologije izlo¾enih u ovoj knjizi. Iskazi Ellene G. White o razliŁitim aspektima uma, o njegovoj kljuŁnoj

345

Ellen G. WhiteUM, KARAKTER I OSOBNOST

(2)

Um, karakter i osobnost346

NakladniciASI, Zagreb

ADVENT, Pulawww.asi-croatia.org

IzvornikMind, Character, and Personality

by Ellen G. White

∂ Copyright by Ellen G. White Publications

Ova se knjiga smije umnoæavati, djelomiËno iliu cijelosti, samo uz pisano dopuπtenje nakladnika.

Za nakladnikaMiroslav BrzoviÊ

UrednikBoris Vale

PrijevodMiodrag MarinkoviÊ

LekturaMarijan MalaπiÊ

KorekturaLjiljana –idara

PrijelomMiroslav VukmaniÊ

TisakJAFRA print, Solin—Split 2011.

347

Ellen G. White

UM, KARAKTERI OSOBNOST

2

Smjernice za mentalno i duhovno zdravlje

ASI, ZagrebADVENT, Pula

2011.


Ako nije drukËije naznaËeno, svi su biblijski tekstovinavedeni iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti.

Brojke na marginama knjige ukazuju na brojevestranica izvornika.

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 775815

Svezak 2ISBN 978-953-56721-1-1

CjelinaISBN 978-953-56721-2-8

349

PREDGOVOR

Za æivota Ellen G. White (1827.—1915.) psihologija, zna-nost koja se bavi umom i njegovim osobinama i funkcijama,nalazila se tek u povojima. Meutim, kroz sve njezine spiseprovlaËi se karakteristiËna filozofija s jasno izloæenim osnov-nim postavkama i smjernicama. Svrha i namjena ove kom-pilacije jest da se iskazi i razmiπljanja Ellen G. White na ovomπirokom, znaËajnom i ponekad kontroverznom podruËju saberuna jedno mjesto zbog olakπanog prouËavanja. Oni koji vjeru-ju da je Ellen G. White pisala pod nadahnuÊem, kao drago-cjeno blago Ëuvaju njezine savjete iz podruËja koje je æivotnovaæno za ËovjeËanstvo kao cjelinu, u vrijeme kada se πkolepsiholoπke misli u mnogoËemu meusobno razilaze i doæivljavajupromjene.

Zdravi pogledi koje je Ellen G. White zastupala u podruËjupsihologije, prehrane i obrazovanja, kao i u drugim podruËji-ma, veÊ su se viπestruko dokazali. Nesumnjivo je da Êe se uvrijeme stalnog napretka u istraæivanjima na podruËju psiho-logije i mentalnog zdravlja i dalje sve viπe utvrivati ugledkoji je ona stekla kao osoba koja je iznosila zdrava psiholo-gijska naËela. Djelo Um, karakter i osobnost pruæit Êe iskre-nom Ëitatelju odgovore na mnoga pitanja. Uvjereni smo daÊe, kako se ova istina bude viπe otkrivala, stavovi izloæeni uovoj knjizi postajati sve privlaËniji svim Ëitateljima koji oz-biljno razmiπljaju.

U pripremanju ovoga gradiva u Upravi za Ostavπtinu EllenG. White nije uËinjen nijedan pokuπaj odabiranja i izdvaja-nja tekstova radi podupiranja pogleda koje zastupaju razniautoriteti na polju obrazovanja i psihologije. Ovdje nema una-prijed pripremljenih glediπta koja bi zastupali suradnici napripremi kompilacije. Naprotiv, uloæen je trud kojim je Ellen


G. White omoguÊeno da slobodno iznese svoja glediπta. To jeostvareno uzimanjem iz golemog blaga njezinih objavljenih spisakoje je njezino pero stvaralo tijekom πest desetljeÊa, u oblikuu kojem se pojavljuju i u sadaπnjim knjigama i knjigama kojese viπe ne tiskaju, u traktatima, u tisuÊama Ëlanaka objavljenihu Ëasopisima i u njezinim brojnim arhiviranim rukopisima ipismima, πto stoji saËuvano u trezoru Povjerenstva za Ostavπti-nu Ellene G. White.

Velik dio knjige Um, karakter i osobnost iznosi opÊe smjer-nice i naËela. Sve je to protkano i poduprto tekstovima kojidonose praktiËne savjete i upute za odnose uËitelja i uËenika,propovjednika i vjernika, lijeËnika i pacijenta, roditelja i dje-teta.

Savjeti u brojnim primjerima upuÊeni direktoru, propo-vjedniku, lijeËniku, uËitelju, uredniku, muæu, kuÊanici ili mladojosobi vjerojatno Êe, u okviru okolnosti u kojima se odreenisavjet upuÊuje, formom podsjeÊati na sluËaj o kojem je kon-kretno rijeË. Pozornost treba usmjeriti na naËelo.

Ellen G. White, oËito, nije pisala kao psihologinja. Onanije rabila terminologiju koja se obiËno rabi u suvremenoj psi-hologiji. »itatelj, zapravo, mora razumjeti naËin na koji onarabi izraze “psihologija”, “frenologija” i sliËno. S druge strane,Ëitatelj, upuÊen u psiholoπku znanost bit Êe duboko zadiv-ljen njezinim neobiËno jasnim razumijevanjem osnovnih na-Ëela psihologije izloæenih u ovoj knjizi. Iskazi Ellene G. Whiteo razliËitim aspektima uma, o njegovoj kljuËnoj ulozi u æivotuËovjeka, njegovim potencijalima i Ëimbenicima koji omoguÊa-vaju njegov optimalan rad, prikazani logiËnim redoslijedom,znaËajan su dodatak knjigama Ellene G. White koje su izdaneposthumno. Ti iskazi pomaæu nam da shvatimo narav Ëovjekai razumijemo njegov odnos prema vlastitom zemaljskom okru-æenju, prema Bogu i svemiru.

©ezdesetih godina dvadesetog stoljeÊa, kada je zapoËet radna ovoj kompilaciji, smatralo se da Êe ona biti najprivlaËnijaupravo za one koji se bave istraæivanjima i prouËavanjima napodruËju mentalnog zdravlja. Tako je i rad bio organiziranna naËin na koji Êe citati i dijelovi knjige biti brzo dostupnionima koji se bave specifiËnim, veÊ sistematiziranim podruË-jima. »itatelj koji istraæuje i prouËava treba znati da Êe se, i

351

pokraj uloæenog truda da se πto je viπe moguÊe izbjegnu po-navljanja, neke kljuËne reËenice i pojmovi pojavljivati viπe puta,u razliËitim poglavljima, buduÊi da Êe Ëitatelj i oËekivati daih nae pod odgovarajuÊim razliËitim odrednicama. Tako po-staje nedvosmisleno jasno da je ova kompilacija vrlo poæeljnodjelo za sve Ëitatelje, buduÊi da smo svi mi sudionici bitkeza ljudski um.

Posao uredniπtva koje je pripremalo kompilaciju bio jeograniËen na izbor grae koju su oni slagali logiËnim slijedomstvari i na davanje naslova, ukljuËujuÊi i podnaslove, koji upu-Êuju na odabrani predmet. UËinjen je pokuπaj da se knjigomobuhvate sve istaknute, znaËajne misli o odreenom predmetu,ispisane tijekom svih godina aktivne sluæbe Ellen G. White.»itatelj na taj naËin ima prednost da odreeni predmet proma-tra iz svih kutova, Ëime se pokriva najπiri moguÊi spektarkonkretnih situacija. U takvom pristupu dogaa se da se poneg-dje ponovi neka od osnovnih postavki knjige, πto bi djelomiËnomoglo i zasmetati povrπnom Ëitatelju. Meutim, pozorni i oz-biljni Ëitatelj radovat Êe se svakom izrazu koji pridonosi razu-mijevanju predmeta o kojem je rijeË. Tako knjiga Um, karakteri osobnost djeluje kao neka enciklopedija.

Svaki citat upuÊuje na izvor u spisima Ellene G. White,πto Ëitatelju daje priliku da posegne za cijelim izvornim kon-tekstom ako to æeli. Zbog uπtede prostora u navoenju izvorakoji nisu prevedeni na hrvatski rabe se opÊeprihvaÊene kraticeza spise Ellen G. White. KljuË za ove kratice nalazi se nakraju ove knjige. U svakom pojedinom sluËaju navodi se igodina, odnosno datum pisanja ili prvog objavljivanja materijala.Citiraju se prije svega originalni izvori, a ako se oni mogunaÊi u obliku knjige, pojavit Êe se i podatak o odgovarajuÊojpublikaciji. Citati koji se odnose na Seventh-day Adventist BibleCommentary (AdventistiËki biblijski komentar), zapravo su do-daci iz pera Ellene G. White, objavljeni na kraju pojedinogsveska, ili u svesku 7A SDA Bible Commentary.

Zbog ograniËenog prostora nije bilo moguÊe da se u ovodjelo unesu neke odrednice koje se odnose na um, kao πtosu “ludilo” i tome sliËno, zbog kojih se Ëitatelj upuÊuje nadjelo Comprehensive Index to the Writings of Ellen G. White ilidanas dostupan CD-rom Ellen G. White Writings.

Predgovor


Ova kompilacija pripremljena je u prostorijama Upraveza Ostavπtinu Ellen G. White pod vodstvom Odbora povjere-nika, prema punomoÊi koja je za taj posao dana u oporuciEllen G. White. Za razliku od veÊine kompilacija nastalih natemelju spisa Ellen G. White, ovo je djelo prvotno objavljenou privremenom obliku pod naslovom Guidelines to Mental Health(Smjernice za mentalno zdravlje) radi “testiranja” u nastavnimuvjetima i bilo je namijenjeno krπÊanskim pedagozima, psiho-lozima i psihijatrima radi kritiËkog Ëitanja. Æelja Uprave zaOstavπtinu Ellene G. White bila je da se tim djelom obradesvi poznati tekstovi koji se odnose na odreenu temu i daorganizacija tekstualne grae bude prihvatljiva za sve.

Povoljan odjek ovoga djela koji je doπao iz πkolskih uËio-nica i od drugih koji su sudjelovali u tom poslu “testiranja”,osigurao mu je mjesto u nizu mnogih drugih knjiga ElleneG. White izdanih posthumno. Ovako objavljena u dva sveska,ova je knjiga postala obvezni dio popularnog knjiænog nizaChristian Home Library (KrπÊanski dom).

U sadaπnjem obliku ovo je djelo donekle revidirani izborelemenata za kompilaciju i poboljπani prikaz cjelokupne gra-e. Djelu je dodano i poglavlje “Ljubav i spolnost u ljudskomiskustvu”. PostojeÊi dodaci zaokruæili su i dopunili odreenapoglavlja, dok su brisanjem nekih tekstova izbjegnuta nepo-trebna ponavljanja. Paginacija je jedinstvena za oba djela kaocjelinu, dok su Kazalo biblijskih navoda i OpÊe kazalo za ci-jelo djelo smjeπteni na kraj druge knjige. Brojevi stranica nave-deni u kazalima odnose se na brojeve na lijevim i desnimmarginama knjige.

Da ova jasno definirana slika velike borbe izmeu siladobra i zla za vlast nad ljudskim umom posluæi za opomenui prosvjetljenje svim Ëitateljima, pruæi savjete i upute za opre-djeljivanje za sigurnu ruku vodilju za danaπnje vrijeme i osi-gura baπtinu buduÊeg æivota, iskrena je æelja

Povjerenstva za Ostavπtinu Ellene G. White

353

DIO IX.

ME–UOVISNOST TIJELA I UMA


355

39

POTREBA SKLADNOG DJELOVANJACJELOKUPNE OSOBE

Tajanstveni meuodnos. — Izmeu uma i tijela postojitajanstven i divan odnos. Um djeluje na tijelo, a tijelo na um.Najvaæniji predmet prouËavanja u naπem æivotu trebao bi bitioËuvanje zdravlja tijela i razvijanje njegove snage, kako bi svakidio tog mehanizma djelovao skladno. Onaj tko zanemaruje tijelo,zanemaruje i um. Boleæljivog tijela i ometena u razvoju uma,Boæja djeca ne mogu posluæiti Njemu na slavu. (3T 485,486,1875.)

Sklad ovisi o usuglaπenosti s Ëvrstim zakonima. — Skladstvaranja ovisi o savrπenoj suglasnosti svih biÊa, svega, æivogi neæivog, sa Stvoriteljevim Zakonom. Bog je uspostavio zakonevladavine ne samo za æiva biÊa, veÊ za cjelokupno djelovanjeprirode. Sve je podloæno nepromjenjivim zakonima koji se nemogu omalovaæiti. Ali dok prirodni zakoni upravljaju svimeu prirodi, samo je Ëovjek, od svih stanovnika zemlje, podlo-æan moralnom Zakonu. (Patrijarsi i proroci, 32,33)

Harfa s tisuÊu struna. — Nije samo prednost svih ljudi,nego i sveta duænost da razumiju zakone koje je Bog uspostaviou njihovim æivotima. ... UpoznajuÊi ljudsko tijelo sve viπe iviπe ... oni Êe se truditi da svoje tijelo pokore plemenitim silamauma. Oni Êe svoje tijelo promatrati kao divnu graevinu kojuje naËinio SvemoguÊi Konstruktor, davπi im zadatak da tu harfuod tisuÊu struna odræavaju u besprijekornom skladu. (HR,IX 1871.; ML 148)

373

374


Sve je dio savrπene cjeline. — Mi smo svi prikazanikao udovi, dijelovi tijela, ujedinjeni u Kristu. Tijelo se sastojiod razliËitih dijelova; nijedan dio ne moæe vrπiti potpuno istufunkciju kao neki drugi. ... Ipak, svi su oni potrebni za postoja-nje savrπene cjeline i djeluju u izvanrednom meusobnomskladu. Ruke imaju svoj posao, a noge svoj. Jedno ne moæereÊi drugome “ti si niæi od mene”, niti ruke mogu reÊi nogama“niste nam potrebne”; naprotiv, svi su ujedinjeni u tijelu sazadaÊom da obavljaju svoje posebne duænosti i svima trebaukazivati podjednako poπtovanje jer doprinose savrπenstvu cje-line. (4T 128, 1876.)

Skladan razvoj umnih i moralnih kvaliteta. — Usavrπa-vanje uma obveza je koju dugujemo sebi samima, druπtvu iBogu. Meutim, nikada nemojmo stvarati sredstva za njego-vanje intelekta na raËun moralne i duhovne naravi. Jedinose skladnim razvojem umnih i moralnih sposobnosti moæe do-stiÊi najviπi stupanj savrπenstva i jednog i drugog. (RH, 4.sijeËnja 1881.)

Kad nema skladnog funkcioniranja, nastaje bolest. —Bolest nastaje zbog izostajanja sklada meu funkcijama ljud-skog organizma. Maπta moæe upravljati drugim dijelovima ti-jela na njihovu πtetu. Svi dijelovi naπeg tjelesnog sustava morajufunkcionirati skladno. Udaljenim dijelovima tijela, posebnoonima koji su daleko od srca, potrebna je slobodna cirkula-cija krvi. Udovi tijela su vaæni i njima treba posvetiti odgova-rajuÊu pozornost. (SpT Series B, br. 15, str. 18, 3. travnja1900.; CH 587)

Oslabljena sposobnost nanosi πtetu cjelini. — Ako jejedna sposobnost ostala neiskoriπtena ili je uklonjena njezinaprava funkcija, Boæji plan je zaobien. Sve sposobnosti trebapravilno razviti. Svakoj od njih treba posvetiti pozornost jersvaka pojedinaËno ima svoj utjecaj na druge; svaka mora bitiu uporabi da bi um mogao imati potrebnu ravnoteæu.

Ako se jedan ili dva organa njeguju i koriste bez prestankazato πto vaπa djeca æele snagu svojega uma usmjeriti u samojednom smjeru, nauπtrb drugih umnih sposobnosti, ona Êe

375

357

sazreti s neuravnoteæenim umovima i neskladnim karakteri-ma. Ona Êe biti sposobna i jaka u jednom podruËju, a vrlooslabljena, manjkava u drugim, isto tako vaænim podruËji-ma. Oni neÊe biti sposobni muπkarci i æene. Njihovi nedosta-ci bit Êe uoËljivi i pokvarit Êe cijeli njihov karakter. (3T 26,1872.)

Ako je um propovjednika, nastavnika i uËenika neprestanouzbuen uËenjem jer dopuπta da tjelesno ostane neaktivan,emocije se optereÊuju, dok æivci koji upravljaju pokretima ostajuneaktivni. Kada je cjelokupno optereÊenje svaljeno na organeuma, oni se prekomjerno iscrpljuju i oslabljuju, dok, zbogneaktivnosti, miπiÊi gube svoju snagu. Nema sklonosti k akti-viranju miπiÊa u fiziËkom radu jer je napor postao nepoæe-ljan. (3T 490, 1875.)

Upozorenje protiv pretjerivanja u radu. — Imajmo naumu da moramo oËuvati sposobnost razuma dobivenu od Bogana taj naËin πto Êemo svoj tjelesni mehanizam dræati u stanjuskladnih aktivnosti. Svakidaπnje tjelesne aktivnosti prijeko supotrebne ako æelimo uæivati u dobrom zdravlju. Ono πto ljudeslama i dovodi njihove æivotne sposobnosti u opasnost nijerad, veÊ pretjerivanje u radu. Oni koji pretjeruju u radu ubrzodolaze do toËke kada naËin njihovog rada postaje beznadan.

Posao koji se radi Gospodinu, radi se u ozraËju vedrinei hrabrosti. Bog traæi od nas da u svoj posao unesemo oduπev-ljenje, æivot i nadu. Oni koji se bave umnim poslom trebalibi neizostavno posvetiti pozornost svakom dijelu ljudskog me-hanizma izjednaËujuÊi optereÊivanje. Mudro usklaen tjele-sni i umni napor dræat Êe cijelo biÊe u stanju koje ga Ëiniugodnim Bogu. ...

U svoj svakidaπnji posao unesi nadu, hrabrost i elementeljubaznosti. Ne pretjeruj u radu. Bolje je ostaviti i neobavljenoneπto od onoga πto je isplanirano za taj dan, nego se upropastitii preopteretiti, Ëime se gubi optimizam koji je potreban zaobavljanje zadataka predvienih za sljedeÊi dan. Ne gazi danaszakone prirode da ne bi izgubio snagu za dan koji slijedi. (Lt102, 1903.)

376

Potreba skladnog djelovanja cjelokupne osobnosti


Savjet osobi Ëiji se rjeËnik isticao pretjerivanjima. —Na osnovi svjetla koje mi je Bog dao, znam da se u tebi uovom trenutku zbiva duhovno izobliËenje. Umjesto da nepo-greπivo dovedeπ do izraæaja prava naËela i prave navike, tigomilaπ osjeÊaje i naËela koji Êe tebe i sve one koji su obuzetiistim duhom udaljiti iz nebeskih dvorova. Tvoj um se izobli-Ëuje zbog naËina na koji postupaπ s njim. Preklinjem te dauËiniπ odluËan zaokret. Prestani sa svim pretjerivanjima u svo-jem izraæavanju jer to razara sklad tvojeg uma.

Da bi tijelo ostalo zdravo, potrebna mu je briæljiva njega.Na isti naËin i umu je potrebna stroga kontrola da se ne biu neodgovarajuÊoj mjeri razvio u jednim stvarima, a nedo-voljno u drugim. BuduÊi da ti osjetljivi organi od kojih sesastoji um nisu pred oËima i da nemaπ moguÊnosti sâm vidjetiπtetu koju nanosiπ svojim intelektualnim sposobnostima, nitikoliko je dotjerivanja potrebno u tom podruËju, ti nisi svje-stan πtete koju im nanosiπ. Njegujeπ nezdrave teorije prisilja-vajuÊi svoj um da im sluæi.

NaËin na koji zlostavljaπ mehanizam svojega uma gotovoga do kraja iscrpljuje. Meutim, ti ne moæeπ vidjeti stupanjπtete koja time nastaje. Prije ili poslije, tvoji prijatelji prepo-znat Êe nepovoljan smjer tvojih misli i postupaka. Tvoj æelu-dac poËinje svjedoËiti o onome πto se zbiva u umu. Dobrousklaen i njegovan um popravit Êe funkciju probavnog su-stava. (Lt 29, 1897.)

Za skladne odnose potreban dodatni napor (savjet je-dnom suprugu). — Svi ne moæemo imati isti um niti njego-vati iste misli; naprotiv, jedan treba biti drugome na blago-slov i na korist tako da tamo gdje je jedan slab, drugi moæenadoknaditi ono πto ovom nedostaje. Kod tebe su prisutni od-reeni nedostaci karaktera i prirodnih sklonosti. Stoga bi bilovrlo korisno da doeπ u dodir s drugaËije organiziranim umom,kako bi tvoj um doπao u potrebnu ravnoteæu. Umjesto da pot-puno sam vrπiπ nadzor nad stvarima, trebao bi se savjetovatisa svojom suprugom kako biste doπli do zajedniËkih odluka.Ne potiËeπ na nezavisnost djelovanja u okviru svoje obitelji,nego ako se besprijekorno ne izvrπavaju tvoje izriËite upute,ti Ëesto okrivljujeπ one koji se ogrijeπe. (4T 128, 1876.)

377

359

Ovladati niæim sklonostima. — “Mi smo Boæji suradnici.”(1. KorinÊanima 3,9) Svaki Ëovjek treba graditi svoje spasenjesa strahom i drhtanjem; jer Bog u njemu Ëini da hoÊe i uËinikao πto Mu je ugodno. Bog Ëovjeku daje tjelesne i umne spo-sobnosti. Nijedna od njih nije beskorisna. Nijednu od njih nesmijemo zlorabiti. Viπe sposobnosti trebaju dræati u pokornostiniæe sklonosti. (Lt 139, 1898.)

Zdravlje tijela i uma. — Danielov æivot nadahnuta je slikaod Ëega se sastoji posveÊen karakter. On je pouka svima, aposebno onima koji su mladi. Strogo usuglaπavanje s Boæjimzahtjevima blagotvorno je za tijelo i um.

Da bismo dostigli vrhunac moralnih i umnih dostignuÊa,od Boga trebamo traæiti mudrost i snagu i primjenjivati stro-gu umjerenost u svim æivotnim navikama. U iskustvu Danielai njegovih drugova imamo primjer pobjede naËela nad kuπ-njom koja traæi popuπtanje prohtjevima. Ono nam pokazujeda, koristeÊi se vjerskim naËelom, mladiÊi mogu pobijediti tje-lesne strasti i ostati vjerni Boæjim zahtjevima, makar to bilopovezano i s velikim ærtvama. (RH, 25. sijeËnja 1881.; SL 23)

Zdrav naËin æivota vodi savrπenstvu karaktera. — »ist,zdrav æivot najpovoljnije je stanje za dostizanje savrπenstvakrπÊanskog karaktera i izgraivanje sposobnosti uma i tijela.(RH, 1. prosinca 1896.; CH 41)

Um, snaga i miπiÊi trebaju raditi skladno. — Kada svojesposobnosti koristimo pravilno, do njihovog krajnjeg dometa,u najkorisnijem moguÊem poslu; kada se brinemo o zdravljusvakog tjelesnog organa; kada svaki dio svojeg tijela Ëuvamotako da um, snaga i miπiÊi djeluju skladno, mi tada obavlja-mo najplemenitiju sluæbu za Boga. (YI, 7. travnja 1898.)

SreÊa kao rod skladnog djelovanja svih sposobnosti.— Oni koji Bogu sluæe Ëestito i istinito, bit Êe poseban narod,narod koji Êe se razlikovati od svijeta i biti odvojen od svijeta.Hrana koju pripremaju neÊe hraniti proædrljivost niti zadovo-ljavati izopaËen ukus, nego Êe im davati optimalnu tjelesnusnagu, a time i najbolje uvjete za umne aktivnosti. ...

378

Potreba skladnog djelovanja cjelokupne osobnosti


Naπ nebeski Otac podario nam je veliko blago zdravstve-ne reforme, kako bismo Ga proslavljali posluπnoπÊu Njego-vim zahtjevima. ... Skladna i zdrava aktivnost svih sposob-nosti tijela i uma vodi k sreÊi; πto su te sposobnosti uzviπe-nije i plemenitije, to Êe i sreÊa biti Ëistija i nepomuÊena. (RH,29. srpnja 1884.)

Utjecaj radovanja. — Boæji narod treba nauËiti mnogelekcije. Njegovi pripadnici steÊi Êe savrπeni mir ako njihovemisli budu stalno poËivale u Onome koji je premudar da gri-jeπi i predobar da im uËini ikakvu nepravdu. Oni trebaju uhva-titi odsjaj Boæje radosti i prenijeti ga drugima. Trebaju se truditiunijeti πto je moguÊe viπe sunca u æivot onih kojima su okru-æeni. Trebaju boraviti neprestano u Kristovoj blizini, tako blizuda Êe sjediti zajedno s Njime kao Njegova mala djeca u tihom,svetom jedinstvu. Oni nikada ne smiju zaboraviti da im je,primajuÊi od Boga izraze njeænosti i ljubavi, istodobno danai najsveËanija odgovornost da ih prenesu drugima. Njima sena taj naËin pruæa prilika da πire utjecaj radosti koji usre-Êuje sve koji su u krugu njezinog domaπaja, osvjetljavajuÊiim put. (Lt 40, 1903.; MM 45)

379

361

40

TIJELO UTJE»E NA UM

Blizak odnos izmeu uma i tijela. — Postoji bliska vezaizmeu uma i tijela, i da bi se dostigla visoka mjerila moralnogi umnog dostignuÊa, mora se voditi raËuna o zakonima kojiupravljaju naπim tijelom. (Patrijarsi i proroci, 505)

Umni napor pod izravnim utjecajem tjelesne snage.— Trudimo se oËuvati punu snagu svih svojih sposobnostida bismo ostvarili posao koji je pred nama. Sve ono πto odvraÊaod tjelesne snage, slabi i umne napore. Zato se trebamo odluËnokloniti svega onoga πto se nepovoljno odraæava na zdravljetijela.

Veliki apostol kaæe: “Zato morim svoje tijelo i trudim se,da kako sam, drugima propovijedajuÊi, izbaËen ne budem.”Mi ne moæemo odræati posveÊenje Bogu, a ipak svjesnim po-puπtanjem nekoj πtetnoj navici, nanositi πtetu svojem zdrav-lju. Samoodricanje je jedan od uvjeta ne samo za primanje uKristovu sluæbu, nego i za trajno ostajanje u njoj. Sâm Kristje nedvosmislenim rijeËima objavio uvjete sljedbeniπtva: “Akotko hoÊe za mnom iÊi, neka se odreËe sebe, uzme kriæ svoj iide za mnom.”

Ipak, kako je velik broj onih koji sebe nazivaju krπÊanima,a nisu spremni na samoodricanje, pa ni zbog Krista. Kako jeËesto sklonost prema nekoj πtetnoj navici jaËa od æelje za zdra-vim umom u zdravom tijelu. Tako se, poradi æelje oËiju ili za-dovoljenja prohtjeva, troπe dragocjeni trenuci, rasipaju sredstvadobivena od Boga. TisuÊe ljudi, zahvaljujuÊi obiËajima, postajurobovi neËega πto je zemaljsko i nemoralno. Mnogi od njihsu robovi po izboru i ne æele niπta bolje. (ST, 1. lipnja 1882.)

380

381


MoÊ razlikovanja izmeu dobra i zla. — Sve πto umanjujenaπe tjelesne snage, oslabljuje i um i pridonosi da on imasve manje sposobnosti uoËavati razliku izmeu dobra i zla.(Isusove usporedbe, 234)

Loπe navike raaju iskrivljena shvaÊanja. — Brate ......,ti se neprestano baviπ sobom. Mnoge stvari gledaπ u pogre-πnom svjetlu. Nepovjerljiv si prema ljudima, vrlo nepovjerljiv,obuzet zaviπÊu i zloslutan. Smatraπ da je svatko odluËio baπtebe uniπtiti. Mnoge od tih kuπnji imaju svoj izvor u tebi sa-mome. Mnogo toga tumaËiπ kao neπto πto je posebno smi-πljeno da tebe povrijedi iako je to, zapravo, najdalje od istine.Ti svojim pogreπnim stavom nanosiπ sebi najveÊu nepravdu.

Ti si sâm sebi najveÊi neprijatelj. Tvoje pogreπne navikeremete cirkulaciju krvi i usmjeravaju krv u mozak, a ondasve promatraπ u iskrivljenom svjetlu. Ti si nagao i razdraæ-ljiv, Ëovjek koji nije stekao vrlinu samosvladavanja. Tvoja vo-lja i tvoje ponaπanje Ëine ti se ispravnima. Meutim, ako neuvidiπ nedostatke svojeg karaktera i ne opereπ svoje haljineu Janjetovoj krvi, sigurno Êeπ izgubiti vjeËni æivot. Voliπ teorijuistine, ali joj ne dopuπtaπ da posveti tvoj æivot. U svojem sva-kidaπnjem ophoenju ti ne provodiπ naËela istine koju ispovi-jedaπ. (Lt 27, 1872.)

Tjelesne navike utjeËu na mozak. — Mozak je tvravanaπeg biÊa. Loπe tjelesne navike utjeËu na mozak i spreËava-ju dostizanje onoga πto æele uËenici i studenti — uspjeπnukontrolu umnih sposobnosti. Sve dok su neupuÊeni u vjeπtinubrige za svoje tijelo i um, mladi neÊe postati dobri uËenici,dobri studenti. UËenje nije osnovni uzrok sloma umnih sposob-nosti. Glavni uzrok je neodgovarajuÊa prehrana, neuredni ob-roci, izostavljanje tjelesnih aktivnosti i nemarnost u pogledunekih drugih elemenata koji se odnose na zakone zdravlja.Tek kada uËinimo sve πto moæemo da oËuvamo svoje zdravlje,moæemo od Boga zatraæiti da blagoslovi naπe napore. (CT 299,1913.)

Petar i odnos izmeu tijela i uma. — Apostol Petar jeshvatio odnos izmeu uma i tijela uputivπi glasnu opomenu

382

363

svojoj braÊi: “Ljubljeni, opominjem vas: buduÊi da ste tuincii stranci, klonite se tjelesnih poæuda, jer one vojuju protivduπe!” (1. Petrova 2,11) Mnogi taj tekst vide kao upozorenjeusmjereno iskljuËivo protiv razvrata, ali on ima πire znaËenje.On zabranjuje svako πtetno zadovoljavanje poæuda ili strasti.Svaki izopaËeni prohtjev postaje æelja koja “vojuje”. Prohtjeveili apetite dobili smo s dobrom namjerom, svakako ne zatoda bi oni svojim izopaËenjem postali sluge smrti izroujuÊise u “poæude koje vojuju protiv duπe”.27 (CTBH 53,54, 1890.;CD 166,167)

Zlouporaba tjelesnih sposobnosti izbacuje æivËani su-stav iz ravnoteæe. — ZloupotrebljavajuÊi svoje tjelesne sna-ge, mi skraÊujemo vrijeme koje bismo u svojem æivotu mogliiskoristi na slavu Boæjem imenu i onesposobljavamo sebe dadovrπimo djelo koje nam je Bog povjerio. DopuπtajuÊi sebi stva-ranje πtetnih navika — da ostajemo budni do kasnih sati,da zadovoljavamo apetit na πtetu zdravlja, mi sami ugroæavamosvoje snage. ZanemarujuÊi tjelovjeæbu, preoptereÊujuÊi um ilitijelo, unosimo neravnoteæu u svoj æivËani sustav.

Oni koji krπe prirodne zakone i tako skraÊuju svoj æivot,a sebe onesposobljavaju za sluæbu, krivi su jer time potkra-daju Boga i svoje bliænje! Bog ih je poslao u svijet da buduna blagoslov bliænjima, a oni sami svojim postupcima uskra-Êuju sebi tu moguÊnost i sebe onesposobljavaju da uËine Ëaki ono πto su mogli uËiniti u kraÊem vremenskom razdobljukoje im je preostalo. Gospodin nas proglaπava krivcima kadasvojim πtetnim navikama uskratimo svijetu dobro koje je mogaodobiti. (Isusove usporedbe, 234,235)

BesposliËenje umanjuje snagu mozga. — Razlog πto mladiraspolaæu s tako malo umne i tjelesne snage jest u tome πtose vrlo malo bave korisnim poslovima. “Evo opaËina sestretvoje Sodome: gizdavo, u izobilju kruha i bezbriæno æivljaπeona i kÊeri njezine, a sirotinju i bijednike ne pomagahu. Uzo-holiπe se i gadosti pred oËima mojim Ëinjahu i zato ih zatrijeh,kao πto vidje!” (Ezekiel 16,49.50) (4T 96, 1876.)

27 Vidi sljedeÊe poglavlje, “Prehrana i um”.

383

Tijelo utjeËe na um


Tjelesni rad odmara um. — Cjelokupnom sustavu na-πeg tijela potreban je okrepljujuÊi utjecaj aktivnosti na otvo-renom. Nekoliko sati tjelesnog rada svakoga dana vodit Êe kobnavljanju tjelesne snage, πto Êe odmarati i opuπtati um.(4T 264,265, 1896.)

Kupanje krijepi i um. — I u stanju bolesti i zdravlja, uvodi disanje postaje slobodnije i lakπe. Pri kupanju miπiÊi po-staju elastiËniji, um i tijelo podjednako se krijepe, um postajebistriji i svaka sposobnost æivahnija. (3T 70, 1872.)

Odmor nasuprot stimulativnim sredstvima. — Zbog loπihtjelesnih navika trpi mozak i cijeli organizam je poremeÊen.MoguÊ je pokuπaj da se iscrpljeni æivci ojaËaju uporabom sti-mulativnih sredstava, ali to neÊe ukloniti problem.

Ako ne izvrπiπ odluËnu promjenu i razumom ne prihvatiπpotrebu da mozgu omoguÊiπ odmor umjesto uzimanja stimu-lativnih sredstava, izgubit Êeπ moÊ samosvladavanja i osra-motit Êeπ Boæje djelo. (Lt 205, 1904.)

Um koji se tiho odmara. — Posvetimo viπe vremena zaponiznu, ozbiljnu molitvu Bogu za mudrost, da svoju djecupodignemo u ozraËju Gospodnjih uputa i savjeta. Zdravlje umaovisi o zdravlju tijela. Kao krπÊanski roditelji mi smo duæniodgajati svoju djecu, vodeÊi raËuna o zakonima æivota.

Oni Êe u Kristu dobiti snagu i nadu, bez uznemiravanjaneprestanim teænjama k neËemu πto Êe im odvraÊati misli izadovoljavati srce. Oni su naπli Skupocjeni Biser i zato senjihov um odmara u tiπini. Njihova zadovoljstva su Ëistog, uz-viπenog, nebeskog karaktera. Njih ne muËe bolna razmiπlja-nja niti griænja savjesti. Takva zadovoljstva ne iscrpljuju tijeloniti uniπtavaju um; naprotiv, ona i tijelu i umu donose zdravljei snagu. ...

Nebeski stanovnici su savrπeni jer je Boæja volja njihovaradost i najveÊe zadovoljstvo. (Und MS 93)

384

365

41

PREHRANA I UM

Mozak mora biti zdrav. — Mozak je organ i orue umai on upravlja cijelim tijelom. Da bi ostali dijelovi tijela moglibiti zdravi, mozak mora biti zdrav. Da bi mozak mogao bitizdrav, krv mora biti Ëista. Ako uz pomoÊ ispravnih navika ujelu i piÊu odræavamo Ëistu krv, mozak Êe biti hranjen kakotreba. (SpT Series B, br. 15, str. 18, 13. travnja 1900.; CH586,587)

Mozak dobiva æivot i snagu. — Ljudski organizam jedivan mehanizam, ali se on moæe zlouporabiti i zlostavljati.… Pretvaranje hrane u dobru krv divan je proces; to je pred-met koji bi trebala upoznati i dobro razumjeti sva ljudskabiÊa. …

Svaki tjelesni organ sakuplja hranjive tvari koje su mupotrebne kako bi njegovi razliËiti dijelovi mogli neprekidno raditi.Mozak mora dobiti svoj dio, kosti svoj. Veliki Graditelj akti-van je u svakom trenutku i On opskrbljuje æivotom i snagomsvaki miπiÊ i tkivo, od mozga do vrhova prstiju na rukama inogama. (Lt 17, 1895.)

Posljedice preziranja prirodnih zakona. — Bog je ovomenarodu dao slavno i veliko svjetlo, ali mi ipak nismo izvandomaπaja kuπnji. … Bolestan Ëovjek — naoko vrlo savjestan,a ipak nepristupaËan i izraæeno samouvjeren — bez ustezanjapokazuje prijezir prema zakonima zdravlja i æivota, k Ëijemnas je prihvaÊanju, kao narod, povela boæanska milost. Njegovahrana mora biti tako pripremljena da budu zadovoljene nje-gove bolesne teænje. Umjesto da sjedi za stolom na kojem je

386

385


postavljena zdrava hrana, on Êe biti stalni gost restorana zatoπto tamo moæe pustiti uzde svojem apetitu. Iako poznat kaorjeËit branitelj umjerenosti, on gazi njezina temeljna naËela.On se æeli osloboditi svoje bolesti, ali to ne æeli dobiti po cijenusamoodricanja.

Takav se Ëovjek klanja pred oltarom izopaËenog apetita.On je idolopoklonik. Sposobnosti koje bi, da su posveÊene ioplemenjene, mogle biti uporabljene na Ëast i slavu Bogu, sadasu oslabljene i smatraju se gotovo neuporabljivima. Razdraæ-ljiva narav, zbrka u mozgu i rastrojeni æivci samo su dio po-sljedica nepoπtovanja prirodnih zakona. On je neuspjeπan inepouzdan. (5T 196,197, 1882.)

Bliska veza izmeu jela i uma. — MisleÊi na Petrovuuputu da s uzdræljivoπÊu treba spojiti postojanost (1. Petrova1,6), ja sam se osvrnula [u jednom govoru] na blagoslove zdrav-stvene reforme i prednosti koje dobivamo uporabom odgova-rajuÊih kombinacija jednostavne, dobre hrane. Tada sam go-vorila o bliskoj vezi izmeu jela i piÊa i stanja neËijeg uma inaravi. Mi ne smijemo dopustiti sebi da zbog pogreπnih æivotnihnavika steknemo loπu narav. (RH, 12. srpnja 1906.)

Neuzdræljivost kao najveÊi uzrok umne zaostalosti. —Neuzdræljivost u pogledu apetita najveÊi je uzrok tjelesne iumne zaostalosti. Ona se nalazi u temelju klonulosti koja jesvuda vidljiva. (3T 487, 1875.)

Kaos u umu zbog neodgovarajuÊe prehrane. — Za subotune trebamo pripremati veÊe koliËine raznovrsne hrane negoza druge dane. Hrana, naprotiv, treba biti jednostavnija, atreba i manje jesti kako bi um bio bistar i snaæan da shvatiduhovne stvari. Uzimanje hrane preko mjere pomuÊuje mozak.»ut Êemo moæda izuzetno vrijedne rijeËi, a neÊemo ih shvatitijer je zbog neodgovarajuÊe hrane um u stanju kaosa. Pretje-rivanjem u jelu subotom mnogi su Boga osramotili viπe negoπto mogu i pomisliti. (6T 357, 1900.)

Preko apetita Sotona vlada umovima. — Preko apetitaSotona upravlja i umom i cijelim biÊem. TisuÊe onih koji su

387

367

mogli æivjeti, otiπli su u grob kao tjelesne, umne i moralneruπevine jer su sve svoje snage ærtvovali udovoljavanju proh-tjevima apetita. (CTBH 37, 1890.; CD 167)

Probavni organi kvare æivotnu sreÊu. — U naπoj æivotnojsreÊi probavni organi trebaju obavljati vrlo vaænu ulogu. Bognam je dao razum kako bismo doznali πto nam je dobro zahranu. Zar kao razumni muπkarci i æene neÊemo prouËavatii istraæivati da saznamo hoÊe li ono πto jedemo biti u sklad-nom odnosu, ili Êe nam stvarati probleme? Ljudi “kiselog” æelucavrlo Ëesto su i kiselog raspoloæenja. »ini im se da se sve okreÊeprotiv njih pa su skloni mrzovolji i razdraæljivosti. Ako æelimoviπe mira meu sobom, posvetimo viπe pozornosti i razmiπljanjastjecanju uvjeta za smiren æeludac. (MS 41, 1908.; CD 112)

Snaga uma ovisi o tijelu (savjeti piscima i propovjed-nicima). — Budite posluπni naËelima zdravstvene reforme ipouËavajte druge u tom smjeru. Zdravlje uma u velikom stupnjuovisi o zdravlju tijela, kao πto je zdravlje tijela ovisno o tomekako postupamo sa svojim æivim mehanizmom. Jedite samoonu hranu koja Êe vaπ æeludac odræavati u najzdravijem mogu-Êem stanju.

Trebate dublje prouËiti filozofiju pravilne brige o sebi ukontekstu prehrane. Svoj posao i svoje aktivnosti uredite takoda obroke moæete imati u redovnim terminima. U tome trebatepokazati posebnu brigu. Imajte na umu da je za prakticira-nje istine kakva je u Isusu potrebna velika mjera samodisci-pline. (Lt 297, 1904.)

Neurednost i nemarnost prema zdravstvenim zakoni-ma. — Zbog marljivog rada i napornog uËenja um se neÊeistroπiti ili otkazivati tako Ëesto kao zbog troπenja neodgova-rajuÊe hrane u neurednim terminima i zbog nemarnosti pre-ma zdravstvenim zakonima zdravlja. ... Neuredno vrijeme zaobroke i spavanje iscrpljuje snage mozga. Apostol Pavao kaæeda onaj tko æeli uspjeh u dostizanju visokog stupnja poboænostitreba biti umjeren i suzdræljiv u svemu. I jelo i piÊe i odijevanjeizravno utjeËu na naπe duhovno napredovanje. (YI, 31. svibnja1894.)

388

Prehrana i um


“Pretrpavanje” æeluca slabi um. — Treba se Ëuvati pre-komjernog jedenja Ëak i najzdravije hrane. Priroda ne moæeuporabiti viπe nego πto je potrebno za izgradnju razliËitih tje-lesnih organa, a pretjerivanje optereÊuje organizam. Smatra-lo se da su mnogi uËenici doæivjeli slom zbog prekomjernoguËenja, a pravi uzrok bio je prekomjerno jedenje. Kad se zako-nima zdravlja poklanja primjerena pozornost, nema mnogo opa-snosti da Êe se um preopteretiti. Mnogi sluËajevi takozvanog“otkazivanja” uma mogu se pripisati pretrpavanju æeluca, kojeje zamorilo tijelo i oslabilo um. (Odgoj, 184)

Nesuzdræljivost u jelu otupljuje plemenitije osjeÊajeuma. — Popuπtanje apetitu i prekomjerno uæivanje hrane na-zivamo proædrljivoπÊu. Velika raznovrsnost hrane koju Ëestouzimamo za jedan obrok dovoljna je da poremeti funkciju æelucai izopaËi narav. Bog, stoga, od svakog ljudskog biÊa traæi su-radnju, kako nitko ne bi prelazio odreenu granicu u pogledukoliËine uzete hrane ili u pogledu neodgovarajuÊih namirnicau prehrani. Takva nesuzdræljivost jaËa æivotinjske nagone iotupljuje plemenitije osjeÊaje uma. Cijelo biÊe biva poniæeno,a Ëovjek, kao Boæje orue, postaje rob apetita briæno ugaa-juÊi i udovoljavajuÊi svojim poniæavajuÊim tjelesnim strasti-ma. (MS 113, 1898.)

Pretjerivanje u jelu donosi zaboravnost i gubitak pam-Êenja (savjet jednom sladokuscu). — Za stolom ti si gurman.To je znaËajan uzrok tvoje zaboravnosti i gubitka pamÊenja.Ti kaæeπ neπto πto znam da si rekao, a onda se okreneπ ikaæeπ da si rekao neπto sasvim drugo. To sam znala, pa sampreko toga prelazila kao sigurne posljedice pretjerivanja u jelu.Kakve bi koristi bilo govoriti o tome? To ne bi izlijeËilo zlo.(Lt 17, 1895.; CD 138)

Pretjerivanje u jelu otupljuje emocije28. — Neumjere-nost u uzimanju hrane, Ëak i najpoæeljnije kakvoÊe, djelovatÊe razorno na organizam i otupljivat Êe Ëistije i svetije osjeÊaje.

28 Vidi: Savjeti o æivotu i prehrani, poglavlje “Pretjerivanje u prehrani”,str. 149—166.

389

369

Stroga je umjerenost ili suzdræljivost u jelu i piÊu izuzetnovaæna da bi se sve tjelesne funkcije oËuvale u dobrom zdravljui osigurao njihov besprijekoran rad.

Strogo umjerene navike, udruæene s tjelesnim kao i um-nim aktivnostima, oËuvat Êe naπu umnu i tjelesnu snagu, apropovjednicima, nakladnicima i svim drugima koji svoj po-sao rade sjedeÊi podarit Êe izdræljivost i ustrajnost. Kao narod,uza sve πto govorimo o zdravstvenoj reformi, mi jedemo previπe.Nesuzdræljivost u pogledu apetita najveÊi je uzrok tjelesne iumne zaostalosti. Ona je temelj klonulosti koja je svuda vid-ljiva. (3T 487, 1875.)

OgraniËite izbor hrane na stolu. — Mi moramo voditibrigu o svojim probavnim organima, a ne prisiljavati ih naveliku raznolikost hrane. Onaj tko se halapljivo pretovarujerazliËitim vrstama hrane za jedan obrok, nanosi sebi πtetu.Vaænije je da jedemo ono πto Êe nam odgovarati nego da vadimoiz svake posude koju stave pred nas. Naπ æeludac nema vra-ta kroz koja bismo mogli “zaviriti” i uvjeriti se πto se unutrazbiva; moramo, dakle, uporabiti razum i zakljuËivati od uzrokaprema posljedici. Ako se osjeÊaπ prenapet i uzrujan i Ëini tise da sve “ide naopako”, moæda je to zato πto trpiπ posljediceuzimanja vrlo raznovrsne hrane. (MS 41, 1908.; CD 111,112)

Boæji plan za nas. — Bog oËekuje od nas da u strogojumjerenosti odræavamo svoj um bistrim i ornim, kako bismobili u stanju praviti razliku izmeu svetog i obiËnog. Nastojmoshvatiti divnu istinu o Boæjoj njeænosti i dobroti koja se sniËim ne moæe usporediti. Oni koji jeduÊi unose u sebe prevelikekoliËine hrane i oni koji jedu nezdravu hranu, donose nevoljusebi samima jer se onesposobljavaju za sluæenje Bogu. Opa-sno je jesti meso jer æivotinje pate od mnogih smrtonosnihbolesti. Oni koji ustrajavaju na jedenju æivotinjskog mesa,ærtvuju duhovnost na oltaru izopaËenog apetita. Njihovo setijelo puni bolestima. (MS 66, 1901.)

Umna aktivnost suæena zbog teπke mesne hrane. —Svakidaπnjim konzumiranjem mesne hrane suæava se i slabiumna, moralna i tjelesna snaga. Uporaba mesa u prehrani

390

Prehrana i um


unosi nered u naπ organizam, zamagljuje intelekt i otupljujemoralna osjetila. (2T 64, 1900.)

Jelo smanjuje naπu intelektualnu aktivnost. — Mi smograeni od onoga πto jedemo; velike koliËine mesa u prehranisuzit Êe i smanjiti naπe intelektualne aktivnosti. UËenici i stu-denti postigli bi u svojem πkolovanju znatno viπe ako nikadane bi okusili meso. Kada uporabom mesa u prehrani ojaËaæivotinjska strana naπe ljudske naravi, razmjerno se umanjujunaπe intelektualne sposobnosti.

Vjerski æivot uspjeπnije se dostiæe i odræava ako odbaci-mo meso jer je to hrana koja potiËe na æestoke aktivnosti,stvara nemoralne sklonosti i slabi naπu moralnu i duhovnunarav. “... tijelo [ratuje] protiv duha, a duh protiv tijela.” (Ga-laÊanima 5,17)

Naπa je velika potreba poticanje i njegovanje Ëistih, neo-kaljanih misli i jaËanje moralnih snaga, umjesto onih niæihsnaga i tjelesnih sposobnosti. Neka nam Bog pomogne da seprobudimo od svojih sebiËnih prohtjeva! (Lt 72, 1896.; MM277,278)

Jedenje mesa i narav. — OpÊenito govoreÊi, Gospodinsvojem narodu nije omoguÊio da jede meso u pustinji zatoπto je znao da Êe uporaba takve hrane donijeti sa sobom bolesti nepokornost. ÆeleÊi promijeniti njihovu narav i oæiviti viπesposobnosti uma, On je uklonio od njih meso mrtvih æivoti-nja. (MS 38, 1898.; CD 375)

Posljedice jedenja svinjskog mesa. — Jedenjem svinj-skog mesa ne remeti se samo tjelesno zdravlje. Uporabom oveneËiste namirnice na udaru je um; otupljuju se oni finiji osjeÊajinaπeg biÊa. (HL, dio 1., 58, 1865.; CD 393)

Tko se nerazumno hrani, onesposobljava se za primanjesavjeta. — ©eÊer nije dobar za æeludac. On izaziva vrenje, πtozamuÊuje mozak i donosi zlovoljno raspoloæenje. Dokazano jeda su za zdravlje organizma dva obroka bolja od tri.29

29 Vidi: Savjeti o æivotu i prehrani, poglavlje “Broj obroka”, str. 133—138.

391

371

Kakve li πtete πto je Ëesto, u trenucima kada treba pokazatinajveÊi stupanj samoodricanja, æeludac optereÊen velikim koli-Ëinama nezdrave hrane koja tamo leæi u raspadanju. Mukakoja snalazi æeludac odraæava se na mozak. Osoba koja po-kazuje ovakvu nerazumnost ne shvaÊa da time sama sebe one-sposobljava za primanje mudrih savjeta kao i za pripremanjeplanova o optimalnom unapreivanju Boæjeg djela. Ali to je,eto, tako. Ona ne raspoznaje duhovne stvari, pa tako na od-borskim sjednicama, u trenucima kada treba reÊi “da”, ili“amen”, ona kaæe “ne”. Ona iznosi prijedloge koji su dalekood æeljenog cilja. Hrana koju je unijela u sebe umrtvila jesnagu njezinog uma.

Samoudovoljavanje spreËava Ëovjeka da svjedoËi za isti-nu. Zahvalnost koju upuÊujemo Bogu za Njegove blagosloveznatno je oslabljena hranom koja dospijeva u æeludac. Udovo-ljavanje prohtjevima apetita uzrok je nesloge i razdora, svaei mnogih drugih zala. To su trenuci kada se izgovaraju netrpe-ljive rijeËi i Ëine neljubazna djela, za Ëim dolaze nepoπtenipostupci i izbija gnjev i srdæba — sve zbog toga πto su gomila-njem onoga Ëime pretovarujemo æeludac oboljeli moædani æiv-ci. (MS 93, 1901.)

Kava πtetno utjeËe na umne i moralne snage. — Ka-va je πtetno zadovoljstvo. Ona privremeno umjetno stimuliramozak ... nakon Ëega slijedi iscrpljenost, potiπtenost, blokadaumnih, moralnih i tjelesnih snaga. Udovoljava li se toj navici,um znatno slabi i, ako je ne svladamo energiËnim naporom,ona izaziva znatno slabljenje aktivnosti mozga. (CTBH 34, 1890.;CD 421)

Pogreπna prehrana vodi u pogreπno razmiπljanje. —Zdravlje tijela treba promatrati kao neπto πto ima kljuËno zna-Ëenje za rast u milosti i stjecanje uravnoteæene, nepomuÊenenaravi. Ako o æelucu ne vodimo odgovarajuÊu brigu, mi spre-Ëavamo oblikovanje Ëestitog, moralnog karaktera. Mozak i æivcisuosjeÊaju sa æelucem. Pogreπno jelo i piÊe odraæava se u po-greπnom razmiπljanju i djelovanju. (9T 160, 1909.)

392

Prehrana i um


Otupljena sposobnost visokog ocjenjivanja djela po-mirenja. — Kada svojim postupcima — jelom, piÊem ili bilokojom navikom — umanjujemo svoju umnu i tjelesnu snagu,mi sramotimo Boga “zakidajuÊi” Ga i liπavajuÊi sluæbe kojuOn oËekuje da obavljamo. UdovoljavajuÊi prohtjevima nauπtrbzdravlju ili navikama koje umanjuju vitalnost i umnu snagu,mi dospijevamo u stanje u kojem ne moæemo dovoljno dubo-ko shvatiti i ocijeniti vrijednost djela pomirenja niti na pravinaËin sagledati znaËenje pojma vjeËnosti. U stanju u kojemnam je um pomraËen ili djelomiËno onesposobljen boleπÊu,mi bivamo lako svladani Sotoninim kuπnjama. (Lt. 27, 1872.)

Previπe razmiπljanja o hrani. — NemoguÊe je propisatikoliËinu hrane koju treba jesti. To i nije preporuËljivo jer Ëi-neÊi to, um biva zaokupljen sobom. Jelo i piÊe uopÊe u preve-likoj mjeri postaje predmet razmiπljanja. Oni koji od svojegæeluca ne prave idola, briæljivo Êe obuzdavati apetit. Oni Êekonzumirati jednostavnu, korisnu hranu. ... Oni Êe jesti polakoi temeljito Êe ævakati svoju hranu. Nakon jela na odgovarajuÊinaËin aktivirat Êe se na svjeæem zraku. Takvi se nikada neÊeoptereÊivati odmjeravanjem preciznih koliËina hrane.

Mnogi su poloæili na sebe veliko breme odgovornosti upogledu koliËine i kakvoÊe hrane, najpogodnije za prehranuorganizma. Neki ljudi, posebno oni koji boluju od æeluca, to-liko su se brinuli oko svojeg jelovnika da nisu uzimali do-voljno hrane da prehrane svoj organizam. Time su nanijeliveliku πtetu kuÊi u kojoj æive i, Ëini se, upropastili sebe zaovaj æivot. (Lt 142, 1900.)

Jedi po svojem najboljem sudu, a onda budi smiren.— Neki stalno strahuju da Êe im hrana πkoditi, ma kako bilajednostavna i zdrava. Takvima æelim reÊi: Ne mislite da Êevam hrana πkoditi; uopÊe ne mislite o njoj. Jedite prema svojojnajboljoj prosudbi; i kad ste se molili Bogu da blagoslovi hranuza okrepu vaπeg tijela, vjerujte da On Ëuje vaπu molitvu i buditespokojni. (Put u bolji æivot, 198)

Neumjerene osobe ne mogu biti strpljive. — Viπe jenego dovoljno objaπnjenja zaπto je na svijetu tako mnogo

393

373

nervoznih æena koje se æale na æeluËane tegobe s pripadaju-Êim lancem loπih posljedica. Za uzrokom je doπla i posljedi-ca. Neumjerenim osobama strpljenje je apstraktna imenica.One u prvom redu trebaju promijeniti loπe navike i nauËitiæivjeti zdravim naËinom æivota, a onda im neÊe biti teπko dabudu strpljive.

Mnogi kao da ne razumiju odnos izmeu uma i tijela.Ako u organizmu zbog neodgovarajuÊe hrane nastane pore-meÊaj, na udaru su mozak i æivËani sustav, pa Êe i beznaËajnesitnice razljutiti one kod kojih je to sluËaj. Male teπkoÊe zanjih su nevolje visoke kao planine. Osobe u takvom stanjunisu sposobne pravilno odgajati svoju djecu. Njihov æivot bitÊe obiljeæen odlaæenjem u krajnosti jer Êe ponekad biti vrlopopustljivi, a u drugim prilikama okrutni, ukoravajuÊi za be-znaËajnosti koje i ne zasluæuju da budu spomenute. (HL, dio2, 41, 1865.; 2SM 434)

Loπa probava stvara razdraæljivost. — Æeludac koji loπeprobavlja uvijek stvara razdraæljivost. Kiseo æeludac stvara“kiselo” raspoloæenje. Ti svoje tijelo moraπ dræati u pokorno-sti ako ga hoÊeπ uËiniti hramom, mjestom u kojem Êe bora-viti Sveti Duh. Jedi πtedljivo Ëak i dobru hranu. Budi umjerenu tjelesnim aktivnostima pa Êeπ shvatiti da je tvoj æivot vrijedanæivljenja. (Lt 27, 1872.)

Nezdrava hrana otupljuje savjest. — Naπi vjernici kora-Ëaju unazad u pogledu zdravstvene reforme. Sotona je svje-stan da nad ljudskim umovima ne moæe imati tako velikumoÊ ako je apetit pod kontrolom kao kada se udovoljava nje-govim prohtjevima. On zbog toga neprestano radi ne bi li ljudenaveo na popuπtanje apetitu. Pod utjecajem nezdrave hranesavjest otupljuje, um biva pomraËen i suæava se sposobnostprimanja dojmova. …

Zar naπ narod ne vidi i ne osjeÊa zlu narav izopaËivanjaapetita? Zar neÊe odbaciti sve πtetne navike i poduzeti korakeda se tako uπteena sredstva posvete πirenju istine? (Und MS132)

394

Prehrana i um


Definicija umjerenosti u jelu. — NaËela umjerenosti mo-raju obuhvatiti viπe od puke zabrane upotrebe æestokih piÊa.Koriπtenje nadraæujuÊe i neprobavljive hrane Ëesto je jednakotako πtetno po zdravlje, a u mnogim sluËajevima sije sjemepijanstva. Istinska nas umjerenost uËi da u potpunosti osta-vimo sve πtetno za zdravlje i da razumno koristimo ono πtoje zdravo. Malo je onih koji shvaÊaju koliko su njihove prehram-bene navike povezane s njihovim zdravljem, njihovim karak-terima, njihovom upotrebljivoπÊu u svijetu i njihovom vjeË-nom sudbinom. Apetit uvijek mora biti podloæan moralnim iintelektualnim silama. Tijelo treba biti sluga umu, a ne umtijelu. (Patrijarsi i proroci, 471)

Bjeæimo od krajnosti. — Oni koji razumiju zakone zdravljai koji se rukovode naËelom, klonit Êe se krajnosti, bilo u pogledupopuπtanja apetitu ili u pogledu ograniËavanja. Oni su usvojilisvoj novi naËin prehrane ne samo radi zadovoljavanja ape-tita veÊ i radi izgraivanja tijela. Oni nastoje oËuvati svakuraspoloæivu snagu u najboljem stanju za uzviπenu sluæbu Bogui svome bliænjem. Apetit je pod upravom razuma i savjesti, ioni kao nagradu dobivaju zdravlje tijela i uma. BuduÊi dane optereÊuju druge nametanjem svojih nazora, njihov pri-mjer je svjedoËanstvo u prilog pravim naËelima. Ove osobeimaju veliki utjecaj na dobro. (Put u bolji æivot, 196,197)

395

375

42

UM I ZDRAVLJE

Um upravlja cijelim Ëovjekom. — Um upravlja cijelimËovjekom. U umu je izvor svih naπih postupaka, dobrih ililoπih. Um je taj koji se moli Bogu i koji nas dovodi u savezniπtvos nebeskim biÊima. ... Svi tjelesni organi po svojoj su ulozisluge uma, dok su æivci vjesnici koji svim dijelovima tijelaprenose njegove naredbe, upravljajuÊi pokretima æivog meha-nizma. ...

Skladno uzajamno djelovanje svih tih dijelova — mozga,kostiju i miπiÊa — prijeko je potrebno radi potpunog i zdravograzvoja cjelokupnog ljudskog organizma. (SpTEd 33, c1897.;FE 426)

ElektriËna sila opskrbljuje æivotom cijeli sustav. — Elek-triËna sila mozga, poduprta umnom aktivnoπÊu, oæivljava cijeliorganizam i tako postaje dragocjena pomoÊ u odupiranju bo-lesti. (Odgoj, 177)

Malo je ljudi svjesno moÊi uma nad tijelom. — Veomaje mali broj ljudi koji su svjesni moÊi koju um ima nad tije-lom. U umu je izvor velikog dijela bolesti kojima je izloæenoËovjeËanstvo, pa se jedino vraÊanjem uma u stanje zdravljaone mogu izlijeËiti. Umno bolesnih ljudi neusporedivo je viπenego πto mislimo. Zbog potiπtenosti mnogi ljudi obolijevajuod bolesti æeluca jer duπevne tegobe paraliziraju probavne or-gane. (3T 184, 1872.)

Ærtve bolesne maπte. — Um treba biti pod kontrolombuduÊi da je njegov utjecaj na zdravlje najjaËi. Maπta Ëesto

397

396


obmanjuje Ëovjeka; kada joj podlegne, ona donosi vrlo teπkeoblike bolesti. …

Zima je period kojeg bi se najviπe trebali bojati oni kojiodlaze meu ovakve bolesnike. Tada je i doista zima, ne samovani, nego i unutra, onima koji su prisiljeni æivjeti s njima uistoj kuÊi i spavati u istoj prostoriji. Te ærtve bolesne maπtezatvaraju se u svoje sobe i zatvaraju prozore jer zrak utjeËena njihova pluÊa i njihovu glavu. Maπta je aktivna; oni oËe-kuju da Êe se prehladiti i — stvarno se prehlade. Nema tekoliËine uvjeravanja i dokazivanja koja bi ih uvjerila da neshvaÊaju predmet. Nisu li oni veÊ dokazali da je tako? OniÊe se upuπtati u raspravu.

Oni su — a to je toËno — dokazali ispravnost jednog as-pekta ovog pitanja ustrajavanjem na svojem stavu — a ipak,doista se prehlade i pri najmanjem izlaganju hladnoÊi. Neotpornikao male bebe, ne mogu niπta podnijeti; i dalje æive i zatvarajuprozore i vrata, dræe se peÊi i uæivajuÊi u svojoj bijedi.

Nema sumnje, oni su dokazali da im njihovo ponaπanjenije donijelo dobro zdravlje, veÊ samo proπirilo probleme. Za-πto takvi ne dopuπtaju da razum utjeËe na njihovo prosui-vanje i da upravlja njihovom maπtom? Zaπto ne bismo sadapokuπali ono suprotno, na mudar naËin isposlovati da iziuna tjelesne aktivnosti i zrak izvan kuÊe? (2T 523—525, 1870.)

Um koji spreËava cirkulaciju (savjet plaπljivoj osobi).— Ako je tvoj um pod neodoljivim dojmom da Êe ti kupanjeπkoditi, takav umni stav prenosi se svim æivcima tijela. Æivcireguliraju cirkulaciju krvi pa je krv, zahvaljujuÊi stavu uma,zarobljena u krvnim sudovima, Ëime izostaju korisne stranekupanja. Sve to dogaa se zato πto um i volja spreËavaju krvda slobodno teËe i da dolazi na povrπinu, gdje Êe izvrπiti ulogustimulacije, oæivljavanja i poticanja prokrvljenosti.

Na primjer, uvjeren si da Êeπ se kupanjem prehladiti.Mozak takvo uvjerenje πalje æivcima pa krvne æile, blokiraneposluπnoπÊu volji, ne mogu izvrπiti svoj posao i izazvati potrebnureakciju nakon kupanja. (3T 69,70, 1872.)

Rodovi apatiËnog, sanjarskog uma (savjet mladoj æeni).— Ti imaπ bolesnu maπtu. Zamislila si da si bolesna, a to je

398

377

viπe stvar maπte nego stvarnosti. Nisi vjerna samoj sebi. ...Odavala si dojam osobe bez stava. Ti si se napola oslanjalana druge, πto je pogreπno za jednu æenu u prisutnosti drugihljudi. Da si samo htjela, mogla si hodati kao i drugi i sjeditiuspravno kao veÊina drugih ljudi.

Stanje tvojeg uma vodi te u lijenost; izaziva strah od tje-lesnih aktivnosti iako bi te aktivnosti mogle posluæiti kao jednood najuspjeπnijih sredstava za tvoj oporavak. Nikada se neÊeπoporaviti ako ne odbaciπ to apatiËno, sanjarsko stanje uma ine pokreneπ sama sebe na aktivnost, ne budeπ li radila dokje joπ dan. Radi, maπtaj i planiraj. Odvrati se od romantiËnihplanova. U svoju vjeru mijeπaπ romantiËnu, zaljubljenu senti-mentalnost koja ne uzdiæe, veÊ samo spuπta joπ niæe. Na udarunisi samo ti, veÊ taj tvoj primjer i utjecaj nanose πtetu i dru-gima. (2T 248,249, 1869.)

Zdravlje ærtvovano osjeÊajima (savjet æeni Ëvrste volje).— Draga ......, ti imaπ bolesnu maπtu; sramotiπ Boga dopu-πtajuÊi da tvoji osjeÊaji vrπe potpuni nadzor nad tvojim prosu-ivanjem i odlukama. Imaπ Ëvrstu volju, πto Ëini da um po-vratno djeluje na tijelo remeteÊi cirkulaciju i izazivajuÊi na-valu krvi u odreene organe. Zdravlje ærtvujeπ svojim osjeÊajima.(5T 310, 1873.)

Duπevna bolest nastala zbog neposveÊenih jezika (ko-mentar u povodu smrti supruge jednog od voa u djelu).— Sestra ...... bila je do te mjere pritisnuta tugom da je izgubilarazum. Tko Êe, pitam se, na dan suda odgovarati za gaπenjesvjetlosti u njezinom umu koji je danas trebao sjati? Tko Êeu dan Gospodnji biti odgovoran za ono πto je izazvalo duπev-nu bol koja je postala uzrok te bolesti? Ona se muËila mje-secima, a s njom se muËio i njezin suprug. Sirota æena jesada otiπla ostavljajuÊi dvoje djece bez majke. I sve to zbogneËega πto su uËinili neposveÊeni jezici. (MS 54, 1904.)

PreoptereÊen um nepovoljno utjeËe na zdravlje. — BraÊasu uloæila sredstva u patentna prava i druge pothvate, pa sunavela i druge da se zainteresiraju za to, ljude koji nisu mo-gli podnijeti sloæenost i brige takvih poslova. Njihovi uznemi-

399

Um i zdravlje


reni, preoptereÊeni umovi vrlo ozbiljno naruπavaju zdravljenjihovih veÊ bolesnih tijela. U takvim uvjetima oni se prepuπtajumaloduπnosti koja zatim prerasta u oËaj. Oni gube sve svojesamopouzdanje i misle da im je Bog okrenuo lea, ne usuujuÊise vjerovati da Êe im On biti milostiv. (1T 304,305, 1862.)

Aktivnost uma koja donosi zdravlje. — Bog æeli da Nje-govi opunomoÊeni sluge budu dobri propovjednici. Ali da bito postigli, oni moraju marljivo uËiti. ... Navike prouËavanjai istraæivanja, Ëvrst oslonac odozgo, osposobit Êe ih za ulogupropovjednika Kristovog evanelja. Aktivnost uma donijet Êezdravlje; to je u svakom sluËaju bolje od tromog, nesreenog,neobrazovanog uma. Mnogi propovjednici s godinama staro-sti postaju bezvrijedni. ... Da su rabili svoj mozak i tjerali gana aktivnost, u starosti bi bili plodonosni. (Lt 33, 1886.)

ElektriËna energija mozga suprotstavlja se bolesti. —Umovi intelektualno aktivnih ljudi rade vrlo naporno. Sposob-nosti svojeg uma oni Ëesto koriste rasipniËki, a tu je i onadruga skupina, Ëiji je najviπi cilj u æivotu tjelesni rad. Ovidrugi ne vjeæbaju svoj um. Njihovi miπiÊi su stalno aktivni,ali im je mozak liπen intelektualne snage, na isti naËin kaoπto su umovi intelektualno aktivnih ljudi pod stalnim optere-Êenjem, a tijela liπena snage i napona zbog zanemarivanja ak-tivnosti za miπiÊe. ...

Njihov utjecaj na dobro nedovoljan je u usporedbi s onimkakav bi mogao biti kada bi podjednako koristili i mozak imiπiÊe. Ovakvi bræe padaju pod naletom bolesti; organizamdobiva æivotnu snagu od elektriËnih sila mozga kojima se odu-pire bolestima. (3T 157, 1872.)

Nezadovoljstvo i mrzovolja donose bolest. — Bolest tijelui umu kod gotovo svih ljudi donose osjeÊaji nezadovoljstva izlovolje. Oni nemaju Boga, ne raspolaæu nadom koja Êe doprijetido prostora iza zavjese koja je kao pouzdano i Ëvrsto sidroduπe. Svi koji imaju tu nadu Ëiste se kao i On πto je Ëist.Takvi ne znaju za nemirne teænje, zlovolju i nezadovoljstvo;nisu od onih koji stalno iznalaze zlo i sjede kao kvoËka nadtuim nevoljama. Meutim, mi vidimo mnoge kojima predstoji

400

379

30 Vidi poglavlje 30, “SebiËnost i egocentriËnost”.

vrijeme nevolje; svaki aspekt njihovog æivota obiljeæen je uzne-mirenoπÊu; oni kao da ne mogu naÊi utjehu, veÊ su neprekidnoobuzeti straπnim iπËekivanjem nekog uæasnog zla. (1T 566,1867.)

Nemir kao stav πtetan za zdravlje (savjet uznemirenojæeni). — Bog te voli i brine se za tebe i kada tvoj suprugnije stalno s tobom. Ti imaπ odliËno druπtvo u samoj kuÊi iokruæenju u kojem se nalazi tvoja kuÊa. Oslobodi svoj umstalnog nemira jer to πtetno utjeËe na tvoje zdravlje. Moraπshvatiti da osim tebe nitko ne moæe urediti tvoj um.

Ti vrlo rado i spremno gledaπ na stranu koja razoËarava.To je u dosadaπnjem razdoblju bilo slaba strana tvojeg ka-raktera. To je πtetno za tvoj svakidaπnji æivot i daje tuænunotu æivotu tvojeg supruga.

Ti se previπe podajeπ teπkim mislima. »ini sve πto moæeπda svoje misli odvratiπ od same sebe, baveÊi se bilo kakvimposlom. Trebaπ sagledavati i cijeniti dar Isusa Krista naπemsvijetu pa Êeπ moÊi oËekivati mnogo mira, utjehe i ljubavi,koji Êe tvoj um dræati u savrπenom miru. Svaki vjernik trebabiti odjeven u Kristovu pravednost; ta pravednost upuÊuje boljuporuku od one koju je uputila Abelova krv. (Lt 294, 1906.)

Nesposobnost razumskog zakljuËivanja. — Student moæesve svoje snage posvetiti stjecanju znanja; ali ako prethodnone stekne znanje o Bogu, ako ne poπtuje zakone koji uprav-ljaju njegovim biÊem, on Êe uniπtiti samoga sebe. Zbog loπihnavika on sve manje poπtuje samoga sebe; on gubi vlast nadsobom. On ne moæe pravilno razmiπljati o onome πto je zanjega od najveÊe vaænosti. On je lakouman i neumjeren u po-stupanju prema svome tijelu. Ne poπtujuÊi prava naËela, onpropada za ovaj æivot i za vjeËnost. (Put u bolji æivot, 284

EgocentriËnost30 kao prepreka ozdravljenju. — Jednaod najsigurnijih prepreka za ozdravljenje bolesnika jest usmje-ravanje pozornosti na samoga sebe. Mnogi bolesnici misle dabi svatko trebao suosjeÊati s njima i pruæiti im pomoÊ, dok

401

Um i zdravlje


je ono πto njima treba — odvratiti paænju od sebe samih, mislitina druge i starati se o drugima. (Put u bolji æivot, 159)

Odvrati misli od sebe samog. — Tjelesna aktivnost po-moÊi Êe odvijanju procesa probave. Bit Êe vrlo korisno akonakon obroka izieπ van, uspravne glave, ramena zabaËenihunatrag, uz umjerenu tjelesnu aktivnost. Um Êe biti odvraÊenod sebe k ljepotama prirode. ©to manje pozornosti posveÊujemoæelucu nakon obroka, to bolje. Ako si u stalnom strahu daÊe ti hrana naπkoditi, onda Êe se to stvarno i dogoditi. Zaboravina sebe i misli na neπto vedro. (2T 530, 1870.)

»ineÊi dobro, pokreÊemo korisne sile. — Zadovoljstvokoje nastaje kada Ëinimo dobro animira um i kao struja prolazikroz cijelo tijelo. Dok su lica ljudi koji Ëine dobro ozarena ve-drinom i odraæavaju moralnu veliËinu njihovog uma, sebiËni,πkrti ljudi su potiπteni, deprimirani i mrzovoljni. Njihovi mo-ralni nedostaci vidljivi su na njihovom licu. (2T 534, 1870.)

Sigurnost poboljπava zdravlje. — Kada se ljudi koji supopuπtali pogreπnim navikama i greπnim obiËajima pokore siliboæanske istine, primjena te istine na srce oæivljava sposob-nosti moralnog biÊa koje kao da su bile paralizirane. Prima-telj ove sile raspolaæe jaËim, jasnijim razumijevanjem nego doksvoju duπu nije uËvrstio na VjeËnoj Stijeni. ZahvaljujuÊi svi-jesti o sigurnosti u Kristu, poboljπava se i njegovo tjelesnozdravlje. Posebni Boæji blagoslov koji poËiva na primatelju sampo sebi je zdravlje i snaga. (CTBH 13, 1890.; CH 28)

UmirujuÊe djelovanje prikladnih radnih uvjeta (savjetvoi u djelu koji je bio pretjerano izmoren radom). — Nijemoje da ti precizno odreujem πto trebaπ raditi. Ipak, ako jemoguÊe, trebao bi raditi na mjestu gdje Êe tvoj um uæivatiravnoteæu, gdje Êeπ svoj posao moÊi obavljati smireno i tiho,gdje te neÊe salijetati ljudi za mnoga razliËita pitanja. Za tebenije dobro da budeπ odgovoran za tako mnogo stvari. Tvojum ne treba biti preoptereÊen jer bi to za tebe bilo veomaπtetno. Kada se na tebe svali prevelik broj problema, krv juriu glavu i otvara put snaænim osjeÊajima koji ugroæavaju tvo-je zdravlje.

402

381

Ako je moguÊe, idi tamo gdje Êeπ morati πto manje voditibrige o poslu drugih. ... Ako prihvatiπ brigu o problemimakoji podrazumijevaju velike odgovornosti, zbrka koja bi nastalavoenjem mnogih poslova ne bi bila na tvoje dobro niti zanajbolje interese Boæjeg djela.

Pogreπno postupaju oni koji te namjeravaju opteretitibrojnim duænostima koje iziskuju izuzetno briæljivo rukovo-enje. Tvoj um treba biti smiren. Trebaπ obavljati posao kojineÊe izazivati nesuglasja u tvojem umu. »uvaj svoju savjestu strahu Boæjem, u skladu s biblijskim mjerilima, pa Êeπ bitina uzlaznom putu napredovanja. Tada se neÊe dogoditi dana bilo koji naËin budeπ nespreman za posao koji ti je Bogdao da radiπ. (Lt 92, 1903.)

Smiren um je put k zdravlju. — Svijest da se neπtodobro radi najbolji je lijek za bolesna tijela i umove. Zdravljei snaga poseban su Boæji blagoslov za primatelja. Osoba Ëijije um smiren i zadovoljan u Bogu nalazi se na putu k zdravlju.Imati spoznaju da su oËi Gospodnje na nama i Njegove uπiotvorene za naπe molitve, doista je pravo zadovoljstvo. Znatida imamo prijatelja koji nikada ne iznevjerava i kojem moæe-mo povjeriti sve tajne svoje duπe, prednost je koju rijeËi nikadaneÊe moÊi izraziti. (1T 502, 1867.)

Ljubav, nada i radost bitni za zdravlje. — Da bismoimali besprijekorno zdravlje, naπa srca moraju biti ispunjenanadom, ljubavlju i radoπÊu. (SpT Series A, br. 15, str. 18, 3.travnja 1900.; CH 587)

Krist je odgovor. — Od bolesti duπe mnogi pate u dalekoveÊoj mjeri nego od bolesti tijela. Olakπanje i lijek neÊe naÊisve dok ne dou Kristu, izvoru æivota. Tada Êe prestati i tuæbena umor, osamljenost i nezadovoljstvo. Radosti koje ispunja-vaju srce dat Êe polet umu, a zdravlje i æivotnu energiju tijelu.(4T 579, 1881.)

403

Um i zdravlje


43

UM I DUHOVNO ZDRAVLJE

Rodovi duhovnog æivota. — Duhovni æivot, onome tkoga ima, daje neπto za Ëim cijeli svijet traga, ali πto ne moæedobiti bez potpune predaje Bogu. (Lt 121, 1904.)

Tijelo, um i duπa uæivaju prednosti zajednice s Bo-gom. — Svako pravo znanje i stvarni razvitak imaju svoj izvoru spoznaji Boga. Kamo god se okrenuli u tjelesnom, umnomi duhovnom podruËju, na πto god bacili pogled, osim na bolneposljedice grijeha, svugdje nam se otkriva ta spoznaja. Kojimgod se podruËjem istraæivanja bavili s iskrenom nakanom dadoznamo istinu, dolazimo u dodir s nevidljivim, moÊnim Umomkoji djeluje u svemu i preko svega. »ovjekov um dolazi u vezus Boæjim umom, ograniËeni um s NeograniËenim umom. Nepro-cjenjiv je utjecaj takve veze na tijelo, um i duπu. (Odgoj, 12)

Ljubav prema Bogu od kljuËnog je znaËenja za zdravlje.— Bog je veliki KuÊepazitelj ljudskog mehanizma. SkrbeÊi seo svojem tijelu, mi moramo suraivati s Njim. Ljubav premaBogu od bitnog je znaËenja za æivot i zdravlje. (SpT Series A,br. 15, str. 18, 3. travnja, 1900.; CD 587)

Zdravlje tijela vaæno je za zdravlje duπe. — Bog æelida Ga priznamo kao Stvoritelja svojeg biÊa. Ne smijemo seigrati æivotom koji nam je On dao. Lakoumnost u pogledutjelesnih navika otkriva i lakoumnost moralnog karaktera.Zdravlje tijela trebamo promatrati kao neπto πto ima kljuËnoznaËenje za nastavak rasta u milosti, za uravnoteæenu na-rav. (MS 113, 1898.)

405

404

383

Dobra djela unapreuju zdravlje. — Dobra djela su dvo-struki blagoslov; ona su na korist davatelju i primatelju dobro-Ëinstva. Svijest da se Ëini neπto dobro jedan je od najdjelotvor-nijih lijekova za oboljela tijela i duπe. Kad je um slobodan isretan u spoznaji da je duænost dobro izvrπena, zadovoljstvozbog donoπenja sreÊe drugima, vedro, ohrabrujuÊe ozraËje unosenovi æivot u cijelo biÊe. (Put u bolji æivot, 159)

Poboænost u skladu sa zakonima zdravlja. — Oni kojiidu putem mudrosti i svetosti zakljuËuju da “poboænost donosipotpunu korist, jer joj pripada obeÊanje æivota — æivota sada-πnjega i buduÊega” (1. Timoteju 4,8). Oni su svjesni radostikoju pruæaju prava æivotna zadovoljstva i ne optereÊuju sepraznim tuæbalicama zbog uludo potroπenog vremena niti su-mornim predvianjima, kako se vrlo Ëesto optereÊuje Ëovjekiz svijeta kada nije “zauzet” nekom uzbudljivom zabavom. Po-boænost se ne sukobljava sa zakonima zdravlja, nego je u skladus njima. Strah Gospodnji je temelj svakog istinskog napre-tka. (CTBH 14, 1890.; CH 29)

Neprestana borba protiv zlih maπtarija. — Svatko tkoæeli biti sudionik u boæanskoj naravi svjestan je Ëinjenice damora “uteÊi od tjelesnih æelja ovoga svijeta”. Duπa se moraneprestano i ozbiljno boriti protiv zlih maπtarija uma. Postojanose mora suprotstavljati kuπnji grijeha u mislima i djelima.Duπu moramo Ëuvati od svakog poganstva vjerom u Onogakoji nas moæe saËuvati od pada.

Mi trebamo razmiπljati u tiπini o Boæjoj rijeËi, trijezno iotvoreno analizirajuÊi ono πto se odnosi na naπe vjeËno spa-senje. Isusova beskrajna milost i ljubav, ærtva uËinjena za nasi umjesto nas, pozivaju na najozbiljnije i najsveËanije razmi-πljanje. Bavimo se u mislima karakterom naπeg dragog Otku-pitelja i Posrednika. Nastojmo proniknuti u dubine znaËenjaplana spasenja. Intenzivno razmiπljajmo o poslanju i sluæbiOnoga koji je doπao izbaviti svoj narod od njihovih grijeha.Ako neprestano razmiπljamo o nebeskim predmetima, naπavjera i ljubav postajat Êe sve jaËi. (RH, 12. lipnja 1888.)

406

Um i duhovno zdravlje


OπteÊeno zdravlje slabi moralne snage. — Bilo πto daje ono πto πteti zdravlju, ono ne samo πto smanjuje fiziËkusnagu veÊ vodi k slabljenju i umne i moralne moÊi. (Put ubolji æivot, 70)

BuduÊi da um i duπa dolaze do izraæaja preko tijela, iduπevna i duhovna snaga znatno ovise o tjelesnoj snazi i ak-tivnosti. ©to god pridonosi tjelesnom zdravlju, pridonosi i ra-zvijanju snaænog uma i uravnoteæenog karaktera. (Odgoj, 195)

Tijelo kao medij za um i duπu. — Tijelo je najvaænijiposrednik preko kojega se um i duπa pripremaju za izgrad-nju karaktera. Zato neprijatelj duπe usmjerava svoje kuπnjes ciljem da njima oslabi i umanji fiziËke snage. Ako u tomeuspije, Ëesto se i cijelo biÊe pokorava zlu. Sklonosti tjelesnenaravi, ukoliko ne dou pod vlast viπih sila, sigurno Êe dovestido propasti i smrti. Tijelo se mora staviti pod vlast viπih silaËovjekova biÊa. Volja mora zavladati strastima, a ona samase mora pokoriti Bogu. Vlast trebaju preuzeti kraljevske spo-sobnosti razuma, posveÊene boæanskom miloπÊu.

Umna snaga, tjelesna izdræljivost i duæina æivota zaviseod nepromjenjivih zakona. Tko poπtuje te zakone, moæe pobi-jediti sebe, svoje sklonosti, “Poglavarstva, Vlasti, Vrhovnikeovoga mraËnog svijeta”, suoËiti se “s duhovima pakosti ispodneba” (Efeæanima 6,12). (Izraelski proroci i kraljevi, 309)

Vitalna energija koju um dobiva preko mozga. — Go-spodin æeli da naπ um bude bistar i oπtar, sposoban da vidiznaËajna mjesta u Njegovoj rijeËi i sluæbi; da Ëini Njegovu voljuoviseÊi o Njegovoj milosti i unoseÊi u Njegovo djelo Ëistu sa-vjest i zahvalnost. Ovakva vrsta radosti ubrzava cirkulacijukrvi. Vitalna energija umu dolazi preko mozga; mozak, stoga,nikad ne smije biti otupljen uporabom opojnih sredstava nitiu euforiËnom stanju od nadraæujuÊih sredstava. Mozak, ko-sti i miπiÊi moraju djelovati skladno kako bi sve moglo funk-cionirati kao dobro podeπen stroj, pri Ëemu Êe svaki pojedinidio raditi harmoniËno, bez preoptereÊivanja bilo kojega od njih.(Lt 100, 1898.)

407

385

Bolestan æeludac Ëini vjerski æivot nesigurnim. — NaËelazdravstvene reforme moraju postati sastavni dio æivota svakogkrπÊanina. Kod muπkaraca i æena koji se ne obaziru na tanaËela, predaja Bogu ne moæe biti Ëista i snaæna jer bolestanæeludac ili spora jetra Ëini vjerski æivot nesigurnim.

Jedenje mesa mrtvih æivotinja ima πtetno djelovanje naduhovni æivot. Kada meso prihvatimo kao glavnu prehrambe-nu namirnicu, viπe sposobnosti bivaju podreene niæim stra-stima. To je uvreda za Boga i uzrok opadanja duhovnog æivota.(Lt 69, 1896.)

»initi πto je pravo najbolji je lijek. — Svijest da Ëini-mo neko dobro djelo najbolji je lijek za bolesno tijelo i um.Zdravlje i snaga poseban su Boæji blagoslov za primatelja. OsobaËiji je um smiren i zadovoljan u Bogu, nalazi se na putu ozdrav-ljenja. …

NauËiti um da se bavi vedrim temama kako bi umjestotame i sumornosti mogao odraæavati svjetlo, neki ne smatrajusvojom vjerskom duænoπÊu. Takva kategorija Êe se ili odavatiosobnim zadovoljstvima baveÊi se beskorisnim i beznaËajnimrazgovorima brinuÊi se za smijeh i viceve, uma stalno obuze-tog ozraËjem odlaæenja iz zabave u zabavu, ili Êe padati udepresivna stanja, tonuti u velike nevolje i psihiËke konfliktekoje, po njihovom miπljenju, samo malobrojni mogu doæivjetii razumjeti. Takve osobe zavaravaju same sebe iako Êe se,moæda, predstavljati kao krπÊani. One nemaju ono pravo. (HR,III/1872.)

Raditi za duπu, ali i za tijelo. — Naπi zdravstveni radnicitrebaju Ëiniti sve πto je u njihovoj moÊi da lijeËe bolesti tije-la kao i bolesti uma. Oni trebaju bdjeti, moliti se i raditi dono-seÊi onima za koje rade duhovnu, ali i tjelesnu korist. LijeËniku nekoj od naπih bolnica koji je pravi Boæji sluga, zaposlenje u izuzetno zanimljivom poslu, namijenjenom svim napaÊe-nim ljudima s kojima dolazi u dodir. On ne smije izgubitinijednu priliku a da ne uputi duπe na Krista, velikog Iscjeliteljatijela i uma. Svaki krπÊanski lijeËnik treba biti vjeπt surad-nik u Kristovom poslu. On sebi ne smije dopustiti nezainte-resiranost za duhovne stvari jer Êe na taj naËin izgubiti spo-

408



sobnost da usredotoËuje misli svojih pacijenata na velikog Li-jeËnika. (Lt 223, 1905.)

LijeËnik koji radi s poremeÊenim umovima. — Da bimogao znati kako da lijeËi mnoge sloæene sluËajeve bolestiuma i srca, za πto je pozvan, lijeËniku je potrebno viπe odljudske mudrosti i snage. Ako ne poznaje silu boæanske milosti,on neÊe moÊi pomoÊi bolesniku, nego Êe samo pogorπati pro-blem. Ali ako je to Ëovjek koji se Ëvrsto dræi Boga, on Êe moÊipomoÊi bolesnom, poremeÊenom umu. On Êe svoje pacijentemoÊi uputiti na Krista uËeÊi ih da sve svoje brige i problemestave pred noge velikog Nositelja ljudskih tereta. (5T 444, 1885.)

Krist osvjetljava um. — LijeËnik nikada ne smije dopustitida se pacijenti veæu za njega. On ih treba uËiti da se drhtavomrukom vjere hvataju za ispruæenu Spasiteljevu ruku. Tada Êeum biti osvijetljen svjetlom koje zraËi od Onoga koji je Svje-tlo svijetu. (Lt 120, 1901.)

Istina ima ublaæavajuÊu moÊ. — UblaæavajuÊa moÊ istinekoja se vidi, primjenjuje i zastupa u svim njezinim aspekti-ma, za bolesne ljude ima vrijednost koju nijedan jezik ne moæeopisati. Pred bolesnicima uvijek istiËite Kristovo suosjeÊanjei njeænost i budite njihovu savjest kako bi vjerovali u NjegovumoÊ da lijeËi njihove patnje. Vodite ih tako da steknu vjerui pouzdanje u Njega, velikog Iscjelitelja pa Êete zadobiti duπu,a Ëesto i æivot. (Lt 69, 1898.; MM 234,235)

Istinska poboænost doprinosi ozdravljenju (rijeËi upu-Êene gostima bolnice koji su prisustvovali bogosluæju mjesnecrkve). — Krist je naπ slavni LijeËnik. Mnogi muπkarci i æenedolaze u ovu medicinsku ustanovu [Sanatorij St. Helena] snadom da Êe primiti pomoÊ, Ëime bi bio produæen njihov æi-vot. Njihov dolazak ovamo povezan je s velikim teπkoÊama.

Zar ne bi bilo divno da svaki pojedinac koji u ovu ustanovudolazi radi tjelesne pomoÊi, doe Kristu radi duhovne pomoÊi!Zar i vi, brate i sestro, ne biste mogli njegovati nadu da Êevam Krist, ako Ga prihvatite, dati svoje blagoslove kao doda-tak onome πto se poduzima i primjenjuje za vaπe ozdravlje-

409

387

nje? Zar ne biste mogli imati vjere da Êe se On pridruæitivaπim naporima za ozdravljenje zato πto i sâm æeli da ozdra-vite? On æeli da vaπ mozak bude bistar kako biste mogli sa-gledavati i cijeniti vjeËne stvarnosti; On æeli da imate zdravotijelo, zdrave miπiÊe, kako biste, koristeÊi svoju snagu u Nje-govoj sluæbi, mogli proslaviti Njegovo ime. (MS 80, 1903.)

Savjet osobi sklonoj melankoliËnim osjeÊajima. — Tvojaje duænost da se boriπ protiv teπkih misli i melankoliËnih osje-Êaja isto onako kao πto ti je duænost da se moliπ. Tvoja jeduænost da se suprotstaviπ silama neprijatelja, da Ëvrsto uhvatiπuzde svojeg jezika, ali i svojih misli. Ako ti je ikada u æivotupotrebna mjera Boæje milosti, to je onda kad su osjetljivi, upa-ljeni organi za probavu aktivni, a ti zabrinut i izmoren.

Ovo Êe te moæda iznenaditi, ali stalna razdraæenost i iri-tiranje drugih ljudi dok iznalaziπ njihove nedostatke i sumornaglasna razmiπljanja predstavljaju oblik kletve. Napadi loπeprobave su teπki, ali dræi Ëvrsto uzde obeÊanja da neÊeπ pro-klinjati ni svoje najbolje prijatelje ni svoje neprijatelje. (Lt 11,1897.)

Uvjeravanje u Boæju potporu. — Sigurnost Boæje potporeunaprijedit Êe tjelesno zdravlje. Ona utvruje duπu u borbiprotiv sumnje, teπkih nedoumica i nepodnoπljive boli koja takoËesto iscrpljuje æivotne snage i izaziva æivËane bolesti koje sasobom donose najveÊi stupanj slabosti i utuËenosti. Gospo-din se svojom najpouzdanijom rijeËju zakleo da Êe Njegovooko biti nad pravednicima i Njegovo uho otvoreno za njihovemolitve. (LS 270,271, 1915.)

Veza izmeu grijeha i bolesti. — Izmeu grijeha i bole-sti postoji boæanski ustanovljena veza. LijeËniku je dovoljnomanje od mjesec dana rada da ovo vidi u praksi. On Êe tuËinjenicu moæda i ignorirati; njegove misli moæda Êe se bavitinekim drugim predmetima pa mu to neÊe privuÊi pozornost.Ako je spreman promatrati i ako je poπten, on neÊe moÊi poreÊida izmeu grijeha i bolesti postoji odnos uzroka i posljedice.LijeËnik ovo treba brzo uoËiti i djelovati na odgovarajuÊi na-Ëin.

410



Stekavπi povjerenje bolesnika, olakπavajuÊi im patnje ivraÊajuÊi ih u æivot s ruba groba, on dobiva priliku da ihpouËi da je bolest posljedica grijeha i da ih pali neprijateljnastoji namamiti da Ëine ono πto Êe uniπtiti njihovo zdravljei njihovu duπu. On ih moæe uvjeriti koliko je potrebno odreÊise sebe i poπtovati zakone æivota i zdravlja. Posebno u umovemladih on ima priliku usaditi ispravna naËela.

Bog ljubi svoja stvorenja njeænom i silnom ljubavlju. Onje uspostavio prirodne zakone, ali ti Njegovi zakoni nisu ni-kakva samovoljna iznuivanja. Svaka zapovijed koja poËinjes “Ne… [Ëini]”, bilo u prirodnom ili moralnom zakonu, sadræiili podrazumijeva neko obeÊanje. Ako smo posluπni ovim zako-nima, naπe korake pratit Êe blagoslovi; ako nismo, posljediceÊe biti opasnosti i nesreÊa. Bog je svoje zakone uspostavioda dovedu Njegov narod bliæe Njemu. On Êe ih spasiti od zlai povesti putem dobra ako se budu dali voditi, ali ih nikadana to neÊe prisiljavati. Mi ne moæemo proniknuti u Boæje pla-nove, ali zato moramo imati povjerenje u Njega i svoju vjerupokazati na djelu. (5T 444,445, 1885.)

Evanelje kao lijek za bolesti nastale zbog grijeha. —Kad evanelje primimo u njegovoj ËistoÊi i sili, ono postajesredstvom izljeËenja za bolesti prouzroËene grijehom. Suncepravde izlazi, “sa zdravljem u zrakama”. (Malahija 4,2) Ni sveono πto ovaj svijet pruæa ne moæe izlijeËiti slomljeno srce, po-dariti duπevni mir, otkloniti zabrinutost i izagnati bolest. Slava,genijalnost, talent — sve to je nemoÊno kad treba donijetimir ojaenom srcu i obnoviti uniπteni æivot. Jedina Ëovjekovanada jest æivot od Boga u njegovoj duπi. (Put u bolji æivot,60)

Cijelo Nebo je zdravlje. — Stav koji neki zastupaju daje duhovnost πtetna za zdravlje, Sotonina je ideja. Biblijskavjera nije πtetna za zdravlje ni tijela ni uma. Utjecaj BoæjegDuha daleko je najbolji lijek za bolesti. Cijelo Nebo je zdrav-lje; πto dublje poniremo u sferu nebeskih utjecaja, to Êe oz-dravljenje bolesnika koji vjeruje biti sigurnije. Istinska naËe-la krπÊanstva otvaraju svim ljudima izvor neprocjenjive sreÊe.Vjera je trajno i nepresuπno vrelo s kojeg krπÊanin moæe piti

411

389

koliko æeli, nikada ne iscrpljujuÊi njezino blago. (CTBH 13,1890.; CH 28)

Vjera kao prava vjeπtina lijeËenja. — Vjera je naËelosrca, a ne Ëarobna rijeË ili misaoni trik. Gledaj samo u Isusa.On je tvoja jedina nada i jedina nada tvojeg supruga u zado-bivanje vjeËnog æivota. Ona je istinska vjeπtina lijeËenja tijelai duπe. Um ne smije biti usredotoËen ni na jedno ljudsko bi-Êe, veÊ samo na Boga. (Lt 117, 1901.)

Ljubav prema Otkupitelju uklanja moralnu pokvare-nost. — Um je zamagljen malarijom osjetilnih prohtjeva. Mi-sli trebaju biti oËiπÊene. ©to sve muπkarci i æene ne bi bilida su shvatili da je lijeËenje tijela itekako povezano sa æivot-nom snagom i ËistoÊom uma i srca!

Pravi krπÊanin stjeËe iskustvo koje sa sobom donosi svetost.Na njegovoj savjesti nema mrlje krivnje niti na njegovoj duπiprljavπtine pokvarenosti. Duhovni karakter Boæjeg zakona, snjegovim ograniËavajuÊim naËelima, uπao je u njegov æivot.Svjetlo istine prosvjetljava njegov razum. Æar savrπene ljubaviprema Otkupitelju uklanja moralnu pokvarenost koja se po-stavila izmeu njegove duπe i Boga. Boæja volja postala je nje-gova volja — Ëista, uzviπena, oplemenjena i posveÊena. Nje-govo lice otkriva nebesko svjetlo. Njegovo tijelo je prikladnihram za Svetoga Duha. Njegov karakter je ukraπen svetoπÊu.Bog s njime moæe komunicirati buduÊi da su njegova duπa itijelo u skladnom odnosu s Bogom. (Lt 139, 1898.; 7BC 909)

Kristova ljubav kao sila koja oæivljava. — Ljubav kojaod Krista zraËi kroz cijelo naπe biÊe sila je koja daje i obnavljaæivot. Njezin dodir zdravlja dopire do svakog vitalnog dijelanaπega tijela — mozga, srca, æivaca. Najviπe sile biÊa potaknutesu kroz tu ljubav na aktivnost. Ta ljubav oslobaa duπu odkrivnje i æalosti, straha i zabrinutosti koji razaraju æivotnesnage. Nju prate vedrina i smirenost. Ona usauje u duπuradost, koju ne moæe razoriti niπta πto je zemaljsko — radostu Duhu Svetom — radost koja donosi zdravlje, koja donosiæivot. (Put u bolji æivot, 60,61)

412



391

DIO X.

MENTALNO ZDRAVLJE


393

44

ZAKONI KOJI UPRAVLJAJU UMOM

»ovjek je stvoren sa savrπeno uravnoteæenim umom.— Gospodin je Ëovjeka u poËetku stvorio Ëestitog. »ovjek jebio stvoren sa savrπeno uravnoteæenim umom, organa savrπenorazvijenih veliËinom i snagom. Adam je bio savrπeni tip Ëovjeka.Svaka funkcija uma bila je optimalno usklaena jer je imalasvoju posebnu sluæbu, a ipak su sve bile meusobno ovisneu pogledu potpune i odgovarajuÊe primjene bilo koje od njih.(3T 72, 1872.)

Stvoritelj je uspostavio zakone uma. — Onaj koji jestvorio um i odredio mu zakone, pobrinuo se i za njegov ra-zvitak u skladu s njima. (Odgoj, 35)

Boæji slavni zakoni. — Postoje slavni zakoni koji upravljajusvijetom prirode, dok su stvari duhovnog svijeta pod upra-vom podjednako pouzdanih naËela. Ako æelimo postiÊi æeljenirezultat, moramo uporabiti sredstvo za postizanje odreenogcilja. Bog je svakom Ëovjeku odredio posao u skladu s njego-vim sposobnostima. Odgojem, obrazovanjem i praktiËnim ra-dom ljudi se osposobljavaju za borbu sa svim eventualnimteπkim æivotnim situacijama. Potrebno je mudro planiranje dabi netko bio sposoban nositi svoj dio odgovornosti, doπao uodgovarajuÊu sferu i stekao potrebno iskustvo. (9T 221,222,1909).

Prestupanje prirodnih zakona je grijeh. — Stalno prestu-panje prirodnih zakona ujedno je i stalno prestupanje Boæjegzakona. PremoÊ danas svuda prisutne patnje i osjeÊaja tjeskobe;

415

416


izopaËenost, iznemoglost, bolesti i slaboumnost koji danas pre-plavljuju svijet, Ëine da je taj svijet — u usporedbi s onimπto bi mogao biti i πto je Bog planirao da bude — postaobolnica. Danaπnja generacija je umno, moralno i tjelesno slaba.Sva ova nesreÊa nakupljala se iz naraπtaja u naraπtaj budu-Êi da pali Ëovjek hotimiËno gazi Boæji zakon. Popuπtanjem izo-paËenim prohtjevima ljudi Ëine najveÊe i najstraπnije grijehe.(4T 30, 1876.)

Prijestup ruπi sklad. — Ista sila koja odræava prirodu,djeluje i u Ëovjeku. Isti veliki zakoni koji vode i zvijezdu iatom, nadziru i Ëovjekov æivot. Zakoni πto upravljaju radomsrca prilagoujuÊi protok æivotne struje prema zahtjevima ti-jela, zakoni su moÊnog Uma koji ima vlast nad duπom. OdNjega proizlazi sav æivot. Samo u skladu s Njim moæe se utvrditipravo podruËje æivotne aktivnosti. Svim biÊima koja je stvoriopostavljen je isti uvjet — odræavati æivot primanjem æivota odBoga i voditi ga u skladu sa Stvoriteljevom voljom. PrekrπitiNjegov zakon, tjelesni, umni ili moralni, znaËi izdvojiti se izsklada sa svemirom, unijeti nesklad, rasulo, propast. (Odgoj,89)

Posljedica pouzdano ide za uzrokom. — Po zakonimaπto ih je Bog postavio u prirodi, uzrok s nepogreπivom sigur-noπÊu izaziva posljedicu. Æetva svjedoËi o sjetvi. Tu ne moæebiti varke. Ljudi mogu prevariti svoje bliænje i primiti hvalu inaknadu za sluæbu koju nisu obavili, ali u prirodi ne moæebiti prijevare. Nemarnom poljodjelcu presudu izriËe sama æetva.To se ponajviπe odnosi na duhovno podruËje.

Zlo postiæe uspjeh samo prividno, a ne stvarno. Dijetekoje izbjegava nastavu u πkoli, mladiÊ koji zanemaruje studij,trgovaËki pomoÊnik ili uËenik strukovne πkole koji ne vodiraËuna o dobru svojega poslodavca, Ëovjek koji je u bilo kojemuposlu ili zanimanju nevjeran svojim najviπim odgovornostimamoæe se zavaravati da uæiva neku prednost sve dok je zloskriveno. Ali nije tako, jer vara samoga sebe. Æivotna æetvaje karakter, a on odreuje sudbinu i ovoga æivota i æivota kojiÊe doÊi. (Odgoj, 108,109)

417

395

Sila samoobmane. — Sila samoobmane ima zastraπujuÊedjelovanje na ljudski um! (4T 88, 1876.)

Um ima moÊ razluËivanja. — Ljudski je um obdarensilom da razlikuje izmeu dobra i zla. Bog je odredio da ljudine odluËuju prema trenutaËnom osjeÊaju, veÊ na osnovi valja-nosti dokaza, na osnovi briæljivo meusobno usporeenih di-jelova Pisma. Da su Hebreji odbacili svoje predrasude i dasu usporeivali pisano proroËanstvo s Ëinjenicama koje suobiljeæavale Isusov æivot, primijetili bi divan sklad izmeu pro-roËanstava i njihovog ispunjenja u æivotu i sluæbi poniznogGalilejca. (Isusov æivot, 375)

NauËeni umovi imaju veÊe sposobnosti pamÊenja. —Moramo odluËno svladati naviku nemarnosti. Mnogi smatrajuda su se dovoljno opravdali i za najveÊe propuste ako kaæuda su zaboravni. Ali zar nemaju i oni, kao i drugi, svoje umnesposobnosti? Ako je tako, onda moraju disciplinirati svoj umda pamti! Grijeh je biti zaboravan, grijeh je biti nemaran! Uko-liko usvojite naviku nemarnosti, lako moæete zanemariti i spa-senje svoje duπe i na kraju ustanoviti da niste spremni zaBoæje kraljevstvo. (Isusove usporedbe, 243,244)

Um se prilagoava dimenzijama poznatog. — Jedan odzakona uma kaæe da se on suæava i πiri prema dimenzijamaonoga πto mu postaje dobro poznato. Umne sposobnosti pouz-dano Êe se suziti i izgubit Êe sposobnost razumijevanja dubokihznaËenja Boæje rijeËi ako nisu ukljuËene u energiËno i upor-no istraæivanje istine. (RH, 17. srpnja 1888.; FE 127)

Um se prilagoava onome Ëime se bavi. — Zakon umaje da se on postupno prilagouje predmetima o kojima je nauËiorazmiπljati. Ako se bavi samo obiËnim stvarima, on Êe se uma-njiti i oslabjeti. Ako se nikada ne mora boriti s teπkim pitanjima,nakon nekog vremena on Êe izgubiti silu rasta.

Odgojna sila Biblije je neupitna. Um u Boæjoj rijeËi nalazipredmet za najdublje misli, najuzviπenije teænje. Biblija je naj-pouËnija povijest koju Ëovjek posjeduje. Ona je doπla svjeæa

418

Zakoni koji upravljaju umom


s izvora vjeËne istine, a boæanska je ruka tijekom vjekova sa-Ëuvala njezinu ËistoÊu. ...

Ovdje su otkriveni veliki problemi duænosti i sudbine. Za-vjesa koja razdvaja vidljivi od nevidljiva svijeta podignuta jei mi promatramo sukob protivniËkih sila dobra i zla, od prvepojave grijeha do konaËne pobjede pravednosti i istine, a sveje to samo otkrivenje Boæjeg karaktera. Kad sa strahopoπto-vanjem promatramo istine iznesene u njegovoj RijeËi, um uËe-nika dolazi u zajednicu s beskonaËnim umom. Takvo prou-Ëavanje neÊe samo usavrπiti i oplemeniti karakter, veÊ Êe pro-πiriti i ojaËati umne sile. (Patrijarsi i proroci, 596—599)

GledajuÊi, mi se mijenjamo. — Zakon intelektualne iduhovne naravi jest da se gledanjem mijenjamo. Um se po-stupno prilagouje onome Ëime mu se je dopuπteno baviti.On se izjednaËuje s onim πto je navikao voljeti i poπtovati.»ovjek se nikada neÊe uzdiÊi viπe no πto je njegovo mjeriloËistoÊe, dobrote ili istine. Ako mu je njegov ego najviπi ideal,on nikada neÊe dostiÊi neπto uzviπenije. Naprotiv, padat Êesve niæe i niæe. Samo Boæja milost ima moÊ uzdiÊi Ëovjeka.Prepuπten sebi, on Êe neizbjeæno padati sve dublje. (Velikaborba, 476)

Zakon rezervne æelje. — Velika πteta nastaje ako nemaËvrstine i odluËnosti. Poznavala sam roditelje koji su govorili:Ne moæeπ dobiti ovo ili ono, a onda su popuπtali, smatrajuÊida su bili moæda prestrogi, dajuÊi djetetu baπ ono πto su muu prvi mah uskratili. Oni na taj naËin djeci nanose nepravduza cijeli æivot. Radi se o znaËajnom zakonu uma — zakonukoji se ne smije previdjeti — koji kaæe da Êe um, kada seæeljeni cilj uskraÊuje tako odluËno da se ne ostavlja nikakvanada, ubrzo prestati teæiti za njim i poËeti se baviti drugimciljevima. Meutim, sve dok postoji i najmanja nada da sedobije πto se æeli, ulagat Êemo napore da to i ostvarimo. (ST,9. veljaËe 1882.; CG 283,284)

OsvjedoËenja traæe izraz. — Boæji zakon kaæe da Êe svatkotko vjeruje u istinu kakva je u Isusu i objavljivati je. Misli iosvjedoËenja uma Ëovjeka kao pojedinca traæit Êe priliku da

419

397

se izraze. Svatko tko njeguje nevjeru i duh kritiziranja, tkosmatra da moæe suditi djelu Svetoga Duha, πirit Êe duh kojiga pokreÊe. U naravi je nevjere i suprotstavljanja Boæjoj mi-losti da Ëini sve da pokaæe svoju prisutnost i da se Ëuje. Umkoji je pokrenut tim naËelima uvijek Êe se boriti za svoje mjesto,borit Êe se za pristaπe. Svi koji se druæe s otpadnikom, bitÊe proæeti njegovim duhom koji Êe ih nagoniti da πire svojarazmiπljanja i rezultate svojih istraæivanja, i shvaÊanja kojasu ih navela na takva istraæivanja. Nije, naime, lako potiskivatinaËela koji pokreÊu naπe aktivnosti. (SpT Series A, br. 6, str.39, 6. srpnja 1896.; TM 290,291)

Izraæavanje jaËa misli i osjeÊaje. — Zakon prirode jeda se naπe misli i osjeÊaji potiËu ako ih izgovorimo. Dok rijeËiizriËu misli, istina je i da rijeËi pokreÊu misli. Kad bismo viπeisticali svoju vjeru, kad bismo se viπe radovali blagoslovimakojih smo svjesni — velikoj Boæjoj milosti i ljubavi — imalibismo viπe vjere i veÊu radost. Nijedan jezik ne moæe izraziti,nijedan ograniËeni um pojmiti blagoslov koji dolazi kao re-zultat prihvaÊanja Boæje dobrote i ljubavi. VeÊ ovdje na Zemljimoæemo uæivati radost poput izvora koji nikada ne presuπu-je, jer se napaja potocima πto teku od Boæjega prijestolja. (Putu bolji æivot, 157)

Um ima sposobnost izbora. — Bog nam je dao moÊ izbora,a naπe je koristiti tu silu. Mi ne moæemo promijeniti svojasrca, vladati svojim mislima, pobudama i osjeÊajima. Mi nemoæemo sebe oËistiti i osposobiti za sluæbu Bogu. Ali mi mo-æemo izabrati da sluæimo Bogu, mi Mu moæemo dati svojuvolju; tada Êe On Ëiniti u nama da hoÊemo i Ëinimo ono πtoje u skladu s Njegovom voljom. Tako Êe cijela naπa naravdoÊi u podruËje Kristova utjecaja. (Put u bolji æivot, 102)

KuπaË nas nikada ne moæe prisiliti da Ëinimo zlo. On nemoæe upravljati umovima ako se ne pokore njegovom nadzo-ru. Volja mora pristati, vjera se mora odreÊi svog pouzdanjau Krista prije no πto Sotona primijeni svoju silu na nama.Meutim, svaka grjeπna æelja koju gajimo pruæa mu uporiπte.Svaka toËka u kojoj ne postiæemo boæansko mjerilo predstavlja

420



otvorena vrata kroz koja moæe uÊi da nas kuπa i uniπti. Svakipropust ili poraz s naπe strane daje mu priliku da prigovaraKristu. (Isusov æivot, 89)

»ovjek kao slobodno moralno biÊe. — Da bi potaknuopobunu medu palim ljudskim rodom, Sotona je Boga prika-zao kao nepravednog πto je Ëovjeku dopustio da prestupi NjegovZakon. “Zaπto je Bog,” pitao je vjeπti kuπaË, “znajuÊi poslje-dice dopustio da Ëovjek bude iskuπan, da sagrijeπi i donesebijedu i jad?” ...

I danas postoje tisuÊe onih koji Bogu upuÊuju isti pobu-njeniËki prigovor. Oni ne vide kako bi liπavanje slobode izbo-ra Ëovjeku oduzelo svojstva razumnog biÊa i od njega naËi-nilo puki automat. »ovjek je stvoren kao slobodno moralnobiÊe. Poput stvorenja drugih svjetova, on se morao podvrgnutiispitu vjernosti, ali nikada nije doveden u takav poloæaj damora popustiti zlu. Nijedna kuπnja ili ispit ne dolaze na Ëovjekaa da im on ne moæe odoljeti. Bog je Ëovjeku pruæio tolikomoguÊnosti da u sukobu sa Sotonom nikada nije trebao bitiporaæen. (Patrijarsi i proroci, 269,270)

Sadaπnjost utjeËe na buduÊe odluke. — Tvoja cjelokupnabuduÊnost bit Êe pod utjecajem dobra ili zla, prema putu kojisada izabereπ. (Lt 41, 1891.)

Prednost voenja u samopouzdanje. — Bog nikada nijepredvidio da ijedan ljudski um bude pod potpunom vlaπÊudrugog uma. … Oni koji sebi postave cilj da njihovi uËeniciuvide i shvate da se sila zahvaljujuÊi kojoj oni mogu postatimuπkarci i æene Ëvrstih naËela, osposobljeni za svaku uloguu æivotu — nalazi u njima samima, najkorisniji su i trajnonajuspjeπniji uËitelji. U oËima nemarnog promatraËa njihovposao moæda se neÊe pokazati kao najprobitaËniji niti Êe bitiocijenjen onako visoko kao posao uËitelja koji umove i voljusvojih uËenika dræi pod svojim apsolutnim autoritetom, ali bu-duÊnost æivota njegovih uËenika pokazat Êe plodove onog bo-ljeg sustava obrazovanja i odgoja. (3T 134, 1872.)

421

399

Um bez kontrole postaje slab. — Umne sposobnosti trebarazvijati do najdaljih granica; treba ih jaËati i oplemenjivatibavljenjem duhovnim istinama. Ako dopustimo umu da se go-tovo u cijelosti bavi triËarijama i sitnim stvarima svakidaπnjegæivota, on Êe, ovisno o jednom od svojih nepromjenjivih zakona,postati slab i povrπan, bez duhovne sile. (5T 272, 1885.)

Predrasude onemoguÊavaju prosvjetljenje. — Oni kojidopuπtaju da predrasude ometu njihov um da ne primi is-tinu, ne mogu primiti boæansko prosvjetljenje. Osim toga, kadanetko iznese neko biblijsko vienje, mnogi ne pitaju je li totoËno i u suglasnosti s Boæjom rijeËju, veÊ tko to zastupa.Tako oni ne prihvaÊaju tumaËenje ako ne dolazi baπ onimkanalom koji njima odgovara. Oni su toliko zadovoljni vlasti-tim shvaÊanjima da ne æele istraæivati biblijske dokaze s na-mjerom da neπto nauËe, nego odbacuju i samo zanimanje zbogsvojih predrasuda. (GW 125,126, 1893.; TM 105,106)

SreÊa ovisna o savrπenoj usuglaπenosti s Boæjim zako-nima. — BuduÊi da je Zakon ljubavi temelj Boæje vladavine,sreÊa svih stvorenih biÊa ovisila je o njihovom savrπenom su-glasju s velikim naËelima pravednosti. Bog od svih svojih stvo-renja oËekuje sluæbu iz ljubavi, πtovanje koje proistjeËe iz ra-zumnog uvaæavanja Njegova karaktera. On ne uæiva u iznu-enoj odanosti (Velika borba, 390)

422



45

OSOBNOST

Individualnost kao sila. — Svako ljudsko biÊe stvorenopo Boæjem obliËju, obdareno je sposobnoπÊu sliËnom Stvori-teljevoj — osobnoπÊu, sposobnoπÊu miπljenja i djelovanja. Ljudiu kojih je ta sposobnost razvijena, nose odgovornosti, voesu u pothvatima i utjeËu na karakter drugih. (Odgoj, 14)

Svaki Ëovjek ima jasnu osobnost. — Evanelje se baviljudima kao pojedincima. Svako ljudsko biÊe moæe spasiti iliizgubiti duπu. Svatko ima osobnost odvojenu od svih drugih.Svaki pojedinac mora biti osvjedoËen o grijehu osobno za se-be i obraÊen osobno za sebe. On mora prihvatiti istinu, po-kajati se, vjerovati i biti posluπan Bogu — osobno za sebe.On mora oËitovati kvalitetu slobodne volje osobno za sebe.Nitko taj posao ne moæe izvrπiti za nekoga drugog. Nitko svojuosobnost ne moæe utopiti u osobnost druge osobe. Svaki po-jedinac treba se predati Bogu osobnim Ëinom i uz pomoÊ tajnepoboænosti. (MS 28, 1898.)

Jedinstvo razliËitosti. — Postojanje jedinstva razliËito-sti Boæja je namjera. Nema Ëovjeka koji moæe biti kriterij zasve druge ljude. Naπe razliËite duænosti razmjerne su naπimrazliËitim sposobnostima. Ja sam dobila jasnu poruku da Bogljudima daruje razliËite stupnjeve sposobnosti, postavljajuÊiih zatim na mjesta gdje mogu obavljati posao za koji su spo-sobni. Svaki suradnik treba svojim suradnicima pokazati onopoπtovanje koje oËekuje od drugih. (Lt 111, 1903.)

423

424

401

Ljudski umovi se razlikuju. — Zaπto su nam potrebniMatej, Marko, Luka, Ivan, Pavao i svi drugi pisci koji su ostavilisvoje svjedoËanstvo o Spasiteljevom æivotu za vrijeme Njego-ve zemaljske sluæbe? Zaπto jedan od uËenika nije mogao na-pisati cjelovitu priËu dajuÊi nam na taj naËin jedinstveni iz-vjeπtaj o Kristovom æivotu i radu?

Evanelja se razlikuju; ipak se njihovi izvjeπtaji stapajuu skladnu cjelinu. Jedan pisac govori o stvarima koje drugine spominje. Ako su te stvari, te misli, znaËajne, zaπto ih nespominju svi pisci? To je zato πto se ljudski umovi razlikujui ne saæimaju stvari na potpuno isti naËin. Neke istine neus-poredivo viπe privlaËe umove jedne skupine ljudi nego nekedruge; neke misli Ëine se jednim ljudima znatno vaænijimanego drugima. Isto naËelo odnosi se i na govornike. JedanÊe se govornik dugo baviti idejama preko kojih Êe drugi vrlobrzo prijeÊi ili ih uopÊe neÊe ni spomenuti. Na taj Êe naËinviπe govornika jasnije objaviti istinu nego jedan. (MS 87, 1907.)

Osobnost ne treba guπiti. — Gospodin ne æeli da se naπaosobnost uniπti niti je Njegova namjera da bilo koje dvije osobebudu potpuno identiËne u pogledu ukusa i sklonosti. Svi ljudiimaju karakteristike koje su svojstvene samo njima; one sene smiju guπiti veÊ se, naprotiv, moraju prilagoavati, oblikovati,usmjeravati — po ugledu na Krista. Naπe prirodne sposobnostii talente Gospodin usmjerava u korisne kanale. U okviru usavr-πavanja sposobnosti koje smo dobili od Boga, talenti i spo-sobnosti imaju uvjete za razvoj ako smo, kao Boæja orua,svjesni Ëinjenice da su sve naπe sposobnosti poseban Boæjidar i da ih ne smijemo koristiti za sebiËne svrhe, nego na slavuBogu i na dobro naπim bliænjima. (Lt 20, 1894.; HC 90)

Svako dijete treba imati svoju osobnost. — Jedno dijetemoæe se odgajati tako da, kao æivinËe, nema vlastitu voljugubeÊi svoju osobnost u osobnosti svojeg uËitelja. … Kolikogod je to moguÊe, svako dijete treba uËiti samopouzdanju.Aktiviranjem svojih razliËitih sposobnosti ono Êe saznati, shvatitiu Ëemu je najjaËe i u Ëemu ima slabosti. Mudar pedagog po-svetit Êe posebnu pozornost razvijanju onih slabijih crta ka-

425

Osobnost


raktera, kako bi dijete razvilo idealno izbalansiran, skladankarakter. (RH, 10. sijeËnja 1882.; FE 57)

Brak ne uniπtava individualnost. — Neka ni muæ ni æenane nastoje vrπiti neku samovoljnu vlast jedno nad drugim.Ne pokuπavajte prisiliti jedno drugoga da se pokori vaπim æe-ljama. Ovo ne moæete Ëiniti i zadræati ljubav svog braËnogsudruga. Budite blagi, strpljivi i puni obzira, razumijevanja iljubaznosti. Boæjom miloπÊu uËinit Êete jedno drugoga sret-nim, kao πto ste obeÊali prigodom svog braËnog zavjeta. (Putu bolji æivot, 223)

Muæ i æena trebaju oËuvati osobnost (savjet novovjen-Ëanom paru). — Vaπi njeæni osjeÊaji u vaπem æivotnom save-zu trebaju biti aktivni doprinos sreÊi i jednog i drugog. Sva-tko od vas treba biti sluga sreÊe onog drugog. To je Boæjavolja za vas.

Meutim, iako se trebate stopiti i biti kao jedno, nijednood vas ne treba izgubiti svoju osobnost u korist onog drugog.Bog je vlasnik vaπe osobnosti. Njega pitajte πto je pravo, aπto je pogreπno. Na koji naËin mogu najbolje ispuniti svrhuËinjenice da sam stvoren? “Ili zar ne znate? Tijelo vaπe hramje Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te nistesvoji. Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga utijelu svojem!” (1. KorinÊanima 6,19.20)

Vaπa ljubav prema onome πto je ljudsko dolazi nakonljubavi koju njegujete prema Bogu. Bogatstvo vaπe ljubavi trebateÊi k Onome koji je za vas dao svoj æivot. Duπa koja æivi zaBoga, Njemu πalje svoja najbolje i najuzviπenije osjeÊaje. Jeli najveÊi izljev vaπe ljubavi usmjeren k Onomu koji je umroza vas? Ako jest, vaπa uzajamna ljubav bit Êe po nebeskomuzoru. (7T 45,46, 1902.)

Svatko od nas ima svoju osobnost; osobnost æene ne trebanikada utonuti u osobnost njezinog supruga. (MS 12, 1895.)

Predaja Bogu je ukras osobnosti. — Æivot koji je posveÊeni predan u sluæbu Bogu razvijat Êe se i izgraivati ljepotu usvojoj osobnosti. Nitko ne moæe utopiti svoju osobnost u osob-

426

403

nost nekog drugoga; naprotiv, svi mi kao pojedinci trebamobiti nacijepljeni na jedan trs, Ëime se omoguÊuje nastajanjejedinstva razliËitosti. Veliki Umjetnik ni dva lista na jednomdrvetu nije naËinio da budu potpuno, u svemu jednaka. Naisti naËin i Njegova stvaralaËka sila ne daje svim umovimaista obiljeæja. Ljudi su stvoreni da æive kroz beskrajne vjeko-ve i zato treba vladati potpuno jedinstvo u okviru kojega Êese um stapati s umom a da, ipak, ne postoje dva uma kojiÊe biti isti u svemu. (MS 116, 1898.)

Bog svakom Ëovjeku daje posao skrojen osobno za nje-ga. — Razmiπljajmo o tvarima prirode i nauËenu pouku pri-mijenimo na svoj duhovni æivot, svoj duhovni rast. Bog — ane Ëovjek — dao je svakom Ëovjeku njegov posao. To je indi-vidualno skrojen posao — oblikovanje karaktera po boæan-skom uzoru. Ljiljan ne treba nastojati nalikovati na ruæu. Po-stoje razlike u oblikovanju cvijeÊa i plodova i svi oni te svojespecifiËne razlike dobivaju od Boga. Svi su oni Gospodnji. Takoje i Gospodnja namjera da Ëak i oni koji su najbolji meuljudima ne budu svi istog karaktera. (MS 116, 1898.)

Poπtujte jedni druge. — Svatko od nas ima svoj posao.Moæda Êemo se razlikovati po nacionalnosti, ali smo jedno uKristu. Ako dopustimo da nas posebnosti naπih karaktera od-vajaju ovdje na Zemlji, kako se moæemo nadati zajedniËkomæivotu na Nebu? Mi trebamo njegovati meusobnu ljubav iuvaæavanje. Meu nama mora postojati jedinstvo za koje seKrist molio. Mi smo kupljeni skupo i zato trebamo proslavitiBoga u svojim tijelima i svojem duhu. (MS 20, 1905.)

Oponaπanje drugih najozbiljnija vrsta promaπaja. — Onajtko nastoji oponaπati karakter bilo kojeg Ëovjeka, Ëini najoz-biljniju vrstu promaπaja. Svaki pojedinac treba gledati u Bogaosobno za sebe i u uvjetima savjesne odanosti “trgovati” ta-lentima koje mu je Bog dao. “Tako, ljubljeni moji … sa strahomi trepetom radite oko svoga spasenja! Da, Bog u svojoj dobro-hotnosti izvodi u vama i htjeti i djelovati.” (Filipljanima 2,12.13)Tvoj je, to, zadatak, brate, a ne zadatak nekog drugoga za

427

Osobnost


tebe. Ti trebaπ steÊi posebno, osobno, iskustvo. Tada Êeπ imatiradost u sebi, a ne u nekom drugome. (MS 116, 1898.)

Svaki um ima snagu svojstvenu samo sebi. — Boli mekada vidim kako se nisko cijene ljudi koje je Gospodin uporabioi koje Êe uporabiti. Boæe saËuvaj da um jednog Ëovjeka idekanalima uma nekog drugog Ëovjeka! Um jednog Ëovjeka nekiljudi Êe uzdizati kao superioran u svakom pogledu; meu-tim, svaËiji um ima svoje specifiËne slabosti i svoje specifiËnejake strane. Um jednoga Ëovjeka nadoknadit Êe nedostataknekog drugog. Ali ako svi rade s istim ciljem i ako su pokrenutida umjesto od Ëovjeka za svoj posao oËekuju upute od Boga,oni Êe napredovati pod vodstvom Svetoga Duha i radit Êe ujedinstvu sa svojom braÊom. Jedan Êe nadoknaivati nedo-statak drugoga. (Lt 50, 1897.)

Ne oblikujmo tue umove. — Bog je svakom Ëovjekudao osobnu odgovornost. “Gradite spasenje svoje sa strahomi drhtanjem.” »ovjekova zadaÊa nije da gradi bilo Ëije spase-nje. Nitko ne treba postati kopija bilo Ëijeg uma. Od njegase traæi da djeluje u vlastitom djelokrugu, prema sposobnos-tima koje mu je Bog dao. Nijedan Ëovjek, bez obzira na iskustvoili poloæaj, ne treba misliti kako je to divno ako bilo Ëiji umoblikuje i formira po svojem nahoenju, uËeÊi takvu osobuda govori o osjeÊajima koje on sâm izraæava. To se dogaalouvijek iznova na πtetu ljudskih biÊa. (MS 116, 1898.)

Ne budimo niËija sjenka.31 — O, u kolikoj je mjeri surad-nicima potreban Isusov duh koji bi ih mijenjao i oblikovaokao πto se glina oblikuje u rukama lonËara! Kad je meu njimataj duh, tu neÊe biti nesloge; nitko neÊe biti tako sebiËan datraæi da se sve radi na njegov naËin, prema njegovim zami-slima; neÊe biti neskladnih osjeÊaja izmeu njega i njegovebraÊe i suradnika koji ne zadovoljavaju njegova mjerila. Go-spodin ne æeli da ijedno od Njegove djece bude sjenka drugih,veÊ da svatko bude ono πto jest, oËiπÊen, posveÊen, opleme-njen, oponaπajuÊi æivot i karakter svojeg velikog Uzora. Ograni-

31 Vidi poglavlje 29, “Ovisnost i neovisnost”.

428

405

Ëeni, zatvoreni, iskljuËivi duh, koji sve dræi u sferi svojeg “ja”bio je nesreÊa Boæjeg djela i uvijek Êe to biti kada mu sedopusti da postoji. (RH, 13. travnja 1886.)

Nitko ne treba utopiti svoj um. — Svakom ljudskombiÊu Bog dopuπta da izrazi svoju osobnost. On ne æeli da ni-tko svoj um utopi u um drugog smrtnog Ëovjeka. Oni kojiæele biti preobraæeni umom i karakterom, za to se ne trebajuobraÊati ljudima, nego Onome koji je naπ boæanski Primjer.Bog upuÊuje poziv: “Neka u vama bude onaj um koji je i uKristu Isusu.” Procesom obraÊenja i preobrazbe ljudi moguprimiti Kristov um. Svatko treba stajati pred Bogom sa svo-jom osobnom vjerom, osobnim iskustvom, znajuÊi za sebe osob-no da je Krist iznutra, Krist u vama, nada slave. Kad bismooponaπali primjer bilo kojeg Ëovjeka — Ëak i Ëovjeka kojegbismo mogli smatrati gotovo savrπenim u karakteru — znaËilobi to da svoje povjerenje polaæemo u nesavrπeno ljudsko bi-Êe, u nekoga tko nam ne moæe podariti ni jedno “slovo” ni“kovrËicu” savrπenstva. (ST, 3. rujna 1902.)

Pravila za snaæne umove. — Dobro je to πto brat i sestra...... i brat i sestra ...... imaju snaæne umove. Svatko od njihtreba oËuvati svoju osobnost. Svatko od njih treba oËuvatiosobnost koja se neÊe utopiti u osobnost drugoga. Nijednoljudsko biÊe ne treba biti sjena drugog ljudskog biÊa. Boæjisluge trebaju suraivati u jedinstvu koje stapa um s umom.(Lt 44, 1903.)

Individualna mjera. — Nitko ne moæe “uzrasti” do punevisine rasta za nekoga drugog. Svatko mora dostiÊi svoju indi-vidualnu mjeru, osobno za sebe. Svatko za sebe treba “uzra-stati” pod Boæjim nadzorom. (MS 116, 1898.)

Nijedno ljudsko biÊe ne poznaje potpuno tui unutarnjiæivot. — Æivot je, s ljudskog glediπta, svima nama neugaæenastaza kojom, πto se tiËe vaænijih iskustava, svatko mora hodatisâm. U naπ unutarnji æivot ne moæe potpuno proniknuti ni-jedno drugo ljudsko biÊe. Kad dijete krene na to putovanje,na kojemu prije ili poslije mora samo izabrati smjer i odluËiti

429

Osobnost


o svojoj vjeËnoj sudbini, iskreno bismo ga trebali uputiti dasvoje povjerenje pokloni sigurnom VodiËu i PomoÊniku! (Od-goj, 227,228)

Karakter je neπto osobno. — Karakter je neπto osobno.Svakome od nas povjeren je posao za vrijeme i za vjeËnost.Bog se gnuπa ravnoduπnosti u formiranju karaktera. (Lt 223,1903.)

Upoznavanje prava Ëovjeka. — Jedan od apsolutno naj-viπih oblika primjene tih naËela [upoznavanje ili prihvaÊanjeosobnih odgovornosti] nalazi se u upoznavanju Ëovjekovog pravaprema sebi samome, prema kontroli nad vlastitim umom, premaupravljanju vlastitim talentima, prava da prima i daje plodovevlastitog rada. Snaga i sila bit Êe obiljeæja naπih ustanovatek onda kada [njezini sluæbenici] u svim svojim kontaktimasa svojim bliænjima primijene ta naËela — tek kada u svojemponaπanju budu slijedili upute Boæje rijeËi. (7T 180, 1902.)

Ovisni o Kristu. — Svaka duπa ima osobnost. Svaka duπamora æivjeti u zajednici s Kristom svakog sata, jer On kaæe:“Bez mene ne moæete niπta uËiniti.” (Ivan 15,5) Njegova naËelatrebaju postati naπa naËela jer su ona, zapravo, vjeËna isti-na, objavljena u pravdi, dobroti, milosti i ljubavi. (Lt 21, 1901.)

OËuvati osobnost u krπÊanskom iskustvu. — UËite svakuduπu da se potpuno osloni na ruku beskonaËne sile. U krπ-Êanskom iskustvu postoji osobnost koja se mora oËuvati usvakom Ëovjeku kao Boæjem oruu; te odgovornosti ne moæebiti osloboena nijedna duπa. Svatko treba biti svoje bitke,stjecati vlastito krπÊansko iskustvo, u nekim aspektima neovisnoo bilo kojoj drugoj duπi. Bog je svakom Ëovjeku namijeniolekcije koje on mora sâm nauËiti, lekcije koje za njega nitkodrugi ne moæe svladati. (MS 6, 1889.)

430

407

46

ME–ULJUDSKI ODNOSI32

Zakon uzajamne zavisnosti. — Svi smo mi upleteni za-jedno u veliku mreæu ËovjeËanstva i sve πto moæemo uËinitida pridonesemo i uzdignemo druge, kroz blagoslove se vraÊanama samima. Zakon meusobne ovisnosti proæima sve dru-πtvene staleæe. (Patrijarsi i proroci, 534,535)

Ljudska biÊa stvorena da ovise jedna o drugima. —Ljudska su biÊa po Gospodnjem planu stvorena da ovise jednao drugima. Kada bi svi Ëinili najbolje πto mogu da pomognuonima kojima je potrebna njihova pomoÊ, njihovo nesebiËnorazumijevanje i ljubav, kako bi to djelo bilo blagoslovljeno!Bog je svakome od nas povjerio talente koje mi trebamo upo-rabiti pomaæuÊi jedni drugima u hodanju uskom stazom. Uovom je poslu svatko upuÊen na drugoga; svi su sjedinjeni uKristu. Svoje talente unapreujemo i umnaæamo upravo ne-sebiËnom sluæbom. (Lt 115, 1903.; HC 182.)

PomaæuÊi drugima, pomaæemo sebi. — Mnogi se nalazeu tami; izgubili su kompas. Ne znaju kamo da krenu. Takvitrebaju potraæiti druge ljude koji su u sliËnoj situaciji, koji-ma bi uputili rijeËi nade i ohrabrenja. Kada poËnu raditi tajposao, nebesko svjetlo otkrit Êe im stazu kojom trebaju iÊi.RijeËima utjehe nevoljnima, utjeπeni Êe biti oni sami. PomaæuÊidrugima, oni Êe sami dobiti pomoÊ da iziu iz vlastitih teπkoÊa.Na mjesto tuge i sumornosti dolazi radost. Srce ispunjenoBoæjim Duhom zraËi toplinom prema svakom drugom ljudskom

32 Vidi poglavlje 68, “Druπtveni odnosi”.

432

431


biÊu. Takvo ljudsko biÊe viπe nije u tami jer je njegova “tama”sada “kao podne”. (MS 116, 1902.; 4BC 1151)

Naπ neprekidni utjecaj. — Mi njegujemo izuzetno sve-Ëan odnos jedni prema drugima. Naπ utjecaj je uvijek ili zaili protiv spasenja duπa. Mi ili sakupljamo s Kristom ili rasi-pamo. Trebamo æivjeti ponizno, “poravnavati staze” da drugine bi zalutali s pravog puta.

Moramo oËuvati najstroæu ËistoÊu misli, rijeËi i vladanja.Imajmo na umu da naπe tajne grijehe Bog stavlja na svjetlosvojeg lica. Postoje misli i osjeÊaji koje Sotona doπaptava ipotiËe, misli i osjeÊaje koji Êe rasrditi i najbolje meu ljudima.Ako takve misli ne njegujemo, odbacit Êemo ih kao mrskenaπem biÊu; duπa neÊe biti zagaena krivnjom i nitko drugineÊe biti opoganjen njihovim utjecajem. O, kad bi svatko odnas mogao postati miris æivotni na æivot onima koji nas okru-æuju! (RH, 27. oæujka 1888.)

Dalekoseæni rezultati naπeg utjecaja. — Do samog Sudami neÊemo saznati kakav je bio utjecaj naπeg ljubaznog, ob-zirnog vladanja prema nedosljednima, nerazumnima i nedo-stojnima. Ako se nakon naleta provokacija i nepravde s njihovestrane postaviπ prema njima onako kako bi se postavio pre-ma nekoj nevinoj osobi, pa se Ëak potrudiπ i pokaæeπ im poseb-ne znakove paænje, ti si uËinio neπto πto doliËi krπÊaninu;takvi ljudi su iznenaeni i posramljeni i u takvim okolnostimamnogo jasnije vide svoje ponaπanje i drskost nego kad bi imjasno prikazao njihove ruæne i neprihvatljive postupke s na-mjerom da ih ukoriπ. (Lt 20, 1892.; MM 209,210)

Neljubaznost i njezin utjecaj. — Vrline mnogih, poæelj-ne osobine koje posjeduju, skrivene su, pa umjesto da duπeprivuku Kristu, oni ih odbijaju. Kada bi takve osobe moglevidjeti kako njihovo neuËtivo ponaπanje i neljubazni izrazi utjeËuna nevjernike i kako je takvo ponaπanje gnusno u Boæjim oËima,one bi promijenile svoje navike jer je uskraÊivanje uËtivostijedan od najveÊih kamenova spoticanja za greπnike. SebiËni,mrzovoljni krπÊani, koji se stalno na neπto æale, stoje kao pre-

433

409

preka na putu pa greπnici nemaju priliku pristupiti Kristu.(RH, 1. rujna 1885.; HC 229)

Budite osobe koje se mogu voljeti. — UËinite da Kristbude vidljiv u svemu πto radite. Neka vas svi vide kao æiveposlanice Isusa Krista. ... Budite ljudi koji se mogu voljeti.Neka vaπ æivot zadobiva srca svih onih koji s vama dolaze udodir. U ovo vrijeme Ëini se veoma malo da se istina uËiniprivlaËnom drugima. (MS 6, 1889.)

Svaki postupak je utjecaj. — Svaka rijeË koju izgovarate,svako djelo koje uËinite ima utjecaj na dobro ili na zlo naone s kojima se druæite. Koliko je onda potrebno da Kristvjerom æivi u vaπim srcima kako bi vaπe rijeËi bile rijeËi æi-vota, a vaπa djela — djela ljubavi. (RH, 12. lipnja 1888.)

Odgovorni za svoj utjecaj. — Bog svakog Ëovjeka sma-tra odgovornim za utjecaj koji okruæuje njegovu duπu, na njegasamog i na druge. On poziva mladiÊe i djevojke da budu strogoumjereni i savjesni u pogledu koriπtenja sposobnosti svojeguma i tijela. Oni svoje sposobnosti mogu izgraditi jedino ka-da ih marljivo koriste i mudro primjenjuju na slavu Bogu ina dobro svojim bliænjima. (Lt 145, 1897.)

Okruæeni ozraËjem vjere. — Od najveÊeg je znaËenja dasvoju duπu okruæimo ozraËjem vjere. Mi svakodnevno odlu-Ëujemo o svojoj vjeËnoj sudbini u skladu s ozraËjem koja okru-æuje duπu. Mi smo pojedinaËno odgovorni za utjecaj koji πirimo,a rezultati, posljedice koje ne vidimo, proisteÊi Êe iz naπihrijeËi i postupaka.

Da je Bog poradi deset pravednika poπtedio Sodomu, kakavje mogao biti utjecaj na dobro koji bi eventualno nastao kaorezultat vjernosti Boæjeg naroda da je svatko tko je ispovije-dao Kristovo ime ujedno bio obuËen u Njegovu pravednost!

Ako je Bog mogao navesti mjesto prebivanja i zvanje ©i-muna koæara i precizno uputiti rimskog stotnika kako da naeËovjeka koji æivi “kraj mora”, On sigurno i nas poznaje poimenu, zna Ëime se bavimo, gdje æivimo i kakva su naπa is-kustva. On zna krËimo li put nebeskog Kralja od svakog smeÊa

434

Meuljudski odnosi


i prepreka omoguÊavajuÊi Mu da nas poziva uvijek naprijedi naviπe, ili punimo stazu smeÊem i zakrËujemo je; bacamoli kamenje za spoticanje na stazu greπnika ometajuÊi i spre-ËavajuÊi na taj naËin spaπavanje dragocjenih duπa za koje jeKrist umro. (Und MS 23)

Ophoenje s razliËitim ljudima. — Gospodin od nas æelida budemo posveÊeni. Mi Êemo se morati boriti s razliËitimljudima i zato trebamo znati kako se ophoditi s ljudima. Mo-ramo se moliti Kristu da nam dâ rijeËi koje Êemo govoriti ikoje Êe sluæiti na blagoslov. TrudeÊi se tako da pomognemodrugima, i sami Êemo postati primatelji blagoslova. (MS 41,1908.)

Najvaæniji posao. — To je najljepπi, ali i najteæi posao[ispravljanje pogreπnih postupaka] ikad povjeren ljudskimbiÊima. Zahtijeva najnjeæniju taktiËnost, osjetljivost, pozna-vanje ljudske naravi, nebesku vjeru i strpljivost, spremnostna rad, na budnost i na Ëekanje. Dakle, nema vaænijeg poslaod toga. (Odgoj, 259)

Bavljenje umovima sloæen je posao. — Bavljenje ljud-skim umovima vrlo je sloæen posao. Ako se postavite kruto,nikada, nikada neÊete omekπati njihova srca; ali ako se napa-Êenoj duπi pribliæite i ako je srca punog ljubavi odvedete sneprijateljskog bojiπta, neÊete je otjerati od sebe niti je ostavitiizloæenu Sotoninim kuπnjama. (Lt 102, 1897.)

Svatko ima specifiËne nevolje. — Mi ne moæemo dopustitida budemo drugima prepreka u bilo kojem smislu. Svaki Ëo-vjek ima svoje specifiËne kuπnje i nevolje, a mi trebamo bitispremni pomoÊi iskuπanima i ojaËati ih. Mi trebamo ohra-briti i, ako je moguÊe, podiÊi one koji su slabi u vjeri. GovoreÊio Boæjim obeÊanjima, mi ponekad moæemo ukloniti tjeskobneosjeÊaje iz srca i misli onih koji su pod teretom nevolja i te-πkoÊa. (MS 41, 1908.)

Savjet jednoj supruzi o pitanju osobnih odnosa. — Upu-Êena sam od Gospodina da ti kaæem: “Borite se da uete na

435

411

uska vrata jer mnogi Êe, velim vam, traæiti da uu, ali neÊemoÊi.” (Luka 13,24) Gospodin te poziva da se Ëvrsto dræiπ Njega.Govori kao πto bi On govorio i postupaj onako kako bi Onpostupao. Ne dopusti da itko u tvojem srcu stvori predrasudenavodeÊi te da govoriπ nepromiπljeno. Trudi se da tvoja duπaostane Ëista i neokaljana, a tvoje misli uzviπene i posveÊene.Ne hvali i ne osuuj ljude na njihovu πtetu niti budi brza daosudiπ one za koje misliπ da ne postupaju mudro. Neka svivide da ljubiπ Isusa i da se oslanjaπ na Njega. Pokaæi svojemsuprugu i svojim vjernim i nevjernim prijateljima da æeliπ daupoznaju ljepotu istine. Ali nipoπto ne pokazuj taj neugodni,zabrinuti nemir, koji Ëesto upropaπtava poneko dobro djelo.(Lt 145, 1900.)

KrπÊansko razumijevanje. — Oni koji maksimalno isko-riπtavaju svoje prednosti i ukazane prilike bit Êe, u biblijskomsmislu, talentirani i obrazovani ljudi; ne samo πkolski obra-zovani, veÊ i obrazovani umom, vladanjem i ponaπanjem. TakviÊe ljudi biti uËtivi, blagi, saæaljivi i osjeÊajni. Upravo je to,kako mi je Gospodin pokazao, ono πto On oËekuje od svojegnaroda. Bog nam je dao sposobnosti da ih koristimo, razvijamoi jaËamo u procesu obrazovanja i odgajanja. Mi moramo raz-miπljati, donositi svoje zakljuËke i uoËavati vezu izmeu uzrokai posljedice. Kada to postane praksa, mnogi Êe se prema vla-stitim rijeËima i postupcima odnositi znatno promiπljenije iodgovornije, æeleÊi da u cijelosti odgovore namjeri koju je Bogimao kad ih je stvorio. (MS 59, 1897.)

Otvorenost potiËe povjerenje (savjet jednom lijeËni-ku.) — Kada bi bilo viπe iskrenosti, a manje tajanstvenosti iprikrivanja; kada bi se poticalo bratsko povjerenje i bilo ma-nje nas samih, a viπe Kristovog duha i kad bi imao æivu vjeruBoæju — tada bi bio uklonjen oblak kojim Sotona sada za-klanja ozraËje uma. (Lt 97, 1898.)

Reformatori, a ne vjerski fanatici. — Svakako trebaπimati na umu da si ti reformator, a ne vjerski fanatik. U svojemophoenju s nevjernicima ne pokazuj prezrivi mentalitet sitni-Ëarenja, jer ako zastajeπ i cjenkaπ se oko neke male svote,

436

Meuljudski odnosi


na kraju Êe izgubljena svota biti znatno veÊa. Ti ljudi Êe reÊi:“Ovaj Ëovjek je varalica; on bi vam na prijevaru oduzeo vaπaprava samo kad bi mogao i zato budite oprezni ako imatebilo kakvog posla s njim.”

Meutim, ako se u nekom poslu odrekneπ neke zanema-rive svote u korist druge strane, ona Êe ti se pridruæiti u veli-koduπnosti. SitniËarenje raa sitniËarenje, sebiËnost raasebiËnost. Oni koji ovako rade i Ëiji je to naËin æivota, nevide kako je to prezrivo u tuim oËima, osobito u oËima onihkoji nisu s nama u vjeri. Na taj naËin dragocjeno djelo istinedobiva æig tog nedostatka. (Lt 14, 1887.; Ev 90,91)

Budi otvoren. — U svim svojim poslovima, gdje se nalazili,trebamo biti otvoreni. Mi ne moæemo dopustiti da ijednu Bo-æju zapovijed pogazimo poradi svjetovnog dobitka. Tko smomi? Krist je rekao svojim uËenicima: “Vi ste sol zemlje. Aliako sol obljutavi, Ëime Êe se ona osoliti? Nije viπe ni za πto,nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze.” (MS 50, 1904.)

Poπtenje je vrlo vaæno. — Mi moramo oËuvati najstroæanaËela poπtenja u svim detaljima æivota. To nisu naËela kojavladaju svijetom jer je njegov gospodar Sotona — varalica,laæljivac i tlaËitelj — a njegovi podanici ga slijede i izvrπa-vaju njegove namjere. Ali krπÊani sluæe drugom Gospodaru;ono πto rade mora biti od Boga, bez obzira na svaki sebiËnidobitak.

Odstupanje od savrπenog poπtenja u poslovnom æivotumoæda Êe se nekima Ëiniti kao nevaæno, ali naπ Spasitelj tonije tako gledao. Njegove rijeËi na tu temu jasne su i odreene:“Tko je vjeran u najmanjem, i u najveÊem je vjeran.” (Luka16,10) »ovjek koji Êe prevariti svojeg bliænjeg u neËem πto jemalo, prevarit Êe ga i u velikom ako se nae u takvoj prilici.Laæni prikaz u neËem πto je malo u istoj je mjeri nepoπtenjeu Boæjim oËima kao laæ u velikom.

Prijevara se u danaπnjem krπÊanskom svijetu koristi dozastraπujuÊih razmjera. Boæji narod koji poπtuje Njegove za-povijedi treba pokazati da stoji iznad toga. Onaj tko tvrdi davjeruje u istinu za danaπnje vrijeme nikada se ne treba bavitinepoπtenim radnjama koje kvare odnose Ëovjeka s njegovim

437

413

bliænjima. Boæji narod nanosi istini veliku πtetu Ëak i najma-njim odstupanjem od poπtenja.

Netko se moæda ne moæe pohvaliti privlaËnom vanjπtinom;moæda Êe u mnogo Ëemu imati nedostatke, ali ako je poznatpo svojem nepokolebljivom poπtenju, on Êe biti poπtovan. Strogopoπtenje pokriva mnoge nepovoljne crte karaktera. »ovjek kojise postojano dræi istine zadobit Êe povjerenje svih ljudi. Nesamo πto Êe povjerenja u njega imati njegova braÊa po vjeri,nego Êe i nevjernici biti prisiljeni da ga priznaju kao ËasnogËovjeka. (Lt 3, 1878.)

Nepokolebljivo poπtenje kao Ëisto zlato. — Boæji slugeprinueni su da u veÊoj ili manjoj mjeri odræavaju poslovnekontakte s ljudima iz svijeta, ali kada kupuju i prodaju, totrebaju Ëiniti sa svijeπÊu da je na njima oko Gospodnje. Onine smiju koristiti nikakve laæne vage ili laæne utege jer je togad pred Gospodinom. KrπÊanin Êe u svakom poslovnom potezubiti toËno onakav kako æeli da njegova braÊa misle o njemu.Njegovim ponaπanjem upravljaju temeljna naËela. On ne sple-tkari pa zato i nema πto kriti niti uljepπavati.

Moæda Êe ga netko i kritizirati ili provjeravati, ali njego-vo nepokolebljivo poπtenje sjat Êe kao Ëisto zlato. On je bla-goslov za sve s kojima dolazi u dodir jer je njegova rijeË pouz-dana. On je Ëovjek koji neÊe iskoristiti svojeg bliænjeg. On jesvima prijatelj i dobrotvor; u njegove rijeËi uzdaju se njegovibliænji, ljudi koji ga okruæuju. Zapoπljava li takav Ëovjek rad-nike da sakupi svoju æetvu? Njihov teπko zaraeni novac onne zadræava prijevarom. Ima li novca za koji nema neposred-nu i neodgodivu namjenu? On umiruje potrebe svoje siroma-πnije braÊe. On se ne bori da uveÊa svoj posjed niti da napunidæepove iskoriπtavajuÊi teπke prilike u kojima se nalazi nje-gov bliænji. Njegov je cilj da pomogne svojem bliænjem i damu bude na blagoslov.

Istinski poπten Ëovjek nikada neÊe iskoristiti neËiju sla-bost ili neznanje da bi napunio svoj novËanik. On prihvaÊapoπtenu protuvrijednost za ono πto prodaje. Ako u onome πtoprodaje ima nedostataka, on to otvoreno kaæe svojem bratuili bliænjem iako na taj naËin moæda radi i protiv svojih ma-terijalnih probitaka. (Lt 3, 1878.)

438

Meuljudski odnosi


Razumjeti ljudsku narav. — Onaj tko nastoji preobra-titi ËovjeËanstvo, mora Ga razumjeti. Ljudi se mogu pridobitii uzdignuti samo suosjeÊanjem, povjerenjem i ljubavlju. Kristnam se otkrio kao velik UËitelj: od svih koji su ikad æivjelina Zemlji, samo je On savrπeno razumio ljudsku duπu. (Odgoj,69)

Velika je vjeπtina ophoenje s onima koji su posebno slabi.Æelimo li uËiti druge, prethodno sami moramo nauËiti od Krista.Potrebni su nam πiroki vidici ako æelimo obavljati pravo zdrav-stveno-misionarsko djelo i ako æelimo pokazati mudrost i umje-πnost u ophoenju s ljudskim duπama.

Vjerojatno Êe najveÊi dio naπe paænje primiti oni kojimaobjektivno treba najmanje pomoÊi. Meutim, u ophoenju sonima koji nam se Ëine bezobzirnima i nemarnima, trebamopokazati posebnu mudrost. Neki ljudi ne shvaÊaju svetost Bo-æjeg djela. Oni koji raspolaæu najmanjim sposobnostima, ne-marni, pa Ëak i oni koji su lijeni, posebno zahtijevaju naπobzir i mnogo molitve. U ophoenju s onima koji nam se ËineneupuÊeni i izvan normalnih tokova, moramo pokazati mu-drost i umjeπnost. Ustrajno radeÊi za njihovo dobro, mi immoramo pomoÊi da postanu korisni suradnici u Gospodnjemdjelu. Oni Êe vrlo rado i pozitivno reagirati na naπe strpljivoi blago angaæiranje za njih u ljubavi.

Mi trebamo suraivati s Gospodinom Isusom u poslu ukojem Êemo one beskorisne i zabludjele vraÊati znanju, razumui ËistoÊi. Ovo se djelo po vaænosti izjednaËava s djelom sluæ-be Evanelja. Bog nas poziva da pokaæemo neumorno, strp-ljivo zanimanje za spasenje onih kojima je potrebna ona po-sljednja faza boæanskog odgoja. (Lt 20, 1892.; MM 209)

Ne raspravljajte o tuim brigama. — “Blago mirotvor-cima: oni Êe se sinovima Boæjim zvati!” Tko ih ovako naziva?Sva nebeska razumna biÊa. Prema tome, nemoj navoditi ni-jednu iskuπanu duπu da ti priËa o onome na πto se æali njezinbrat ili prijatelj. Reci joj da ne æeliπ sluπati osude ili ogova-ranje zato πto ti je tvoj Savjetnik u svojoj RijeËi rekao da Êeti biti blago ako prestaneπ izazivati svau i poËneπ graditimir. Reci joj da Ëezneπ upravo za takvim blagoslovom.

439

415

Krista radi, ne govori i ne misli o zlu. Neka nam Gospodinpomogne ne samo da Ëitamo Bibliju, nego i da primjenjujemonjezin nauk. »ovjek kao orue u Boæjoj ruci, koji vjerno obavljasvoj posao, koji udruæuje blagost sa snagom, Ëestitost s lju-bavlju, postaje uzrok radosti meu nebeskim biÊima i pro-slavlja Boga. Ulaæimo ozbiljne napore da budemo dobri i daËinimo dobro, a tada Êemo primiti i krunu æivota koja ne blijedi.(MS 116, 1898.)

Rad s drugima i za druge. — Kada svjetlost obasja du-πu, tada mnogi koji su naoko bili potpuno odani grijehu, po-staju uspjeπnim djelatnicima baπ za onakve greπnike kakvisu sami nekada bili. Vjerom u Krista neki Êe dospjeti do visokihduænosti u Crkvi i primiti odgovornosti u djelu spaπavanjaduπa. Oni uviaju gdje poËivaju njihove osobne slabosti, onipostaju svjesnima izopaËenosti svoje naravi. Oni poznaju snagugrijeha, moÊ zlih navika. Oni postaju svjesni svoje nemoÊi daopstanu bez Kristove pomoÊi, dok se iz njihovih usta stalnoËuje uzvik: “Ja polaæem na Tebe svoju bespomoÊnu duπu.”(Put u bolji æivot, 104)

Postupaj blago. — Nemojmo nastojati raditi sami niti oËe-kujmo to od drugih, veÊ se potpuno oslonimo na Svetoga Duha.Postupaj blago s ljudima. Srca ispunjenog duhovnom blago-πÊu i njeænoπÊu, otvori sebi put u osvjedoËena srca. Neka tvojerijeËi budu natopljene nebeskim uljem iz dviju maslinovih grana.Zlatno ulje treba se slijevati u pripremljene posude i preno-siti dalje onima koji traæe istinu. Imaj uvijek na umu: “Nesilom ni snagom, nego Duhom mojim, veli Gospod.” (Lt 200,1899.)

440

Meuljudski odnosi


47

MENTALNA HIGIJENA33

Umne sposobnosti ovise o zdravlju. — Zdravlje je bla-goslov Ëije su stvarne vrijednosti svjesni samo malobrojni, aipak o njemu u velikoj mjeri ovisi djelotvornost naπih umnihi tjelesnih sposobnosti. Tijelo je baza naπih nagona i strasti.Da bismo svoje talente mogli uporabiti u najviπe svrhe, svojetijelo moramo odræavati u najboljem fiziËkom stanju i u ozraËjunajboljih duhovnih utjecaja. Sve πto umanjuje tjelesnu sna-gu, slabi um i Ëini ga manje sposobnim da pravi razliku iz-meu dobra i zla. (RH, 20. lipnja 1912.; MYP 235)

Treba njegovati sve sposobnosti. — Mnogi ne postiæunajviπe rezultate u onome πto rade zato πto svoj um vjeæbajujednosmjerno zanemarujuÊi potrebnu pozornost stvarima zakoje sebe ne smatraju sposobnima. Neke sposobnosti su vrloslabe i zbog toga umrtvljene, neiskoriπtene jer nam se posaokoji bi ih trebao aktivirati i dosljedno tomu ojaËati, Ëini ne-privlaËnim. Trebali bismo koristiti sve snage svojega uma, nje-govati sve svoje sposobnosti. Opaæanje, prosuivanje, pam-Êenje i sve sposobnosti razmiπljanja trebale bi imati podjed-naku snagu kako bi naπ um imao optimalnu ravnoteæu. (3T32,33)

Ne zanemarujmo slabe sposobnosti. — Ugodno je, aline i najkorisnije, koristiti sposobnosti koje su prirodno najjaËe,istodobno zanemarujuÊi one slabe koje, zapravo, trebamo ja-Ëati. Svojim najslabijim sposobnostima trebamo posvetiti po-

33 Vidi poglavlje 42, “Um i zdravlje”.

442

441

417

trebnu pozornost kako bi sve snage uma imale optimalnuravnoteæu i svaka od njih obavljala svoj posao, sliËno kao udobro podeπenom mehanizmu.

U pogledu oËuvanja svih naπih sposobnosti mi ovisimo oBogu. KrπÊani imaju odgovornost pred Bogom da svoje umo-ve odgajaju tako da jaËaju sve sposobnosti i upotpunjavajusvoj razvoj. Ako to zanemarimo, one nikada neÊe ostvariti svrhuzbog koje su nastale. Mi nemamo pravo zanemariti nijednusposobnost koju nam je Bog dao.

Gdje god se kreÊemo, susreÊemo ljude oboljele od nekeopsjednutosti. Oni su Ëesto zdravi u svemu, osim u jednome.Razlog tome je πto je jedan organ bio intenzivno koriπten, doksu ostali ostajali neiskoriπteni. Taj jedan organ koji se nepre-kidno koristi postao je istroπen i bolestan, pa je sam Ëovjekpostao ruπevina. Ovakvim postupanjem Bog nije bio proslav-ljen. Da su svi organi bili koriπteni podjednako, svi bi se zdravorazvijali; ne bi se dogaalo da se sve radne aktivnosti koncen-triraju na jedan dio tijela, odnosno uma, i zato nijedan odnjih ne bi otkazao. (3T 33,34, 1872.)

Cilj potiËe um. — Ti bi, osim toga, trebao imati cilj, svrhuu æivotu. Kada nema cilja, svrhe, pojavljuje se sklonost k bes-posliËenju; ali kada pred sobom imamo dovoljno znaËajan cilj,sve sposobnosti uma spontano se pokreÊu na aktivnost. Dabi naπ æivot mogao biti uspjeπan, misli moraju biti postojanousmjerene k postavljenom æivotnom cilju, a ne ostavljene dalutaju, da se bave nevaænim stvarima ili zadovoljavaju praz-nim sanjarenjem koje je proizvod izbjegavanja odgovornosti.Graenje “kula u zraku” izopaËuje um. (2T 429, 1870.)

PreoptereÊen æeludac slabi umne sposobnosti. — Dje-ca se obiËno ne upuÊuju na to koliko je vaæno da znaju kada,kako i πto trebaju jesti. Dopuπta im se da nekontrolirano udo-voljavaju svojem ukusu, da jedu u bilo koje vrijeme, da uzmuvoÊe kada to oËi traæe, ali zajedno s kolaËima, kruhom i ma-slacem; da slatkiπe jedu gotovo bez prestanka, πto ih Ëini sla-dokuscima i izaziva bolesti probavnih organa. Probavni organidrastiËno slabe, poput mlina koji radi bez prestanka; od mozgase traæi vitalna snaga kao potpora æelucu u njegovom “preko-

443

Mentalna higijena


vremenom radu”, Ëime se uzrokuje slabljenje umnih snaga.Neprirodnom stimulacijom i troπenjem æivotnih snaga ona po-staju nervozna, ne trpe ograniËenja, samovoljna su i razdra-æljiva. (HR, V/1877.; CD 181)

Razvoj je rezultat truda. — Djecu trebamo uËiti da ra-zvoj i umnih i tjelesnih snaga ovisi o njima samima; on jerezultat truda. (ST, 9. veljaËe1882.; CG 206)

Nepromjenjivi zakoni. — Pravilne tjelesne navike stva-raju uvjete za intelektualnu snagu. Intelektualna snaga, tje-lesna snaga i dugovjeËnost ovise o nepromjenjivim zakonima.(CTBH 28, 1890.; CD 29)

Um jaËa ako se njime ispravno postupa. — Ljudi naodgovornim poloæajima, kojima je poklonjeno veliko povjere-nje, trebaju svaki dan donositi odluke o kojima ovise rezultatiod velikog znaËaja. Oni Ëesto trebaju brzo misliti, a to moguuspjeπno postiÊi samo oni koji prakticiraju strogu umjerenost.Pravilnim postupanjem s tjelesnim i mentalnim snagama ja-Ëa se um. Ako napetost nije prevelika, sa svakim optereÊe-njem dolazi i nova, svjeæa snaga.

Ali Ëesto je, zbog nepravilne prehrane, rad onih koji mo-raju razmatrati vaæne planove i donositi vaæne odluke — oteæan.PoremeÊen æeludac dovodi do poremeÊenog, nesigurnog sta-nja uma. Ovo Ëesto vodi k razdraæljivosti, osornom i nepra-vednom ponaπanju i postupcima. Mnogi od planova koji sumogli biti na dobrobit ËovjeËanstva, bili su odloæeni u stranu,dok su se mnoge nepravedne, okrutne, Ëak i tiranske mjere,sprovodile kao rezultat bolesnog stanja, πto je nastalo zbogloπih navika u prehrani. (Put u bolji æivot, 190,191)

Izbjegavajte prekomjeran rad. — Sluπam o radnicimaËije se zdravlje ruπi pod pritiskom odgovornosti koje nose. Takone treba biti. Bog æeli da se sjetimo da smo smrtni ljudi. Nepretrpavajmo se poslom. Ne smijemo biti pod optereÊenjemkoje Êe iscrpljivati naπe tjelesne i umne snage. Potrebno namje joπ suradnika, da bi se neπto od tereta skinulo s pleÊa

444

419

onih koji su u ovom trenutku vrlo teπko natovareni. (RH, 28.travnja 1904.; Ev 660)

Spajanje dvije godine u jednu. — Studentu ili uËenikukoji æeli u jednoj godini zavrπiti dvije, ne bi trebalo dopustitida ostvari svoje namjere. Dvostruki posao znaËi kod mnogihljudi preoptereÊivanje uma i zanemarivanje tjelesnih aktivno-sti. Nije razumno oËekivati da Êe um asimilirati prekomjernedoze hrane za um; osim toga, veliki je grijeh preopteretiti umbuduÊi da to znaËi i preoptereÊenje organa za probavu. (CT296, 1913.)

Prekomjerno uËenje umanjuje sposobnost vladanjasobom.34 — PoveÊavajuÊi priljev krvi u mozak, i prekomjernouËenje stvara bolesnu razdraæljivost koja umanjuje snagu sa-mosvladavanja i vrlo Ëesto daje maha iznenadnim zanosimai hirovima. Tako se otvaraju vrata poroku. Zlouporaba ili ne-uporaba tjelesnih sila najodgovornija je za plimu pokvareno-sti koja se πiri svijetom. “Ponos, izobilje kruha i bezbriæanmir” smrtni su neprijatelji ljudskog napretka u ovome nara-πtaju kao i onda kad su prouzroËili uniπtenje Sodome. (Odgoj,187)

RazliËiti predmeti razmiπljanja. — BaveÊi se iskljuËivojednim podruËjem razmiπljanja, um Ëesto gubi ravnoteæu. Alisvaka se sposobnost moæe bez opasnosti izloæiti naporu akosu umne i tjelesne snage podjednako optereÊene te ako sepredmeti prouËavanja mijenjaju. (Odgoj, 187)

Ne zanemarujmo izuËavanje prirodnih znanosti. — Mno-go bi se viπe moglo postiÊi u djelu samoobrazovanja kad bi-smo sagledali sve svoje prilike i prednosti. Istinsko obrazovanjemnogo je viπe od onoga πto ga πkole mogu dati. Iako se prou-Ëavanje znanosti ne smije zanemariti, postoji i viπe obrazovanjekoje se moæe steÊi jedino kad se uspostavi æivotna veza s Bo-gom. Neka se svaki uËenik prihvati svoje Biblije i tako poveæes velikim UËiteljem. Neka se um uvjeæba i nauËi redu da bi

34 Vidi poglavlje 54, “Pretjerivanje u uËenju”.

445

Mentalna higijena


se mogao suoËiti s teπkim problemima prilikom potrage zaboæanskom istinom. (Isusove usporedbe, 225)

OneËiπÊen zrak πteti umnim sposobnostima. — Mnogiljudi stalno se æale i trpe razliËite neugodnosti. To se dogaagotovo uvijek zbog toga πto ne rade mudro ili πto ne poπtujuzakone zdravlja. Oni Ëesto predugo ostaju unutra, u zagrija-nim prostorijama, punim zagaenog zraka. U takvim okolno-stima oni se bacaju na intenzivno uËenje, prouËavanje ili pi-sanje, gotovo bez tjelesnih aktivnosti ili promjene u poslu.Posljedica je spori krvotok i slabljenje umnih sposobnosti. (4T264, 1876.)

Klonimo se πtetnih obiËaja. — Svaki postupak koji slabiËovjekovu tjelesnu ili umnu snagu onesposobljuje ga za slu-æbu njegovom Stvoritelju. (Velika borba, 374)

Kako oËuvati umne snage. — Onaj tko je spreman unijetijednostavnost u sve svoje navike, tko obuzdava apetit i pro-htjeve, vlada svojim strastima, moÊi Êe saËuvati svoje umnesnage u stanju u kojem Êe one biti jake, aktivne i vitalne,brze da uoËe sve ono πto zahtijeva razmiπljanje ili djelovanje,brze da naprave razliku izmeu svetog i nesvetog i spremneda se prihvate svakog posla na slavu Bogu i na dobro ljudi.(ST, 29. rujna 1881.; 2BC 1006)

ElektriËne struje utjeËu na æivotne snage. — Tjelesnaneaktivnost slabi umnu, ali i moralnu snagu. Æivci mozga,povezani s cijelim tijelom, sredstvo su preko kojega Nebo ko-municira s Ëovjekom i utjeËe na njegov unutarnji æivot. Sveπto sprjeËava protok elektriËne struje u æivËanom sustavu, sla-beÊi tako æivotne snage i umanjujuÊi umne sposobnosti, sma-njuje i moralnu osjetljivost. (Odgoj, 187)

Neovisno razmiπljanje i moralno razluËivanje. — Ob-razovanje koje se sastoji od vjeæbanja pamÊenja i ne ohrabrujesamostalno razmiπljanje, ima moralne posljedice o kojima semalo razmiπlja. Kad uËenik ærtvuje sposobnost samostalnograsuivanja i zakljuËivanja, postaje nesposoban razlikovati istinu

446

421

35 Vidi poglavlje 11, “ProuËavanje Biblije i um”.

od laæi i pada kao lak plijen prijevare. Nije ga teπko navestida se povede za tradicijom i obiËajima. (Odgoj, 207)

NauËene za postizanje najviπih rezultata. — Tjelesne iumne snage, zajedno s osjeÊajima, treba uËiti da mogu po-stiÊi najviπe rezultate. (Pamphlet, The Circulation of Our HealthJournals, str. 1, 1901.; CH 445)

ProuËavanje prirode jaËa sposobnosti. — Ove pouke,izvuËene neposredno iz prirode, odlikuju se jednostavnoπÊu ineporoËnoπÊu i upravo zato su neizrecivo dragocjene. Svimasu potrebne pouke koje dolaze iz ovog izvora. VeÊ sama ljepotaprirode odvraÊa duπu daleko od grijeha i svjetovnih Ëari i pri-bliæava je neporoËnosti, miru i Bogu. Misli uËenika vrlo suËesto preokupirane ljudskim teorijama i nagaanjima koja selaæno nazivaju znanoπÊu i filozofijom. Upravo zato oni mora-ju uspostaviti tijesnu vezu s prirodom. Neka shvate da djelastvaranja i krπÊanstvo slave istog Boga. Neka nauËe da seduhovno i prirodno nalazi u savrπenom meusobnom skla-du. Neka sve πto njihove oËi vide i ruke opipaju iskoriste kaopouku prilikom izgradnje karaktera. Tako Êe ojaËati svoje umnesnage, karakter Êe se razviti i cijeli æivot oplemeniti. (Isusoveusporedbe, 12)

ProuËavanje Biblije daje snagu umu.35 — Oni koji Ëeznuza znanjem da bi mogli biti na blagoslov bliænjima, i sami Êeprimiti blagoslov od Boga. ProuËavanje Njegove RijeËi natje-rat Êe njihove umne snage na ozbiljnu djelatnost. DoÊi Êe doπirenja i razvijanja sposobnosti i um Êe steÊi novu snagu idjelotvornost. (Isusove usporedbe, 225)

ObraÊenje uklanja iz uma tamu neznanja. — Boæja voljaotkriva se u Bibliji. Istine Boæje rijeËi su rijeËi Najviπega. »o-vjek koji dopusti da te istine postanu dio njegovog æivota, sâmu svakom pogledu postaje novo stvorenje. On ne dobiva noveumne snage, veÊ se uklanja tama koja je zbog neznanja i grijehazamaglila njegov razum. RijeËi “Dat Êu vam novo srce”, znaËe

447

Mentalna higijena


“Dat Êu vam nov um”. Promjena srca uvijek je praÊena ja-snim osvjedoËenjem o krπÊanskoj duænosti razumskim prihva-Êanjem istine. »ovjek koji Boæjoj rijeËi poklanja neposrednupozornost uz mnogo molitve, zadobit Êe moÊ jasnog razmi-πljanja i zdravog prosuivanja, onako kao da je, obrativπi seBogu, dostigao viπu razinu inteligencije. (RH, 18. prosinca 1913.;ML 24)

423

DIO XI.

EMOCIONALNI PROBLEMI


425

48

KRIVNJA

Krivnja slabi æivotne snage. — Æalost, strahovanje, neza-dovoljstvo, griænja savjesti, krivnja i nepovjerenje vode do slomaæivotne snage te otvaraju vrata propadanju i smrti. (Put u boljiæivot, 149)

Kako se osloboditi krivnje. — Ovaj osjeÊaj krivnje morase staviti u podnoæje golgotskog kriæa. Svijest o greπnom stanjuotrovao je izvore æivota i istinske sreÊe. Zato Isus kaæe: Poloæiih na mene; ja Êu uzeti tvoje grijehe i dat Êu ti mir. Ne uniπtavajviπe svoje samopoπtovanje jer sam te ja kupio cijenom svojekrvi. Ti si moj i ja Êu ojaËati tvoju oslabljenu volju i uklonitÊu griænju savjesti koja te muËi zbog grijeha.

Zatim obrati svoje zahvalno srce, uzdrhtalo zbog nesigur-nosti, i Ëvrsto se uhvati za nadu koja ti se nudi. Bog primatvoje slomljeno i skruπeno srce i nudi ti besplatni oprost. Nuditi posvajanje u svoju obitelj, uz milost da svladaπ svoje slabosti,dok Êe te dobri Isus voditi korak po korak ako Mu daπ rukui dopustiπ da te vodi. (Lt 38, 1887.)

Isus daje oprost. — Sotona nastoji odvratiti naπe misliod moÊnog PomoÊnika namjeravajuÊi nas navesti da razmi-πljamo o pokvarenosti svoje duπe. Iako vidi krivnju iz proπlosti,Isus opraπta. Zato Ga nemojmo sramotiti sumnjom u Njegovuljubav. (Lt 2, 1914.; TM 518)

Njegova ljubav oslobaa krivnje. — Ljubav koja od KristazraËi kroz cijelo naπe biÊe sila je koja daje i obnavlja æivot.Njezin dodir zdravlja dopire do svakog vitalnog dijela naπega

452

451


tijela — mozga, srca, æivaca. Najviπe sile biÊa potaknute sukroz tu ljubav na aktivnost. Ta ljubav oslobaa duπu od krivnjei æalosti, straha i zabrinutosti koji razaraju æivotne snage. Njuprate vedrina i smirenost. Ona usauje u duπu radost, kojune moæe razoriti niπta πto je zemaljsko — radost u Duhu Svetom— radost koja donosi zdravlje, koja donosi æivot. (Put u boljiæivot, 60,61)

NajveÊem greπniku potreban je najveÊi Spasitelj. — Akosebe vidiπ kao najveÊeg greπnika, Krist je upravo ono πto titreba — najveÊi Spasitelj. Podigni glavu, odvrati pogled odsamog sebe, od svojeg grijeha i usmjeri ga k podignutom Spa-sitelju; odvrati pogled od otrovnog ujeda zmije k Boæjem Ja-njetu koje uzima na sebe grijehe svijeta. (Lt 98, 1893.)

On Êe dati odmor. — On je nosio teret naπe krivnje.On Êe uzeti jaram s naπih umornih lea. On Êe nam datiodmor. On Êe ponijeti i teret brige i straha. On nas pozivada bacimo na Njega sve svoje brige; jer nas On nosi na svomesrcu. (Put u bolji æivot, 35)

Nisu svi grijesi podjednako veliki. — Bog ne smatrasve grijehe jednako velikima. Po Njegovoj ocjeni, sliËno kao ipo ljudskoj, postoje stupnjevi krivnje. Ali ma kako beznaËaj-no ovo ili ono zlo djelo moæe izgledati u ljudskim oËima, predBogom ni jedan jedini grijeh nije mali. Ljudski sudovi su pri-strani i nesavrπeni, ali Bog sve ocjenjuje onako kako stvarnojest. Pijanca preziru i kaæu da ga njegov grijeh iskljuËuje izNeba; dok oholost, sebiËnost i zavist preËesto prolaze bez ukora.Meutim, ti su grijesi Bogu posebice mrski zato πto se su-prote dobroti Njegova karaktera i ozraËju nesebiËne ljubavikoje vlada bezgrjeπnim svemirom. Netko tko upadne u kojiod teπkih grijeha moæe osjetiti svoju sramotu i bijedu i potrebuza Kristovom miloπÊu, ali oholost ne osjeÊa nikakve potrebei srce se zatvara za Krista i beskrajne blagoslove koje On donosi.(Put Kristu, 23,24)

Onima koji su sagrijeπili potreban je pozitivan pristup.— Potajnim ili uzajamnim optuæivanjima nitko nikada nije

453

427

postao bolji. Kada iskuπanoj duπi govorimo o njezinoj krivnji,nju to neÊe ispuniti odluËnoπÊu da se popravi. Duπu koja grijeπii koja je razoËarana uputite na Onoga koji moæe spasiti svekoji dolaze k Njemu. Prikaæite joj πto moæe postati KristovommiloπÊu. Recite joj da u njoj nema niËega πto bi joj mogloposluæiti kao preporuka pred Bogom, nego da je Krist umroza nju kako bi ona mogla biti prihvaÊena u Ljubljenome. Na-dahnite je nadom tumaËeÊi joj da u Kristovoj snazi moæe bitibolja. IstiËite joj moguÊnosti koje njoj stoje na raspolaganju.Uputite je na vrhunce koje ona moæe osvojiti. Pomozite jojda se uhvati za Gospodnju milost, da se osloni na Njegovusilu praπtanja. Isus Ëeka da je zagrli svojom rukom, da jojdade silu da æivi plemenitim æivotom punim vrlina. (MS 2,1903.)

Sotona pojaËava osjeÊaj krivnje. — Boæji narod je ovdje[Zaharija 3] prikazan kao da se radi o zloËincu na sudu. Joπua,veliki sveÊenik, traæi blagoslov za svoj narod koji je u velikojnevolji. Dok se on moli pred Bogom, Sotona mu stoji s desnestrane kao protivnik. Optuæuje Boæju djecu trudeÊi se da nji-hov sluËaj prikaæe u πto oËajnijem svjetlu. On pred Gospodi-nom navodi njihova zla djela i njihove nedostatke. Prikazujenjihove mane i propuste nadajuÊi se da Êe oni u KristovimoËima izgledati tako loπi da im neÊe priskoËiti u pomoÊ u nji-hovoj velikoj potrebi. Joπua, kao predstavnik Boæjeg naroda,stoji pod prokletstvom, odjeven u prljave haljine. Svjestan gri-jeha svojeg naroda, optereÊen je i obeshrabren. Sotona sali-jeÊe njegovu duπu svijeπÊu o krivnji tako da se osjeÊa skorobeznadno. A ipak stoji kao molitelj, dok se Sotona okomiona njega. (Isusove usporedbe, 109)

Nepozivanje na Boæja obeÊanja. — Ja sam oduvijek mislilada su mnogi πtiÊenici duπevnih bolnica dospjeli tamo zbogdoæivljaja sliËnih mojima. Njihova savjest bila je pogoena osje-Êajem grijeha, a njihova slabaπna vjera nije se usuivala zatra-æiti Boæji oprost. Oni su sluπali opÊeprihvaÊene opise pakla,sve dok to nije poËelo lediti samu krv u njihovim æilama ikao vatrenim æigom utiskivati znakove na ploËama njihovogsjeÊanja. Na javi ili u snu, ta zastraπujuÊa slika stalno im je

454

Krivnja


bila pred oËima, sve dok se stvarnost nije utopila u maπtu ioni gledali joπ samo splet plamenova prikazanog im pakla iËuli samo krike osuenih. Razum je siπao sa svojeg mjesta,a mozak je bio ispunjen nepodnoπljivim prikazima straπnogsna. Oni koji nauËavaju nauk o vjeËnom paklu dobro bi biloda bolje razmisle o svojoj ovlaπtenosti da πire takvo okrutnovjerovanje. (IT 25,26, 1855.)

Kriza Ëesto upuÊuje na izvor snage. — Bog ljude Ëestodovodi u krizu æeleÊi im skrenuti pozornost na njihove sla-bosti i uputiti na izvor snage. Ako se budu molili i bdjeli umolitvi, boreÊi se hrabro, njihove slabe strane postat Êe jake.U Jakovljevom iskustvu moæemo naÊi mnogo dragocjenih po-uka za nas same. Bog je govorio Jakovu da on u svojoj snazinikada ne bi mogao izvojevati pobjedu i da se mora boriti sBogom za silu odozgo. (MS 2, 1903.)

Sjetite se Kristove milosti. — Kad je bjeæao iz oËin-skog doma nakon πto je zgrijeπio prevarivπi Ezava, Jakov jebio optereÊen osjeÊajem krivnje. Bio je osamljen i prognan,odvojen od svega πto mu je æivot Ëinilo vrijednim, pa je nje-govu duπu najviπe muËila pomisao i strah da ga je njegovgrijeh odvojio od Boga, da ga je Nebo odbacilo.

Obuzet æaloπÊu, legao je na golu zemlju da se odmori.Bio je okruæen samotnim bregovima i zvjezdanim nebom. Dokje spavao, Ëudesna svjetlost prodrla je u njegov san; i gle,nejasni obrisi beskrajnih ljestava kao da su se uzdizali s poljanena kojoj je leæao sve do samih nebeskih vrata. A na ljestvamaBoæji aneli koji se penju i silaze, dok iz slavnih visina odje-kuje boæanski glas objavljujuÊi vijest utjehe i nade.

Tako je Jakov upoznao Onoga koji moæe zadovoljiti potrebei Ëeænje njegove duπe — upoznao je Spasitelja. Ispunjen ra-doπÊu i zahvalnoπÊu, motrio je ukazani put kojim on, grjeπnik,moæe obnoviti zajedniπtvo s Bogom. Tajanstvene ljestve iz nje-gova sna predoËavale su Isusa, jedinog posrednika izmeuBoga i Ëovjeka. (Put Kristu, 14,15)

Teret krivnje kao uzrok mnogih bolesti. — Oduzeti jeu Kristu naπao izljeËenje i za duh i za tijelo. Duhovno izljeËenje

455

429

bilo je praÊeno obnovom tijela. Preko ove pouke ne smije seolako prijeÊi. Danas postoje tisuÊe koji pate od bolesti tijelai koji, kao i oduzeti, Ëeznu za vijeπÊu “Oproπteni su ti grijesi.”Teret grijeha sa svojim nemirom i nezadovoljenim æeljamaosnova je njihove bolesti. Oni ne mogu naÊi olakπanje dokne dou Iscjelitelju duπe. Mir koji samo On moæe dati pruæitÊe snagu umu i zdravlje tijelu. (Isusov æivot, 208)

Neznanje nije uklonilo krivnju. — Da su znali kako muËeOnoga koji je doπao spasiti grjeπni ljudski rod od vjeËne pro-pasti, obuzela bi ih griænja savjesti i uæas. Meutim, njihovoneznanje nije uklonilo njihovu krivnju, jer su imali prilikuupoznati i prihvatiti Isusa kao svojega Spasitelja. (Isusov æi-vot, 618)

Ne umanjivati krivnju izgovaranjem za grijeh. — Nepokuπavajmo umanjiti krivnju izgovarajuÊi se za grijeh. Mimoramo prihvatiti Boæju sliku grijeha koja je straπna. VeÊ samaGolgota moæe otkriti straπnu veliËinu grijeha. Kad bismo samimorali nositi svoju krivnju, ona bi nas satrla. Ali Onaj kojinije okusio grijeha, stao je na naπe mjesto i, premda nevin,ponio je naπe prijestupe. “Ako priznamo grijehe svoje, vjeranje on i pravedan: otpustit Êe nam grijehe i oËistiti nas odsvake nepravde.” (1. Ivanova 1,9) (MB 116, 1896.)

Ponizne duπe priznaju svoju krivnju. — Oni koji nisuponizili svoje duπe pred Bogom priznavanjem krivnje, joπ uvijeknisu ispunili prvi uvjet da ih Bog prihvati. Ako nismo doæiv-jeli pokajanje kojeg se ne treba stidjeti i priznali svoje grije-he uz istinsko pokoravanje duπe i skruπen duh, s gnuπanjemnad svojim bezakonjem, mi zapravo nikada i nismo istinskitraæili oprost grijeha. Pa ako nikada nismo traæili, mi nikadanismo ni dobili mir od Boga. Jedini razlog zaπto nam moædanisu oproπteni grijesi iz proπlosti jest u tome πto nismo voljniponiziti svoja ohola srca i sloæiti se s uvjetima danim u rijeËiistine.

Postoji vrlo izriËita uputa o ovom pitanju. Priznanje grijeha,javnog ili tajnog, treba poteÊi iz srca, izraæeno slobodnom vo-ljom. Ono se ne treba zahtijevati od greπnika. Ne treba ga

456

Krivnja


36 Vidi: Put Kristu, poglavlja: “Pokajanje”, “Priznanje” i “Vjera i pri-hvaÊanje”.

Ëiniti na drzak, neozbiljan i nemaran naËin niti treba biti iz-nueno od strane onih koji nemaju pravi doæivljaj i razumije-vanje odvratne naravi grijeha. Priznanje koje je pomijeπanosa suzama i æaloπÊu, koje je slika izlijevanja najveÊih dubinaljudske duπe, nalazi svoj put k Bogu koji je beskrajno æalo-stiv. Psalmist kaæe: “Blizu je Jahve onima koji su skrπenasrca, a klonule duπe spasava.” (Psalam 34,19) (5T 636,637,1889.)

Najvaænije je odreÊi se grijeha. — Evo kako ti sebe dovo-diπ pod osudu nastavljajuÊi grijeπiti. Prestani grijeπiti, u Kri-stovoj sili. Sve je uËinjeno da uz tebe poËiva milost, da grijehu tvojim oËima uvijek bude mrzak kao πto je stvarno mrzak.“Ako tko i sagrijeπi”, on se ne treba predati oËajavanju nitigovoriti kao Ëovjek koji je izgubljen za Krista. (Lt 41, 1893.)

Bog opraπta svima koji Mu dolaze. — Bog pravedno osu-uje sve one koji Krista ne prihvaÊaju za svojeg osobnog Spa-sitelja, a opraπta svakoj duπi koja Mu dolazi u vjeri i osposob-ljava je da Ëini djela Boæja i da vjerom postane jedno s Kri-stom. ... Gospodin je dao sve potrebne uvjete koji su Ëovjekupotrebni da dobije potpuno i besplatno spasenje i bude “sav”u Njemu. Bog æeli da Njegova djeca imaju sjajne zrake Sun-ca Pravde kako bi svi bili obasjani svjetlom istine. Bog je omo-guÊio spasenje svijeta po beskrajno visokoj cijeni, cijenidarovanja svojeg jedinoroenog Sina. Apostol postavlja pita-nje: “Ta on ni svojega Sina nije poπtedio, nego ga je za svenas predao! Kako nam onda s njime neÊe sve darovati?” (Rim-ljanima 8,32) Stoga, ako ne budemo spaπeni, krivnja neÊe bitina Bogu, veÊ na nama πto nismo suraivali s boæanskim silama.Naπa volja nije se poistovjetila s Boæjom voljom. (RH, 1. stu-denoga 1892.; 1SM 375)

Nada za sve.36 — Nitko nema razloga da se preda razoËa-ranju i padne u oËaj. Moæda Êe ti Sotona pristupiti okrutnimrijeËima: “Tvoj sluËaj je beznadan. Za tebe nema moguÊnosti

457

431

otkupa.” Ipak, za tebe postoji nada u Kristu. Bog od nas netraæi da pobjeujemo u svojoj sili. On nas poziva da Mu pri-stupimo. Bez obzira na teπkoÊe u kojima radimo, koje lomenaπu duπu i tijelo, On Ëeka na priliku da nas uËini slobod-nima. (MH 249, 1905.)

Krivnja


49

ÆALOST

Krπi æivotne snage. — Æalost, strahovanje, nezadovolj-stvo, griænja savjesti, krivnja i nepovjerenje vode do slomaæivotne snage te otvaraju vrata propadanju i smrti. (Put u boljiæivot, 149)

Ometa cirkulaciju krvi. — Tuga umrtvljuje cirkulacijuu krvnim æilama i æivcima ometajuÊi funkciju jetre. Ona ometai proces probave i metabolizam i vodi suπenju sræi cijelog or-ganizma. (Lt 1, 1883.)

Ne moæe ukloniti ni jedno jedino zlo. — Æalost i ank-sioznost37 ne samo πto ne mogu ukloniti ni jedno jedino zlo,veÊ mogu uËiniti veliko zlo. S druge strane, vedrina i nadane samo πto obasjavaju stazu drugih, nego su i “æivot onimakoji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu” (Izreke 4,22).— (ST, 12. veljaËe 1885.; AH 431)

On se brine u svakoj situaciji. — Ne smijemo dopustitida buduÊnost svojim teπkim problemima, svojim nepovoljnimizgledima uËini da naπa srca klonu, koljena klecaju i rukepadaju. “U moje nek’ doe okrilje”, kaæe SvemoguÊi, “nekasklopi mir sa mnom, mir neka sklopi sa mnom!” (Izaija 27,5)Oni koji svoj æivot povjere Njegovom vodstvu i stupe u Njegovusluæbu, nikada neÊe doÊi u poloæaj za koji se On nije unaprijedpobrinuo. Bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo, akosmo “tvorci rijeËi”, mi imamo Vou koji Êe upravljati naπim

37 Zabrinutost bez pravog razloga.

459

458

433

koracima; πto god nas muËilo, mi imamo pouzdanog Savjetnika;bez obzira na naπe tuge, æalosti ili samoÊu, mi imamo Prijateljakoji suosjeÊa. (MH 248,249, 1905.)

IπËekivanje nevolje udvostruËuje terete. — Mi æivimou svijetu patnje. PoteπkoÊe, kuπnje i brige oËekuju nas i nanaπem putu za nebeski dom. Meutim, postoje mnogi koji stal-nim oËekivanjem nevolje udvostruËuju terete æivota. Ako sesuoËe s nevoljom ili razoËaranjem, misle da Êe sve propasti,da je njihova sudbina najteæa, da Êe sigurno pasti u oskudi-cu. Oni time navlaËe na sebe bijedu i bacaju sjenku na sveoko sebe. Sam æivot im postaje teretom.

Ali tako ne treba biti. Za promjenu tijeka njihovih mislipotreban je odluËan napor. A ta se promjena moæe ostvariti.Njihova sreÊa u ovom æivotu, i ona za vjeËni æivot, ovise otome hoÊe li usredotoËiti svoje misli na ono πto razvedrava.Pomozite im da skrenu svoj pogled s tamne slike u svojojmaπti k blagoslovima i dobrima πto ih je Bog posuo po nji-hovoj stazi, a iza njih k onim nevidljivim i vjeËnim. (Put ubolji æivot, 154)

Bacanje sjenke. — Nije mudro skupljati sve neugodneuspomene iz proπlosti, nepravde i razoËaranja, razgovarati onjima i tuæiti se na njih sve dok nas ne svlada obeshrabrenost.Obeshrabrena duπa puna je mraka, ona onemoguÊuje boæanskojsvjetlosti da sjaji iz njezinog srca i tako baca sjenku na putsvojih bliænjih. (Put Kristu, 102)

Govori o blagoslovima, manje o nevoljama. — Boæjamilostiva dobrota prema nama velika je i silna. Bog nikadaneÊe ostaviti niti se odreÊi onih koji se uzdaju u Njega. Kadbismo manje govorili o svojim kuπnjama, a viπe o Boæjoj milostii dobroti, zakljuËili bismo da smo se u velikoj mjeri uzdigliiznad svoje sumornosti i neizvjesnosti. BraÊo moja i sestre,vi koji mislite da ste kroËili na mraËnu stazu i da, poput robljau Babilonu, morate vjeπati svoje harfe o vrbe, pokuπajmo svedrom pjesmom.

Moæda Êete reÊi: Kako da pjevam s ovako mraËnim izgle-dima, s teretom tuge i æalosti na svojoj duπi? Ipak, jesu li

460

Æalost


nas zemaljske tuge liπile prisutnosti svemoguÊeg Prijatelja kojegimamo u Isusu? Zar divna Boæja ljubav u daru Njegovog dragogSina ne treba biti predmet naπe trajne radosti? Kada svojemolbe donesemo k prijestolju milosti, ne zaboravimo prinijetii himne zahvalnosti. “Pravo me πtuje onaj koji prinosi ærtvuzahvalnu.” (Psalam 50,23) Sve dok je æiv naπ Spasitelj, miimamo razlog za neprestanu zahvalnost i hvalospjeve. (RH,1. studenoga 1881.; 2SM 268,269)

Odagnajte nekontroliranu æalost (savjet jednoj oæaloπ-Êenoj obitelji). — Vi ste, kao nekada Job, mislili da imaterazloga za æalost i niste dopuπtali utjehu. Je li to bilo razumno?Vi znate da je smrt sila kojoj se nitko ne moæe oduprijeti, avi ste svoj æivot svojom uzaludnom æaloπÊu uËinili gotovo ne-upotrebljivim. Vaπi osjeÊaji su bili neπto malo manje od pobuneprotiv Boga. Vidjela sam vas kako se svi bavite gubitkom drageosobe i kako se predajete svojim uznemirujuÊim osjeÊajima,sve dok vaπe buËne demonstracije æalosti ne uËine da anelisakriju svoje lice i uklone se s mjesta dogaaja.

PredajuÊi se ovako svojim osjeÊajima, jeste li se sjetilida imate Oca na Nebu koji je dao svojeg jedinca Sina da umreza nas da smrt ne bi viπe bila vjeËni san? Mislite li na to daje Gospodar æivota i slave proπao kroz vrata groba, osvijetlivπiga svojom prisutnoπÊu? Evo πto kaæe ljubljeni uËenik: “Piπi!Od sada blaæeni mrtvi koji umiru u Gospodinu! Da, govoriDuh, neka otpoËinu od svojih trudova! Jer prate ih djela nji-hova.” Apostol je dobro znao o Ëemu govori kad je pisao terijeËi; ali kada se predate nekontroliranoj æalosti, mislite lida je vaπe ponaπanje u skladu s utjehom koju one izraæava-ju? (5T 313, 1885.)

Bavljenje sobom je sebiËnost (savjet propovjedniku skr-hanom æaloπÊu). — Zapravo, brate ......, posebna je vrsta sebiË-nosti kada si u mislima obuzet sobom. To nikako ne liËi naapostola Pavla koji je bio Ëovjek pun slabosti, a ipak se umislima najmanje bavio sobom. On je trpio kuπnje i nevoljekakve ti nikada nisi doæivio niti Êeπ ikada biti pozvan da ihpodneseπ, pa ipak se odvraÊa od njih i ne provodi vrijeme urazmiπljanju o njima, veÊ veliËa Boæju slavu.

461

435

Tvoja æena je bila izloæena bolesti i smrti. Tvoja æalost jebila toliko jaka koliko i sve tvoje druge nevolje. Ti si njeænoËuvao tu svoju æalost i vrlo rado si se bavio njome dopuπtajuÊida tvoj um i misli budu sebiËno obuzeti tom tvojom æaloπÊu,zbog Ëega je trpjelo tvoje zdravlje. Potom je i smrt tvoje kÊeribila doista tuæan udarac; ipak, i drugi su proπli isto, u joπteæim okolnostima. Ti si dopustio da te ta nevolja skrπi; stal-no si razmiπljao o tome, govorio o tome i muËio svoju duπuzbog neËega πto nisi mogao promijeniti ili ublaæiti. Grijeh jeodnositi se prema bilo kojoj od tih nevolja onako kako si toti uËinio.

Ja znam o Ëemu govorim. Ako dopustimo da nam umbude pomraËen æaloπÊu, hrana se ne probavlja, a rezultat jeslaba ishranjenost organizma. (Lt 1, 1883.)

Æalost izaziva snaæan pritisak krvi u mozak (osobnoiskustvo). — RadeÊi tako, govoreÊi i piπuÊi, iz Battle Creekasam dobila pisma razoËaravajuÊeg karaktera. »itajuÊi ta pi-sma, osjeÊala sam neizrecivu potiπtenost duha, πto je preraslou agoniju uma i to je, kako mi se Ëinilo, za kratko vrijemeparaliziralo moje æivotne snage. Tri noÊi gotovo da uopÊe ni-sam spavala. Misli su mi bile uznemirene i uzbuene.

Svoje osjeÊaje skrivala sam od svojeg supruga i od lju-bazne obitelji s kojom smo bili zajedno πto sam bolje mogla.Za moj problem niti za teret mojeg uma nitko nije znao doksam se pridruæivala obitelji prilikom jutarnjeg i veËernjeg bo-gosluæja i dok sam se trudila svoj teret poloæiti na velikogNositelja tereta. Ali moje molitve su izlazile iz srca rastrganogboli; te moje molitve bile su slomljene i isprekidane zbog ne-kontrolirane æalosti. Krv je pod velikim tlakom jurila u mojmozak, zbog Ëega sam teturala i gotovo pala. Krv mi je Ëestotekla iz nosa, osobito nakon pokuπaja da piπem. Bila samprisiljena ostaviti pisanje, ali nisam mogla odbaciti teret uz-nemirenosti i odgovornosti koji je poËivao na meni. (1T 576,577,1867.)

©to uËiniti s tugom. — Jesi li danas obuzet tugom? Us-mjeri svoje oËi na Sunce Pravde. Ne pokuπavaj prilagoditi svesvoje teπkoÊe, veÊ se okreni k svjetlu, k Boæjem prijestolju.

462

Æalost


©to Êeπ tamo vidjeti? Dugu saveza, æivo Boæje obeÊanje. Is-pod duge je sjediπte milosti. Svatko, naime, tko iskoristi da-ne uvjete milosti i zasluge Kristovog æivota i smrti, u dugisaveza steÊi Êe blaæeno uvjerenje da ga Otac prihvaÊa doklegod traje Boæje prijestolje.

Potrebna ti je vjera. Ne daj da se ona koleba. Bori se udobroj borbi vjere i uhvati se Ëvrsto za vjeËni æivot. Bit Êe tookrutna borba, ali se bori ne pitajuÊi za cijenu jer su BoæjaobeÊanja „da“ i „amen“ u Kristu Isusu. Stavi svoju ruku uKristovu ruku. Potrebno je svladati odreene teπkoÊe, a an-eli koji obiluju snagom priteÊi Êe u pomoÊ Boæjem narodu.Pogledaj u Sion, poæuri k divnome gradu. Pobjednika oËekujeslavna kruna i haljina satkana na nebeskom razboju. IakoÊe Sotona na tvoj put baciti svoju paklenu sjenku i pokuπatiod tvojih oËiju sakriti tajanstvene ljestve koje spajaju zemljui Boæje prijestolje, po kojima se uspinju i silaze aneli, sluæ-beni duhovi u sluæbi onima koji Êe baπtiniti spasenje, ti æurisvojim putem prema gore, postavljaj svoje noge s preËke napreËku i napreduj prema gore, k prijestolju SvemoguÊega. (UndMS 23)

Oni koji suosjeÊaju nisu uvijek prijatelji. — Ako suosobe koje te okruæuju od onih koje uopÊe ne pokuπavajuskrenuti tok tvojih razgovora i tok tvojih misli, ako suosje-Êaju s tobom u svim tvojim dojmovima, kao da su svi onistvarnost — πto si manje u druπtvu takvih, to bolje. Oni nisutvoji prijatelji, veÊ tvoji najgori neprijatelji. Gospodin æeli dabudeπ radostan.

Ti si sahranio voljene prijatelje, a uËinila sam to i ja, alise ne usuujem pitati: Zaπto si me bacio u peÊ? Zaπto samuvijek iznova bila izloæena nevoljama? Odgovor mi se vraÊau cijelosti: “©to ja Ëinim, ti sada ne znaπ, ali shvatit Êeπ poslije.”(Ivan 13,7)

Boæje namjere Ëesto su obavijene tajnom i neshvatljivesu ograniËenim umovima. Ali Onaj koji vidi kraj od poËetka,zna bolje nego mi. Trebamo se oËistiti od onoga πto je tjelesno,usavrπiti svoj krπÊanski karakter kako bismo mogli obuÊi haljinuKristove pravednosti. (Lt 1, 1883.)

463

437

Rad za druge umanjuje æalost. — Apostol je zaboraviosvoje patnje koje su se pribliæavale suosjeÊajuÊi s onima kojeje upravo trebao ostaviti da se bore s predrasudama, mrænjomi progonstvom. Onih nekoliko krπÊana koji su ga pratili domjesta pogubljenja Pavao se trudio ojaËati i ohrabriti ponavlja-juÊi im obeÊanje koje je dano progonjenima radi pravde. Uvje-ravao ih je da niπta neÊe ostati neispunjeno od svega onogaπto je Gospodin rekao za svoju prokuπanu i vjernu djecu.

Oni Êe kratko vrijeme moæda imati teπkoÊa zbog brojnihkuπnji; moæda Êe biti liπeni zemaljske udobnosti; ali Êe njihovasrca ipak moÊi biti ohrabrena obeÊanjem o Boæjoj vjernosti,koje kaæe: “Znam komu sam vjerovao i siguran sam da onmoæe saËuvati povjereno mi blago do onoga Dana.” (2. Timoteju1,12) Uskoro Êe noÊ nevolje i patnje doÊi svojem kraju, a tadaÊe osvanuti divno jutro mira i savrπenog dana. (RH, 4. sijeËnja1912.)

Najbolji utjeπitelji. — Oni koji su podnijeli najteæe tugeËesto drugima donose najveÊu utjehu, donoseÊi sunce kudagod se kreÊu. Takvi su bili proËiπÊeni i oplemenjeni svojimnevoljama; nisu izgubili povjerenje u Boga kad su nevolje na-valile na njih, nego su se joπ ËvrπÊe uhvatili za Njegovu lju-bav i zaπtitu. Takvi sluæe kao æivi dokaz Boæje njeæne brige,Onoga koji stvara i mrak i svjetlo i koji nas Ëisti za naπedobro. Krist je svjetlo svijeta; u Njemu nema tame. Dragocjenosvjetlo! Æivimo u tome svjetlu! Oprostite se od tuge i nezado-voljstva. “Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujtese!” (HR, X/1877.; 2SM 274)

Protuotrov za æalost. — Bog je pripremio melem za svakuranu. Ima lijeka u Gileadu, tamo je i LijeËnik. NeÊeπ li sada,kao nikada dosad, prouËavati Boæju rijeË? Traæi mudrost odGospodina u svakoj teπkoj situaciji. Traæi od Isusa da ti usvakoj nevolji pokaæe izlaz, a tada Êe tvoje oËi biti otvoreneda vide lijek i da na sebe primijeniπ iscjeljujuÊa obeÊanja,zapisana u Njegovoj RijeËi.

Na taj je naËin neprijatelju uskraÊena moguÊnost da tenavede na tuæenje i nevjeru. Naprotiv, ti Êeπ primiti vjeru,nadu i hrabrost u Gospodinu. Sveti Duh dat Êe ti sposobnost

464

Æalost


jasnog gledanja, da vidiπ i cijeniπ svaki blagoslov koji Êe posluæitikao protuotrov za æalost, kao iscjeljujuÊa granËica za svakigutljaj gorËine stavljen na tvoja usta. Svaki gutljaj gorËinebit Êe pomijeπan s Isusovom ljubavlju pa Êeπ, umjesto da seæaliπ na gorËinu, shvatiti da je Isusova ljubav i milost takopomijeπana s patnjom da se ona pretvorila u tihu, svetu, po-sveÊenu radost. (Lt 65a, 1894.; 2SM 273,274)

Odvajanje od Boga donosi duπi tjeskobu. — Kristovapatnja bila je onako teπka zbog tjeskobe koju je On osjeÊaozbog odvajanja od naklonosti svojeg Oca. U trenucima kadaje podnosio onu najteæu patnju duπe, “znoj mu postade kaoguste kaplje krvi πto padahu na zemlju” (Luka 22,44). Ta stra-πna tjeskoba, taj strah izazvan miπlju da Ga je Bog ostaviou tom Ëasu Njegove velike potrebe, slika je tjeskobe i strahakoje Êe osjetiti greπnik kada prekasno shvati da ga je napu-stio Boæji Duh. (MS 134, 1905.)

Shvatit Êemo kada budemo u raju. — Zemaljsku povi-jest Ëovjek neÊe razumjeti sve dok zajedno sa svojim Otkupi-teljem ne bude hodao Boæjim rajem. “Jer Êe ih Janje kojestoji nasred prijestolja, ‘pasti i voditi na izvore æive vode’. ‘IBog Êe otrti svaku suzu’ s njihovih oËiju.” (Otkrivenje 7,17)(MS 28, 1898.)

465

439

50

BRIGA I NEMIR

Ne ubija rad, nego briga. — Ne ubija rad, nego briga.Jedini naËin da izbjegnemo brigu jest da svaki problem izne-semo Kristu. Ne budimo pesimisti. Njegujmo vedar duh. (Lt208, 1903.)

Razmiπljanje o teπkoÊama. — Neki se stalno boje i izmi-πljaju nevolje. Svakog su dana okruæeni dokazima Boæje ljubavi,svakog dana uæivaju u darovima Njegove providnosti, ali neprimjeÊuju blagoslove kojima su obasuti. Njihov se um stalnobavi neugodnostima za koje se boje da Êe ih snaÊi, a ako sei nae kakva stvarna mala poteπkoÊa, ona im tako zaslijepioËi da ne vide mnoπtvo darova na kojima bi trebali biti zahvalni.PoteπkoÊe s kojima se suoËavaju, umjesto da ih pribliæe Bogu,jedinom izvoru pomoÊi, odvajaju ih od Njega jer bude nemiri nezadovoljstvo. (Put Kristu, 106)

Briga oteæava teret. — Veoma sam uplaπena pri pomislida se nalazimo u opasnosti da Êemo, budemo li se brinuli,umnoæiti jarmove na svojim vratovima. Ne brinimo se jer nambrigom jaram postaje opak i teæak teret. »inimo sve πto mo-æemo ne brinuÊi se i uzdajuÊi se u Krista. Razmiπljajmo oNjegovim rijeËima: “Sve πto s vjerom zamolite dobit Êete.” (Matej21,22) Ove su rijeËi jamstvo da Êe sve πto svemoguÊi Spa-sitelj moæe pruæiti biti dano onima koji se uzdaju u Njega.Kao upravitelji nebeske milosti mi trebamo u molitvi traæiti,a onda s povjerenjem Ëekati Boæje spasenje. Mi ne trebamointervenirati kod Njega nastojeÊi u svojoj sili ostvariti ono πtoæelimo. Trebamo se moliti za to u Njegovo ime, a onda se

466

467


ponaπati kao oni koji vjeruju da Êe tako stvarno biti. (Lt 123,1904.)

Nije Boæja volja. — Bog ne æeli da Njegov narod budepreoptereÊen brigama. (Put Kristu, 107)

Uznemirenost vodi u bolest. — Kad su ispravljene nane-sene nepravde, onda moæemo iznijeti Bogu potrebe bolesnikau Ëvrstoj i nepokolebljivoj vjeri, u Ëemu Êe nas rukovoditi NjegovDuh. On poznaje svakog pojedinca po imenu, i On se brineza svakoga od njih kao da na Zemlji nema nikoga drugog zakoga je On dao svog ljubljenog Sina. Bolesnike bi trebalo ohra-briti da se uzdaju u Njega i budu radosni, jer je Boæja lju-bav tako velika i tako postojana. Strahovanje nad sobom la-ko vodi k slabosti i bolesti. Ako se izdignu iznad potiπtenostii sumornosti, njihovi izgledi za ozdravljenje bit Êe bolji; jer“oko je Jahvino nad onima koji ga se boje, nad onima kojise uzdaju u milost njegovu”. (Psalam 33,18) (Put u bolji æivot,140)

Prestani se brinuti (savjet prijateljici na samrti). —Stalno mislim na tebe i tvoj sluËaj i teπko mi pada spoznajada si uznemirena. Utjeπila bih te kad bi to bilo u mojoj moÊi.Zar ti Isus, dragi Spasitelj, nije tako mnogo puta bio izravnapomoÊ u trenucima opasnosti? Ne æalosti Svetoga Duha, ne-go se prestani brinuti. To je ono πto si ti mnogo puta govoriladrugima. Neka te utjeπe rijeËi onih koji nisu bolesni kao ti,a moja je molitva da ti Gospodin pomogne. (Lt 365, 1904.;2SM 253)

BrinuÊi se, udaljavamo se od Isusovih ruku. — Kadbismo svoje duπe nauËili da imaju viπe vjere, viπe ljubavi, veÊestrpljenje i savrπenije povjerenje u naπeg nebeskog Oca, imalibismo veÊu mjeru mira i sreÊe dok prolazimo kroz borbe ovogæivota. Gospodinu nije milo kada vidi da se ljutnjom i brigomudaljavamo od Isusovih ruku. On je jedini izvor svake vrline,ispunjenje svakog obeÊanja, ostvarenje svakog blagoslova. ...Naπ zemaljski put doista bi bio osamljeniËki da njime ne pu-tujemo s Isusom. “NeÊu vas ostaviti kao siroËad [neutjeπene]”

468

441

(Ivan 14,18), kaæe Isus. »uvajmo kao skupocjeno blago NjegoverijeËi, vjerujmo u Njegova obeÊanja, ponavljajmo ih iz danau dan i razmiπljajmo o njima noÊu, i budimo sretni. (MS 75,1893.; HC 120)

PoËivati u Kristovoj ljubavi. — Odvratimo se od praπ-njavih i vrelih putova æivota i poËivajmo u sjenci Kristove lju-bavi. Na tom mjestu Êemo dobiti snagu za borbu. Tu ÊemonauËiti kako se umanjuje muka i briga i kako moæemo govo-riti i pjevati u slavu Bogu. Neka umorni i natovareni od Kri-sta nauËe lekciju tihog povjerenja. Ako æele Njegov mir i od-mor, oni trebaju poËivati pod sjenom Njegovih krila. (7T 69,70,1902.)

Boæja odgovornost i moja odgovornost. — PreuzimajuÊiupravljanje stvarima s kojima radimo i dovodeÊi svoj uspjehu ovisnost o svojoj vlastitoj mudrosti, mi preuzimamo odgovor-nost koju nam Bog nije povjerio i pokuπavamo je nositi bezNjegove pomoÊi. Uzimamo na sebe odgovornost koja pripadaBogu i na taj naËin se postavljamo na Njegovo mjesto. Takostvaramo uvjete u kojima pouzdano moæemo oËekivati nemir,opasnosti i gubitke jer Êe sigurno tako i biti. Ali kada stvarnovjerujemo da nas Bog ljubi i da nam æeli Ëiniti dobro, mi Êemose prestati brinuti zbog buduÊnosti. Oslonit Êemo se na Bogaonako kako se dijete oslanja na oca ili majku i tada Êemobiti osloboeni svojih nevolja i muka jer Êe se naπa volja stopitis Boæjom voljom. (MB 100,101, 1896.)

Izmiπljene brige i uznemirenost. — Sigurnost se nalaziu neprekidnom pouzdanju u Boga; u takvim okolnostima neÊebiti neprestanog straha od teπkoÊa i nevolja u buduÊnosti.Te izmiπljene brige i uznemirenost prestat Êe. Mi imamo ne-beskog Oca koji se brine za svoju djecu; Oca koji hoÊe i kojidaruje obilno svoju milost u svako vrijeme potrebe. (2T 72,1868.)

Prepuπtanje buduÊnosti Bogu. — Premda su njihove sa-daπnje potrebe zadovoljene, mnogi nisu voljni Bogu povjeritisvoju buduÊnost i oni se neprekidno brinu da ne bi osiromaπili

469

Briga i nemir


i da njihova djeca ne bi bila prepuπtena patnji. Neki uvijekpredviaju zlo ili uveÊavaju stvarne teπkoÊe, tako da ne videmnoge blagoslove koji zahtijevaju njihovu zahvalnost. Preprekena koje oni nailaze, umjesto da ih potaknu da traæe pomoÊod Boga, jedinog Izvora snage, odvajaju ih od Njega jer u njimabude nemir i nezadovoljstvo. ...

Isus je naπ prijatelj; cijelo se Nebo zanima za naπu do-brobit, a naπe brige i strah oæaloπÊuju Boæjeg Svetog Duha.Mi se ne trebamo prepustiti zabrinutosti koja nas nagriza iiscrpljuje, a ne pomaæe nam da podnosimo kuπnje. Ne treba-mo dati mjesta nepovjerenju u Boga koje nas tjera da pripremeza buduÊe potrebe postanu glavnom æivotnom zadaÊom, kaoda je naπa sreÊa u zemaljskim stvarima. (Patrijarsi i proroci,293,294)

Bezrazloæna uznemirenost. — Bog ne osuuje razbori-tost i dalekovidnost u ophoenju sa stvarima ovog æivota, alise zato grozniËava briga i bezrazloæna uznemirenost zbog stvariovoga svijeta protivi Njegovoj volji. (RH, 1. oæujka 1887.; CS159)

Strahovanje slabi tjelesnu snagu. — Kuπnje i brige kojeje Pavao trpio odrazile su se na njegovu tjelesnu snagu. (Djelaapostolska, 307)

KrπÊani straπljivih srca. — Mnogi od onih koji govoreda su Kristovi sljedbenici ispunjeni su strahom i nemiromjer se boje povjeriti Bogu. Oni se Bogu ne predaju u cijelosti,jer se boje okolnosti i posljedica koje bi mogle proisteÊi iztakvog predanja. Oni Êe naÊi mir tek kad se odluËe potpunopredati Bogu. (Put u bolji æivot, 305)

Iz sata u sat. — Na neπto ti æelim skrenuti pozornost.Ne uzrujavaj se i ne brini se jer se ne isplati. Ne pokuπavajobaviti previπe posla. Ako ne isplaniraπ previπe, ostvarit Êeπmnogo viπe nego kad bi pokuπao napraviti previπe. Uvijek imajna umu Kristove rijeËi: “Bdijte i molite da ne padnete u napast.”(Marko 14,38) Krist je tvoj osobni Spasitelj. Vjeruj da svojuspasonosnu silu On koristi tebi u prilog, iz minute u minutu,

470

443

iz sata u sat. On je uz tebe u svakoj tvojoj potrebi. (Lt 150,1903.)

Ne prelazi mostove prije vremena. — Ponaπajmo se kaoljudi koji su pojedinaËno, svatko za sebe, otkupljeni Kristo-vom krvlju; trebamo se radovati u Kristovoj krvi i oprostugrijeha. To je naπa zadaÊa, a Bog neka nam pomogne da svojemisli odvratimo od mraËnih slika i okrenemo se onome πtoÊe nam donijeti svjetlo. Æelim proËitati jedan biblijski tekst:“Ne brinite se ni za πto.” (Filipljanima 4,6) ©to to znaËi? —Pa, eto, ne prelazi most prije nego πto stigneπ do njega. Nestvaraj ozraËje nevolje prije nego πto ona stigne. Na nju uopÊeneÊete dugo Ëekati, draga braÊo. Mi moramo misliti na da-naπnji dan i tako Êemo, ako dobro obavimo duænosti danaπ-njeg dana, biti spremni za duænosti koje nas Ëekaju sutra.(MS 7, 1888.)

Pokuπaji da dostignemo svjetovni standard. — Ima mno-go onih Ëije srce pati od boli pod teretom briga jer æele dostiÊisvjetovni ideal. Oni su odabrali sluæbu svijetu, prihvatili njegovepoteπkoÊe, usvojili njegove obiËaje. Na taj je naËin njihov ka-rakter naruπen, a njihov æivot malaksao. Da bi udovoljili slavo-ljublju i svjetovnim æeljama, povrjeuju savjest i stavljaju nasebe dodatni teret grizoduπja. Neprestana briga iscrpljuje æi-votne sile.

Naπ Gospodin æeli da odbace ovaj ropski jaram. On ihpoziva da prihvate Njegov jaram i kaæe: “Jer jaram je mojsladak, a moje breme lako.” On im nalaæe da najprije traæeBoæje kraljevstvo i njegovu pravdu, i obeÊava da Êe im se doda-ti sve πto im je potrebno za ovaj æivot.

Briga je slijepa i ne moæe raspoznati buduÊnost; ali Isusod poËetka vidi kraj. U svakoj poteπkoÊi On ima pripremljensvoj put da nam donese olakπanje. (Isusov æivot, 264)

Vjera moæe biti nepobjediva. — Ne brinite se. GledajuÊiu privide i æaleÊi se kada nastupe teπkoÊe i pritisci, vi pokazu-jete boleæljivu, oslabljenu vjeru. Svojim rijeËima i djelima po-kaæite da je vaπa vjera nepobjediva. Gospodin je bogat i imasvega. On je vlasnik cijeloga svijeta. Gledajte u Onoga koji u

471

Briga i nemir


svojoj ruci ima svjetlo, silu i uspjeh. On Êe blagosloviti svakogatko se trudi svjetlo i ljubav prenijeti drugima. (7T 212, 1902.)

Biljke ne rastu zahvaljujuÊi brizi ili svjesnom trudu.— Umjesto da se sve viπe ispunjavaπ strahom zbog pomislida ne rasteπ u milosti, jednostavno izvrπavaj svaku duænostpred kojom se naeπ; nosi terete duπa na srcu i trudi se dasvim zamislivim sredstvima doprineseπ spaπavanju izgublje-nih. Budi ljubazan, uËtiv, saæaljiv; prestani se brinuti o tomerasteπ li ili ne rasteπ. Biljke ne rastu zahvaljujuÊi svjesnomtrudu. ... Biljka ne æivi u ozraËju neprestane zabrinutosti zasvoj rast; ona jednostavno raste pod Boæjim okom. (YI, 3. veljaËe1898.; ML 103)

Lijek za straπljivost. — A Bog se brine o svemu i odræavasve πto je stvorio. … Nema prolivene suze koju Bog nije vidio.Nema smijeπka koji On nije opazio.

O, kad bismo u to potpuno vjerovali, oslobodili bismo sesvih nepotrebnih briga. Naπ æivot ne bi bio tako pun razoËaranjajer bismo sve svoje male i velike brige predali u ruke Bogukojega ne zbunjuje njihova mnoæina niti preoptereÊuje njihovateæina. Mi bismo tada uæivali u duπevnom miru kakav mnogiveÊ dugo nisu osjetili. (Put Kristu, 74)

Vjera razgoni strah. — Svi mi tako æarko i nestrpljivoæelimo sreÊu, ali je zbog pogreπnih metoda traæenja mnogi rijetkoi teπko nalaze, umjesto da se bore za nju. Mi se moramo naj-ozbiljnije boriti i sve svoje æelje udruæiti s vjerom. Tada Êenam se sreÊa prikrasti a da je gotovo i nismo traæili. ... Kadamoæemo, bez obzira na nepovoljne okolnosti, poËivajmo spo-kojno, s punim povjerenjem u Njegovu ljubav i “zatvorimo ses Njim” poËivajuÊi tiho u Njegovoj ljubavi. Tada Êe osjeÊaj Nje-gove prisutnosti nadahnuti u nama duboku, niËim pomuÊe-nu radost. To iskustvo donosi nam vjeru koja nam pomaæeda se ne uzrujavamo i ne brinemo, nego da se oslanjamo naBeskonaËnu Silu. (Lt 57, 1897.; ML 184))

Jedno pravilo. — Oni koji prihvate naËelo da sluæbu iproslavljanje Boga stave na prvo mjesto, shvatit Êe kako po-

472

445

teπkoÊe iπËezavaju i kako im je pred nogama staza poravnje-na. (Isusov æivot, 264)

Dan za danom uzimati kao najvaænije naËelo. — Vjernoizvrπavanje danaπnjih duænosti najbolja je priprema za sutraπnjekuπnje. Ne skupljajte sve odgovornosti i brige sutraπnjeg dana,da bi ih dodali teretu danaπnjeg dana. “Svakom je danu do-sta njegove muke.” (Matej 6,34) (Put u bolji æivot, 305)

Naπ je samo jedan dan i u tome danu mi trebamo æivjetiza Boga. Za taj jedan dan u sveËanoj sluæbi poloæimo u Kri-stove ruke sve svoje namjere i planove, polaæuÊi na Njega svesvoje brige jer se On brine za nas. “Jer ja znam svoje naumekoje s vama namjeravam — rijeË je Jahvina — naume mira,a ne nesreÊe: da vam dadnem buduÊnost i nadu.” “Mir i obra-Êenje — spas vam je, u smirenu uzdanju snaga je vaπa.” (Jere-mija 29,11; Izaija 30,15) — (MB 101, 1896.)

Ne gubimo raspoloæenje zbog sutraπnjih problema. Hra-bro i vedro nosimo terete danaπnjeg dana. Danas nam je po-trebno povjerenje i vjera. Od nas se ne traæi da æivimo viπeod dana za danom. Onaj koji daje snagu za danas, dat Êesnagu i za sutra. (ST, 5. studenoga 1902.; HP 269)

Snaga za svaku kuπnju. — Naπ nebeski Otac mjeri raz-mjere i teæinu svake kuπnje prije nego πto dopusti da onadoe na vjernika. On odmjerava okolnosti i snagu onoga kojibi trebao biti povrgnut Boæjoj kuπnji i ispitu, nikako ne dopu-πtajuÊi da kuπnje budu veÊe od sposobnosti suprotstavljanja.Ako je duπa svladana, nadjaËana, to se nikako ne moæe sta-viti na teret Bogu s optuæbom da nije pruæio snagu u milosti,nego je to do iskuπane osobe koja nije bila dovoljno budnaniti dovoljno u molitvi i nije traæila vjerom pomoÊ koju je Bogu obilju pripremio za nju. Krist nije napustio vjernika u nje-govom Ëasu borbe. Vjernik se treba pozvati na obeÊanje i su-protstaviti se neprijatelju u Gospodnje ime i tada neÊe znatiza neuspjeh. (MS 6, 1889.)

473

Briga i nemir


51

STRAH

Milijuni sputani strahom. — Milijuni ljudskih biÊa robujulaænim religijama u okovima ropskog straha i tupe ravnodu-πnosti, muËeÊi se kao tegleÊe æivotinje, liπeni nade, radosti iistinskog prava, ostajuÊi samo s nejasnim strahom od bu-duÊnosti. Jedino Radosna vijest o Boæjoj milosti moæe uzdig-nuti duπu. (Isusov æivot, 394)

Zbog nepovjerenja u Boga nastaju mnogi strahovi. —Mnogi propuπtaju sabirati blago na Nebu ËineÊi dobro sred-stvima koja im je Bog povjerio. Oni su nepovjerljivi premaBogu i optereÊeni nebrojenim strahovima u pogledu buduÊ-nosti. Oni, poput Izraelaca, imaju zla srca nevjere.

Bog je tom narodu osigurao obilje, u skladu s njihovimpotrebama, ali su oni iz niËega stvarali probleme za buduÊnost.Æalili su se i gunali putujuÊi i govorili da ih je Mojsije izveoda njih i njihovu djecu pomori glau. Zamiπljena neimaπtinazatvorila je njihove oËi i srca spreËavajuÊi ih da vide Boæjudobrotu i milost na svojem putovanju. Bili su nezahvalni na-oËigled svega obilja koje im je On pruæao.

Na isti su naËin nepovjerljivi i pripadnici naroda koji sebesmatra Boæjim u ovo vrijeme nevjere i izopaËenosti. Boje seda Êe pasti u neimaπtinu, da Êe im djeca osiromaπiti i da Êenjihovi unuci biti bez sredstava za æivot. Oni se boje oslonitise na Boga. Nemaju istinsku, pravu vjeru u Onoga koji imje povjerio blagoslove i bogatstva æivota, koji im je dao talentes ciljem da ih uporabe Njemu na slavu i za unapreenje Nje-govog djela. (2T 656,657, 1871.)

475

474

447

Sotona pokuπava vladati pomoÊu straha. — Bog nika-da ne prisiljava volju ili savjest, dok Sotona stalno koristiokrutnost kao sredstvo prisile ne bi li stekao nadzor nad onimakoje na drugi naËin ne moæe zavesti. Strahom i prisilom onpokuπava zavladati savjeπÊu ljudi i osigurati njihovo πtovanje.Da bi to postigao, on djeluje preko vjerskih i svjetovnih vla-sti i potiËe ih da silom nametnu ljudske zakone suprot Bo-æjem zakonu. (Velika borba, 465)

Povoenje za strahovanjima samo ih pojaËava. — Akose budemo povodili za svojim sumnjama i strahovanjima, akobudemo pokuπavali razrijeπiti sve ono πto nam izgleda neja-sno — dok joπ nemamo vjere — naπa Êe se nesigurnost sa-mo produbiti i poveÊati. Ali ako doemo k Bogu osjeÊajuÊise bespomoÊni i ovisni, kakvi zapravo i jesmo, te u vjeri, po-nizno i s povjerenjem iznesemo svoje potrebe Onome koji svezna i Ëijemu pogledu niπta na svijetu nije skriveno, koji svimeupravlja svojom voljom i svojom rijeËju, On Êe moÊi i htjetiusliπati naπ vapaj i uËinit Êe da u naπim srcima zasja svjetlost.Iskrena molitva dovodi nas u vezu s umom BeskonaËnoga.Moæda u tom trenutku nemamo nikakav siguran dokaz dase lice naπega Otkupitelja nadvija nad nama s mnogo suÊutii ljubavi, ali je ipak tako. Moæda neÊemo osjetiti Njegov vidljividodir, ali Njegova je ruka nad nama s mnogo ljubavi i njeæ-nog saæaljenja. (Put Kristu, 84)

Uzrok bolesti tijela i uma. — OsjeÊaji nezadovoljstva izlovolje izazivaju bolest tijela i uma kod skoro svih ljudi. Oninemaju Boga, nemaju nadu koja dopire “iza zavjese”, do si-gurnog i pouzdanog sidra duπe. Oni u Ëijim je srcima ta nada,Ëistit Êe se kao i On πto je Ëist. Takvi su osloboeni nemirnihteænji, zlovolje i nezadovoljstva; oni ne spadaju u one koji stalnoiπËekuju zlo i zamaraju svoj um zamiπljenim nevoljama. Mitako vidimo mnoge koji su u nevoljama joπ prije nego πto onedou; u svemu πto rade vidi se peËat uznemirenosti; oni kaoda ne mogu naÊi utjehu, veÊ neprestano sa strahom oËekujuneko straπno zlo. (1T 566, 1867.)

476

Strah


Strah ne donosi nikakvo olakπanje duπi. — Potrebnovam je jasno razumijevanje Evanelja. Æivot u vjeri nije æivotæalosti i tuge, veÊ æivot mira i radosti udruæene s dostojanstvompo ugledu na Krista i svetoπÊu. Naπ Spasitelj nas ne pozivada njegujemo sumnje, strahovanja i uznemirujuÊe slutnje jerone duπi ne donose nikakvo olakπanje i ne zasluæuju pohva-lu, veÊ samo prijekor. Mi moæemo uæivati neizrecivu i proslav-ljenu radost. (MS 6, 1888.; Ev 180)

U suoËavanju sa sumnjama i strahom naπa vjera raste.— Gospodin nas Ëesto dovodi u teæak poloæaj æeleÊi nas po-taknuti na veÊe napore. Nama se Njegovom providnoπÊu po-nekad dogaaju posebne neugodnosti koje trebaju biti ispitnaπeg strpljenja i vjere. Bog nam daje lekcije o povjerenju.On nas æeli pouËiti gdje da traæimo pomoÊ i snagu u vrijemenevolje. Mi na taj naËin stjeËemo praktiËnu spoznaju Njego-ve svete volje koja nam je na naπem æivotnom putu prijekopotrebna. U ozbiljnom sukobu sa sumnjom i strahom raste inaπa vjera. (4T 116,117, 1876.)

Strah otkriva nevjeru. — Kao πto je Isus poËinuo vjeromu OËevoj brizi, tako i mi trebamo poËinuti u brizi naπeg Spa-sitelja. Da su uËenici imali povjerenja u Njega, saËuvali bimir. Njihov strah u vrijeme opasnosti otkrio je njihovo nevjer-stvo. U svojim naporima da se spase, zaboravili su Isusa, itek kad su se razoËarani u svoje oslanjanje na sebe okrenulik Njemu, On im je mogao pruæiti pomoÊ.

Kako je iskustvo uËenika Ëesto i naπe iskustvo! Kad senavuku oluje kuπnje i æestoko sijevaju munje, a valovi nadirupreko nas, sami se borimo s olujom, zaboravljajuÊi da postojiOnaj tko nam moæe pomoÊi. Uzdamo se u vlastitu snagu svedok ne izgubimo nadu i gotovo ne izginemo. Tada se sjetimoIsusa i ako Njega prizovemo da nas spasi, naπ uzvik neÊebiti uzaludan. Premda sa æaloπÊu kori naπe nevjerstvo i samo-pouzdanje, On nam nikada ne propuπta pruæiti pomoÊ kojanam je potrebna. Bilo na kopnu ili na moru, ako imamo Spa-sitelja u srcu, mi nemamo zaπto strahovati. Æiva vjera u Ot-kupitelja utiπat Êe more æivota i izbavit Êe nas od opasnostina naËin koji On smatra najboljim. (Isusov æivot, 269,270)

477

449

Pokazivanje straha u bolesniËkoj sobi je opasno. —Oni koji rade s bolesnicima trebali bi shvatiti vaænost briæ-nog poπtivanja zakona zdravlja. Posluπnost ovim zakonima ni-gdje nije od veÊe vaænosti nego u bolesniËkoj sobi. Nigdje tolikomnogo ne ovisi o vjernosti osoblja u malim pojedinostima.Mali propust, neznatna nepaænja i neobaziranje na posebnepotrebe ili opasnosti kojima je izloæen pacijent, izraæavanjestraha, uzbuenja, razdraæljivosti, Ëak nedostatak simpatije,mogu u sluËaju ozbiljne bolesti staviti uteg na vagu na kojojse odluËuje u prilog æivota ili smrti, i pacijenta koji bi se inaËeoporavio odvesti u grob. (Put u bolji æivot, 133)

Strah æalosti Svetoga Duha. — Vjera uzima Boga za rijeË,ne traæeÊi od nas da razumijemo znaËenje teπkih kuπnji koji-ma smo izloæeni. Ipak, mnogo je onih koji imaju malu vjeru.Stalno su obuzeti strahom i izmiπljaju nevolje. Svakoga danaokruæeni su dokazima Boæje ljubavi i svakoga dana uæivajuprednosti Njegove providnosti, ali oni sve to kao da ne vide.Umjesto da ih teπkoÊe s kojima se sukobljavaju dovedu bliæeBogu, one ih odvajaju od Njega jer izazivaju u njima nemir igunanje. ... Isus je njihov Prijatelj. Cijelo Nebo je zaintere-sirano za njihovo dobro; njihov strah i gunanje æaloste Sve-toga Duha. Ne trebamo vjerovati zato πto vidimo ili osjeÊamoda nas Bog Ëuje. Trebamo se osloniti na Njegova obeÊanja.Kada Mu pristupimo s vjerom, trebamo vjerovati da svakanaπa molba dopire u Kristovo srce. Kad jednom zatraæimo Nje-gov blagoslov, trebamo vjerovati da ga primamo i zahvaliti Muza njega. Tada se trebamo posvetiti svojim duænostima, uvjerenida Êe nam blagoslovi biti upuÊeni kada nam budu najpotrebniji.Kad se naviknemo tako Ëiniti, znat Êemo da su nam molitveusliπane. Bog Êe Ëiniti za nas “mnogo izobilnije, ... po bogatstvunjegove milosti” i prema “djelotvornosti sile i snage njegove”.(Efeæanima 3,20; 1,7.19) (GW 261,262, 1915.)

Sloboda od krivnje donosi osloboenje od straha. —Aron i narod su uzmaknuli pred Mojsijem i “ne usudiπe se knjemu pristupiti”. VideÊi njihov strah i zbunjenost, a ne znajuÊirazlog, on ih je pozvao da mu priu. Pruæio im je znak Boæjegpomirenja i uvjerio ih u njegovu obnovljenu naklonost. U

478

Strah


njegovom glasu nisu primijetili niπta osim ljubavi i moljenjai napokon se jedan od njih usudio pristupiti. Previπe zadivljenda bi govorio on mu je tiho ukazao na njegov izgled lica, aonda prema nebu. Veliki je voa shvatio πto oni æele reÊi.Svjesni svoje krivice, osjeÊajuÊi i dalje boæansko nezadovolj-stvo, oni nisu mogli podnijeti nebesku svjetlost, koja bi ihispunjavala radoπÊu da su bili posluπni Bogu. Krivica donosistrah. Duπa koja je slobodna od grijeha neÊe se æeljeti skritiod svjetlosti Neba. (Patrijarsi i proroci, 267,268)

©to Ëiniti kad se bojimo. — Samo Êe svijest o BoæjojnazoËnosti otjerati strah koji bi plaπljivom djetetu uËinio æivotteretom. Neka ono u svoje pamÊenje ureæe obeÊanje: “AneoJahvin tabor podiæe oko njegovih πtovalaca da ih spasi.” (Psalam34,8) Neka Ëita prekrasni izvjeπtaj o Elizeju u planinskom gradu,a izmeu njega i Ëeta naoruæanih neprijatelja moÊan krug ne-beskih anela. Neka Ëita kako se pred Petrom, u tamnici iosuenom na smrt, pojavio Boæji aneo i poveo Boæjeg sluguu sigurnost pokraj naoruæanih straæara, kroz masivna vratai veliku æeljeznu veæu s prijevornicama i zasunima.

Neka Ëita o prizoru na moru kad se zatvorenik Pavao,na putu prema sudu i gubiliπtu, obratio vojnicima i mornarimaπibanima olujom, izmuËenima radom, nespavanjem i dugotraj-nim postom, i izgovorio velike rijeËi pune ohrabrenja i nade:“A sada vas opominjem da budete odvaæni... NoÊas mi se ukazaaneo Boga kome pripadam i komu sluæim te mi reËe: ‘Neboj se, Pavle! Ti treba da doeπ pred cara. I evo, Bog ti milostivodaruje æivote svih koji s tobom plove.’” S vjerom u to obeÊanjePavao je uvjeravao svoje suputnike: “Ni jednom od vas neÊepropasti ni vlas s glave.” Tako je i bilo. BuduÊi da se na brodunalazio Ëovjek preko kojega je Bog mogao djelovati, svi ne-znaboæaËki vojnici i mornari bili su saËuvani. “Tako svi æiviizioπe na kopno.” (Djela 27,22-24.34.44) (Odgoj, 228,229)

Bog postupa s nama otvoreno. — Meutim, naπ Go-spodin nas ne obmanjuje. On nam ne kaæe: “Ne bojte se, nemaopasnosti na vaπem putu!” On zna da postoje nevolje i opas-nosti, i zato s nama postupa otvoreno. On ne namjerava svojnarod izvuÊi iz ovog svijeta punog zla i grijeha, veÊ mu æeli

479

451

pokazati najsigurnije utoËiπte. On se molio za svoje uËenike:“Ne molim te da ih digneπ sa svijeta, veÊ da ih oËuvaπ odZloga... U svijetu Êete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sampobijedio svijet!” (Ivan 17,15; 16,33) (Put Kristu, 107)

Odvrati pogled sa sebe. — Odvrati pogled sa sebe naIsusa. Moæda Êeπ tada priznati da si greπnik, ali Êeπ u istovrijeme imati prednost spoznaje da je Krist tvoj Spasitelj. Onnije doπao dozvati pravednike na pokajanje, nego greπnike.Sotona Êe ljudskom umu prikazivati teπkoÊe i podastirati mislikojima Êe slabiti vjeru i uniπtavati hrabrost. On pod svojomvlaπÊu ima najrazliËitije kuπnje koje u ljudski um mogu uÊikao vojska, jedna za drugom. Tako, kada se intenzivno baviπsvojim osjeÊajima i kada im pustiπ uzde, ti u kuÊu primaπsumnju kao zlog gosta i tako se upetljavaπ u teπkoÊe i oËaj.Pitat Êeπ: πto trebam Ëiniti kad se pojave te straπne misli kojemi se nameÊu? Izagnaj ih iz svojeg uma, gledaj u neusporedivedubine Spasiteljeve ljubavi i razmiπljaj o njoj. Ne istiËi svojeosjeÊaje, ne govori o njima i ne klanjaj im se, bili oni dobri,loπi, tuæni ili ohrabrujuÊi. (Lt 41, 1893.)

Pobijedi strah uzdajuÊi se u Isusa. — Isus nas pozivada doemo k Njemu i On Êe skinuti terete s naπih umornihpleÊa i staviti na nas svoj blagi jaram i svoj laki teret. Stazakojom nas On poziva da idemo nikada nam ne bi prouzroËilani najmanju bol da smo njome uvijek iπli. Kad siemo s putaduænosti, trenutak je kada put postaje teæak i trnovit. Ærtvekoje moramo podnijeti slijedeÊi Krista samo je odgovarajuÊibroj koraka povratka na put svjetla, mira i sreÊe. Sumnje istrahovanja poveÊavaju se razmjerno s tim koliko im se pre-dajemo. ©to im se viπe predajemo, teæe ih je svladati. Sigurnostje kada se oslobodimo svake zemaljske potpore i uhvatimose za ruku Onoga koji je podigao i spasio uËenika iz uzburkanogmora. (4T 558, 1881.)

Krist nosi naπe terete. — Iznesite Bogu svoje potrebe,svoje radosti, svoje tuge, svoje brige i svoja strahovanja. ViGa ne moæete preopteretiti, ne moæete Ga zamoriti. ... Njegovosrce puno ljubavi ganuto je naπim æalostima, Ëak i kad sa-

480

Strah


mo govorimo o njima. Iznesite Mu sve πto zbunjuje vaπ um.Onome koji u svojoj ruci dræi svjetove i upravlja svim poslo-vima svemira niπta nije preteπko nositi. Njemu nije neznatnoniπta od onoga πto se bilo kako tiËe naπeg mira. Nema nijed-nog poglavlja u naπemu iskustvu koje bi Mu bilo premraËnoza Ëitanje; nema problema koji bi Mu bio preteæak za razrje-πenje. Nema nesreÊe koja bi pogodila Njegovo najmanje di-jete, nema brige koja bi muËila duπu, nema radosti koja birazgalila, nema iskrene molitve koja bi poletjela s usana —da naπ nebeski Otac ne vidi i da se odmah ne zainteresira.... Odnos izmeu Boga i svake duπe tako je osoban i pot-pun, kao da nema nijedne druge duπe na Zemlji s kojom bidijelio svoju briænu paænju, nijedne druge duπe za koju bidao svojega ljubljenoga Sina. (Put Kristu, 87)

481

453

52

DEPRESIJA38

Mnoge bolesti posljedica su duπevne tjeskobe. — Za-dovoljan um i vedar duh zdravlje su tijelu i snaga duπi. Niπtanije tako plodan uzrok bolesti kao πto su tjeskoba, potiπtenosti tuga. (1T 702, 1868.)

Mnoge bolesti od kojih ljudi pate nastaju kao posljedicaumne iscrpljenosti. (Put u bolji æivot, 149)

Uklanjanje depresije ubrzava ozdravljenje. — Bolesnikebi trebalo ohrabriti da se uzdaju u Njega i budu radosni, jerje Boæja ljubav tako velika i tako postojana. Strahovanje nadsobom lako vodi k slabosti i bolesti. Ako se izdignu iznadpotiπtenosti i sumornosti, njihovi izgledi za ozdravljenje bitÊe bolji; jer “oko je Jahvino nad onima koji ga se boje, nadonima koji se uzdaju u milost njegovu”. (Psalam 33,18) (Putu bolji æivot, 140)

Depresija izazvana krutom “dostojanstvenoπÊu”. — Nekise ljudi dræe odreenog oblika hladne, ukoËene rezervirano-sti, nekog æeljeznog “dostojanstva” koje odbija one koji dolazeu sferu njihovog utjecaja. Takav duh je zarazan i stvara pora-æavajuÊi uËinak na dobre namjere i dobre odluke; on guπiprirodne tokove ljudskog suosjeÊanja, srdaËnosti i ljubavi; podnjegovim utjecajem ljudi se poËinju ponaπati usiljeno pa nestajenjihova druπtvenost i velikoduπnost jer nema primjene.

38 Vidi Dodatak A, str. 749, i Dodatak B, str. 753.

482

483


Ovakvom protuprirodnom depresivnoπÊu na udaru nije sa-mo duhovno, nego i tjelesno zdravlje. Na licu se odraæava poti-πtenost i ukoËenost kao proizvod ovakvog asocijalnog ozra-Ëja. Lica ljudi koji su spremni na djela dobroËinstva i suosje-Êanje, zraËit Êe sjajem istinske dobrote, dok Êe se na licimaonih kojima su strane plemenite misli i nesebiËne pobude,odraæavati osjeÊaji koje njeguju u svojim srcima. (4T 64, 1876.)

Duπevna depresivnost zbog loπe prozraËenih prostori-ja. — Ono πto nastaje u zatvorenim, loπe prozraËenim prosto-rijama, moæe se ovako opisati: organizam gubi snagu i zdravlje,cirkulacija krvi slabi, krv se tromo kreÊe kroz tijelo jer nemaprocesa ËiπÊenja i oæivljavanja na Ëistom, okrepljujuÊem zraku.Um postaje depresivan i potiπten, tijelo je iscrpljeno i stvarajuse uvjeti za nastanak grozniËavih i drugih akutnih bolesnihstanja. (1T 702,703, 1868.)

Depresija i potiπtenost zbog nedovoljne koliËine kisi-ka. — PluÊima treba osigurati najveÊu slobodu. Obujam sepluÊa razvija slobodnim radom; ona se smanjuju ako su sku-Ëena i zbijena. Tako dolazi do nepoæeljnih posljedica, Ëiji sunam uzroci poznati iz svakodnevnog æivota — posebice kaorezultat stalnog sjedenja ili zgurenog dræanja na poslu. U ta-kvom je poloæaju onemoguÊeno duboko disanje. Povrπno disanjeuskoro prelazi u naviku i tako pluÊa gube moÊ πirenja. DosliËnog se rezultata dolazi i utezanjem. Donjem dijelu grud-nog koπa ne daje se dovoljno prostora; trbuπni miπiÊi, pred-vieni da pomognu u disanju, nemaju potrebit prostor, takoda se pluÊa ograniËuju u svojoj funkciji.

Time se prima nedostatna koliËina kisika. Krv se kreÊetromo. Beskorisni, otrovni sastojci, koji izdisanjem zraka tre-baju biti izbaËeni ostaju, i krv viπe nije Ëista. Na udaru sune samo pluÊa, veÊ i æeludac, jetra i mozak. Koæa dobiva ne-zdravu boju, probava je usporena; srce oteæano radi; mozakgubi svjeæinu; misli su pomuÊene; duh potiπten; cijeli organizammalaksava i postaje pasivnim i izrazito podloænim obolijeva-nju. (Put u bolji æivot, 166,167)

484

455

Dobro disanje blagotvorno djeluje na æivce. — Da binaπa krv bila dobra, mi moramo dobro disati. Puni, dubokiudisaji Ëistoga zraka koji pune pluÊa kisikom, Ëiste krv. Onijoj daju svijetlu boju i πalju je, kao rijeku æivota, svakom dijelutijela. Dobro disanje blagotvorno djeluje na æivce, potiËe ape-tit i poboljπava probavu i daje zdrav, okrjepljujuÊ san. (Put ubolji æivot,166)

Vodena bolest i bolesti srca prijetili æivotnoj snazi EllenG. White.39 — Bolest me je teπko pritisnula. Godinama samteπko patila od vodene bolesti i bolesti srca, koji su prijetilimojoj æivotnoj snazi i mojoj vjeri i hrabrosti. (1T 185, 1859.)

Iscrpljivanje snage vodi u depresiju. — Zbog neumje-renosti, Ëiji je poËetak u domu, najprije oslabe organi za pro-bavu, a ubrzo zatim uobiËajena hrana ne zadovoljava prohtjeveapetita. Nastaju nezdrava stanja; pojavljuje se nadraæujuÊi pro-htjev za hranom. »aj40 i kava donose trenutaËne posljedice.Pod utjecajem tih otrova æivËani sustav je nadraæen; u nekimsluËajevima intelekt je za to vrijeme oæivljen i kako se tadaËini, maπta æivahnija. BuduÊi da ta nadraæujuÊa sredstva donosetako poæeljne efekte, mnogi ljudi zakljuËuju da su im oni stvar-no potrebni. Meutim, uvijek se pojavljuje reakcija.

ÆivËani sustav je sada uzeo snagu iz svojih buduÊih rezervipa nakon te njegove privremene æivahnosti, nastaje odgova-rajuÊi pad intenziteta. Iznenadno olakπanje koje dolazi od upo-rabe Ëaja ili kave sluæi kao dokaz da je ono πto nam se Ëinikao snaga zapravo samo razdraæenost æivaca, πto za posljedi-cu mora imati πtetno djelovanje na ljudski organizam. (CTBH31, 1890.; CG 403)

Hladna ravnoduπnost uzrokuje depresiju. — Kad si stupiou brak, tvoja æena te je voljela. Ona je bila krajnje osjetljiva,ali uz tvoju briænost i njezinu postojanost, njezino zdravljenije moralo biti ovakvo kakvo je sada. Ali tvoja kruta ravno-duπnost uËinila je da si postao kao ledeni brijeg koji je zamr-

39 Vidi: Selected Messages II, str. 233—245, “Fortitude and Affliction”.40 »ajevi koji sadræe tein.

485

Depresija


zavao kanal ljubavi i privræenosti. Tvoje kritike i iznalaæenjepogreπaka bili su kao olujno nevrijeme za osjetljivu biljku.One su ukoËile i gotovo uniπtile æivot u biljci. Tvoja ljubavprema svijetu izjeda vrline tvojeg karaktera.

Tvoja æena je drugaËijeg kova i plemenitija. Ali kad je,makar i u malim stvarima, izraæavala svoju plemenitost i veli-koduπnost, ti si osjeÊao smetnje u svojim osjeÊajima preko-ravajuÊi je. Prepuπtaπ se utjecaju zatvorenog duha i nepraπtanja.Kod svoje æene stvaraπ osjeÊaj da je ona breme, teret i danema pravo izraæavati svoju plemenitost i πirokogrudnost natvoju πtetu. Sve ovo na nju djeluje tako obeshrabrujuÊe dase osjeÊa beznadno i bespomoÊno, nemajuÊi Ëvrstine da seprotiv toga bori, veÊ popuπta pod silom pritiska. Njezina bolestpogaa æivËani sustav. Da je njezin braËni æivot bio ugodan,zdravlje bi joj bilo dobro. Naprotiv, demon je tijekom cijelogvaπeg braka bio gost u vaπoj obitelji, likujuÊi nad vaπom ne-sreÊom. (1T 696, 1868.)

Depresija se ponekad ogleda u spolnim pretjerivanji-ma. — Vrlo je velik broj obitelji koje æive u krajnje nesretnimokolnostima jer muæ i otac dopuπta æivotinjskome u svojoj na-ravi da nadvlada intelektualno i moralno. Zbog toga [te oËe-ve] Ëesto obuzima osjeÊaj tromosti i klonulosti, ali oni vrlorijetko nasluÊuju da je uzrok tome, zapravo, posljedica njihovogpogreπnog ponaπanja. Mi stojimo pod sveËanom obvezom predBogom da saËuvamo svoj duh u ËistoÊi i svoje tijelo u zdravljui da tako korisno posluæimo ljudima i Bogu uËinimo savrπe-nu sluæbu.

Apostol izgovara sljedeÊe upozorenje: “Neka dakle ne kra-ljuje grijeh u vaπem smrtnom tijelu da sluπate njegove poæu-de.” (Rimljanima 6,12) On nas poziva da poemo naprijed,podsjeÊajuÊi nas da “svaki natjecatelj sve moguÊe izdræava”(1. KorinÊanima 9,25). Sve one koji se smatraju krπÊanima,apostol savjetuje da svoja tijela daju “za ærtvu æivu, svetu,Bogu milu” (Rimljanima 12,1) i kaæe: “Nego krotim svoje tijeloi zarobljavam da sam ne budem iskljuËen poπto sam drugi-ma propovijedao.” (1. KorinÊanima 9,27) (2T 381, 1870.)

486

457

Nakon uspjeha moæe nastati privremena depresija. —Meutim, reakcija kakva se Ëesto javlja nakon Ëvrste vjere ivelikog uspjeha sustigla je i Iliju. Uplaπio se da obnova kojaje zapoËela na Karmelu neÊe biti trajna; i obuzela ga je ma-loduπnost. Bio je uzdignut do samoga vrha Pisge, a sad senalazio u dolini. Dok je bio pod nadahnuÊem SvemoguÊega,izdræao je najæeπÊi ispit vjere; ali u ovom trenutku obeshrab-renja, dok su mu Izebeline prijetnje odjekivale u uπima i dokmu je izgledalo da Sotona pobjeuje koristeÊi se spletkamaove pokvarene æene, izgubio je svoj oslonac u Bogu. Bio jeuzdignut bez mjere, i reakcija je bila straπna. (Izraelski prorocii kraljevi, 103,104)

Ovladavanje umom optereÊenim depresijom. — Majkamoæe i treba uËiniti mnogo u smislu ovladavanja svojim æiv-cima i umom kada je izloæena depresivnosti. »ak i kad jebolesna, ako to nauËi, ona moæe biti prijazna i vedra i podnijetiveÊu buku nego πto je nekada mislila. Ona ne treba dopustitida djeca osjete njezine slabosti i njihove mlade osjetljive umovene treba zamagliti svojim depresivnim raspoloæenjem navodeÊiih da svoju kuÊu smatraju grobom i sobu svoje majke najsu-mornijim mjestom na svijetu. Vjeæbanjem i uporabom voljeum i æivci dobivaju napon i snagu. Snaga volje pokazat Êese u mnogim sluËajevima kao snaæan Ëimbenik smirivanja æi-vaca. (1T 387, 1863.)

Dvije krajnosti u ponaπanju. — Oni koji navikavanje umada se bavi vedrim temama ne smatraju svojom vjerskom duæ-noπÊu, obiËno Êe se naÊi u jednoj od dvije krajnosti: ili Êebiti poneseni neprestanim krugovima uzbudljive razonode upu-πtajuÊi se u beskorisne razgovore, smijeh i zbijanje πala, iliÊe biti potiπteni, pritisnuti velikim nevoljama i duπevnim su-kobima za koje Êe misliti da ih je rijetko tko ikada doæivio iliih moæe razumjeti. Takve osobe moæda Êe se predstavljati kaokrπÊani, ali Êe zavaravati vlastitu duπu. (ST, 23. listopada 1884.;CH 628,629)

UveseljavajuÊi ili obeshrabrujuÊi karakter tiskane rijeËi.— Moj suprug se neumorno zalagao da zanimanje za naklad-

487

Depresija


niËko djelo dovede do sadaπnje razine. Vidjela sam da je odsvoje braÊe i sestara primao viπe paænje i ljubavi nego πto jesâm vjerovao. Oni su revno pretraæivali Ëasopis æeleÊi naÊineπto πto je baπ on pisao. Ako u njegovim Ëlancima naunotu vedrine, ako ih ohrabri ono πto on govori, srca su imohrabrena, a neki Ëak i plaËu obuzeti njeænim osjeÊajem ra-dosti. Meutim, ako se u njegovim tekstovima nae potiπte-nost i æalost, na licima njegove braÊe i sestara, dok to Ëitaju,pojavljuje se tuga i odraæava duh kojim odiπe njegov tekst.(3T 96,97, 1872.)

RazoËaran Ëovjek je teret samome sebi (rijeËi upuÊe-ne jednom studentu medicine). — Pokazana mi je Ëinjenicada u skupini studenata koji se pripremaju za medicinsko-misionarsku sluæbu, kojoj pripadaπ, ima takvih Ëija bi prven-stvena zadaÊa trebala biti da upoznaju sami sebe, da odvagnusve opcije i da, u trenutku kada poËinju graditi, budu svje-sni hoÊe li biti u stanju i zavrπiti. Ne dopustite da Bog budeosramoÊen i optuæen da je Ëovjeka slomio odgajajuÊi ga, jerje slomljen, razoËaran Ëovjek teret samom sebi.

Kada netko misli da Êe ga Bog poduprijeti u svakom poslukoji isplanira, dok se istodobno zakopava u istraæivanja i stu-diranje, izlaæuÊi se neËemu πto dovodi u opasnost njegovo zdrav-lje i sâm æivot i navodi ga da gazi prirodne zakone, to seprotivi svjetlu koje je Bog dao. Priroda ne dopuπta Ëovjekuda se zavarava. Ona ne praπta povrede koje se nanose divnomi profinjeno stvorenom ljudskom organizmu. (Lt 116, 1898.;MM 79)

Beznae skriveno pod fasadom razmetljive hrabrosti.— Dijete koje je Ëesto ukoravano zbog neke mane, poËinje jesmatrati svojom osobinom protiv koje je svaka borba uzaludna.Tako se u njemu stvara obeshrabrenost i beznadnost, Ëestoskrivena pod plaπtem ravnoduπnosti ili junaËenja. (Odgoj, 259)

Biti pobjednik zahtijeva mnogo truda (rijeËi upuÊenejednoj obitelji). — Vi Êete biti sretna obitelj ako budete radiliono πto vam je Bog dao i πto vam je naloæio kao duænost.Meutim, ono πto je vama dao da radite, Bog neÊe raditi umje-

488

459

sto vas. Brat C zasluæuje saæaljenje. On se vrlo dugo osjeÊaonesretnim, uvjeren da mu je æivot postao pravi teret. To takone mora biti. Maπta mu je oboljela; predugo je gledao u mraËneslike pa, kada se suoËi s nekom nedaÊom ili razoËaranjem,zamiπlja da Êe sve propasti, da Êe pasti u neimaπtinu, da sesve okrenulo protiv njega, da je njemu u odnosu na drugenajteæe. Tako njegov æivot postaje tragedija. ©to viπe tako raz-miπlja, on Ëini jadnijim i svoj æivot i æivote svih koji ga okru-æuju.

On nema razloga tako gledati na stvari jer je sve to Soto-nino djelo. Ne smije dopustiti neprijatelju da na takav naËinvlada njegovim umom. On se treba odvratiti od mraËne i su-morne slike k slici Spasitelja koji ga voli, k slici nebeske slavei bogate baπtine pripremljene za sve one koji su ponizni i po-sluπni, zahvalnih srca i postojane vjere u Boæja obeÊanja. ToÊe od njega zahtijevati napor, borbu, ali se to mora dogoditi.Vaπa sadaπnja i buduÊa, vjeËna sreÊa ovisi o tome hoÊete lisvoje misli usmjeravati na vedre stvari i pogled odvraÊati odmraËnih slika, koje su samo stvar maπte, k prednostima ko-je je Bog posuo po vaπem putu, a iza njih i na ono πto jenevidljivo i vjeËno. (1T 703,704, 1868.)

Rodovi mraËnih slutnji. — Tvoj je æivot sada u jadnomstanju, pun zlih predosjeÊaja. Sumorne slike iscrtavaju se predtvojim oËima; obavijen si velom mraËne nevjere. GovoreÊi uprilog nevjeri, ti toneπ u sve dublju i dublju tamu; osjeÊaπzadovoljstvo u bavljenju neugodnim temama. Kada drugi po-Ënu govoriti s optimizmom i nadom, ti u njima ruπiπ i izbacujeπsvaki osjeÊaj nade govoreÊi im utoliko ozbiljnije i oπtrije o onomeπto sâm imaπ na umu. Tvoji problemi i nevolje uËinili su daje tvoja æena stalno obuzeta miπlju koja joj razdire duπu —da je zbog njezine bolesti ti smatraπ teretom. Ako si Ëovjekkoji voli tamu i oËaj, ti Êeπ govoriti o njima, stalno razmiπ-ljati o njima i razdirati svoju duπu prizivajuÊi u maπtu sve isvaπta, sve ono πto Êe ti sluæiti kao povod da se æaliπ na svojuobitelj i na Boga. Takvim Êe ponaπanjem tvoje srce postatikao polje spaljeno vatrom koje je ona ogoljela i uniπtila nanjemu sve zelenilo, ostavivπi ga crnog i skvrËenog. (1T 699,1868.)

489

Depresija


Pobjeda nad emocionalnom nestabilnoπÊu. — Ti pripadaπobitelji u Ëijem krugu ima umova koji nisu optimalno uravno-teæeni i obuzeti su tmurnim i depresivnim osjeÊajima nala-zeÊi se pod velikim utjecajem okoline, na koje se lako utjeËe.Ako u sebi ne njegujeπ vedro, sretno i zahvalno raspoloæenje,Sotona Êe te na kraju zarobiti i prisiliti da Ëiniπ njegovu volju.Crkvi kojoj pripadaπ ti moæeπ posluæiti korisno, postati u njojËimbenik snage ako budeπ posluπan Gospodnjim uputama iako se ne povedeπ za osjeÊajima, nego budeπ stajao pod vla-πÊu naËela. Nikada ne dopuπtaj da s tvojih usta sie osudajer je ona poput olujnog nevremena za one koji te okruæuju.Neka iz tvojih usta izlaze vedre, radosne rijeËi, pune ljubavi.(1T 704, 1868.)

Nije potrebno biti rob depresije. — Sjeti se da religijau tvojem æivotu ne treba biti samo jedan od mnogih utjecaja.Ona treba biti utjecaj koji Êe dominirati nad svim ostalim utje-cajima. Budi strogo trijezan; suprotstavi se svakoj kuπnji; neËini nikakve ustupke zlom neprijatelju. Ne sluπaj doπaptava-nja koja on stavlja u usta muπkaraca i æena. Ti trebaπ posti-Êi pobjedu i izgraditi plemenit karakter, a to neÊe biti moguÊesve dok si u stanju potiπtenosti i razoËaranja zbog neuspje-ha. Raskini uæa koja je Sotona obavio oko tebe jer nema po-trebe da mu budeπ rob. “Vi ste prijatelji moji”, rekao je Krist,“ako Ëinite πto vam ja zapovijedam.” (Lt 228, 1903.; MM 43)

Preporuka propovjedniku koji je patio od depresije.— Ti trebaπ raditi paæljivo i voditi raËuna o vremenu za od-mor. »ineÊi tako, saËuvat Êeπ svoju tjelesnu i duπevnu snagui ono πto radiπ postat Êe mnogo djelotvornije. Brate F, ti sinervozan Ëovjek i jako se povodiπ za osjeÊajima. Duπevna de-presija u velikoj mjeri utjeËe na tvoj posao. Ti povremeno osje-Êaπ potrebu za slobodom i misliπ da to osjeÊaπ zato πto sudrugi u tami i zato πto nisu u pravu ili se dogaa neπto πtoti je teπko objasniti, pa se okomiπ na neπto ili nekoga, πtomoæe izazvati veliko zlo. Ako posluπaπ i ako se smiriπ u tre-nucima kad se nalaziπ u tom nemirnom i nervoznom stanju,ako se odmoriπ i smireno Ëekaπ Gospodina i istraæujeπ kakobi ustanovio da problem nije u tebi samome, neÊeπ dolaziti

490

461

u situaciju da ranjavaπ i svoju duπu i dragocjeno Boæje dje-lo. (1T 622, 1867.)

Kada stalno razmiπljamo o neugodnim stvarima. — Kadasvuda oko sebe vidite bezakonje, vi postajete utoliko sretnijiπto je On vaπ Spasitelj i mi Njegova djeca. HoÊete li, znajuÊito, gledati na bezakonje koje nas okruæuje i baviti se mraË-nim slikama? Vi ih ne moæete ukloniti i zato govorite o neËe-mu πto je uzviπenije, bolje i plemenitije. ...

Kad bismo se uputili u podrum i u njemu provodili vrijemei promatrali njegove mraËne uglove, mogli bismo govoriti: “Oh,kako je ovdje mraËno”, a onda to stalno ponavljati. HoÊe lito uËiniti da ta sredina postane imalo svjetlija? Nipoπto! ©toÊete poduzeti? Iziite iz podruma; iziite iz mraka u “gornjusobu” u kojoj sjajno svijetli svjetlo Boæjega lica.

Vi znate da se naπe tijelo sastoji od hrane koju unosimou sebe. Isto se dogaa i s naπim umom. Ako se naπ um bavineugodnim stvarima æivota, mi Êemo ostati bez ikakve nadei zato se bavimo radosnim i vedrim prizorima Neba. ApostolPavao kaæe: “Uistinu, naπa nam sadaπnja ali kratkotrajna imala nevolja donosi izvanredno veliku i vjeËnu slavu.” (2. Ko-rinÊanima 4,17) (MS 7, 1888.)

Krist suosjeÊa (ohrabrenje upuÊeno krπÊanki koja jepatila od depresivnosti). — Draga ostarjela sestro ......, vrlomi teπko pada spoznaja da si bolesna i da patiπ. Meutim,osloni se na Onoga koga si voljela i kome si sluæila sve ovegodine. On je dao svoj æivot za svijet i ljubi svakoga tko seuzda u Njega. On suosjeÊa s onima koji pate od depresijeizazvane boleπÊu. On osjeÊa svaki udarac boli koju osjeti onajkoga On ljubi. PoËivaj u Njegovim rukama i budi svjesna daje On tvoj Spasitelj, tvoj daleko najbolji Prijatelj; da te Onnikada neÊe ostaviti niti te se odreÊi. On je bio tvoj oslonactijekom mnogih godina i zato tvoja duπa moæe poËivati u nadi.

Ti Êeπ ustati zajedno s drugima koji su vjerovali u Njegai slavit Êeπ Ga glasom pobjede. Od tebe se ne oËekuje viπenego da poËivaπ u Njegovoj ljubavi. Ne brini se; Isus te ljubii sada kada si slaba i bolesna, On te dræi u svojim rukamakao πto bi otac pun ljubavi dræao svoje ljubljeno malo dijete.

491

Depresija


Uzdaj se u Onoga u koga si vjerovala. Zar te On nije ljubioi brinuo se za tebe tijekom cijelog tvojeg æivota? Dovoljno jeda poËivaπ u dragocjenim obeÊanjima koja ti je dao. (Lt 299,1904.)

Ne popuπtaj pred depresijom. — S tobom sam razgova-rala noÊu. Govorila sam ti da mi je vrlo drago πto se nalaziπna tako dobrom mjestu i πto moæeπ biti u blizini Sanatorija.Ne popuπtaj depresivnim osjeÊajima, nego radosno otvori vratasvojeg srca utjeπnom djelovanju Svetoga Duha koji ti æeli donijetiutjehu i mir. ...

Draga sestro, ako æeliπ dragocjenu pobjedu, suoËi se sasvjetlom koje dolazi od Sunca Pravednosti. Govori o nadi, vjerii zahvalnosti prema Bogu. Budi vedra, puna nade u Krista.Izraæavaj Mu svoju hvalu. Ovo je divan i uspjeπan lijek zabolesti duπe i tijela. (Lt 322, 1906.)

Depresivno ozraËje. — Kad bismo dopustili da propo-vjednici preko kojih Bog radi dou na sabor s potiπtenim raspo-loæenjem i progresivnom depresivnoπÊu, kaæem vam da bi ozra-Ëje oko njih bilo kao gusti pokrov magle koji pokriva vedronebo. Mi trebamo njegovati vjeru. Neka naπa usta govore: “Mojaduπa veliËa Gospodina i moj duh se raduje u Bogu, mojemSpasitelju.”

Mi moramo otkrivati svijest da je meu nama prisutanSpasitelj i Ëvrsto pouzdanje da je Isus na kormilu i da Êe seOn pobrinuti da skupocjeni brod sigurno ue u luku. Trebamoznati da nema moguÊnosti da spasimo sebe ili bilo koga drugog.Mi nemamo vlast da spasimo one koji ginu. Spasitelj je Isus,naπ Otkupitelj. Mi smo samo Njegova orua i u svakom tre-nutku ovisimo o Njemu. VeliËajmo Njegovu silu pred Njegovimizabranim narodom i svijetom za slavno spasenje koje namje donio svojom ærtvom pomirnicom i svojom krvlju. (Lt 19a,1892.)

Ne æelim podleÊi depresiji. — Ponekad se nalazim u vrloteπkoj nedoumici oko toga πto da radim, ali neÊu podleÊi de-presivnim osjeÊajima. OdluËna sam u namjeri da u svoj æivotunesem sunca koliko god mi je to moguÊe. (Lt 127, 1903.)

492

463

Mnogo je toga πto bi me moglo rastuæiti, ali se trudimda ne govorim obeshrabrujuÊe rijeËi jer bi netko tko Ëuje ta-kve moje rijeËi mogao veÊ biti tuæan, a ja ne smijem uËinitiniπta πto bi moglo uveÊati njegovu tugu. (Lt 208, 1903.)

Vjerom probijte tamu. — Kad bih gledala na mraËneoblake — nevolje i probleme koji me salijeÊu u mojem poslu— ja ne bih imala vremena ni za πto drugo. Ali znam da jeiza tih oblaka svjetlo i slava. Ja vjerom probijam tamu k slavi.Ponekad sam suoËena s financijskim teπkoÊama. Ipak, ja sene brinem zbog novca jer se Bog brine o mojim problemimai obvezama. »inim sve πto mogu i kada Gospodin vidi da jenajbolje da dobijem novac, On mi ga πalje. (MS 102, 1901.)

Vjera kao nuænost. — Kada sam prije oko tri godine po-sjetila Sanatorij Paradise Valley, gotovo svakog jutra u petsati obraÊala sam se suradnicima, a poslije i pacijentima. Meupacijentima nalazio se muπkarac koji kao da je uvijek bio de-presivan. O njemu su mi rekli da vjeruje u biblijski nauk,ali da ne moæe prakticirati vjeru potrebnu da doæivi ispunje-nje Boæjih obeÊanja.

Svako jutro govorila sam pacijentima o vjeri, pozivajuÊiih da vjeruju u Boæju rijeË. Meutim, onaj jadni Ëovjek kaoda nije bio u stanju priznati da vjeruje. Razgovarala sam poslijei s njime nasamo. Iznijela sam mu istinu iz svih kutova, aonda ga pitala bi li mogao vjerovati da je Krist njegov osobniSpasitelj i da mu je spreman pomoÊi. Naπ Spasitelj je rekaosvima koji su umorni i natovareni: “Uzmite jaram moj na se-be.” Ne nosite jaram koji ste sami napravili. “Uzmite jarammoj na sebe, uËite se od mene jer sam krotka i ponizna srcai naÊi Êete spokoj duπama svojim.” (Matej 11,28.29)

KonaËno je doπlo i vrijeme da odem. Njemu sam rekla:“Dakle, dragi prijatelju, moæeπ li mi reÊi jesi li se nauËio osla-njati na Spasitelja koji je toliko pretrpio da bi mogao pomoÊisvakoj ljudskoj duπi? Moæeπ li i æeliπ li se osloniti na Njega?Prije nego πto odem, moæeπ li mi reÊi da si stekao vjeru, damoæeπ vjerovati u Boga?”

Pogledao je prema meni i rekao: “Da, vjerujem da samstekao tu vjeru.”

493

Depresija


“Hvala Gospodinu”, odgovorila sam. Iako je tu bilo i drugihkoji su sluπali moje razgovore u salonu, smatram da sam uovom sluËaju bila bogato nagraena za svoje napore. (MS 41,1908.)

Neoprezno predavanje u Sotonine ruke. — Ne obraÊajtese drugim ljudima za pomoÊ kad ste optereÊeni svojim nevo-ljama i kuπnjama; jedino vam Bog moæe pomoÊi. Ako ispuniteuvjete Boæjih obeÊanja, ta obeÊanja bit Êe vam ispunjena. Akosu vaπe misli postojano kod Boga, kada na vas dou nevoljei kuπnje, vi se neÊete kretati od stanja ushiÊenosti do dolineoËaja i maloduπnosti. Tada neÊete govoriti drugima o svojimsumnjama i potiπtenosti. NeÊe govoriti: “Ne znam za ovo iliza ono. Nisam sretan. Nisam siguran da imamo istinu.” ToneÊete Ëiniti jer Êete imati pouzdano i Ëvrsto sidro duπe.

Kada izgovaramo rijeËi razoËaranja i potiπtenosti, Sotonasluπa s radoπÊu kojom se raduje neprijatelj; njemu je vrlougodna spoznaja da vas je stavio u svoje okove. Sotona nemoæe Ëitati naπe misli, ali moæe vidjeti naπe postupke, Ëutinaπe rijeËi; tako na temelju svojeg dugog poznavanja ljudskeobitelji on svoje kuπnje moæe oblikovati tako da iskoristi sla-be toËke naπeg karaktera. Kako Ëesto, naime, mi njemu dopu-πtamo da sazna tajnu o tome kako nas moæe pobijediti! O,kad bismo samo vladali svojim rijeËima i postupcima! Kakobismo postali jaki kada bi naπe rijeËi bile takve da se ne mo-ramo stidjeti suoËavajuÊi se s izvjeπtajem o njima u dan suda.Kako Êe one u veliki Boæji dan izgledati drugaËije nego πtonam se Ëine u trenutku kada ih izgovaramo! (RH, 27. veljaËe1913.)

Isus razumije osjeÊaj oËaja. — Vjera i nada drhtale suu posljednjim trenucima Kristove agonije zato πto je Bog povu-kao onu sigurnost koju je dotada davao svojem ljubljenomSinu, sigurnost svojeg odobravanja i prihvaÊanja. Otkupiteljsvijeta oslanjao se nakon toga joπ samo na dokaze koji suGa krijepili dotada, da je Njegov Otac primio Njegov trud ibio zadovoljan Njegovim djelom. U samrtniËkoj agoniji, kadapredaje svoj skupocjeni æivot, On se samo vjerom moæe oslonitina Onoga kome je oduvijek dotada imao prednost biti poslu-

494

465

πan. Njega neÊe ozariti Ëiste, jasne zrake nade s desne ili slijeve strane. Sve oko Njega obavijeno je zlokobnom tminompotiπtenosti. U straπnoj tami kojom je priroda suosjeÊala sNjime, Otkupitelj do dna ispija tajanstvenu Ëaπu. Liπen Ëak iveliËanstvene nade i uvjerenja u pobjedu koju Êe izvojevati ubuduÊnosti, On vapi jakim glasom: “OËe, u ruke Tvoje predajemduh svoj.” On dobro poznaje karakter svojeg Oca, Njegovupravednost, milost i Njegovu veliku ljubav i zato se pokornopredaje u Njegove ruke. Usred komeπanja i grËenja prirode,zadivljeni promatraËi Ëuju posljednje rijeËi »ovjeka s Golgo-te. (2T 210,211, 1869.)

Bog se nije promijenio. — Ne omalovaæavajmo osjeÊajsigurnosti, jer za njega trebamo slaviti Boga. Meutim, kadsi obuzet osjeÊajem potiπtenosti, ne misli da se Bog promije-nio. Slavi Ga isto kao i prije jer se uzdaπ u Njegovu rijeË, ane u svoje osjeÊaje. Ti si se zavjetovao da Êeπ æivjeti vjeromi da neÊeπ biti u vlasti svojih osjeÊaja. OsjeÊaji se mijenjajus okolnostima. (Lt 42, 1890.; HC 124)

Bez sklonosti da govorimo o sumnjama. — ZahvaljujuÊiKristovim zaslugama i Njegovoj pravednosti koja nam se ura-Ëunava vjerom, mi trebamo dostiÊi savrπenstvo krπÊanskogkaraktera. Naπ posao iz dana u dan i iz sata u sat ilustriranje rijeËima apostola: “Uprimo pogled u PoËetnika i Dovrπiteljavjere, Isusa.” Dok to Ëinimo, naπe misli postaju jasnije i vjerajaËa; naπa nada se utvruje i mi smo tako obuzeti slikomNjegove ËistoÊe i ljupkosti ærtve koju je On podnio da naspomiri s Bogom, da viπe nismo skloni govoriti o svojim sum-njama i razoËaranjima. (5T 744, 1889.)

Pravi krπÊanin i depresija. — Pravi krπÊanin ne dopuπtada se ijedan zemaljski razlog postavi izmeu njegove duπe iBoga. Boæja zapovijed ima dominantan utjecaj na njegove osje-Êaje i postupke. Kada bi svatko tko Ëezne za Boæjim kraljev-stvom i Boæjom slavom uvijek bio spreman Ëiniti Kristova djela,kako bi staza k Nebu postala lakπa, Boæji blagoslovi bi utje-cali na duπu, a na njihovim usnama bi neprestano bili hvalo-spjevi Gospodinu! Tada biste Bogu sluæili iz naËela. Moæda

496

495

Depresija


vaπi osjeÊaji neÊe uvijek biti radosni; ponekad Êe oblaci za-klanjati obzorje vaπeg æivotnog iskustva; ipak, krπÊaninova nadane oslanja se na pjeπËani temelj osjeÊaja. Oni kojima upravljajunaËela gledat Êe Boæju slavu iza sjene i poËivat Êe na pouzdanojrijeËi obeÊanja. Oni neÊe biti sprijeËeni da slave Boga kolikogod se put Ëinio mraËnim. Nevolje i kuπnje samo Êe im datipriliku da pokaæu iskreni karakter svoje vjere i ljubavi.

Kada duπu pritisne tjeskoba, to nipoπto neÊe biti dokazda se Bog promijenio. On je “juËer i danas onaj isti”. Ti sisiguran u Boæju ljubav i prihvaÊanje kada osjetiπ zrake Sun-ca Pravednosti. Ali ako oblaci natkriju tvoju duπu, ne osjeÊajse kao netko tko je ostavljen. Tvoja vjera mora probiti tamu.Tvoje oko mora biti zdravo i cijelo tvoje biÊe puno svjetlosti.Pred oËima uvijek treba dræati bogatstva Kristove milosti. »uvaji sakupljaj kao dragocjeno blago pouke koje donosi Njegovaljubav. Neka tvoja vjera bude kao Jobova, da bi mogao reÊi:“Da me i ubije, opet Êu se udati u Njega.” Osloni se na obeÊanjasvojeg nebeskog Oca i sjeÊaj se Njegovog ranijeg postupanjas tobom i sa svojim slugama, jer “onima koji ljube Boga sveide na dobro”. (RH, 24. sijeËnja 1888.)

467

53

SUKOBI — POZITIVNI I NEGATIVNI

Jedinstvo s Bogom odraæava se u jedinstvu. — Bog jeoliËenje dobrote, milosti i ljubavi. Oni koji su u istinskom za-jedniπtvu s Njime ne mogu biti u meusobnom razdoru. Ka-da Njegov Duh vlada u srcu, On u Ëovjeku stvara sklad, lju-bav i jedinstvo. Suprotnost tome vidljiva je u redovima So-tonine djece. Njegov je posao izazivanje zavisti, sukoba i lju-bomore. U ime mojeg UËitelja ja pitam one koji se smatrajuKristovim sljedbenicima: Kakav je vaπ rod? (5T 28, 1882.)

Sjetva i æetva nesloge i svae. — Onaj tko razbacujesjeme razdora i sukoba, u svojoj vlastitoj duπi æanje plodovesmrti. Sam postupak iznalaæenja onoga πto je zlo kod drugih,razvija zlo kod onoga koji se bavi tim iznalaæenjem. (Put ubolji æivot, 314)

Sotona uæiva u svai. — Sotona se bez prestanka trudida u redovima Boæjeg naroda izazove nepovjerenje, otuenjei zlobne osjeÊaje. »esto Êemo se, kada za to nema stvarnograzloga, naÊi u kuπnji da mislimo kako su naπa prava ugro-æena. ... Nesloga, svaa i sudske parnice meu braÊom sra-mota su za djelo istine. Oni koji se tako ponaπaju izlaæu crkvupodsmijehu njezinih neprijatelja i omoguÊuju silama tame dalikuju. Oni iznova otvaraju Kristove rane i izlaæu Ga otvore-noj sramoti. (5T 242,243, 1882.)

Prepiranje vodi u ratobornost. — Osobito varljiv Soto-nin posao bio je izazivanje sukoba i prepirki, æeleÊi dovestido verbalnih sukoba koji ne vode niËemu. On dobro zna da

498

497


Êe to zaokupljati um i vrijeme. To potiËe ratobornost, a guπiduh osvjedoËenja u umovima mnogih ljudi navodeÊi ih da za-stupaju razliËita miπljenja, na optuæivanje i pokazivanje pred-rasuda, vodeÊi k neËemu πto zatvara vrata istini. (RH, 11.rujna 1888.; Ev 155)

Sukobi meu braÊom odgaaju drugi Kristov dolazak.— Nevjera, gunanje i buntovnost Ëetrdeset godina su zatva-rali put starom Izraelu pred kanaanskom zemljom. ... Upravosu nas nevjera, svjetovni duh, neposveÊenost i verbalni sukobiu redovima naroda koji sebe smatra Gospodnjim zadræali ovoli-ko godina u ovom svijetu grijeha i patnje. (MS 4, 1883.; Ev696)

Nema vremena za neslogu i svau. — Muπkarci i æenekoji kaæu da sluæe Gospodinu zadovoljavaju se time πto troπesvoje vrijeme na beznaËajne stvari. Ugodno se osjeÊaju kadameu njima vlada neslaganje u miπljenima. Kad bi se posve-tili djelu svojeg UËitelja, oni se ne bi borili i prepirali kaoroditelji s neposluπnom djecom. Sve ruke bile bi ukljuËene usluæbu. Svaki pojedinac vrπio bi svoju duænost i radio srcemi duπom kao misionar Kristovog kriæa. ... Suradnici u djeluponijeli bi sa sobom u svoju sluæbu molitve i razumijevanjeprobuene crkve. Upute za svoj rad oni bi dobili od Krista,ne imajuÊi vremena za prepirke i svae. (RH, 10. rujna 1903.)

Ne dopustite da se razvijaju prepirke oko beznaËajnosti.Duh ljubavi i milost naπega Gospodina Isusa Krista povezatÊe srce sa srcem ako svaki pojedinac otvori prozore svojegsrca Nebu, a zatvori ih za ono πto je zemaljsko. (Lt 183, 1899.)

Ostavite prepirke. — Sila Boæje milosti uËinit Êe za duπuviπe nego πto bi uËinilo prepiranje za cijeli ljudski vijek. Kolikotoga bi se moglo dovesti u red silom istine i koliko bi se veÊstarih nesuglasica smirilo kad bismo prihvatili bolje metode.Tada Êe biti bolje primijenjeno veliko, slavno naËelo “Na zemljimir i meu ljudima dobra volja”, kada su oni koji vjeruju uKrista ujedno i Boæji suradnici. Tada se neÊe dogoditi da sveone sitnice, pjesme koje neki neprestano “gude”, koje nisu

499

469

rijeπene uz pomoÊ Boæje rijeËi, budu uveliËane i “unaprijee-ne” u kategoriju znaËajnih predmeta. (Lt 183, 1899.)

Prepirke izazivaju samoobranu. — U svom postupanjus Tomom Isus je pruæio pouku svojim sljedbenicima. Njegovprimjer pokazuje kako trebamo postupati s onima Ëija je vjeraslaba i koji istiËu svoje sumnje. Isus nije zasipao Tomu pri-jekorima niti je stupio s njim u raspravu. Sâm se otkrio njemukoji je sumnjao. Toma je bio vrlo nerazuman u odreivanjuuvjeta svoje vjere, ali je Isus svojom velikoduπnom ljubavljui obzirom poruπio sve zapreke. Nevjerstvo se rijetko pobjeu-je prepirkom. Tada ono prelazi u samoobranu, nalazeÊi noverazloge i opravdanja u svoju korist. Ali neka se Isus u svojsvojoj ljubavi i milosti otkrije kao raspeti Spasitelj, pa Êe ses mnogih usana, koje su se protivile, Ëuti Tomino priznanje:“Gospodin moj i Bog moj!” (Isusov æivot, 667)

Bolesnima ne upuÊuj nijednu rijeË protivljenja. — KodbolesniËkog se kreveta ne smije izgovoriti nijedna rijeË reli-gijske prepirke. Uputite bolesnika k Onome koji æeli spasitisve koji k Njemu dolaze u vjeri. Uz puno ozbiljnosti i njeænosti,nastojte pomoÊi duπi koja lebdi izmeu æivota i smrti. (Put ubolji æivot, 64)

Prepiranje je beskorisno. — Od nas se ne traæi da seupuπtamo u prepirke s onima koji zastupaju laæne teorije.Prepirke su beskorisne. Krist se nikada nije upuπtao u to.“Pisano je” — tim se oruæjem koristio Otkupitelj svijeta. Dræimose πto bliæe Njegove RijeËi. Dopustimo da o onome πto je po-trebno posvjedoËe Gospodin Isus i Njegovi vjesnici. Mi znamoda je njihovo svjedoËanstvo istinito. (LS 93, 1915.)

Prepiranje vrlo rijetko omekπava duπu. — Mnoge pro-povijedi Ëije je glavno obiljeæje prepiranje rijetko Êe omekπatii pokoriti duπu. (Lt 15, 1892.; Ev 172)

Pozitivni pristup je djelotvorniji. — Ne njegujte duhprepiranja. Vrlo malo se postiæe govorima koji druge okrivljuju.Najpouzdaniji naËin za uniπtavanje laænog nauka jest propo-

500

Sukobi — pozitivni i negativni


vijedanje istine. Dræite se onoga πto je pozitivno. Neka dra-gocjene istine Evanelja ubiju silu zla. Pokaæite blag, saæaljivduh prema onima koji su u zabludi. Pribliæite se srcima. (Lt190, 1902.; Ev 304)

Sukobi koji bude ljudske umove. — Boæji izabrani vjesnicibili su poniæavani i progonjeni u svim vjekovima, a ipak sepreko njihovih nevolja πirila spoznaja o Bogu. Svaki KristovuËenik treba stupiti u redove i ponijeti teret tog istog posla,znajuÊi da njegovi neprijatelji ne mogu uËiniti niπta protivistine, veÊ samo za istinu. Bog je predvidio da istina izie uprvi plan i postane predmet ispitivanja i rasprava, Ëak i akoje prezirana. Misli ljudi moraju se uzdrmati jer svaki prijekor,svaki pokuπaj da se ograniËi sloboda savjesti, Boæje je sred-stvo za buenje umova koji bi inaËe spavali. (MB 33, 1896.)

Djeca na koju utjeËu roditeljska neslaganja. — Roditeljiu velikoj mjeri formiraju ozraËje obiteljskog kruga pa kadaizmeu oca i majke doe do neslaganja, djeca poprimaju istiduh. UËinite da ozraËje vaπeg doma zamiriπe blagotvornomobzirnoπÊu. Ako ste se otuili i udaljili od kategorije biblij-skih krπÊana, obratite se jer Êete karakter koji budete imaliu vrijeme kuπnje imati i u vrijeme Kristovog dolaska. (Lt 18b,1891.; AH 16)

Rasprave siju sjeme nevolje. — Kao obitelj vi moæetebiti sretni ili jadni, πto ovisi o vama. Vaπe vlastito ponaπanjeodluËit Êe o vaπoj buduÊnosti. Oboje trebate ublaæiti oπtra mje-sta u svojim karakterima i izgovarati samo one rijeËi kojihse neÊete zastidjeti u veliki Boæji dan. ... Moæda Êete se prepiratioko sitnica koje ne zasluæuju raspravljanje pa Êe posljedicabiti nevolja. Staza pravednika je staza mira. Ona je tako jasnada Ëovjek koji je ponizan i koji se boji Boga moæe njome iÊibez spoticanja i bez skretanja. Ta staza je uska; meutim,njome bok uz bok mogu hodati ljudi razliËitih naravi ako sli-jede NaËelnika svojeg spasenja. (4T 502,503, 1880.)

Grdnje i otresanje stvaraju pobunu. — Grube, gnjevnerijeËi nisu nebeskog podrijetla. Oπtre grdnje i ljutito otresanje

501

471

nikada nisu korisni. Naprotiv, oni izazivaju najniæe osjeÊajeljudskog srca. Kada vaπa djeca Ëine πto ne valja i kad suispunjena duhom buntovnosti i vi se naete u kuπnji da grubogovorite i djelujete, priËekajte prije nego πto ih ukorite. Dajteim priliku da razmiπljaju i omoguÊite da se vaπ gnjev smiri.

Kad sa svojom djecom postupate blago i ljubazno, i onai vi primit Êete blagoslov od Gospodina. Mislite li moæda daÊe u dan Boæjeg suda itko poæaliti πto je bio strpljiv i blagprema svojoj djeci? (MS 114, 1903.; CG 246)

Bliskost s Kristom donosi jedinstvo. — Odvajanje odKrista uzrok je razdora i svae u obiteljima i u crkvi. Pribliæitise Kristu ujedno znaËi pribliæiti se jedni drugima. Tajna is-tinskog jedinstva u crkvi i u obitelji nije diplomacija, uprav-ljanje niti nadljudski napor u svladavanju teπkoÊa — iako ÊeËesto biti i toga — veÊ jedinstvo s Kristom.

Zamislite veliki krug s Ëijeg ruba polazi mnogo crta k sre-diπtu. ©to se te crte viπe pribliæavaju srediπtu, to su one bliæei jedne drugima.

Tako je i u krπÊanskom æivotu. ©to smo bliæe Kristu, toÊemo biti bliæe jedni drugima. Kad se Njegov narod ujedini uskladnom djelovanju, Bog se proslavlja. (Lt 49, 1904.; AH 179)

Sklad meu roditeljima od kljuËnog je znaËenja. —Izmeu braËnih drugova treba vladati savrπeno povjerenje. Onitrebaju njegovati zajedniËki odnos spram svojih odgovorno-sti. Oni trebaju zajedniËki raditi na najsvetijem dobru svojedjece. Oni nikada ne bi smjeli u prisutnosti djece kritiziratiplanove i namjere jedno drugoga, ili izraæavati sumnju u rasu-ivanje jedno drugoga. Æena se treba truditi da ne oteæa na-stojanja svog muæa oko djece. Muæ, s druge strane, treba “vi-soko dræati” ruke svoje æene i uvijek joj pruæati razuman sa-vjet i njeænu potporu. (Put u bolji æivot, 245)

Bez razilaæenja i neslaganja. — Ako se oËevi i majkene slaæu, ako svatko od njih radi protiv drugoga s namjeromda onemoguÊi utjecaj onog drugog, obitelj Êe se nalaziti u stanjuoslabljenog morala i samopouzdanja i tada ni otac ni majkaneÊe uæivati poπtovanje i povjerenje koji su inaËe kljuËni za

502



obitelj kojom se dobro upravlja. ... Djeca brzo uoËavaju sveono πto se odnosi na pravila i propise obiteljskog kruga, po-sebno ona pravila kojima se ograniËava njihovo ponaπanje.(RH, 13. oæujka 1894.; AH 312)

Pozitivno voenje u domu. — Vi nemate pravo nad sreÊusvoje djece nadvijati sumorni oblak iznalaæenja krivnje ili okru-tnog otresanja za sitne pogreπke. Stvarno loπ postupak trebaprikazati baπ onako greπnim kakav jest i zato treba biti Ëvrsti odluËan da bi se sprijeËilo ponavljanje takvih postupaka.Ipak, djecu ne smijemo ostaviti u stanju beznaa, nego im,naprotiv, dajmo odreeni stupanj ohrabrenja kako bi se mo-gla popraviti i ponovno steÊi naπe povjerenje i potporu. Moædadjeca zapravo æele Ëiniti πto je dobro i moæda u srcu namje-ravaju biti posluπna, ali im je za to potrebna pomoÊ i ohrab-renje. (ST, 10. travnja 1884.; CG 279)

Mir u crkvi. — Neka bude mir u domu, pa Êe biti miri u crkvi. Kada se to dragocjeno iskustvo donese u crkvu,ono Êe posluæiti kao sredstvo stvaranja njeæne meusobne lju-bavi. Svae Êe prestati. Meu vjernicima Êe se vidjeti pravakrπÊanska uËtivost. Svijetu Êe pokazati da su bili s Isusom inauËili se od Njega. Kakav bi dojam crkva ostavila na svijetkada bi svi vjernici æivjeli pravim krπÊanskim æivotom! (MS60, 1903.; CG 549)

Smrt briπe sva neslaganja. — Kako brzo nestaju nesla-ganja kada smrt zatvori oËi i kada ruke leæe sklopljene nabeæivotnim grudima! Tada nema gunanja, nema gorËine; tadase zaboravljaju nepravde i zamjerke. Koliko se toplih rijeËiljubavi izgovara za mrtve! Koliko dobrih osobina iz njihovogæivota dolazi na um! U takvim se trenucima slobodno i neu-siljeno izraæavaju pohvale i lijepe rijeËi; ali one sada padajuna uπi koje ne Ëuju, srca koja ne osjeÊaju. ... Kako je mnogoonih koji se, stojeÊi sada uz odar preminule osobe, sa stidomi tugom prisjeÊaju rijeËi i djela koja su donijela tugu srcukoje je sada zauvijek prestalo kucati!

Zato sada unesimo u svoj æivot svu ljepotu, ljubav i to-plinu koliko god moæemo. Budimo obzirni, zahvalni, strpljivi

503

473

i snoπljivi u naπem meusobnom ophoenju. Misli i osjeÊajikoje izraæavamo kraj odra umiruÊeg i mrtvog unesimo u sva-kidaπnje druæenje sa svojom braÊom i sestrama dok su æivi.(5T 490, 1889.)

Na Nebu neÊe biti svae. — Neka nitko, koliko god teo-rijski bio utvren u istini za naπe vrijeme, ne misli da neËini pogreπke. Ali ako do pogreπaka i doe, treba postojatispremnost da se one isprave. Osim toga, izbjegavajmo sve onoπto moæe izazvati razdor i svau jer je pred nama Nebo, ameu njegovim stanovnicima neÊe biti svae. (RH 8. kolovoza1907.; CH 244)

Potrebno je viπe ljubavi, a manje kritiziranja. — UvijekÊe biti razlike u miπljenjima jer umovi nisu stvoreni da djelujuna istim valovima. »uvajmo se svojih naslijeenih i steËenihsklonosti kako one ne bi izazvale rasprave oko nevaænih stvari.Kristovi suradnici moraju zbiti svoje redove u ozraËju njeæ-nog suosjeÊanja i ljubavi. Nitko neka ne smatra vrlinom ustra-javanje na vlastitom miπljenju niti treba zamiπljati da je jedinikojemu je Gospodin dao moÊ razluËivanja i intuicije. KrπÊan-ska ljubav pokriva mnoπtvo onoga πto Êe netko vidjeti kaonedostatke u drugome. Potrebno je mnogo ljubavi i neuspo-redivo manje kritiziranja. Kada Sveti duh otvoreno i vidljivoradi u srcima propovjednika i njihovih pomoÊnika, oni Êe otkri-vati Kristovu blagost i ljubav. (Lt 183, 1899.)

Ne napadajmo ljude kao pojedince. — Neka naπa braÊaizgovorila su i napisala stvari koje se tumaËe kao izraæavanjeneprijateljstva prema vlastima i zakonu. Pogreπno je kad ulazi-mo u nesporazume. Nije mudro neprestano iznalaziti zamjer-ke i pogreπke u onome πto rade vodeÊi ljudi u vlasti. Naπposao nije da napadamo ljude kao pojedince ili ustanove. Tre-bamo biti vrlo oprezni kako ne bismo bili shvaÊeni kao ljudikoji se stavljaju u oporbu graanskim vlastima. ToËno je daje naπe ratovanje povezano s upornoπÊu41, ali je naπe oruæje

41 Dakle, aktivno, koje teæi πto bræem postizanju duhovnog cilja izBoæje rijeËi (prim. prev.).

504



treba biti u jasnom rijeËima “Ovako govori Gospodin”. Naπ jeposao pripremiti narod da stoji u veliki dan Boæji. Mi se netrebamo okrenuti aktivnostima koje Êe poticati prepiranje ilipobuivati neprijateljske osjeÊaje u onima koji nisu naπe vjere.(6T 394, 1900.)

Postupanje s nevjerovanjem i nauËavanjima koja vodeu razdor. — Pokazano mi je da Êe zli aneli djelovati prekovjernika u naπim redovima s namjerom da unesu snaæan duhnevjerovanja. Ni ovo vas ne treba obeshrabriti, veÊ uliti istinskuhrabrost da priteËete u pomoÊ Gospodinu protiv sila soton-skih slugu. Te sile zla okupljat Êe se na naπim bogosluæjima,ali ne zato da prime blagoslove, nego da bi se suprotstavileutjecaju Boæjega Duha. Ne govorite ni o Ëemu πto oni istiËu,nego uvijek iznova glasno izgovarajte bogata Boæja obeÊanja,koja su da i amen u Kristu Isusu. Nikada ne citirajmo rijeËikoje su izgovorila ljudska usta, jer bismo time dali potporuzlim anelima u njihovom poslu, nego ponavljajmo naglas Kri-stove rijeËi. (Lt 46, 1909.)

505

475

54

PRETJERIVANJE U U»ENJU

Moramo saËuvati snagu svojeg mozga. — Ja vjerujem,ja vjerujem da Gospodin Ëuje moje molitve, a onda odlazimraditi da odgovorim na svoje molitve za koje sam sigurna daih sastavlja upravo Gospodin. Spokojna sam. Nemojmo pretje-rano iskoriπtavati snagu koju nam Gospodin daje. Mi moramooËuvati snagu svojeg mozga. Zlouporabimo li tu silu, neÊemoimati rezerve od koje bismo uzimali u teπkim i kritiËnim tre-nucima. (Lt 150, 1903.)

Mudrost potrebna za odabiranje hrane za um. — Gomi-lanje i skupljanje prevelike koliËine knjiga za istraæivanje iprouËavanje vrlo Ëesto izmeu Boga i Ëovjeka kao preprekupostavlja veliki opseg znanja koje slabi um i Ëini ga nespo-sobnim za upijanje onoga πto je veÊ primio. Um postaje sliËanoboljelom sustavu za probavu. Da bi netko mogao naËinitipravilan izbor izmeu tih brojnih autora i RijeËi æivota, potrebnaje mudrost, jer samo tako moæe jesti tijelo i piti krv BoæjegSina. (7T 205, 1902.)

SkraÊuje æivot. — Onima koji æele postati djelotvorni su-radnici u Boæjem djelu, rekla bih: ako svojem mozgu nameÊeteneprimjerenu koliËinu rada smatrajuÊi da Êete zaostati akone budete istraæivali bez prestanka, trebate odmah promijenitisvoja shvaÊanja i svoje planove. Ako u ovom pogledu ne posveteveÊu pozornost, mnogi Êe prerano otiÊi u grob. (CT 296, 1913.)

Pretjerana koncentracija troπi vitalne organe. — Spo-sobnost da usredotoËimo misli na jedan predmet, a iskljuËi-

506

507


mo se iz svega ostaloga, dobra je do odreenog stupnja; me-utim, neprekidna uporaba te sposobnosti troπi organe kojisu ukljuËeni u krug takve aktivnosti. Za njih je to prevelikooptereÊenje pa se kao posljedica pojavljuje nemoÊ u poku-πaju da ostvarimo maksimalnu mjeru dobra. Udarna sila “ha-banja” usmjerena je na jednu skupinu organa, dok su drugiorgani u stanju polusna. U takvim uvjetima um nema mo-guÊnosti zdrave uporabe, a posljedica je skraÊenje æivota. (3T34, 1872.)

PreoptereÊen um otvara vrata kuπnji. — UËenici i stu-denti koji se potpuno predaju umnom radu u πkolskim pro-storijama, dovode cijeli svoj æivi “stroj” u zatvorske uvjete. Umbiva iscrpljen pa ih Sotona navodi na cijeli spektar kuπnji, uzabranjene aktivnosti pod izgovorom “promjene” i “ispuπtanjapare”. PrepuπtajuÊi se tim kuπnjama, oni Ëine neπto πto nanosiπtetu njima samima, donoseÊi nevolju i drugima. Takvo πtodogaa se jedino u obliku neobuzdanog ludovanja i veselja.Mozak je aktivan i u njima se raa æelja da zbijaju obijesneπale. Ali netko Êe morati popraviti πtetu koju su oni uËinilipod utjecajem kuπnji. (Lt 103, 1897.)

Pretjerano optereÊivanje uma stvara bolesnu maπtu.— Pokazane su mi odgovarajuÊe metode. Neka uËenici i stu-denti usporedo sa svojim umnim angaæiranjem angaæiraju isvoje tjelesne i moralne snage. Neka aktivnosti njihovog æivogstroja budu razmjerne. Neprestani rad mozga je pogreπka. Rije-Ëima ne uspijevam izraziti baπ ono Ëime bih opisala sræ stvari.Neprestano optereÊivanje mozga dovodi do nastanka bolesnemaπte. Ono vodi u nekontrolirano rasipanje snaga mozga. Pe-togodiπnje πkolovanje u tom jednom podruËju manje je vrijednood stjecanja opÊeg obrazovanja tijekom jedne godine. (Lt 76,1897.)

Previπe uËenja vodi u moralnu izopaËenost. — Izbje-gavaj uzbuivanje mozga. Previπe uËenja jako nadraæuje mo-zak i poveÊava dotok krvi. Neizbjeæna posljedica ovoga je mo-ralno izopaËivanje. Nema prekomjernog optereÊivanja mozgabez stvaranja neËistih misli i izazivanja neËistih postupaka.

508

477

Na udaru je cijeli æivËani sustav i to vodi u neËistoÊu misli ipostupaka. Tako se izopaËuju tjelesne i umne sposobnosti ioskvrnjuje se hram Svetoga Duha. Takva osoba praktiËno upo-znaje zle i πtetne radnje, pa se posljedice i ne mogu procije-niti. Primorana sam jasno govoriti o ovom predmetu. (Lt 145,1897.)

Srcu i glavi prijeko je potreban odmor (rijeËi upuÊenejednom preoptereÊenom propovjedniku). — Odræavaj slobodani Ëist pristup utjecaju Svetoga Duha. Bez obzira na to πto sedogaa, neka tvoje misli ostanu kod Boga; ne dopusti da sena bilo koji naËin naeπ u zbrci.

Dok sam razgovarala s tobom te noÊi, vidjela sam da tije um izmoren pa sam ti rekla: Sve svoje brige baci na Go-spodina jer se On brine za tebe. Poloæi svoje terete i teπkoÊena Onoga koji nosi terete. Kristov mir u srcu vredniji nam jeod bilo Ëega drugog. ...

Opominjem te da se Ëuvaπ. Molim te da se oslobodiπ tereta;da se oslobodiπ mnogih tereta i teπkih briga zbog kojih tvojesrce i tvoja glava ne mogu doÊi do odmora. Imaj na umu po-trebu da se posvetiπ predmetima od vjeËnog znaËenja. (Lt 19,1904.)

Bolest kao posljedica umnog preoptereÊivanja. — Onikoji su slomljeni umnim radom, trebali bi se odmarati od mislikoje ih zabrinjavaju; ali ih ne bi trebalo navesti da povjerujukako je opasno da uopÊe koriste svoje umne snage. Mnoginaginju prema tome da smatraju svoje stanje gorim no πtozapravo jest. Ovakvo stanje uma djeluje negativno na oporavak,i stoga ga ne treba podupirati.

Propovjednici, nastavnici, studenti i drugi umni radniciËesto se razbolijevaju zbog nemilosrdnog umnog optereÊenja,neublaæenog tjelesnim radom i kretanjem. Ono πto njima trebajest aktivniji naËin æivota. Strogo umjerene navike, udruæenes dostatno fiziËkog rada i kretanja, osigurat Êe umnu i tjelesnukondiciju te dati snagu i izdræljivost onima koji rade umno.(Put u bolji æivot, 146,147)

509

Pretjerivanje u uËenju


OËuvati sklad umnih i tjelesnih snaga. — Tjelesnu snagugubit Êemo ili stjecati upravo u skladu s naËinom kako po-stupamo sa svojim tijelom. Kada se najveÊi dio vremena posvetiumnom radu, organi koje koristi maπta [kreativni dio naπeguma, prim. prev.] gube svoju svjeæinu i snagu, a tjelesni organisvoj zdrav napon. Mozak se bolesno uznemirava neprestanomaktivnoπÊu, dok miπiÊni sustav slabi zbog izostajanja tjele-snih aktivnosti. Tako dolazi do vidljivog gubitka snage i iscr-pljenosti, πto s vremenom poËinje djelovati na mozak. Kolikoje to uopÊe moguÊe, treba oËuvati skladan odnos izmeu umnihi tjelesnih snaga. To je potrebno za zdravlje cjelokupnog orga-nizma. (Lt 53, 1898.)

479

55

BOL

Bog nije uzroËnik boli. — Pokaæite da nije Bog uzroËnikboli i patnji, nego da je to stanje Ëovjek donio na sebe svojimneznanjem i grijehom. (6T 280, 1900.)

Grijeh je donio bol. — Neprestani Ëovjekovi prijestupitijekom πest tisuÊa godina donijeli su kao svoje plodove bolest,bol i smrt. Kako se, naime, pribliæavamo svrπetku vremena,Sotonina kuπnja da popuπtamo tjelesnim prohtjevima posta-jat Êe sve jaËa i sve teæe savladiva. (3T 492, 1875.)

Bolovi i patnje kao negodovanje prirode. — Mnogi ljudigaze zakone zdravlja ne znajuÊi za odnos koji postoji izmeunjihovog zdravlja i navika u jelu, piÊu i radu. Oni neÊe bitisvjesni svojeg stvarnog stanja sve dotle dok priroda bolovimai patnjama u ljudskom tijelu ne izrazi svoje negodovanje protivzlouporaba koje trpi. Kad bi se makar i tada oni koji to trpepoËeli ponaπati kako treba i prihvatili jednostavna sredstvakoja su dotad zanemarivali — uporabu vode i odgovarajuÊuprehranu — priroda bi dobila upravo ono πto joj je potrebnoi πto je trebala dobiti joπ mnogo prije. Ako nastavi ovako kakoje zapoËeo, pacijent Êe se potpuno oporaviti, bez trajnih oπte-Êenja zdravlja. (HL, dio 3, 61, 1865.; 2SM 451)

Neumjerenost izaziva patnje. — Mnogi se u tolikoj mjeridræe svojih neumjerenim navika da se nikako nisu voljni odreÊiproædrljivosti. Oni Êe radije ærtvovati zdravlje i umrijeti preranonego da obuzdaju svoj nekontrolirani apetit. Mnogo je i drugihkoji nisu svjesni odnosa koji postoji izmeu jela i piÊa i njihovog

511

510


zdravlja. Kada bi takvi dobili potrebna znanja, mogli bi dobitii moralnu snagu da se odreknu apetita Ëije su ærtve, da jeduπtedljivije i to samo zdravu hranu. Takvim ponaπanjem oniÊe se poπtedjeti velike mjere tjelesnih patnji. (4SG 130, 1864.;CD 158)

Bolovi koji nastaju u procesu obnavljanja. — Bolovisu Ëesto izazvani naporom prirode da oæivi i aktivira dijelovetijela koji su zbog aktivnosti postali djelomiËno beæivotni. (3T78, 1872.)

Tjelesna patnja pojaËana umnim stavom (osobna po-ruka). — Da si odbacila svoju sklonost k Ëitanju i udovoljavanjusebi i viπe vremena posveÊivala promiπljenim tjelesnim aktiv-nostima i pametno se hranila odgovarajuÊom, zdravom hra-nom, izbjegla bi mnoge patnje. Neke od tih patnji bile su imagi-narne. Da si “zapregnula” svoj um u namjeri da se odupreπsklonosti koja te je vodila u popuπtanje slabostima, ne bi do-æivljavala grËenje æivaca. Svoj um trebala bi odvratiti od sebekuÊnim poslovima, gdje bi tvoja zadaÊa bila da dræiπ kuÊu uredu, ureenu s ljubavlju i ukusom. (2T 434, 1870.)

Bolesnici skloni gubljenju strpljenja. — Bolesnici ... moguuËiniti za sebe i bolje od onoga πto drugi mogu uËiniti zanjih. Trebali bi poËeti olakπavati prirodi teret koji su joj na-metnuli. Trebaju ukloniti uzrok. Gladujte kratko i pruæite æelucupriliku za odmor. GrozniËavo stanje organizma ublaæite pa-æljivom i mudrom uporabom vode. Taj trud Êe pomoÊi prirodiu njezinoj borbi da njihov organizam oslobodi neËistoÊa.

Meutim, uglavnom se dogaa da osobe koje trpe bolovepoËinju gubiti strpljenje. One nisu sklone samoodricanju i damalo trpe glad. Nisu spremne ni priËekati sporo djelovanjeprirode poradi obnavljanja preoptereÊenih snaga organizma.Naprotiv, æeljeli bi se osloboditi bolova odmah uzimajuÊi jakasredstva protiv bolova. (HL, dio 3, 60, 1865.; 2SM 450,451)

Patnje na koje ne moæemo utjecati. — Neke osobe kojesu Ëistoga uma i savjesne, pate od razliËitih tegoba na kojene mogu utjecati. (AM 23, 1864.; CG 445)

512

481

Nisu skriveni od Isusa Krista. — Divne li pomisli daIsus zna sve naπe boli i tuge. U svim naπim patnjama i Onje patio. Neki naπi prijatelji ne znaju niπta o ljudskoj patnjiili tjelesnom bolu. Oni nikada nisu bolesni i zato se ne mogupotpuno uæivjeti u osjeÊaje onih koji su bolesni. Ali Isus nijeravnoduπan prema naπim slabostima. (MS 19, 1892.; 2SM 237)

Bog je æivotno zainteresiran za problem Ëovjekovihpatnji. — Onaj tko u subotu zanemari pomoÊi u nevolji, ne-Êe ostati bez krivice. Boæji sveti odmor naËinjen je za Ëovjekai djela milosra su u savrπenom skladu s njezinim ciljem.Bog ne æeli da Njegova stvorenja ijedan Ëas podnose bol kojuse moæe otkloniti subotom ili u bilo koji drugi dan. (Isusovæivot, 155,156)

Vjeruj kada trpiπ bol. — Moæda Êe tvoj um Ëesto bitipomuÊen zbog boli. U takvim trenucima ne pokuπavaj razmi-πljati, veÊ se samo odmaraj pokazujuÊi da si svoju duπu predaou ruke Bogu kao vjernom Stvoritelju. Tvoja je prednost da uslabosti i patnji pokaæeπ da ne sumnjaπ u Boæju ljubav premasebi; da znaπ da je vjeran Onaj koji je obeÊao i da svoju duπui povjeravaπ u Njegove ruke znajuÊi da Êe On odræati ono πtoMu je povjereno.

Neka tvoje misli poËivaju na Boæjoj dobroti, na velikojljubavi kojom je On ljubio nas, kako je to pokazano u djeluotkupljenja. Da nas On nije ljubio i da nismo bili vrijedni uNjegovim oËima, ta veliËanstvena ærtva ne bi bila prinesena.On je obilan milosrem i miloπÊu. Neka tvoje srce i um poËi-vaju kao umorno dijete u rukama svoje majke. Pod tobomsu Njegove vjeËne ruke. U svakoj tvojoj tuzi tuæan je Isus. ...

Sakrij se u Njemu pa neprijatelj neÊe muËiti ili osporavatitvoju vjeru. Isus ti je oporuËno ostavio svoj mir.

“Jaka je sila koju Bog daje/Preko svojeg vjeËnoga Sina.”...

RijeË Njegove milosti je mana duπi koja vjeruje. DragocjenaobeÊanja RijeËi jesu æivot, sreÊa i mir. (Lt 16, 1896.)

Patnja nije izgovor za nekrπÊansko ponaπanje. — Tijekomproπle noÊi vrlo malo sam spavala. Nastojala sam gledati u

513

Bol


Isusa, staviti se u ruke Velikog LijeËnika. On je rekao: “Dostati je moja milost.” Kristova milost vodi ljude da govore praverijeËi u svim okolnostima. Tjelesne patnje nisu izgovor za ne-krπÊansko ponaπanje. (MS 19, 1892.)

Podignite se iznad boli. — Bolesni ljudi se Ëesto mogusuprotstaviti bolesti odbijanjem da podlegnu slabosti i povu-ku se u stanje neaktivnosti. Dok se podiæu iznad svojih bo-lova i tegoba, pomozite im da se prihvate nekog korisnog poslaprilagoenog njihovoj snazi. Takvom zauzetoπÊu u poslu i neo-graniËenim koriπtenjem zraka i sunËeve svjetlosti, mnogi odiscrpljenih i iznemoglih bolesnika moÊi Êe uæivati ponovno za-dobijeno zdravlje i snagu. (Put u bolji æivot, 153)

Uporaba ljekovitih sredstava nije nijekanje vjere. —Nerazuman je stav nekih koji smatraju da moleÊi se za izlje-Ëenje, ne smiju uzimati jednostavna ljekovita sredstva kojaje Bog dao za ublaæenje i otklanjanje bolova kojima se priro-di pruæa pomoÊ u njezinom radu, bojeÊi se da Êe to biti nije-kanje vjere. To nije nijekanje vjere, nego precizna usuglaπe-nost s Boæjim namjerama.

Kad je Ezekija bio bolestan, Boæji prorok mu je donio po-ruku da Êe umrijeti. On je zavapio Gospodinu i Gospodin jeËuo svojeg slugu i uËinio Ëudo nad njim upuÊujuÊi mu porukuda Êe mu biti dodano petnaest godina æivota. Jedna BoæjarijeË, jedan doticaj Njegove boæanske ruke izlijeËili bi Ezekijuu jednom trenutku; meutim, on je dobio posebnu uputu dauzme smokvu i poloæi je na bolesno mjesto, nakon Ëega jeEzekija ustao zdrav. Mi se u svemu trebamo ponaπati u skladus Boæjom providnoπÊu. (HPMMW 54, 1892.; CH 381,382)

Izazivanje boli sotonska je sklonost. — Zbog Ëovjekovagrijeha “sva stvorenja zajedno uzdiπu i sva se skupa nalazeu poroajnim mukama sve dosad” (Rimljanima 8,22). Patnjai smrt su tako prenesene ne samo na ljudski rod veÊ i naæivotinje. Svakako da Ëovjek treba nastojati da olakπa, a nepoveÊa teret patnje πto ga je njegov prijestup donio na Boæjastvorenja. Onaj koji zlostavlja æivotinje jer su u njegovom po-sjedu kukavica je i tiranin.

514

483

Sklonost k nanoπenju boli, bliænjima ili nerazumnim stvo-renjima, sotonske je naravi. Mnogi misle da se za njihovusurovost nikada neÊe saznati jer jadne, nijeme æivotinje tone mogu otkriti. Ali kad bi se ovim ljudima otvorile oËi, kaoBileamu, oni bi vidjeli Boæjeg anela kao svjedoka, koji ÊesvjedoËiti u nebeskoj sudnici. Zapis odlazi na Nebo, i dolazidan kad Êe nad onima koji zlostavljaju Boæja stvorenja bitiizreËena presuda. (Patrijarsi i proroci, 369,370)

Ne izazivajte joπ dublju bol. — O, neka ne bude izgovo-rena nijedna rijeË koja Êe izazvati joπ dublju bol! Duπi izmu-Ëenoj od æivota u grijehu, koja meutim ne zna gdje da naeolakπanje, predstavite Spasitelja punog razumijevanja. Uzmi-te je za ruku, ohrabrite je, uputite joj rijeËi ohrabrenja i na-de. Pomozite joj da se uhvati za ruku Spasitelja. (Put u boljiæivot, 97)

Kristova agonija veÊa od tjelesnih bolova. — Ali tjelesnibolovi bili su samo mali dio agonije Boæjeg ljubljenog Sina.Na Njemu su bili grijesi svijeta i dok je trpio kaznu za pogaæenZakon, osjeÊao je gnjev svojeg Oca. Upravo je to slomilo Nje-govu boæansku duπu. OËaj koji Ga je obuzeo bio je praÊensvijeπÊu da je Njegov ljubljeni Otac sakrio svoje lice od Njegai ostavio Ga.

Nevini i velikim patnjama izloæeni »ovjek s Golgote bioje potpuno svjestan i vrlo intenzivno osjeÊao odvajanje kojegrijeh donosi izmeu Boga i Ëovjeka. Nalazio se pod straho-vitim udarom sila tame. Nije bilo ni jedne jedine zrake svjetlada Mu osvijetli buduÊnost. Borio se sa silom Sotone koji jegovorio da je Krist pokoren njegovoj vlasti, da je jaËi od BoæjegSina, da se Otac odrekao svojeg Sina i da On viπe nije uBoæjoj naklonosti kao ni on sâm. Ako je toËno da je On idalje u Boæjoj naklonosti, zaπto mora umrijeti? Bog Ga je mogaospasiti od smrti. (2T 214, 1869.)

515

Bol


56

LJUTNJA

Ljutnja otvara srce Sotoni. — Oni koji prilikom bilo ka-kvog izazova misle da imaju slobodu popuπtati gnjevu ili mr-ænji, otvaraju svoje srce Sotoni. Ako æelimo biti u skladu sNebom, iz duπe moramo izagnati gorËinu i neprijateljstvo. (Isu-sov æivot, 245)

Sluge grijeha. — “Robovi ste onoga koga sluπate.” (Rim-ljanima 6,16) Ako dajemo mjesta ljutnji, poroku, pohlepi, mrænji,sebiËnosti ili bilo kojem drugom grijehu, mi postajemo robo-vi grijeha. “Nitko ne moæe sluæiti dvojici gospodara.” (Matej6,24) Ako sluæimo grijehu, mi ne moæemo sluæiti Kristu. Krπ-Êanin Êe osjeÊati doπaptavanja grijeha, “jer tijelo æeli protivDuha, a Duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome”nalazeÊi se u neprekidnom sukobu. Upravo tu je potrebnaKristova pomoÊ. Ljudska slabost ujedinjuje se s boæanskomsnagom i tada vjera kliËe: “A hvala Bogu koji nam dade po-bjedu po Gospodinu naπem Isusu Kristu!” (1. KorinÊanima15,57) — (RH, 3. svibnja 1881.; SL 92,93)

Ljutnja koja proizlazi iz osjetljivih moralnih stavova.— Istina je da postoji gnjev koji se moæe opravdati, Ëak i kodKristovih sljedbenika. Kad vidimo da se Bog vrijea, a Njego-va sluæba ne poπtuje, kad vidimo da se nevini ugnjetavaju,tada pravedni gnjev obuzima duπu. Takav gnjev, proizaπao izistanËanih moralnih naËela, nije grijeh. (Isusov æivot, 245)

Mojsijev gnjev. — Razbijanje kamenih ploËa Zakona biloje samo prikaz Ëinjenice da je Izrael pogazio savez koji je tek

517

516

485

nedavno bio naËinio s Bogom. Radi se o pravednom gnjevuzbog grijeha koji proizlazi iz revnosti za Boæju slavu, a ne ognjevu kao proizvodu samoljublja i povrijeenog ponosa nakoji se misli u biblijskim rijeËima: “Srdite se, ali ne grijeπite!”Takav je bio Mojsijev gnjev. (RH, 18. veljaËe 1890.; TM 101)

Kristov sveti gnjev. — Kristov je gnjev bio usmjeren protivlicemjerstva, velikih grijeha, kojima su ljudi razarali svoje duπe,varali narod i obeπËaπÊivali Boga. U vrlo prijevarnom rasui-vanju sveÊenika i poglavara prepoznao je djelovanje Sotoninihorua. Njegova osuda grijeha bila je oπtra i pokretala je napreispitivanje, ali nije izgovorio nijednu osvetniËku rijeË. Bioje ispunjen svetim gnjevom prema knezu tame, ali nije izrazionikakvo razdraæljivo raspoloæenje. Tako Êe i krπÊanin koji æiviu skladu s Bogom i odlikuje se dragocjenim osobinama lju-bavi i milosti, biti ispunjen pravednim gnjevom prema grijehu,ali neÊe biti pokrenut straπÊu da ruæi one koji ga ruæe. OnÊe u Kristu saËuvati mir i vlast nad sobom, Ëak i onda kadse sretne s onima koji pokretani silama odozdo brane neisti-nu. (Isusov æivot, 511)

Neki ljudi njeguju srdæbu. — Mnogi gledaju na stvari snjihove najtamnije strane i uveliËavaju svoje zamiπljene uvrede,njeguju osjeÊaj srdæbe i ispunjeni su osjeÊajima osvete i mrænjeiako, zapravo, nisu imali stvarnog razloga za njih. ... Odupritese tim πtetnim osjeÊajima pa Êete doæivjeti veliku promjenuu druæenju sa svojim bliænjima. (YI, 10. studenoga 1886.)

Nestrpljenje donosi zlokobnu æetvu. — Veliko zlo kojenastaje u obiteljskom krugu kada se izgovaraju nestrpljive rijeËi,jer kada netko izgovara nestrpljive rijeËi, to drugoga navodida uzvrati u istom duhu i na isti naËin. Na to dolazi verbalnouzvraÊanje istom mjerom, rijeËi samoopravdanja. Upravo ta-kvim rijeËima praviπ teæak, gorak jaram za svoj vrat jer Êe sesve te gorke rijeËi vratiti tvojoj duπi kao zlokobna æetva. (RH,27. veljaËe 1913.; AH 439)

Okrutne rijeËi ranjavaju srce kroz uho, budeÊi najgorestrasti duπe i kuπajuÊi muπkarce i æene na krπenje Boæjih za-

518

Ljutnja


povijedi. ... RijeËi su kao posijano sjeme. (Lt 105, 1893.; AH439)

Meu Ëlanovima mnogih obitelji prisutna je navika izgo-varanja nekontroliranih, nehajnih rijeËi; popuπtanjem, navi-ka muËenja drugih rijeËima i izgovaranja okrutnih, naprasitihrijeËi postaje sve jaËa i tada bivaju izgovorene mnoge nepo-æeljne, neæeljene rijeËi kojima je izvor u Sotoninom okruæenju,a ne u Boæjem. ... Nikada ne treba izgovarati raspaljene gnjevnerijeËi jer su one u oËima Boga i svetih anela kao jedan odoblika kletve. (YI, 20. rujna 1894.; AH 439)

Prve tri godine u æivotu djeteta. — Ako dopustite dasebiËnost, gnjev i samovolja nesputano djeluju u prve tri godineu æivotu djeteta, odgajanje djeteta da se pokori zdravoj stezipostaje vrlo teπko. Ono je steklo mrzovoljnu narav i uæiva usamovolji; odbojna mu je i sama pomisao na roditeljsku kon-trolu. Te zle sklonosti rastu zajedno s djetetom sve dok ga uzreloj dobi krajnja sebiËnost i izostajanje samosvladavanja neprepuste na milost i nemilost zlima koja Ëine pustoπ u ovojnaπoj zemlji [SAD]. — (HR, travanj 1877.; Te 177)

Nikada ne ukoravaj u ljutnji. — Bog je vrlo njeæan premadjeci. On æeli da ona svakoga dana postiæu pobjede. Svi mitrebamo ulagati napore pomaæuÊi djeci da postanu pobjed-nici. Ne dopustite da uvrede stiæu do njih od samih Ëlanovanjihovih obitelji. Ne dopustite da vaπi postupci i rijeËi u vaπojdjeci izazivaju nekontrolirani gnjev. Pa ipak, moramo ih vjer-no ukoravati i odgajati kada Ëine πto nije dobro, ali nikadau ljutnji. (MS 47, 1908.)

Roditelj gubi kontrolu nad svojim ponaπanjem pred dje-tetom, a onda se Ëudi zaπto mu je tako teπko obuzdati svojedijete. ©to on, zapravo, moæe oËekivati? Djeca vrlo brzo poËnuoponaπati; dijete samo primjenjuje lekcije koje su ga uËili njegoviroditelji u svojim izljevima gnjeva. ...

Moæda Êeπ morati svoje dijete kazniti prutom. To je ponekadvrlo vaæno. Ali ga nikada, nikada nemoj udariti u srdæbi. Akoga tako ukoravaπ, ti Ëiniπ dvije pogreπke u pokuπaju da izlijeËiπ

519

487

jednu. Odgodi kaznu do trenutka kada Êeπ razgovarati sa sobomi s Bogom. Pitaj se: Jesam li pokorio Bogu svoju volju? Nalazimli se na mjestu na kojem On moæe upravljati mojim postup-cima? Moli se Bogu da ti oprosti πto si svojem djetetu prenionarav kojom je toliko teπko vladati. Moli se Bogu da ti podarimudrosti da sa svojim zabludjelim djetetom postupaπ tako daga privuËeπ bliæe sebi i bliæe njegovom nebeskom Ocu. (RH,8. srpnja 1902.)

Æestoki izljevi emocija ugroæavaju æivot. — Popuπtanjeæestokim izljevima emocija ugroæava æivot. Mnogi ljudi umiruu trenucima izljeva bijesa i nekontroliranog gnjeva. Zbog na-Ëina njihovog ponaπanja, kod mnogih ljudi grËevita stanja po-staju redovna pojava. Ako hoÊe, oni ih mogu sprijeËiti, ali zasvladavanje pogreπnog naËina ponaπanja potrebno je upora-biti snagu volje. Sve to mora biti sastavni dio πkolskog obrazo-vanja i odgoja jer smo mi Boæje vlasniπtvo. Sveti hram tijelamora se oËuvati Ëist i neokaljan, kako bi u njemu mogao pre-bivati Boæji Sveti Duh. (Lt 103, 1897.; HC 265)

Plodovi neobuzdanog izljeva gnjeva. — Postoji skupinamuπkaraca i æena koji su odrasli bez samosvladavanja; oninisu dræali uzde svojega gnjeva ili jezika. Neki od njih pred-stavljaju se kao Kristovi sljedbenici iako to nisu. Isus im nijedao takav primjer. ... Oni su nerazumni i njih nije lako uneπto osvjedoËiti ili uvjeriti. Oni nisu zdravi jer Sotona zasadaima potpunu vlast. Svaki od tih izljeva gnjeva slabi æivËanisustav i moralne snage pa obuzdavanje gnjeva postaje teπkokada naie novi izazov ili provokacija. (YI, 10. studenoga 1886.;SD 142)

Zatrovani gnjevom. — Sotona likuje kada duπu dovedeu stanje gnjeva do usijanja. Jedan pogled, jedna gesta, tonu glasu mogu se uporabiti kao Sotonina strelica koja Êe ranitii otrovati srce koje je otvoreno da je primi.

Kada netko jednom popusti gnjevnom duhu, on je zatro-van u istoj mjeri kao i Ëovjek koji je prinio Ëaπu svojim ustima.

Na gnjev Krist gleda kao na ubojstvo. ... Gnjevne rijeËisu “miris smrtni na smrt”. Onaj πto ih izgovara ne surauje

520

Ljutnja


s Bogom na spaπavanju svojih bliænjih. Ove zle gnjevne rijeËistavljaju se na Nebu na isti popis na kojem se nalaze i kletve.Kada je u duπi mrænja, tu nema nijedne kovrËice Boæje ljubavi.(Lt 102, 1901.; HC 235)

Razdraæljiv Ëovjek rijetko je zadovoljan. — Nitko nemoæe tako umanjiti naπ utjecaj kao mi sami popuπtanjem ne-kontroliranom bijesu. »ovjek koji je prirodno razdraæljiv nezna πto je istinska sreÊa i rijetko je zadovoljan. On se nepre-stano nada da Êe doÊi u povoljnije okolnosti, odnosno da Êetako promijeniti svoju okolinu da Êe steÊi mir i spokoj. »inise da je njegov æivot optereÊen teπkim kriæevima i kuπnjama,jer da je obuzdavao svoju narav i kontrolirao svoj jezik, mo-gao je izbjeÊi mnoge neugodnosti. “Blag odgovor ublaæavajarost.” Osveta nikada nije pobijedila neprijatelja. Dobro sre-ena narav πiri svuda i na sve oko sebe dobar utjecaj, a “gradrazvaljen i bez zidova — takav je Ëovjek koji nema vlasti nadsobom”. (4T 367,368, 1879.)

Lakπe je biti nesputan pred mnoπtvom. — Gore je, ne-usporedivo gore dati oduπka svojim osjeÊajima na nekom ve-likom skupu i sasuti paljbu na svakoga, nego otiÊi osobamakoje su uËinile nepravdu i ukoriti ih osobno. Ovakvo okrutno,drsko i osuivaËko obraÊanje na velikom skupu u Boæjim oËimautoliko je teæe i neprihvatljivije nego upuÊivanje osobnog, ne-posrednog ukora, ukoliko je broj ljudi veÊi i osuda uopÊenija.Uvijek je lakπe izraziti odreene osjeÊaje pred skupom ljudijer ih je mnogo na okupu, nego otiÊi onima koji grijeπe i uosobnom razgovoru otvoreno, iskreno i jasno iznijeti pred njihono πto nije dobro u njihovom postupanju.

Ali kada u Boæji dom uneseπ snaæne osjeÊaje protiv po-jedinaca i Ëiniπ da to moraju trpjeti svi, i nevini i krivci, naËinje djelovanja koji Bog ne odobrava i koji donosi viπe πtetenego koristi. Vrlo Ëesto se dogaalo da se pred vjernicimadræe kritizerski i optuæivaËki govori. Ti govori u braÊi i sestramaneÊe potaknuti duh ljubavi. Oni nisu od onih koji Êe u njimanjegovati duhovnost i voditi ih u svetost i Nebo, veÊ Êe u srcimastvarati duh gorËine. Takve vrlo jake propovijedi, koje “sijekuna komade”, ponekad su potrebne s ciljem da probude, pro-

521

489

drmaju i osvjedoËe. Meutim, ako nemaju posebna obiljeæjakoja upuÊuju na podrijetlo od Boæjeg Duha, one Êe Ëiniti dalekoviπe zla nego dobra. (3T 507,508, 1880.)

Gnjev koji ruπi razum. — Nadam se da Êeπ pozorno raz-motriti cijeli predmet i razmiπljati o svojoj prvoj kuπnji da za-nemariπ pravila πkole. KritiËki prouËi naËin upravljanja naπomπkolom. Od pravila koja su postavljena nijedno nije bilo pre-strogo. Ali popuπtalo se gnjevu i razum je zasada sruπen sasvojeg mjesta, a srce postalo plijen neobuzdanog gnjeva. Prijenego πto si toga postao svjestan, uËinio si korak koji samonekoliko sati prije toga ni pod kakvim pritiskom kuπnji ne bibio uËinio. Nagon je nadvladao razum i ti nisi mogao dozvatiu svoj um zlo koje si nanio sebi i jednoj Boæjoj ustanovi. Naπajedina sigurnost u svim okolnostima jest uvijek gospodaritisobom u sili Isusa, naπega Otkupitelja. (4T 431, 1880.)

Osveta donosi samo zlo. — Za nas bi bilo neusporedivobolje da trpimo laæne optuæbe nego da navlaËimo na sebe mu-Ëenje osvete nad naπim neprijateljima. Duh mrænje i osveteima podrijetlo u Sotoni i moæe donijeti samo zlo onome tkoga njeguje. Ponizno srce, krotkost koja je rod poËivanja u Kristu,prava je tajna blagoslova. “Jer Jahve ... spasenjem ovjenËavaponizne!” (Psalam 149,4) — (MB 17, 1896.)

Kad si uzrujan, nemoj govoriti. — Oni koji se lako uzru-jaju ne smiju uzvraÊati kada netko izgovara rijeËi koje ih po-gaaju. Neka se u takvim trenucima obrate Gospodinu u molitvitraæeÊi od Njega da ih uputi kako da rade za duπe koje propa-daju u svojim grijesima. Onaj tko je neprekidno zauzet takvimposlom, bit Êe do te mjere proæet Boæjim Duhom da Êe njegovoponaπanje, njegov glas i cijeli njegov æivot biti otkrivenje Isu-sa Krista. Pokuπajte to, draga braÊo, pokuπajte. Razapnite sebeumjesto da nastojite razapeti svoju braÊu. “HoÊe li tko zamnom”, rekao je Krist, “ neka se odrekne samoga sebe, nekauzme svoj kriæ i neka ide za mnom.” (Matej 16,24) (Lt 11,1905.)

522

Ljutnja


Gnjev doËekan tiπinom. — U tiπini se krije divna sila.Kada ti netko uputi gnjevne rijeËi, ne osveÊuj se. RijeËi kojesu izgovorene kao odgovor onomu tko je gnjevan, obiËno imajuefekt biËa koji svojim udarcem joπ viπe raspaljuje gnjevnu narav.Meutim, gnjev doËekan tiπinom brzo se gasi. KrπÊanin tre-ba obuzdati svoj jezik Ëvrsto odluËivπi da neÊe izgovoriti okrutne,nervozne rijeËi. Ako je obuzdao svoj jezik, on moæe izvojevatipobjedu u svakoj kuπnji svojeg strpljenja kroz koje je pozvanda proe. (RH, 31. listopada, 1907.; MYP 135,136)

Njegujte pomirljiv duh. — Kada govorimo o vaπim sa-daπnjim odnosima s crkvom, preporuËila bih vam da uËinitesve πto je moguÊe s vaπe strane da doete u sklad sa svojombraÊom. Njegujte blag, pomirljiv duh i ne dajte da u vaπ umi srce ue jedna jedina æelja uzvraÊanja zla za zlo. Nama jena ovom svijetu preostalo veoma malo vremena i zato trebamoraditi za vrijeme i za vjeËnost. Uloæite potreban trud da vaπezvanje i izbor budu sigurni. Pobrinite se da ne napravite nijednupogreπku u odnosu na svoje pravo na “stan” u Kristovom kra-ljevstvu. Ako su vam imena zapisana u Janjetovoj knjizi æivota,za vas Êe sve biti dobro. Budite spremni i odluËno priznajtei ostavite svoje propuste kako bi vaπi propusti i grijesi iπlipred vama na sud i bili izbrisani. (5T 331, 1885.)

NeukroÊena narav moæe se svladati. — Koliko god biliskromnih kvaliteta i vrijednosti, ljude Êe Kristov nauk kadaga primijene u æivotu podiÊi na viπu razinu moralne vrijednostiu Boæjim oËima. Oni koji se bore da svladaju svoje prirodnenedostatke u karakteru, ne mogu postiÊi uspjeh ako se nebore u skladu sa zakonom; naime, oni koje Ëesto nalazimona molitvi u traæenju mudrosti odozgo, sjedinit Êe se s onimπto je boæansko. Neprikladni postupci i neukroÊena narav bitÊe dovedeni u posluπnost boæanskom Zakonu. (Lt 316, 1908.)

Oduprite se gnjevnim osjeÊajima. — Postoji samo jedanlijek — Ëvrsto samosvladavanje u svim okolnostima. Nastoja-nje da doemo u povoljan poloæaj u okolnostima kada ne æe-limo da naπe “ja” trpi πtetu, moæda Êe za neko vrijeme imatiuspjeha. Meutim, Sotona zna gdje Êe naÊi te jadne duπe i

523

491

napadat Êe ih uvijek iznova tamo gdje su slabe. One Êe bitiu neprekidnim nevoljama dok god budu uzdizale sebe. ... Ipak,za njih ima nade. Povjerite Kristu ovaj æivot, koji je bio πibanburama, borbama i brigama i tada se tjelesni Ëovjek viπe ne-Êe boriti za prvenstvo. ... Ponizite se i recite iskreno: “Pogrijeπiosam. Molim te, oprosti mi! Bog je rekao da ne damo da suncezae u naπem gnjevu.” To je jedini sigurni put k pobjedi. Mnogi... njeguju svoje gnjevne osjeÊaje i ispunjeni su osvetniËkimosjeÊajem mrænje. ... Oduprite se tim nepoæeljnim osjeÊajimapa Êete doæivjeti veliku promjenu u druæenju sa svojim bliæ-njima. (YI, 10. studenoga 1886.; SD 142)

Ljutnja


57

MRÆNJA I OSVETA

Misao obavija djelo. — Duh mrænje i osvete ima svojepodrijetlo u Sotoni i on ga je naveo da ubije Boæjeg Sina.Svatko tko popuπta pakosti i neljubaznim osjeÊajima, njegujetaj isti duh Ëiji Êe plod biti na smrt. Zlo djelo skriva se uosvetniËkoj misli kao biljka u sjemenu. “Tko god mrzi bratasvoga, ubojica je. A znate da nijedan ubojica nema u sebitrajnoga, vjeËnoga æivota.” (1. Ivanova 3,15) (MB 56, 1896.)

Duh mrænje poniæava Ëovjeka. — Pokazan mi je Soto-na onakav kakav je bio nekada kao sretan i uzviπen aneo.Zatim mi je pokazan kakav je sada. Joπ i sada je kraljevskepojave. Crte lica su mu joπ uvijek plemenite jer je pali aneo.Ali izraz na njegovom licu prepun je nemira, zabrinutosti,nezadovoljstva, zlobe, mrænje, podlosti, prijevare i svakog zla.... Vidjela sam da je dugo popuπtao zlu tako da je svaka do-bra osobina bila izopaËena, a svaka zla crta razvijena. (Ranispisi, 136)

Povijest svijeta je borba izmeu mrænje i ljubavi. —Sotonino neprijateljstvo protiv Krista pokazano je prema Nje-govim sljedbenicima. U sveukupnoj povijesti proπlosti moæese pratiti ista mrænja prema naËelima Boæjeg zakona, ista po-litika prijevare kojom se zabluda prikazuje kao istina, pri Ëemuse na mjesto Boæjeg zakona dovode ljudski zakoni i pri Ëemuse ljudi navode da sluæe stvorenju, a ne Stvoritelju. Sotonaje tijekom svih vjekova u povijesti nepokolebljivo ulagao na-pore da laæno prikaæe Boæji karakter, da navede ljude da njegujupogreπnu sliku o Stvoritelju, zbog Ëega Êe se prema Njemu

525

524

493

odnositi sa strahom i mrænjom umjesto s ljubavlju. On setrudio da ukloni Boæji zakon, navodeÊi ljude da misle da suosloboeni njegovih zahtjeva. On je proganjao one koji su bilidovoljno hrabri da se odupru njegovim prijevarama. Te njegoveaktivnosti mogu se pratiti u povijesti patrijarha, proroka i apo-stola, muËenika i reformatora. (GC x, 1888.)

Prekrπaj Zakona doveo je Ëovjeka u sklad sa Sotonom.— Kad je Ëovjek prekrπio boæanski Zakon, njegova je naravpostala zla pa je bio u skladu, a ne u sukobu sa Sotonom.(Velika borba, 399)

Mrænje Êe biti dok god bude grijeha. — Mrænja spramËistih naËela istine te poniæavanje i progonstvo njezinih bra-nitelja postojat Êe dok je god grijeha i grjeπnika. Kristovi sljed-benici i Sotonine sluge ne mogu zajedno. (Velika borba, 400)

Ukoravanje izaziva mrænju. — Isti duh koji je pokrenuopobunu na Nebu joπ uvijek nadahnjuje pobunu na Zemlji. ...Ukoravanje grijeha i danas izaziva duh mrænje i protivljenja.Kad Boæje vijesti upozorenja dopru do savjesti, Sotona navodiljude da se pravdaju i da kod drugih traæe razumijevanje zasvoje grijehe. Namjesto da isprave svoje zablude, oni izazivajusrdæbu prema onome tko ih ukorava, kao da je On iskljuËiviuzrok problema. Sve od pravednog Abela pa do naπih danatakav se duh pokazuje prema onima koji se usuuju osuditigrijeh. (Velika borba, 395)

Zavist izaziva mrænju. — Premda je ©aul uvijek traæiopriliku da uniπti Davida, on ga se bojao, buduÊi da je bilooËito da je Gospodin bio s njim. Davidov besprijekoran karakterizazivao je kraljev bijes. Smatrao je da ga sam Davidov æivoti prisutnost ukorava jer je u nepovoljnom svjetlu prikazivaonjegov karakter. ©aula je zavist Ëinila jadnim, a nasljednikanjegova prijestolja stavljala u opasnost.

Koliko je neizrecivih nesreÊa izazvala ova zla karakternaosobina u naπem svijetu! Isto neprijateljstvo koje se nalazilou ©aulovu srcu potaknulo je Kajinovo srce protiv njegovogbrata Abela, jer su Abelova djela bila pravedna i Bog ga je

526

Mrænja i osveta


uzvisio, a njegova su djela bila zla i Gospodin ih nije mogaoblagosloviti. Zavist je potomak ponosa, i ako se njeguje u srcu,ona izaziva mrænju i naposljetku i osvetu i ubojstvo. Sotonaje pokazao svoj vlastiti karakter kad je poticao ©aulov bijesprotiv onoga koji mu nikada nije uËinio niπta naæao. (Patrijarsii proroci, 549)

Greπni osjeÊaj. — Boæji zakon skreÊe pozornost na ljubo-moru, zavist, mrænju, zlobu, osvetoljubivost, poroke i slavo-ljublje koji bujaju u duπi, ali se nisu manifestirali u nekojvidljivoj aktivnosti jer je bilo volje, ali ne i prilike. Ti greπniosjeÊaji bit Êe otkriveni u dan kada Êe “sva skrivena djela,bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud”. (Propovjednik 12,14)(ST, 15. travnja 1886.; 1SM 217)

Ubojstvo se dogaa najprije u srcu. — Isus uzima za-povijedi jednu po jednu i objaπnjava dubinu i πirinu njihovihzahtjeva. Umjesto da odbaci ijednu jotu od njihove snage, Onpokazuje koliko su dalekoseænija njihova naËela i otkriva sud-bonosnu pogreπku Hebreja u njihovom vanjskom iskazivanjuposluπnosti. On izjavljuje da se Boæji zakon prestupa zlommiπlju ili poæudnim pogledom. »ovjek koji pristaje na najma-nju nepravdu, krπi Zakon i uniæava svoju moralnu narav. Uboj-stvo prvo zaæivi u mislima. Onaj tko u svom srcu ustupa mjestomrænji, postavlja svoje noge na stazu ubojice i njegovi su prinosimrski Bogu. (Isusov æivot, 245)

Prestupanje πeste zapovijedi. — Sva djela nepravde kojaskraÊuju æivot; duh mrænje i osvete, ili popuπtanja strastimakoji navode na πtetna djela drugima ili nas potiËe da im æeli-mo zlo (jer “tko se ljuti na svoga brata, bit Êe odgovoran sudu”)— u veÊoj ili manjoj mjeri, krπenje πeste zapovijedi. (Patrijar-si i proroci, 250)

Sotona nadahnjuje svojom silom mrænje. — Kada Sotonidopustimo da oblikuje naπu volju, on je koristi da ostvari svojeciljeve. On lansira i hrani teorije nevjere i podbada ljudskosrce da ratuje protiv Boæje rijeËi. UlaæuÊi svoje napore upornoi ustrajno, on nastoji uliti ljudima vlastitu energiju mrænje i

527

495

neprijateljstva prema Bogu i suprotstaviti ih nebeskim naËe-lima i zahtjevima, djelovanju Svetoga Duha. Pod svoju zastavuon novaËi sve zle sile i dovodi ih na bojno polje pod svojezapovjedniπtvo, da se zlom suprotstave dobru. (RH, 10. veljaËe1903.; MYP 54)

Svijet je mrzio Krista jer se razlikovao. — Razlika kojaje postojala izmeu Kristovog karaktera i karaktera drugihljudi Njegovog vremena bila je vidljiva svuda i upravo zbogte razlike svijet Ga je mrzio. Mrzio Ga je zbog Njegove dobrotei Njegovog nepokolebljivog poπtenja. Krist je sâm rekao da Êeoni koji pokazuju ista obiljeæja takoer biti izloæeni mrænji.Kako se pribliæavamo kraju vremena, ova mrænja prema Kri-stovim sljedbenicima postajat Êe sve vidljivija.

Krist je uzeo na sebe ljudsku narav i podnosio mrænjusvijeta da bi muπkarcima i æenama pokazao da je moguÊeæivjeti bez grijeha, da njihove rijeËi, postupci i njihov duh mogubiti posveÊeni Bogu. Ako pokaæemo tu silu u svojem æivotu,i mi moæemo biti savrπeni krπÊani. Kada na nama bude nepre-kidno poËivalo nebesko svjetlo, mi Êemo odraæavati Krista. Kristse razlikovao od svijeta upravo pravednoπÊu koja se otkriva-la u Njegovom æivotu i ona je izazvala mrænju toga svijeta.(MS 97, 1909.)

Mrænja nastaje od æelje za osvetom. — Sotona je pobijaosvaku tvrdnju koju je Boæji Sin iznio, i koristio je ljude kaosvoja orua da Spasiteljev æivot ispuni patnjom i tugom. Laæii krivotvorine kojima je nastojao sprijeËiti Isusovo djelo, mræ-nja πto su je pokazivali sinovi neposluπnosti, njegove straπneoptuæbe protiv Onoga Ëiji je æivot bio besprimjerna dobrota— sve je to izviralo iz duboke æelje za osvetom. Zapretanevatre zavisti i zlobe, mrænje i osvete buknule su protiv BoæjegaSina na Golgoti, dok je cijelo Nebo taj prizor promatralo unijemom uæasu. (Velika borba, 396)

Mrænja prema roditeljima (poruka jednoj mladoj æeni).— Ti posebno trebaπ u poniznosti priznati svoje omalovaæa-vajuÊe ponaπanje prema svojim roditeljima. Nema opravdanjaza tu neprirodnu pojavu u tvojem ponaπanju prema njima.

528

Mrænja i osveta


To je Ëist sotonski duh, a ti si mu popuπtala zato πto tvojamajka nije odobravala tvoje ponaπanje. Tvoji osjeÊaji dostiæustupanj koji nije samo odbojnost i Ëisto nepoπtovanje, negomrænja, zloba, zavist i ljubomora, elementi koji su oËigledniu tvojem ponaπanju i nanose tvojim roditeljima patnje i izazivajuneimaπtinu. Ti nisi sklona da im budeπ uzrok sreÊe, pa Ëakne doprinosiπ ni da budu bar opuπteni. Tvoji osjeÊaji su pro-mjenjivi. Tvoje srce ponekad omekπa, a onda se Ëvrsto zatvorikada kod njih primijetiπ neke nedostatke pa aneli u njegane mogu unijeti nijedan osjeÊaj iz domene ljubavi.

Ti se nalaziπ u vlasti zlog demona; puna si mrænje i mr-ziπ. Bog je zapisao tvoje omalovaæavajuÊe rijeËi, tvoje nelju-bazne postupke prema roditeljima koje po Njegovoj zapovi-jedi moraπ poπtovati. Stoga, ako ne uvidiπ taj veliki grijeh ine pokajeπ se zbog njega, ti Êeπ padati u sve veÊu tamu i bitÊeπ prepuπtena svojim zlim putovima. (2T 82,83, 1868.)

Sotona posebno uæiva kad vlada djeËjim umovima. —Kako je bolno vidjeti djecu bogobojaznih roditelja koja su ne-pokorna i neposluπna, nezahvalna i samovoljna, odluËna unamjeri da provode svoju volju bez obzira na neugodnosti ilibol koju to donosi njihovim roditeljima. Sotona posebno uæi-va u vlasti nad srcima djece i ako mu se pruæi prilika, on Êeih nadahnuti svojim duhom mrænje. (YI, 10. kolovoza 1893.;MYP 333)

Duh mrænje izaziva reakciju. — Nitko ne moæe mrzitisvojeg brata, pa ni svojeg neprijatelja, a da ne doe pod osudu.(YI, 13. sijeËnja 1898.)

Osveta ne donosi zadovoljstvo. — Imajte na umu danam osvetniËke rijeËi nikada ne mogu pruæiti osjeÊaj pobje-de. Neka kroz tebe govori Krist. Nemoj gubiti blagoslov kojimoæeπ dobiti ako ne njegujeπ zle misli. (7T 243, 1902.)

PomuÊena sposobnost opaæanja. — Oholost, samoljublje,sebiËnost, mrænja, zavist i ljubomora pomutili su sposobnostopaæanja, dok je istina koja bi te mogla “umudriti na spase-

529

497

nje”, izgubila moÊ da privuËe um i ovlada njime. (2T 605,606, 1871.)

Ulje ljubavi uklanja gorËinu. — Ne dopusti da uvrijeenostpreraste u osjeÊaj zlobe. Ne dopusti da se ta rana zagnoji itako nastala neËistoÊa izbije u obliku otrovnih rijeËi koje kvareum onih koji sluπaju. Ne dopusti da gorke misli i dalje ispu-njavaju tvoj um. ... Idi k svojem bratu i razgovaraj s njime ovaπem problemu ponizno i iskreno. ...

Cijelo Nebo je zainteresirano za razgovor izmeu onogatko je pretrpio uvredu i onoga tko je pogrijeπio. ... Ulje ljubaviuklanja bol koju je izazvala nepravda. Boæji Duh vezuje srcesa srcem, a Nebo pjeva promatrajuÊi jedinstvo koje se raa.(7T 261,262, 1902.)

Srce koje na mrænju uzvraÊa ljubavlju. — Dokaz dasmo Ëlanovi Boæje obitelji nisu ni zemaljski poloæaj, ni roe-nje, ni nacionalnost niti neke vjerske prednosti, veÊ ljubav,ljubav koja svojim zagrljajem obuhvaÊa cijeli ljudski rod. Nadobrotu, istinsku ljubaznost, odazvat Êe se Ëak i greπnici Ëijasrca nisu potpuno zatvorena za Boæjeg Duha; iako Êe moædamrænjom uzvraÊati na mrænju, oni Êe i ljubavlju uzvraÊati naljubav. Ali je jedino Boæji Duh taj koji ljubavlju uzvraÊa namrænju. Biti blag i ljubazan prema nezahvalnima i zlima; Ëinitidobro ne nadajuÊi se niËemu zauzvrat, to je obiljeæje kraljev-skog roda na Nebu, siguran znak kojim djeca Najviπega otkri-vaju svoje uzviπeno zvanje. (MB 75, 1896.)

530

Mrænja i osveta


58

VJERA

Definicija vjere. — UËimo ljude vjeri, veri koja spaπava.Definiciju te vjere u Isusu Kristu moæemo opisati s ovih nekolikorijeËi: ona je Ëin duπe kojim se cijeli Ëovjek predaje na Ëuvanjei pod vlast Isusa Krista. On prebiva u Kristu i Krist prebivau duπi vjerom kao vrhunskim naËelom. Vjernik povjerava Bogusvoju duπu i tijelo i on s uvjerenjem moæe reÊi: Krist je “mo-Êan poklad moj saËuvati za onaj Dan”. Svi koji su spremnito uËiniti, bit Êe spaπeni za vjeËni æivot. Tu Êe biti prisutnasigurnost da je duπa oprana u Kristovoj krvi i obuËena u Nje-govu pravdu, dragocjena u Njegovim oËima. Naπe misli i nadeokrenute su drugom dolasku naπega Gospodina. To je dankada Êe Sudac cijele Zemlje nagraditi povjerenje svojeg naro-da. (MS 6, 1889.)

Druge definicije. — Vjerom primamo Boæju milost, alivjera nije naπ Spasitelj, njom se ne stjeËe niπta. Ona je rukakojom se hvatamo za Krista i prisvajamo Njegove zasluge —lijek za grijeh. (Isusov æivot, 129)

Vjera je povjerenje u Boga, vjerovanje da nas On voli ida zna πto je najbolje za nas. Umjesto svojega puta, vjeromizabiremo Njegov put. Umjesto naπega neznanja, vjera prihvaÊaNjegovu mudrost; umjesto naπe slabosti, Njegovu silu; umje-sto naπe grjeπnosti, Njegovu pravednost. Naπ æivot, mi sami,sve je to veÊ Njegovo. Vjera priznaje Njegovo pravo vlasniπtvai prihvaÊa blagoslove πto ih ono donosi. Istina, Ëestitost i ne-poroËnost istaknute su kao tajne uspjeha u æivotu. Upravonas vjera nadahnjuje tim naËelima. (Odgoj, 226)

532

531

499

Jednostavno djeluje. — Vjera ima jednostavno djelova-nje i silne rezultate. Mnogi takozvani krπÊani, koji poznajusvete spise i vjeruju u njihovu istinitost, padaju na ispitu dje-tinjeg povjerenja koje je kljuËni element Isusove vjere. Onine odaju od sebe taj posebni dodir koji duπi donosi ozdrav-ljenje. (Redemption: The Miracles of Christ, 97, 1874.; 6BC 1074)

Poniznost nije vjera. — Poniznost, krotkost i posluπnostnisu vjera, nego rezultati, plodovi vjere. (5T 438, 1885.)

Vjera daje samopouzdanje. — Nije to zapisano da bismomogli samo Ëitati i diviti se, nego da bi ista vjera, koja jedjelovala u Boæjim slugama u davnini, mogla djelovati i u nama.Bog Êe i sad djelovati jednako snaæno gdje god se nau vjernasrca da budu kanali Njegove sile.

Oni koji nemaju povjerenja u sebe te ih nedostatak samo-pouzdanja navodi da izbjegavaju brigu i odgovornost, nekabudu pouËeni da se oslone na Boga. Tako Êe mnogi meuonima koji bi inaËe bili samo brojka u svijetu, moæda samobespomoÊno breme za druge, moÊi kazati zajedno s apostolomPavlom: “Sve mogu u onome koji mi daje snagu.” (Filipljani-ma 4,13) (Odgoj, 229)

Potreba za vjerom na svakom koraku puta. — Vjeraje podjednako potrebna u malim i u velikim dogaajima uæivotu. Ako imamo nepokolebljivo povjerenje u Boga, uæivatÊemo Njegovu potporu u svim zanimanjima i svakodnevnimposlovima. (Odgoj, 227)

UËite druge vjeri. — Moramo potanko objasniti kako sejaËa vjera. Svako je Boæje obeÊanje povezano s uvjetima. Akoæelimo Ëiniti Boæju volju, na raspolaganju nam je sva Njegovasnaga. Svaki dar πto ga On obeÊa, sadræan je u samome obe-Êanju. “Sjeme je rijeË Boæja.” (Luka 8,11) Kao πto je sigurnoda je hrast u æiru, tako je sigurno da je Boæji dar u NjegovuobeÊanju. Ako primamo obeÊanje, imamo i dar. (Odgoj, 226)

Vjera sadræi dragocjene pouke za djecu. — Djetetu kojese lako rasrdi na nepravdu, vjera pruæa dragocjene pouke.

533

Vjera


Spremnost da se odupre zlu ili da se osveti za nepravdu Ëestoje izazvana dubokim osjeÊajem pravednosti i aktivnim, ener-giËnim duhom. PouËite takvo dijete da je Bog vjeËni Ëuvarpravde. On se njeæno skrbi o biÊima koja je toliko ljubio daje dao svojega ljubljenog sina da ih spasi. Bog Êe se obraËu-nati sa svakim prijestupnikom. (Odgoj, 229)

Um odgajati da pokazuje vjeru. — Vjera “kroz ljubavradi” i Ëisti duπu od svake sebiËnosti. Na taj naËin duπa postajesavrπena u ljubavi. Sami naπavπi milosre i milost u Kristo-voj dragocjenoj krvi, kako da ne budemo blagi i milostivi?“Ta miloπÊu ste spaπeni po vjeri!” (Efeæanima 2,8) Um trebaodgajati da pokazuje vjeru umjesto da njeguje sumnju i za-vist. Vrlo smo skloni na prepreke gledati kao da su nesavla-dive.

Vjerovati u Boæja obeÊanja, hodati vjerom, probijati se bezutjecaja okolnosti, to je lekcija koju je teπko nauËiti. Pa ipak,stvarna, realna potreba svakog Boæjeg djeteta jest da nauËitu lekciju. U svakoj prilici trebamo njegovati Boæju milost kojaje u Kristu, jer nam je dana kao jedino sredstvo pomoÊu kojegamoæemo pristupiti Bogu. Vjera u Boæje rijeËi koje je izgovaraoKrist, obavijen stupom od oblaka, trebala je uËiniti da izra-elski narod ostavi potpuno drugaËiji zapis u svojoj povijesti.Zbog nedostatka vjere u Boga, njihova povijest bila je vrloπarena. (MS 43, 1898.)

Vjera i drskost. — Neki su ispovijedali veliku vjeru uBoga govoreÊi da raspolaæu posebnim darovima i posebnimodgovorima na svoje molitve, iako za to nije bilo dokaza. Onisu pobrkali drskost i vjeru. Molitva vjere nikada nije izgubljena,ali tvrditi da Êe ona uvijek biti usliπana baπ na naËin i upravoonako kako smo oËekivali nije vjera, veÊ drskost. (1T 231,1861.)

Drskost je Sotonin surogat za vjeru. — Meutim, vjerani u kom smislu nije sjedinjena s nagaanjem. Samo onajkoji ima pravu vjeru zaπtiÊen je od nagaanja. Jer nagaa-nje je Sotonino krivotvorenje vjere. Vjera polaæe pravo na obe-Êanja i donosi rod u posluπnosti. Pretpostavka takoer pola-

534

501

æe pravo na obeÊanja, ali ih koristi kao πto ih je koristio So-tona, da bi opravdao prijestup.

Vjera bi dovela naπe praroditelje da steknu povjerenje uBoæju ljubav i posluπaju Njegove zapovijedi. Pretpostavka ihje dovela do prijestupa Njegova Zakona, vjerujuÊi da Êe ihNjegova velika ljubav spasiti od posljedica njihovog grijeha.Vjera ne polaæe pravo na naklonost Neba bez ispunjavanjauvjeta uz koje se daje milost. Prava vjera ima svoj temelj naobeÊanjima i svemu onome πto nam pruæaju Pisma. (Isusovæivot, 89,90)

Njegujte vjeru. — Oni koji govore o vjeri i njeguju vjeru,imat Êe je u srcu; a oni koji njeguju i izraæavaju sumnje,imat Êe sumnje. (5T 302, 1885.)

Ako si Ëinio pogreπke i propuste, nemoj misliti da moraπuvijek biti pod osudom, jer to nije potrebno. Ne dopusti dase u tvojem umu umanji vrijednost istine samo zato πto onikoji je ispovijedaju ne æive dosljednim æivotom. »vrsto vjeruju istinitost treÊe aneoske vijesti. Ako ne njegujeπ vjeru, onaÊe u tvojem umu i srcu postupno izgubiti svoju vaænost i zna-Ëenje. Ti Êeπ doæivjeti sliËno onome πto su doæivjele lude dje-vice koje nisu osigurale ulje za svoje svjetiljke koje su se po-tom ugasile. Vjeru treba njegovati. Ako je vjera oslabjela, onaje tada kao oboljela biljka koju treba staviti na sunce, paæ-ljivo zalijevati i njegovati. (Lt 97, 1895.)

Vjera se uzdiæe iznad sjenki. — Kada se izmeu tvojeduπe i Boga navuku oblaci, kada je svuda oko tebe mraËnoi zloslutno, kad je neprijatelj spreman liπiti tvoju duπu poπte-nog odnosa prema Bogu i istini; kada ti se zabluda prikazujekao uvjerljiva i privlaËna, to je trenutak kada se trebaπ molitii pokazati vjeru u Boga. ... Duπa koja njeguje vjeru stjeËesposobnost da se uzdigne iznad same sebe, da probije veosmrti koji je neprijatelj bacio na stazu svake duπe koja sebori za besmrtnu krunu. (Lt 30, 1896.; HC 126)

Vjera se oslanja na dokaze. — Mnogi ljudi s nepovjere-njem i strahom primaju rijeË od Gospodina koju izgovaraju

535

Vjera


Njegovi sluge. Isto tako Êe mnogi odgoditi svoju posluπnostupuÊenim opomenama i ukorima u toj rijeËi, ËekajuÊi da iznjihovog uma iπËezne i posljednja sjenka nesigurnosti. Ne-vjera koja zahtijeva savrπeno znanje nikada se neÊe priklo-niti dokazu koji Bog rado daje. On od svojeg naroda traæivjeru koja se oslanja na teæinu dokaza, a ne na savrπeno znanje.Oni Kristovi sljedbenici koji prihvaÊaju svjetlo koje im Bogπalje, moraju biti posluπni Boæjem glasu koji im se obraÊa utrenucima kada je oko njih prisutno mnogo drugih glasovakoji mu se glasno suprotstavljaju. Da bi netko prepoznao Boæjiglas, potrebna je moÊ duhovnog opaæanja. (3T 258, 1873.)

Mi trebamo osobno za sebe znati od Ëega se sastoji krπ-Êanstvo, πto je istina, u Ëemu se sastoji vjera koju smo primili,u Ëemu se sastoje biblijska pravila — pravila koja smo dobiliod Najviπega. Mnogi ljudi vjeruju Ëak bez opravdanja na ko-jem bi temeljili svoju vjeru, bez dovoljne koliËine dokaza oistinitosti onoga πto vjeruju. Ako netko iznese zamisao kojase slaæe s njihovim unaprijed prihvaÊenim stavovima, oni suje potpuno spremni prihvatiti. Oni ne zakljuËuju od uzrokak posljedici. Njihova vjera nema istinskog temelja pa Êe u vri-jeme nevolje uvidjeti da su gradili na pijesku. (Lt 4, 1889.)

Vjeru treba izraæavati. — Kad bismo viπe izraæavali svojuvjeru, viπe se radovali u blagoslovima za koje znamo da sunam darovani — velikoj Boæjoj milosti, strpljenju i ljubavi —mi bismo iz dana u dan dobivali sve veÊu snagu. Zar onedragocjene rijeËi koje je izgovorio Krist, Knez Boæji, nisu onopouzdanje i sila koji bi trebali utjecati na nas u velikoj mjeri,vjerovati da Êe naπ nebeski Otac radije dati svojeg SvetogaDuha onima koji traæe od Njega nego πto su roditelji sprem-ni dati dobre darove svojoj djeci? (Lt 7, 1892.; 2SM 243)

Vjeru ne treba brkati s osjeÊajima. — Mnogi imaju kao-tiËne zamisli o tome od Ëega se sastoji vjera i zato ne iskori-πtavaju prednosti koje su im dane. Oni brkaju osjeÊaje i vjerui æive u stalnoj utuËenosti i nedoumici jer Sotona vjeπto ko-risti svaku eventualnu prednost od njihovog neznanja i neis-kustva. ...

536

503

Mi trebamo primiti Krista kao svojeg osobnog Spasiteljaako ne æelimo biti neuspjeπni u pokuπajima da pobijedimozlo. Nama neÊe biti od koristi dræati se iznad Njega, vjerovatida za naπeg prijatelja ili susjeda On moæe biti osobni Spasi-telj, ali da mi ne moæemo doæivjeti Njegovu ljubav koja praπta.Mi trebamo vjerovati da smo izabrani od Boga za spasenjepo vjeri, Kristovom miloπÊu i djelovanjem Svetoga Duha. Mizato trebamo hvaliti i proslavljati Boga za takav veliËanstve-ni dokaz Njegove nezasluæene naklonosti.

Boæja ljubav duπu privlaËi Kristu, koju On milostivo primai prikazuje Ocu. Boæanski odnos izmeu Boga i greπnika ob-navlja se djelovanjem Boæjeg Duha. Otac kaæe: “Ja Êu im bitiBog, a oni Êe mi biti narod. Pokazat Êu im svoju ljubav kojapraπta i podariti im svoju radost. Oni Êe biti moje posebnoblago jer Êe taj narod, koji sam naËinio za sebe, izraæavatiMeni hvalu.” (ST, 2. sijeËnja 1893.; HC 77)

Vjera i osjeÊaji se razlikuju. — OsjeÊaji i vjera meusobnose razlikuju kao istok od zapada. Vjera ne ovisi o osjeÊajima.Mi se trebamo svakoga dana iznova posveÊivati Bogu i vjero-vati da Krist razumije i prihvaÊa naπu ærtvu, a ne ispitivatisebe kako bismo utvrdili stupanj osjeÊaja za koji smatramoda treba odgovarati naπoj vjeri. Nemamo li obeÊanje i sigurnostda naπ nebeski Otac viπe æeli darovati Svetoga Duha onimakoji od Njega traæe u vjeri nego πto su roditelji spremni datidobre darove svojoj djeci? Trebamo koraËati naprijed s ta-kvom sigurnoπÊu kao da smo na svaku molitvu koju upuÊujemok Boæjem prijestolju Ëuli odgovor od Onoga Ëija obeÊanja ni-kada ne iznevjeravaju. »ak i u trenucima kad nas pritiπÊetuga, mi imamo prednost pjevati u svojim srcima Bogu. Kadato uËinimo, povuÊi Êe se magle i oblaci, a mi Êemo prijeÊi izsjene i tame u jasno sunËevo svjetlo Njegove prisutnosti. (MS75, 1893.; HC 120)

Nije stvar nagona. — Mnogi provode duge godine u tamii sumnjama jer ne osjeÊaju onako kako bi æeljeli. Meutim,osjeÊaji nemaju niπta zajedniËko s vjerom. Vjera koja “krozljubav radi i Ëisti duπu” nije stvar nagona. Ona se oslanjana Boæja obeÊanja Ëvrsto vjerujuÊi da On moæe ispuniti ono

537

Vjera


πto je rekao. Neka se naπa duπa uËi vjerovati i oslanjati naBoæju rijeË. Ta RijeË objavljuje da Êe “pravednik ... æivjeti odvjere” (Rimljanima 1,17), a ne od osjeÊaja. (YI, 8. srpnja 1897.;HC 119)

Ne oslanjaj se na osjeÊaje. — Odbacimo sve ono πtopodsjeÊa na nepovjerenje i nedostatak vjere u Isusa. OtpoËnimoæivot jednostavnog, djetinjeg povjerenja ne oslanjajuÊi se naosjeÊaje, veÊ na vjeru. Nemojmo sramotiti Isusa sumnjom uNjegova dragocjena obeÊanja. On æeli da Mu vjerujemo nepo-kolebljivom vjerom. (Lt 49, 1888.; HC 119)

Djelujmo sigurno u vjeri. — Gledaj postojano u IsusaupuÊujuÊi Mu tihe molitve u vjeri i dræeÊi se Njegove snage,bez obzira na neke prepoznatljive osjeÊaje. Idi Ëvrsto naprijedonako kao da je svaka upuÊena molitva naπla svoje mjestopred Boæjim prijestoljem i usliπana od Onoga Ëija obeÊanjanikada ne iznevjeravaju. Idi naprijed hrabro pjevajuÊi i popi-jevajuÊi u svojem srcu Gospodinu, Ëak ako si i potiπten zbogtoga πto osjeÊaπ teret i tugu. Govorim ti kao onaj tko zna:svjetlo Êe doÊi, radost Êe biti naπ dio, magle i oblaci Êe sepovuÊi, a mi Êemo prijeÊi iz zlokobne sile sjene i tame u jasnosvjetlo Njegove prisutnosti. (Lt 7, 1892.; 2SM 242,243)

Vjera kao dokaz krπÊanstva. — Kada dobijeπ pomoÊ iutjehu, pjevaj na slavu Bogu. Razgovaraj s Bogom i tada Êeπpostati Boæji prijatelj. Oslanjat Êeπ se na Njega. Primit Êeπvjeru koja Êe njegovati pouzdanje, bez obzira na to jesi li siraspoloæen za pouzdanje. Imaj na umu da osjeÊaji nisu dokazda si krπÊanin. Bespogovorna vjera u Boga pokazuje da siNjegovo dijete. Uzdaj se u Boga i On te nikada neÊe razoËa-rati. On ti kaæe: “NeÊu vas ostaviti kao siroËad; doÊi Êu kvama. Joπ malo i svijet me viπe neÊe vidjeti, no vi Êete mevidjeti jer ja æivim i vi Êete æivjeti.” (Ivan 14,18.19) Mi Kristane vidimo osobno, nego Ga gledamo vjerom. Naπa vjera sehvata za Njegova obeÊanja. To je naËin na koji je Henok “ho-dio” s Bogom. (MS 27, 1901.)

538

505

Vjera je stvarnost. — Mojsije nije samo mislio o Bogu,on Ga je vidio. Bog je u viziji uvijek stajao pred njim. Nikadnije gubio iz pogleda Njegovo lice.

Mojsiju vjera nije bila nagaanje, veÊ stvarnost. Vjerovaoje da Gospodin na osobit naËin upravlja njegovim æivotom.Priznavao Ga je u svim æivotnim okolnostima. Uzdao se u Njegada Êe mu dati snage kako bi se odupro svakoj kuπnji. (Od-goj, 55)

Vjera u Krista, a ne haljina. — Dok je On prolazio, ona[bolesna æena] je istupila i uspjela samo dodirnuti porub Njegovehaljine. Tog trenutka je znala da je iscijeljena. Njezina vjeranije bila usredotoËena na haljinu, nego na Onoga koji je nosiohaljinu na sebi. U tom jednom dodiru bila je koncentriranavjera njezinog æivota pa je trenutaËno nestala njezina bol inemoÊ. TrenutaËno je osjetila drhtaj kao od elektriËne strujekako prolazi kroz svako vlakno njezinog biÊa. Obuzeo ju jeosjeÊaj savrπenog zdravlja. “I odmah ... osjeti u tijelu da jeozdravila od zla.” (Marko 5,29) (Lt 111, 1904.)

Vjera u Krista, a ne u stvari. — U haljini nije bilo sileiscjeljenja. Njezino zdravlje povratila je vjera u Osobu koja jenosila haljinu. (MS 105, 1901.)

Vjera razluËuje. — Vjera je sredstvo preko kojeg istinaili zabluda nalaze svoje mjesto u umu. Istina ili zabluda pri-maju se istim potezom uma, ali sasvim pouzdano nije istovjerujemo li u Boæju rijeË ili u ljudske priËe. Kada se Kristotkrio Pavlu i ovaj bio osvjedoËen da progoni Isusa u osobamaNjegovih vjernih, on je prihvatio istinu kakva je u Isusu. Tuse pokazala sila preobrazbe uma i karaktera, i on je postaonovi Ëovjek u Kristu Isusu. Primio je istinu u takvoj puninida ni zemlja ni pakao nisu mogli pokolebati njegovu vjeru.(ST, 5. lipnja 1893.; 1SM 346)

Vjera u Silnog Iscjelitelja. — Vjera je osvajaË moÊnijiod smrti. Kad bismo oËi bolesnih u vjeri upravili k moÊnomLijeËniku, vidjeli bismo zadivljujuÊe rezultate. To bi donijeloæivot tijelu i duπi. (Put u bolji æivot, 30)

539

Vjera


Svakidaπnje oËitovanje vjere. — Mislim da se moramboriti u dobroj borbi vjere svakoga dana. Ja moram pokazatisvu svoju vjeru, a ne oslanjati se na osjeÊaje; trebam se po-naπati tako kao da sigurno znam da me je Gospodin Ëuo ida Êe mi iziÊi u susret i blagosloviti me. Vjera nije sretnolelujanje na osjeÊajima, veÊ uzimanje Boga za rijeË — vjero-vanje da Êe On ispuniti svoja obeÊanja jer je tako rekao. (Lt49, 1888.; HC 119)

Vjera radi. — Kada gledaπ na Golgotu, to ne Ëiniπ zatoda umiriπ svoju duπu zbog neispunjavanja duænosti niti dase smiriπ za spavanje, veÊ da izgradiπ vjeru u Isusa, vjerukoja Êe djelovati i Ëistiti duπu od gliba sebiËnosti. Kada sevjerom oslonimo na Krista, to je tek poËetak naπeg rada.

Svaki Ëovjek ima zle i greπne navike koje mora svladatiteπkom borbom. Od svake duπe oËekuje se da se bori u borbivjere. Ako je netko Kristov sljedbenik, on ne moæe biti nemi-losrdan u poslovanju, ne moæe biti okrutan, liπen suosjeÊanja.On ne moæe govoriti grubo. On ne moæe biti ohol, pun samo-dopadljivosti. On ne moæe biti drzak niti moæe upotrebljavatiosorne rijeËi, optuæivati i osuivati. (MS 16, 1890.; 6BC 1111)

Oblikuje æivot. — Ali æivot se oblikuje vjerom. Ako sunam svjetlost i istina dostupni, a mi zanemarujemo prednostda ih Ëujemo i vidimo, mi ih u bîti odbacujemo; biramo radijetamu nego svjetlost. (Velika borba, 514)

Vjera obeÊava uspjeh. — Mi Êemo biti uspjeπni ako sekreÊemo u vjeri, odluËni da mudro obavljamo Boæje djelo. Nesmijemo dopustiti sebi da nas ometaju ljudi koji rado stojena negativnoj strani pokazujuÊi vrlo malo vjere. Boæji misio-narski posao trebaju nositi ljudi koji imaju mnogo vjere i po-stojano napreduju u sili i djelotvornosti. (Lt 233, 1904.)

Vjera Ëisti duπu. — Mi moramo imati vjeru, æivu vjeru,vjeru koja kroz ljubav radi i Ëisti duπu. Mi moramo nauËitisve donijeti Gospodinu u jednostavnosti i ozbiljnoj vjeri. Naj-veÊi teret koji u ovom æivotu moramo nositi jest naπe “ja”.Ako ne uËimo u Kristovoj πkoli krotkosti i poniznosti, propu-

541

540

507

stit Êemo dragocjene prilike i prednosti da se upoznamo sIsusom. Stari Ëovjek, vlastito “ja”, najteæi je problem s kojimse moramo boriti. Kada skidamo terete, ne zaboravimo da tre-bamo poloæiti svoje “ja” kraj Kristovih nogu.

Predaj sebe Isusu da te On izgradi i oblikuje kako bi mogaobiti naËinjen kao posuda za Ëast. Sve svoje kuπnje, svoje mislii svoje osjeÊaje moraπ poloæiti u podnoæje kriæa. Tada Êe duπabiti pripremljena da sluπa rijeËi boæanskih uputa. Isus Êe tidati da pijeπ vodu koja teËe od Boæje rijeke. Pod oplemenju-juÊim i pokoravajuÊim utjecajem Njegovog Duha, nestat Êetvoja hladnoÊa i ravnoduπnost. Krist Êe biti u tebi izvor vodekoja teËe u vjeËni æivot. (Lt 57, 1887.)

Otvara tajne uspjeha u æivotu. — Kako je jaka pravavjera i prava molitva! One su kao dvije ruke kojima se Ëovjek,molitelj, oslanja na silu beskrajne ljubavi. Vjera je pouzdanjeu Boga — vjerovanje da nas On voli i da zna πto je za naπenajveÊe dobro. Ona nas tako, umjesto da idemo svojim putem,pokreÊe da izaberemo Njegov put. Umjesto naπeg neznanja,ona prihvaÊa Njegovu mudrost; umjesto naπe slabosti, Nje-govu snagu; umjesto naπe greπne naravi, Njegovu pravednost.Naπ æivot i mi sami veÊ smo Njegovi; vjera Ga priznaje kaovlasnika i prihvaÊa blagoslove. Istina, poπtenje i ËistoÊa istaknutisu kao tajne æivotnog uspjeha. Upravo vjera Ëini da ih posje-dujemo. Svaka dobra namjera ili cilj jesu dar od Boga; vjeraprima od Boga æivot koji sâm po sebi moæe donijeti istinskirast i uspjeh. (GW 259, 1915.)

Vjera


509

DIO XII.

PROBLEMI PRILAGODBE


511

59

OBLIKOVANJE KARAKTERA

Svako djelo utjeËe na karakter. — Svako æivotno djelo,koliko god bilo nevaæno, ima odreeni utjecaj na oblikovanjekaraktera. Dobar karakter je dragocjeniji od svjetovne imovi-ne; posao oblikovanja karaktera najplemenitiji je posao kojiljudi mogu raditi. (4T 657, 1881.)

Um je vrt, a karakter plod. — Svaka Ëovjekova sposobnostje graditelj koji gradi za vrijeme i za vjeËnost. Graevina rasteiz dana u dan iako njezin vlasnik toga nije svjestan. RijeË jeo graevini koja Êe stajati ili kao znak opomene zbog svojeiskrivljenosti ili kojoj Êe se Bog i aneli diviti zbog njezineusklaenosti s boæanskim Uzorom.

Umne i moralne snage koje nam je Bog dao ne Ëine naπkarakter. To su, zapravo, talenti koje mi trebamo unaprei-vati i koji Êe, ako ih unaprijedimo kako treba, oblikovati unama ispravan karakter. Netko moæe imati u ruci skupocjenosjeme, ali to sjeme nije voÊnjak. Da bi od njega nastalo drvo,sjeme najprije treba posaditi. Um je vrt; karakter je plod. Bognam je dao sposobnosti da ih njegujemo i razvijamo. O na-πem karakteru odluËuje smjer kojim idemo. Kada govorimo ovjeæbanju i unapreivanju tih sposobnosti tako da one postanumeusobno usklaene i oblikuju u nama vrijedan karakter,mi trebamo znati da je to zadaÊa i posao koji osim nas nitkodrugi ne moæe obaviti. (4T 886, 1881.)

Plemenit karakter koji se oblikuje u æaru teπkih borbisa samim sobom. — Meutim, Krist nije nikad uvjeravao dase savrπenstvo karaktera moæe lako postiÊi. Plemenit, svestran

546

545


karakter ne moæe se naslijediti. On se ne pojavljuje sluËajno.Plemenit karakter izgrauje se osobnim naporima, zaslugomi miloπÊu Isusa Krista. Bog daje talente i snagu uma; mi obli-kujemo karakter. On se oblikuje u oπtrim, æestokim borbamasa samim sobom. Bitka za bitkom mora se voditi protiv nasli-jeenih sklonosti. Mi moramo sami sebe strogo ispitivati i nedopuπtati da ijedna nepovoljna karakterna osobina ostane ne-popravljena. (Isusove usporedbe, 222)

Duboko razmiπljanje i aktivnost vrlo su znaËajni. —Apstraktno duboko razmiπljanje nije dovoljno; ni uæurbanaaktivnost nije dovoljna — ali je i jedno i drugo vrlo znaËajnou djelu oblikovanja krπÊanskog karaktera. (5T 113 (1882.)

Izgradi korisne umne navike. — Ako æelimo izgraditi ka-rakter koji Bog moæe primiti, mi u svojem vjerskom æivotumoramo oblikovati ispravne navike. Svakidaπnja molitva pod-jednako je vaæna za rast u milosti, pa Ëak i za sâm duhovniæivot, kao tjelesna hrana za fiziËko zdravlje. Trebamo se na-viknuti da Ëesto uzdiæemo svoje misli Bogu u molitvi. Akonaπ um luta, mi ga moramo vratiti; odgovarajuÊa navika uznaπ ustrajan trud na kraju Êe uËiniti da to postane lako. Mise ni u jednom trenutku ne moæemo odvojiti od Krista i bitisigurni. Pruæa nam se prednost da nas Njegova prisutnostprati na svakom koraku, ali samo uz poπtovanje uvjeta kojeje On sâm postavio. (RH, 3. svibnja 1881.; SL 93)

Ozbiljan napor i postojano poπtenje vrlo su znaËajni.— Da bismo postigli uspjeh u poslu izgraivanja svojeg ka-raktera, potrebna nam je temeljitost. Ozbiljan napor i ustraj-nost potrebni su za ostvarivanje plana koji je zacrtao VelikiGraditelj. Grede moraju biti zdrave i Ëvrste. Tu ne moæe bitiprihvaÊen nikakav nemaran, nepouzdan posao jer bi to znaËilopropast za graevinu. U posao treba uloæiti snage i sposobnosticijelog biÊa. Za to su potrebni snaga i energija muπkosti; ne-ma rezervi koje bi se mogle rasipati na nevaæne stvari. … Po-trebno je uloæiti ozbiljan, savjestan, ustrajan trud ako se æelimootrgnuti od obiËaja, vodeÊih naËela i asocijacija svijeta. Za

547

513

nas su vrlo vaæni duboko razmiπljanje, ozbiljan trud i cilj,postojano poπtenje. (SpTEd 75.76, c1897.; CT 62)

Imajmo cilj pred oËima. — Petar kaæe: “... vjerom osigu-rajte krepost, krepoπÊu spoznaje, spoznanjem uzdræljivost, uz-dræljivoπÊu postojanost, postojanoπÊu poboænost, poboænoπÊubratoljublje, bratoljubljem ljubav.” (2. Petrova 1,5-7) ...

Pogreπno bi bilo kad bismo na sve ove vrijedne korakemotrili i brojili ih od trenutka kada poËnemo; meutim, uprtogpogleda u Isusa, imajuÊi oËi samo za Boæju slavu, mi Êemonapredovati. Punu mjeru rasta Kristove visine ne moæemo do-stiÊi za jedan dan, a kad bi nam bilo omoguÊeno da gledamosve teπkoÊe s kojima se moramo susretati i koje moramo svla-davati, samo bismo pali u oËaj. Naπ suparnik u ovoj borbi jeSotona i on Êe se na svaki moguÊi naËin truditi da naπ umodvrati od Krista. (YI, 5. sijeËnja 1893.; MYP 45,46)

Vjernost u malim stvarima (savjet jednom mladiÊu).— Tvoj sluËaj u nekim elementima podsjeÊa na Naamanov.Ti ne zastupaπ shvaÊanje da je za usavrπavanje krπÊanskogkaraktera potrebno spustiti se toliko da budeπ vjeran u malimstvarima. Iako stvari koje si pozvan uËiniti u tvojim oËimaimaju malo znaËenje, to su duænosti koje Êeπ morati izvrπavatidokle god si æiv. Nemarnost u tome stvorit Êe veliki nedosta-tak u tvojem karakteru. Ti, dragi moj mladiÊu, trebaπ odga-jati sebe za vjernost u malim stvarima. Bogu ne moæeπ ugo-diti ako tako ne postupaπ. Ljubav i paænju ne moæeπ zado-biti ako ne radiπ baπ onako kako se od tebe traæi, dragovoljnoi s radoπÊu. Ako æeliπ da te vole oni s kojima æiviπ, moraπprema njima sâm pokazati ljubav i poπtovanje. (2T 310, 1869.)

Karakter se treba iskuπati. — Apsolutno je bitno kakavse materijal koristi za izgradnju karaktera. Dugo oËekivaniBoæji dan uskoro Êe iskuπati djelo svakoga Ëovjeka. “Kakvoje Ëije djelo, oganj Êe iskuπati.” (1. KorinÊanima 3,13) Kaoπto vatra otkriva razliku izmeu zlata, srebra i dragog kame-nja s jedne, i drveta, sjena i strniπta s druge strane, tako Êei dan suda kuπati karaktere pokazujuÊi razliku izmeu ka-raktera oblikovanih po ugledu na Krista i karaktera koji su

548

Oblikovanje karaktera


oblikovani po ugledu na sebiËno srce. Tada Êe se svaka sebi-Ënost, svaka laæna religija, pokazati onakvima kakve jesu. Bez-vrijedni materijal bit Êe spaljen, dok zlato prave, jednostavnei ponizne vjere nikada neÊe izgubiti svoju vrijednost. Ono nikadane moæe biti spaljeno jer je neuniπtivo. Jedan sat prijestupapokazat Êe se kao veliki gubitak, dok Êe se strah Gospodnjipokazati kao poËetak mudrosti. Zadovoljstvo sebiËnih uæiva-nja bit Êe uniπteno kao strniπte, dok Êe za svu vjeËnost ostatizlato postojane naËelnosti koje se Ëuva po svaku cijenu. (RH,11. prosinca 1900.; 6BC 1087,1088)

Neodgojeni karakteri su neskladni. — Karakteri obliko-vani zahvaljujuÊi okolnostima varljivi su i neskladni — onitvore mnoπtvo suprotnosti. Njihovi nositelji u svojem æivotunemaju nikakav visoki cilj ili ideal. Oni ne vrπe nikakav ople-menjujuÊi utjecaj na karaktere drugih ljudi. Oni su bez svrheu æivotu i bez sile. (4T 657, 1881.)

Nitko ne moæe povrijediti naπ karakter kao mi sami.— Moæda Êemo oËekivati da o nama kruæe laæne informacije;ali ako ostanemo na pravom putu, ako na takva zbivanja osta-nemo ravnoduπni, i drugi Êe biti ravnoduπni. Prepustimo Bo-gu brigu o naπem ugledu. … Naπ naËin æivota uËinit Êe daklevete utihnu; one neÊe utihnuti uz pomoÊ naπih gnjevnih iogorËenih reakcija. Budimo vrlo revni da djelujemo u Boæjemstrahu i da svojim ponaπanjem pokaæemo da su takve infor-macije laæne.

Naπ karakter nitko ne moæe povrijediti onako kako to mo-æemo mi sami. Samo slaba stabla i kuÊe sklone padu trebastalno podupirati. Kada pokaæemo veliku revnost u zaπtiti svojegugleda od napada izvana, mi odajemo dojam da on pred Bo-gom nije bez mane i da ga stoga treba stalno braniti. (MS24, 1887.; 3BC 1160,1161)

Pod upravom volje. — Svojim nagonima i emocijama nemoæeπ vladati onako kako moæda æeliπ, ali zato moæeπ vladativoljom pa Êeπ time izvrπiti potpunu promjenu u svojem æivotu.PokoravajuÊi svoju volju Kristu, tvoj Êe æivot biti sakriven sKristom u Bogu i udruæen sa silom koja je iznad svih pogla-

549

515

varstava i vlasti. Ti Êeπ dobiti snagu od Boga koja Êe te Ëvrstodræati uz Njegovu snagu. U takvim uvjetima bit Êe ti dostup-no novo svjetlo, svjetlo æive vjere. … Tada Êe u tebi poËivatisila, ozbiljnost i jednostavnost koja Êe od tebe naËiniti sjajnoorue u Boæjim rukama. (5T 514,515, 1889.)

Nedostaci se mogu svladati. — Neka nitko ne kaæe: Janisam sposoban popraviti nedostatke svojeg karaktera! Uko-liko doete do takvog zakljuËka, sigurno neÊete uspjeti u borbiza vjeËni æivot. Nesposobnost se krije jedino u vaπoj volji! Uko-liko ne budete htjeli pobijediti, neÊete ni moÊi pobijediti! StvarnuteπkoÊu stvara vam vaπe pokvareno i neposveÊeno srce i vaπanespremnost da se pokorite Boæjoj vlasti. (Isusove usporedbe,222)

U srcu koje se oËistilo, sve se mijenja. Preobraæavanjekaraktera svjedoËi svima da se u njemu nastanio Krist. BoæjiDuh rasplamsava novi æivot u duπi, dovodeÊi misli i æelje upokornost Kristovoj volji; i unutarnji Ëovjek se obnavlja poBoæjem obliËju. Slabi i pogreπivi ljudi pokazuju svijetu da otku-piteljska snaga milosti moæe uËiniti da nesavrπeni karakterpostane skladan i da donese obilan rod. (Izraelski proroci ikraljevi, 149,150)

OπteÊeni karakteri ponekad su naslijeeni. — Kod djecei mladih nailazimo na najrazliËitije karaktere; njihov um vrloje podloæan utjecajima. Mnoga naπa djeca koja pohaaju naπeπkole kod kuÊe nisu primila odgovarajuÊi odgoj. Nekima jebilo prepuπteno da rade sve πto hoÊe; drugoj djeci su glasnonalazili mane i to ih je obeshrabrivalo. Prema njima je pokazanovrlo malo ljubaznosti i vedrine; upuÊivano im je vrlo malorijeËi pohvale. Ona su od svojih roditelja naslijedila oπteÊenekaraktere, dok æivot u obitelji nije niËim doprinio oblikovanjuispravnog karaktera. (CT 192, 1913.)

Nedostaci se uËvrπÊuju s godinama. — Djeca uËe poukekojih se ne mogu lako oduËiti. Svaki put kad su izloæena ogra-niËenjima na koja nisu navikla ili kad se traæi da prionu uzknjigu i uËe, djeca od svojih nerazboritih roditelja traæe ra-

550



zumijevanje i popustljivost. Na taj naËin hrani se duh nemirai nezadovoljstva, πkola kao cjelina biva obezvrijeena i poni-æena, a teret nastavniku biva mnogo teæi. Meutim, najveÊigubitak je na strani ærtava loπeg roditeljskog voenja. Nedo-staci karaktera koje je pravilni odgoj mogao ispraviti i uklo-niti, uËvrπÊuju se s godinama i oni Êe umanjiti i moæda Ëakuniπtiti sposobnosti svojeg nositelja. (RH, 21. oæujka 1882.;FE 65)

Popuπtanje izbacuje karakter iz ravnoteæe. — U nekimobiteljima æelje djeteta su zakon. Njemu se daje sve πto poæeli.Za sve πto ne voli, ono dobiva snaænu potporu. Vlada shva-Êanje da takva popuπtanja dijete Ëine sretnim; meutim, upravoto ga Ëini nemirnim, razdraæljivim i niËim zadovoljnim. Popu-πtanje je djetetu pokvarilo æelju za jednostavnom, zdravom hra-nom, za jednostavnom, zdravom uporabom svojeg vremena;udovoljavanja su izbacila iz ravnoteæe njegov karakter za vri-jeme i za vjeËnost. (MS 126, 1897.; CG 272)

Um i srce treba disciplinirati. — Djeca kojoj se sve puπtana volju nisu sretna. U nepokorenom srcu nema elemenatasmirenosti i zadovoljstva. Da bi se karakter mogao dovesti usklad s mudrim zakonima koji upravljaju naπim postojanjem,um i srce moraju se disciplinirati i dovesti u odgovarajuÊegranice. Nemir i nezadovoljstvo plodovi su popuπtanja i sebiË-nosti. Ako se u zemljiπte srca, poput onog u vrtu, ne zasadisjeme plemenitog cvijeÊa i ne njeguje na odgovarajuÊi naËin,ono Êe donijeti samo korov i trnje. Kako je to vidljivo u prirodi,tako je i u ljudskoj duπi. (4T 202,203, 1876.)

Navike steËene u mladosti oznaËavaju smjer æivota.— Mislima i osjeÊajima njegovanim u ranim godinama, svakamlada osoba unaprijed odreuje povijest svojeg æivota. Ispravne,vrsne, muæevne navike steËene u mladosti postat Êe dio ka-raktera i obiËno Êe oznaËiti smjer kretanja osobe kroz æivot.Prema onome za πto se opredijele, mladi mogu postati zli ilipuni vrlina. Oni podjednako mogu postati poznati po dobrimi plemenitim djelima, kao i po zlu i pokvarenosti. (ST, 11.listopada 1910.; CG 196)

551

517

Iskustvo koje nastaje iz dana u dan. — Um se nepre-kidno oblikuje na osnovi prilika i prednosti, neiskoriπtenihili dobro iskoriπtenih. Mi iz dana u dan oblikujemo karakterekoji Êe uËenike, kao dobro uvjeæbane vojnike, dovesti pod za-stavu Kneza Emanuela, ili buntovnike pod zastavu kneza tame.Za koju Êemo se opredijeliti? (GH, sijeËanj 1880.; CG 199,200)

Kako se oblikuje karakter. — Bavljenje ljudskim umovimavrlo je sloæen posao. Odgojna metoda potrebna za jedne, uniπtitÊe druge; roditelji, stoga, trebaju prouËavati karaktere svojedjece. Nikada ne budi nagao i ne postupaj na osnovi nagona.

Imala sam priliku vidjeti majku koja je iz ruke svojeg dje-teta otimala neπto πto mu je Ëinilo posebno zadovoljstvo, aono nije uspijevalo razumjeti kakva je svrha takvog liπavanja.To malo stvorenje je briznulo u plaË osjetivπi zlostavljanje ipovrijeenost. Na to je majka dijete oπtro ukorila da bi prekinulanjegov plaË pa je, bar πto se tiËe onoga πto je bilo vidljivoizvana, bitka bila zavrπena. Meutim, bitka je ostavila svojtrag na njeænom umu djeteta, dojam koji se neÊe moÊi lakoizbrisati. Toj majci sam rekla: “Ti si svojem djetetu nanijelateπku nepravdu. Povrijedila si njegovu duπu i izgubila njegovopovjerenje. Ne znam na koji naËin se ono moæe povratiti.”

Ova majka je bila vrlo nerazumna jer se povela za svojimosjeÊajima ne primjenjujuÊi oprez niti zakljuËujuÊi od uzrokak posljedici. Njezino grubo, nerazumno postupanje pokrenu-lo je najgore vrste osjeÊaja u srcu njezinog djeteta. Postupanjeprema nagonima u voenju obitelji apsolutno je najgori na-Ëin postupanja. Kad se roditelji na takav naËin sukobljavajusa svojom djecom, nastaje krajnje neravnopravna borba. Ko-liko nepravednosti — uloæiti godine i zrelu snagu protiv bespo-moÊnog, neupuÊenog malog djeteta! Svako izraæavanje gnjevas roditeljske strane utvruje buntovnost u srcu djeteta.

Karakter se ne oblikuje jednim Ëinom, nego se ponavlja-njem djela oblikuju navike i utvruje karakter. Da bi netkoimao karakter po ugledu na Krista, mora djelovati po ugleduna Krista. KrπÊani Êe pokazati sveti karakter, dok Êe pokre-taË njihovih postupaka i nagona biti Sveti Duh. (ST, 6. kolo-voza 1912.)

552



Vaænost ustrajnosti. — U procesu usavrπavanja krπÊan-skog karaktera vrlo je vaæno biti ustrajan u Ëinjenju onogaπto je dobro. Naπim mladima æeljela bih naglasiti vaænost us-trajnosti i energije u poslu izgraivanja karaktera. Nuæno jeod najranijih godina tkati u karakter naËela strogog poπte-nja, kako bi mlada osoba mogla dostiÊi najviπi standard mu-æevnosti, odnosno æenstvenosti. »injenicu da su kupljeni sku-po oni uvijek trebaju imati pred oËima, proslavljajuÊi Bogau svojim tijelima i svojim duπama, πto je Boæje. (YI, 5. sijeË-nja 1893.; MYP 45)

Korisnost ovisi o vlastitoj odluci. — Iako je toËno dasu roditelji odgovorni za peËat karaktera, odgoj i poduËavanjesvojih sinova i kÊeri, toËno je i to da naπe mjesto i sposobnostiu svijetu u velikoj mjeri ovise o naπem ponaπanju. Daniel injegovi drugovi uæivali su prednosti pravilnog odgoja i podu-Ëavanja u ranom æivotnom razdoblju, ali same po sebi, te pred-nosti ne bi ih uËinile onim πto su bili. Doπlo je vrijeme kadasu morali djelovati samostalno — trenutak kada je njihovabuduÊnost ovisila o njihovom vlastitom ponaπanju i stavu. Onisu tako odluËili biti vjerni poukama koje su nauËili u dje-tinjstvu. Strah Gospodnji, koji je poËetak mudrosti, bio je temeljnjihove veliËine. Njegov Duh ojaËao je svaku dobru namjeru,svaku plemenitu odluku. (CTBH 28, 1890.; CD 29)

Pogubna, laæna filozofija. — Spiritizam tvrdi da su ljudibezgrjeπni polubogovi, da Êe svaka duπa suditi sama sebi, daprava spoznaja uzdiæe Ëovjeka iznad svih zakona, da su sviuËinjeni grijesi bezazleni, da je dobro sve πto se Ëini i da Bogne osuuje, a najpodlije ljudsko biÊe smjeπta na Nebo i tvrdida tamo uæiva visoku Ëast. Spiritizam objavljuje svim ljudima:“Nije vaæno πto Ëinite. Æivite kako hoÊete, Nebo je vaπ dom.”Mnogi su time ponukani vjerovati da je æelja najviπi zakon,da je razuzdanost sloboda i da je Ëovjek odgovoran jedino sebi.(Odgoj, 205)

Kako pobjeivati. — Mi se moramo suoËiti sa svim pre-prekama na naπem putu i svladavati ih jednu po jednu. Akosvladamo prvu teπkoÊu, ojaËat Êemo za suoËavanje s drugom554

553

519

i tako Êemo prilikom svakog napora biti sposobniji za napre-dovanje. Jedino kada prikujemo pogled na teπkoÊe i kada sepovuËemo od ozbiljne borbe, mi postajemo slabi i bez vjere.(YI, 05. sijeËnja 1893.; MYP 46)

Svakoga dana davati sve. — Kada se kreÊemo korak pokorak, mi se moæemo uspeti na najviπi uspon i, konaËno, dostiÊivrh planine. Ne dopusti da te svlada preveliki opseg poslakoji moraπ obaviti u svojem æivotnom vijeku jer se od tebene traæi da to uËiniπ odjednom. Sve snage svojeg biÊa upregniza posao svakog pojedinog dana, iskoristi svaku dragocjenupriliku, radosno prihvati pomoÊ koju ti Bog daje i napredujuz ljestve korak po korak. Zapamti da trebaπ æivjeti samo pojedan dan, da ti je Bog dao jedan dan i da Êe nebeski izvje-πtaji pokazati kako si uporabio njegove prednosti i prilike.Æelim da tako iskoristiπ svaki dan koji ti daje Bog kako bina kraju mogao Ëuti UËiteljev glas: “Valjaπ, slugo dobri i vjerni!”(Matej 25,21) — (YI, 5. sijeËnja 1893.; MYP 46)



60

SUKOB I PRILAGODBA

Pravilan odnos prema sukobu razvija Ëvrstinu. — Uborbi duhovni æivot postaje jaËi. Nevolje, koje se strpljivo pod-nose, razvijaju Ëvrstinu karaktera i dragocjene duhovne vrli-ne. Savrπeni rod vjere, krotkost i ljubav, Ëesto najbolje sazrije-vaju usred olujnih oblaka i tame. (Isusove usporedbe, 33)

Ulazak u rat. — Borbe πto ih mi vodimo nisu imitacije.Mi vodimo rat o kojem ovise rezultati za vjeËnost. Mi Êemose sukobiti s nevidljivim neprijateljima. Zli aneli se bore zaprevlast nad svakim ljudskim biÊem. (Put u bolji æivot, 70)

Krist ne izaziva sukobe. — Mi æivimo u vrlo sveËanovrijeme. Trebamo obaviti vaæan posao za nas same i za duπedrugih ili Êemo se, u protivnom, suoËiti s nemjerljivim gubitkom.Mi se moramo preobraziti Boæjom miloπÊu ili Êemo izgubitiNebo koje Êe, zahvaljujuÊi naπem utjecaju, izgubiti i drugi.

Æelim vas uvjeriti da Krist ne stvara borbe i sukobe kojemi moramo podnijeti u obavljanju svojih duænosti, u samo-odricanjima i ærtvama zato πto smo vjerni Njemu. Oni nisunametnuti samovoljno ili po nekoj nepotrebnoj zapovijedi; onine nastaju zbog toga πto On oËekuje da imamo teæak æivot uNjegovoj sluæbi. Kad bismo odbili posluπnost Kristu i postalisluge Sotone, robovi grijeha, nevolje bi imale veÊu moÊ i bilebrojnije. (4T 557,558, 1881.)

Æivot je borba. — Ovaj æivot je borba, a mi imamo poslas neprijateljem koji nikada ne spava i stalno vreba ne bi li

556

555

521

uniπtio naπ um i odmamio nas od naπeg dragog Spasiteljakoji je za nas dao svoj æivot. (LS 291, 1915.)

Pripremaju duπu za mir. — Gospodin dopuπta sukobekako bi duπu pripravio za mir. (GC 663, 1915.)

Vjersko iskustvo koje se stjeËe samo u sukobu. — Naπimladi trebaju se sa snagom i vjernoπÊu suoËiti s onim πtose od njih zahtijeva i to Êe biti njihovo jamstvo uspjeha. MladiÊikoji nikada nisu postigli uspjeh u prolaznim duænostima æivota,podjednako Êe biti nespremni i za sudjelovanje u onim uzvi-πenijim duænostima. Vjersko iskustvo stjeËe se jedino u su-kobima, razoËaranjima, strogoj osobnoj stezi i ozbiljnoj moli-tvi. Korake prema Nebu treba praviti jedan po jedan, takoda svaki novi korak daje snagu za sljedeÊi. (CT 100, 1913.)

Budite sretni sada. — Zbog sreÊe koju imam, ja uopÊene gledam kraj; sreÊu stjeËem iduÊi putem. Bez obzira na toπto trpim nevolje i nedaÊe, ja skreÊem pogled na Isusa. Uteπkim, okrutnim situacijama On je vrlo blizu nas tako dase moæemo druæiti s Njim i sve svoje terete poloæiti na Nositeljatereta i reÊi: “Uzmi, Gospodine, ove terete jer ih ja viπe nemogu nositi.” Tada nam On odgovara: “Jaram je moj sladaki breme moje lako.” (Matej 11,30). Vjerujte li to? Ja sam pro-vjerila. Ja Ga ljubim; ljubim Ga. U Njemu vidim nenadmaπ-nu privlaËnost. Æelim Ga slaviti u Boæjem kraljevstvu. (LS 292,1915.)

Dva suprotstavljena naËela. — Boæje kraljevstvo neÊedoÊi da se vidi. Evanelje Boæje milosti, sa svojim duhom sa-moodricanja, nikada ne moæe biti u skladu s duhom ovogasvijeta. Ova su dva naËela u sukobu. “Zemaljski Ëovjek neprima ono πto dolazi od Duha Boæjega, jer je to za nj ludost.On to ne moæe ni upoznati, jer se to mora uz pomoÊ Duhaprosuivati.” (1. KorinÊanima 2,14) (Isusov æivot, 417)

Ne prilagoavati se u naËelima i obiËajima. — KrπÊaniËesto, poput Izraela, popuπtaju utjecaju svijeta i prilagoujuse njegovim naËelima i obiËajima da bi osigurali prijateljstvo

557

Sukob i prilagodba


neznaboæaca, ali na kraju ovi toboænji prijatelji Êe se poka-zati kao najopasniji neprijatelji.

Biblija jasno uËi da ne moæe biti zajedniπtva izmeu Bo-æjeg naroda i svijeta. “Nemojte se Ëuditi, braÊo, ako vas svijetmrzi.” (1. Ivanova 3,13) Naπ Spasitelj kaæe: “Ako vas svijetmrzi, znajte da je mene mrzio prije vas!” (Ivan 15,18) Sotonadjeluje kroz bezboænike, pod krinkom umjetnog prijateljstva,da navede Boæji narod na grijeh kako bi ih odvojio od Njega,a kad je njihova obrana uklonjena, onda Êe on svoje slugenavesti da se okrenu protiv njih i pokuπaju ih uniπtiti. (Patrijarsii proroci, 468)

ObiËan i sveti oganj. — Boæja istina nije bila proslavljenau Njegovom vjernom narodu zato πto je oni nisu primijeniliu svojem osobnom iskustvu. Oni se prilagoavaju svijetu isvoj utjecaj dovode u ovisnost o njemu. Oni dopuπtaju da ihsvijet preobrati i stavljaju obiËan oganj na mjesto svetog ka-ko bi u svojem poslu zadovoljili mjerila svijeta.

Za slijepo oponaπanje obiËaja svijeta nisu potrebni takvinapori. To je obiËan, a ne sveti oganj. Æivom kruhu ne trebase samo diviti, nego ga treba i jesti. Taj kruh koji silazi sNeba dat Êe æivot duπi. Sve elemente karaktera kvasac stapau jedinstvo s Kristovim karakterom, preoblikujuÊi loπe nasli-jeene i steËene sklonosti prema boæanskom uzoru. (MS 96,1898.)

Krist i prilagodba. — Kako je divno djelovanje milostina ljudsko srce! Ona daje umnu snagu i mudrost da se ma-terijalna sredstva ne koriste za udovoljavanje sebi, nego samo-odricanjem za unapreivanje misionarskog djela. Krist, BoæjiSin, bio je misionar u sluæbi naπem svijetu. On kaæe: “TkohoÊe za mnom iÊi, neka se odrekne svega.” Njega ne moæetevoljeti istodobno oponaπajuÊi obiËaje svijeta i uæivajuÊi u svje-tovnom druπtvu. (Lt 238, 1907.)

Prilagoavanje sniæava mjerila. — Prilagoavanje svje-tovnim obiËajima obraÊa Crkvu svijetu; ono neÊe nikada obratitisvijet Kristu. Prisnost s grijehom nuæno uzrokuje da se grijehËini manje odbojnim. Onaj tko izabere prijateljstvo sa Sotoninim

558

523

slugama uskoro Êe se prestati bojati njihovog gospodara. Kadpri obavljanju svojih duænosti budemo izloæeni kuπnji, kao Da-niel na kraljevom dvoru, moæemo biti sigurni da Êe nas Bogzaπtititi, ali ako se sami izloæimo kuπnji, tada Êemo prije ilikasnije pasti. (Velika borba, 402)

Prilagodba postupno izvrÊe prava naËela. — Zbog pri-lagoivanja svijetu naπ narod gubi svoje oslonce. IzopaËivanjepravih naËela nije nastalo odjednom. Gospodnji aneo prika-zao mi je taj predmet u simbolima. Izgledalo mi je to kaokad bi se provalnik neopazice pribliæavao, sve bliæe i bliæe, ikad bi postupno ali sigurno odnosio sa sobom identitet Boæ-jeg djela tako πto bi naπu braÊu navodio da se prilagode svje-tovnim mjerilima ponaπanja.

Ljudski um zauzeo je mjesto koje s pravom pripada Bo-gu. Bez obzira na poloæaj koji zauzima, koliko god taj polo-æaj bio uzviπen, Ëovjek se treba ponaπati onako kako bi seponaπao Krist na njegovom mjestu. On se treba ugledati naKrista u svakom potezu posla koji obavlja, u svojim rijeËimai svojem karakteru. (MS 96, 1902.)

Jedinstvo, ali ne po cijenu prilagodbe. — Neki koji tvrdeda su odani Boæjem zakonu udaljili su se od vjere i baciliNjegov narod u prah govoreÊi im da su se sjedinili sa sinovimasvijeta. Bog je to vidio i zapisao. Doπlo je vrijeme kada mi,bez obzira na cijenu, trebamo stati na mjesto koje nam jeBog odredio.

Adventisti danas trebaju stajati odvojeni i Ëisti, kao narodkoji je Gospodin oznaËio kao svoj. Dok oni to ne uËine, OnneÊe moÊi biti proslavljen u njima. Istina i zabluda ne mogusuraivati. Stanimo sada tamo gdje nam je Bog odredio dastojimo. … Mi trebamo teæiti k jedinstvu, ali ne na niskoj ra-zini prilagodbe svjetovnim mjerilima ponaπanja i jedinstva spriznatim crkvama. (Lt 113, 1903.)

Crta razdvajanja. — Crkvi adventista sedmog dana po-trebno je duboko i temeljito djelo reforme. Svijetu ne smije-mo dopustiti da pokvari naËela Boæjeg naroda koji dræi Nje-gove zapovijedi. Vjerni trebaju izvrπiti utjecaj svjedoËenja o

559

Sukob i prilagodba


sili nebeskih naËela. Oni koji postanu vjernici crkve morajupruæiti dokaz o promjeni naËela. Ako se to ne uËini, ako sepomno ne oËuva crta razdvajanja izmeu crkve i svijeta, ne-izbjeæno Êe doÊi do njihove asimilacije u svijet.

Naπa vijest crkvi i naπim ustanovama glasi: “Obratite sejer pribliæilo se kraljevstvo nebesko.” (Matej 3,2) Mi moramonjegovati osobine Kristovog karaktera koje trebaju postati silau æivotu Boæjeg naroda. (MS 78, 1905.)

ObiËaji ratuju s prirodom. — Naπa izvjeπtaËena civili-zacija daje podrπku zlima koja imaju pogubno djelovanje nazdrava naËela. ObiËaji i moda se nalaze u sukobu s priro-dom. NaËin æivota πto ga oni diktiraju i udovoljavanja na kojabodre, danomice smanjuju tjelesnu i umnu snagu i ËovjeËanstvunanose nepodnoπljiv teret. Gdje god poπli, svjedoci smo razuz-danosti i kriminala, bolesti i ljudske bijede. (Put u bolji æivot,68)

Poπtovati obiËaj ako nije ugroæeno naËelo. — Ako ljudskiobiËaji ne dolaze u sukob s Boæjim zakonom, moæete im seprilagoditi. Ako suradnici to zanemare, ne samo πto Êe omestivlastiti rad, nego Êe postavljati i kamenje spoticanja na putonih za koje rade i onemoguÊiti ih da prihvate istinu. (RH,6. travnja 1911.)

Ljubazno molim naπ narod da hode paæljivo i oprezno predBogom. Poπtujte obiËaje u odijevanju sve dok su oni u skladusa zdravstvenim naËelima. Naπe sestre trebaju se oblaËiti jed-nostavno, kako to Ëine mnoge koje imaju odjeÊu od dobrog,trajnog materijala, prikladnog za ovo doba i neka pitanje odi-jevanja ne okupira njihov um. Naπe sestre trebaju se oblaËitiu znaku jednostavnosti. Trebaju se odijevati u jednostavnuvanjπtinu, uz Ëednost i umjerenost. Dajte svijetu æivu ilustracijuunutarnjeg ukraπavanja Boæjom miloπÊu. (MS 167, 1897.; CG414)

Odvojite se od svjetovnih obiËaja. — Kao πto je Bogsvoju volju objavio hebrejskim robovima, koji su bili potpunoizolirani od obiËaja i navika svijeta ogrezlog u zloÊi, tako Êe

560

525

Gospodin uputiti svjetlo s Neba svima onima koji poπtuju ri-jeËi “ovako govori Gospodin”. To su oni kojima Êe On iznijetisvoje namjere. Onima koji su najmanje obuzeti svjetovnim mi-slima, koji su u najveÊoj mjeri odvojeni od svijeta razmeta-nja, taπtine, oholosti i ljubavi prema isticanju, koji stoje i æivekao Njegov poseban narod koji Ëezne za dobrim djelima, OnÊe otkriti znaËenje svoje RijeËi. (Lt 60, 1898.; CW 101,102)

Razlog za neprilagoivanje svjetovnim obiËajima (po-ruka vjernicima). — Kao oni koji se predstavljamo kao krπÊani,zaπto smo toliko izmijeπani sa svijetom dok ne izgubimo izvida vjeËnost, dok ne izgubimo iz vida Isusa Krista i dok neizgubimo iz vida Oca? Pitam vas zaπto je tako veliki broj obiteljiliπen prisutnosti Boæjeg Duha? Zaπto tako veliki broj obiteljiima premalo æivota, ljubavi i sliËnosti s Isusom Kristom? Toje zato πto ne poznaju Boga. Kad bi Ga poznavale i kada biGa gledale vjerom u Isusa Krista koji je doπao na naπ svijetda umre za Ëovjeka, one bi u Sinu vidjele tako neusporedivuljepotu da bi se gledanjem preobrazile u “to isto obliËje”. Sadavam je jasno zbog Ëega je loπe prilagoivati se svijetu. (MS12, 1894.)

Prava naËela koja kruæe cijelim naπim biÊem. — Prila-godba svijetu moæe se sprijeËiti istinom, hranjenjem BoæjomrijeËju, njezinim naËelima koja kruæe cjelokupnim æivotnim to-kovima i koja tu RijeË Ëine vidljivom u karakteru. Krist nampreko apostola Ivana savjetuje: “Ne ljubite svijeta ni πto je usvijetu. Ako tko ljubi svijet, nema u njemu ljubavi OËeve.”(1. Ivanova 2,15) Izraæavanje je ovdje vrlo jasno, a pokazujei Boæju mjeru karaktera svakog Ëovjeka. (MS 37, 1896.)

561

Sukob i prilagodba


61

ÆIVOTNO VAÆNA ULOGA BOÆJIHZAKONA

(A) Dekalog

Svijest o krivnji. — Bog nije æelio da naπi praroditeljiupoznaju pojam krivnje. Stoga, kad su oni prihvatili Sotoni-ne tvrdnje koje su bile laæ, naπ svijet je upoznao pojmovekao πto su neposluπnost i prijestup. Ta neposluπnost BoæjojizriËitoj zapovijedi, to vjerovanje u Sotoninu laæ otvorilo je branupoplavi zla prema ovome svijetu. (RH, 5. travnja 1898.)

Priroda je oslabjela. — Prijestup Boæjeg zakona donioje sa sobom patnju i smrt. »ovjekove sposobnosti neposluπ-noπÊu su se izopaËile, a na mjesto ljubavi doπla je sebiËnost.»ovjekova narav toliko je oslabjela da se on viπe nije mogaoodupirati sili zla, pa je kuπaË promatrao kako se ispunjavanjegov cilj: ruπenje Boæjeg plana, nastalog u okviru stvaranjaËovjeka i ispunjavanje zemlje nesreÊom i oËajem. Ljudi su seopredijelili za vladara koji ih je kao robove lancima vezao zasvoj jaram. (CT 33, 1913.)

Boæji zakon moæe se lako razumjeti. — U Boæjem zakonunema tajni. I najslabiji um moæe shvatiti njegova pravila ko-ja upravljaju æivotom i oblikuju karakter po boæanskom Uzo-ru. Kad bi ljudi na zemlji poπtovali ovaj Zakon onoliko kolikoje u njihovoj moÊi, stekli bi umnu snagu i moÊ prosuivanjada shvate i veÊu πirinu Boæjih namjera i planova. Taj napre-dak neÊe se nastaviti samo tijekom sadaπnjeg æivota, negomoæe teÊi i u vjekovima vjeËnosti. (RH, 14. rujna 1886.)

563

562

527

Prekrasan u svojoj jednostavnosti. — Kako je zakon na-πeg Boga divan u svojoj jednostavnosti, svojoj πirini i savrπe-nosti! U Boæjim namjerama i postupcima prisutne su tajnekoje ograniËeni um nije sposoban shvatiti. Upravo zato πtone moæemo dokuËiti tajne beskrajne mudrosti i sile, mi smoispunjeni osjeÊajem dubokog poπtovanja prema SvemoguÊemBogu. (RH, 14. rujna 1886.)

Savrπeni sklad izmeu Zakona i Evanelja. — IzmeuBoæjeg zakona i Evanelja Isusa Krista postoji savrπeni sklad.“Otac i ja jedno smo”, kaæe Veliki UËitelj. Kristovo Evaneljeje Radosna vijest o milosti i naklonosti uz koju Ëovjek moæebiti osloboen osude grijeha i osposobljen za posluπnost Bo-æjem zakonu. Evanelje upuÊuje na moralni Zakon kao mje-rilo naπeg æivota. Taj Zakon svojim zahtjevima za nepokoleb-ljivom posluπnoπÊu neprekidno upuÊuje greπnika na Evane-lje praπtanja i mira.

RijeËi su velikog apostola: “Obeskrepljujemo li dakle Za-kon po vjeri? Nipoπto! Naprotiv, Zakon utvrujemo.” (Rimlja-nima 3,31) Zatim on ponovno kaæe da je “Zakon svet, i zapovijedje sveta, i pravedna” (Rimljanima 7,12). ZahtijevajuÊi od nasnajveÊu ljubav prema Bogu i isto tako veliku ljubav premasvojim bliænjima, on je podjednako nuæan i za Boæju slavu iza ljudsku sreÊu. (RH, 27. rujna 1881.)

Savrπeno mjerilo æivota. — Bog je Ëovjeku u svojem Zako-nu dao savrπeno mjerilo æivota. PosluπnoπÊu tome Zakonu onÊe po Kristovim zaslugama u njemu imati æivot. Ako ga pre-stupa, taj Zakon ima vlast osuditi ga. Zakon upuÊuje ljudena Krista, da bi ih Krist ponovno vraÊao Zakonu. (RH, 27.rujna 1881.; HC 138)

©irina zahtjeva. — Boæji zakon, prikazan u Boæjoj rijeËi,vrlo je πirok u svojim zahtjevima. Svako njegovo naËelo je sveto,pravedno i dobro. Zakon dovodi ljude u odnos obveze premaBogu; on se dotiËe misli i osjeÊaja i on Êe donijeti osvjedoËenjeo grijehu svakome tko je shvatio da je prestupio njegove zah-tjeve. Kada bi se Zakon odnosio samo na vanjsko ponaπanje,ljudi ne bi mogli biti optuæeni za svoje zle misli, æelje i planove.

564

Æivotno vaæna uloga Boæjih zakona


Naprotiv, on traæi da sama duπa bude Ëista i um svet; damisli i osjeÊaji stoje u suglasnosti s mjerilom ljubavi i prav-de. (RH 5. travnja 1898.; 2SM 211)

Samo je Ëovjek neposluπan. — Samo je Ëovjek neposluπanJahvinom zakonu. Kada Gospodin pozove prirodu da posvje-doËi o onome πto je On stvorio, ona to Ëini u istom trenutkuna slavu Bogu. (MS 28, 1898.; 3BC 1144)

Od svakoga se traæi da se pokori Boæjem zakonu. —Krist je doπao pruæiti primjer savrπene pokornosti Boæjem za-konu koja se traæi od svakoga — od Adama, prvog Ëovjeka,pa do posljednjeg Ëovjeka koji Êe æivjeti na Zemlji. On je rekaoda nije doπao promijeniti Zakon, nego ga ispuniti u savrπenoji potpunoj posluπnosti. Na taj naËin je proslavio Zakon i uËinioga duænim poπtovanja. U svojem æivotu otkrio je njegovu du-hovnu narav. On je pred oËima nebeskih biÊa, bezgreπnih svje-tova i jednog neposluπnog, nezahvalnog, nesvetog svijeta, is-punio dalekoseæna naËela Zakona.

On je doπao na djelu pokazati Ëinjenicu da ljudi na Ze-mlji, vjerom ujedinjeni s Boæanstvom, mogu poπtovati sve Boæjezapovijedi. Doπao je objasniti nepromjenjivu narav Zakona iobjaviti da neposluπnost i prijestup nikada ne mogu biti na-graeni vjeËnim æivotom. Doπao je k ljudima kao Ëovjek kakobi ljudska narav doπla u dodir s ljudskim, a boæanska se dræalaBoæjeg prijestolja.

Meutim, On ni u kojem sluËaju nije doπao umanjiti ob-vezu Ëovjeka prema savrπenoj posluπnosti. Nije ukinuo aktu-alnost starozavjetnih spisa. Ispunio je ono πto je sâm Bogpretkazao. Nije doπao osloboditi ljude obveza prema Zakonu,nego im otvoriti moguÊnost posluπnosti tom Zakonu i nau-Ëiti ih da uËe druge ljude da Ëine to isto. (RH, 15. studenoga1898.)

Bog ne ukida svoj Zakon. — Gospodin ne spaπava gre-πnike ukidanjem svojeg Zakona koji je temelj Njegove vlada-vine na Nebu i na Zemlji. Bog je Sudac, Zaπtitnik pravde.Grijeh je prijestup Njegovog Zakona u jednom jedinom sluËajui u svakoj, i najmanjoj pojedinosti. Bog ne moæe ukinuti svoj

565

529

Zakon; ne moæe promijeniti Ëak ni njegovu najmanju stavkukako bi oprostio grijeh. Pravda, moralna veliËina Zakona, morase oËuvati i obraniti pred bezgreπnim svemirom. Cijena oËuvanjatog svetog Zakona nije mogla biti manja od cijene smrti Boæ-jeg Sina. (RH, 15. studenoga 1898.)

Bog nije ukinuo svoj Zakon. — Bog ne ukida svoje zakonei ne radi protiv njih. Ne poniπtava posljedice grijeha, ali zatopreinaËuje. Njegovom miloπÊu prokletstvo se pretvara u blago-slov. (Odgoj, 133)

(B) Boæji zakon u fiziËkom svijetu

Zakoni koji proizlaze iz ljubavi. — Temelj Boæjih zakonanalazi se u krajnje nepromjenjivoj pravednosti; ti su zakonioblikovani tako da Êe donijeti sreÊu onima koji ih poπtuju.(RH, 18. rujna 1888.; SD 267)

Zakoni koje treba poπtovati svako ljudsko biÊe proizlazeiz srca Beskrajne ljubavi. (Lt 20a, 1893.; 2SM 217)

Zakon sluæenja. — Kristovi sljedbenici su otkupljeni dasluæe. Naπ Gospodin govori da je sluæba istinski cilj æivota.Sam je Krist bio radnik i zato svim svojim sljedbenicima od-reuje æivot sluæbe — sluæbe Bogu i bliænjima. Ovdje je Kristiznio svijetu uzviπenije shvaÊanje æivota nego πto ga je svijetikada Ëuo. Kad æivi da bi sluæio drugima, Ëovjek uspostavljavezu s Kristom. Tako zakon sluæbe postaje karika koja naspovezuje s Bogom i naπim bliænjima. (Isusove usporedbe, 219)

Zakon po kojem nitko ne æivi sebi. — Adam je podBoæjim pokroviteljstvom trebao stajati na Ëelu ljudske obitelji,biti Ëuvar naËela nebeske obitelji. To je trebalo donijeti mir isreÊu. Ali Sotona se odluËno suprotstavio zakonu po kojem“nitko od nas sebi ne æivi” (Rimljanima 14,7). On je æelio æivjetiza sebe. Htio je sebe uËiniti srediπtem utjecaja. Upravo je to

566



posluæilo kao iskra koja je zapalila pobunu na Nebu; kad jeËovjek prihvatio to pravilo, na svijet je doπao grijeh. Kad jeAdam sagrijeπio, Ëovjek se otrgnuo od srediπta koje je odre-dilo Nebo. Jedan demon tako je postao srediπnja sila na svi-jetu. Tamo gdje je trebalo biti Boæje prijestolje, Sotona je po-stavio svoje. Svijet je svojem neprijatelju donio pred noge svojupoËast kao dragovoljnu ærtvu. (CT 33, 1913.)

UËite djecu da poπtuju zakone prirode i otkrivenja.— Vi kojima je na srcu dobro vaπe djece i koji æelite da onaodrastaju s neiskvarenim ukusom i æeljama, morate upornoustrajavati na ostvarenju te æelje nasuprot popularnim osje-Êajima i shvaÊanjima. Ako æelite da budu spremna za kori-snu sluæbu na Zemlji i steknu vjeËnu nagradu u kraljevstvuslave, vi ih morate uËiti da poπtuju Boæje zakone u prirodikao i u otkrivenju, a ne da slijede obiËaje svijeta. (RH, 6.studenoga 1883.; Te 157)

Lijek protiv maloljetniËke delinkvencije. — Da su oËevii majke slijedili Kristove upute, danas ne bismo Ëitali ili slu-πali o grijesima i zloËinima koje Ëine ne samo odrasli, negoËak i mladi i djeca. Zlo stanje u svijetu postoji zato πto roditeljinisu poπtovali ovu uputu i zanemarili su tako odgajati i nauËitisvoju djecu da poπtuju i vrπe Boæje zapovijedi.

»ak su i vjerouËitelji zatajili kad je trebalo prikazati svetamjerila kojima se mjeri karakter jer su sami prestali poπto-vati sve uredbe koje je Bog dao, koje su svete, pravedne idobre. Ljudi su dali sebi pravo da postave mjerila æivota kojasu u skladu s njihovim zamislima, Ëime je osramoÊen Gos-podnji zakon. To je razlog postojanja tako velikog i raspro-stranjenog bezakonja. To je razlog πto naπi dani postaju kaodani Noe i Lota. (RH, 2. svibnja 1893.)

Veza izmeu Boæjeg moralnog Zakona i zakona fiziË-kog svijeta. — Izmeu moralnog Zakona i zakona koje je Bogustanovio u fiziËkom svijetu postoji uska veza. Kad bi ljudibili posluπni Boæjem zakonu i u svojem æivotu poπtovali naËelaNjegovih deset uredaba, naËela pravde koja taj Zakon nau-Ëava posluæila bi im kao Ëuvar od loπih navika. Ali oni su

567

531

svojim popuπtanjem izopaËenim prohtjevima popustili u ono-me πto je vrsno i oslabjeli zbog svojeg nemoralnog vladanja inepoπtovanja fiziËkih zakona.

Patnja i strah, kojih smo svjedoci na svim stranama, izo-bliËenost, iznemoglost, bolesti i slaboumnost koje danas pre-plavljuju svijet, Ëine da je on postao bolnica u usporedbi sonim πto bi mogao biti Ëak i sada, pod uvjetom da smo posluπniBoæjem moralnom Zakonu i zakonima koje je On usadio unaπe biÊe. Svojim upornim gaæenjem ovih zakona Ëovjek je uvelikoj mjeri umnoæio zla nastala kao posljedica prijestupa uEdenu. (RH, 11. veljaËe 1902.)

Zakon boæanskog upravljanja. — KrπÊanin treba biti nakorist drugima. Na taj naËin i sâm stjeËe prednosti. “Tko napajadruge, sam Êe se napojiti.” (Izreke 11,25) Ovo je zakon boæan-skog upravljanja, zakon kojim Bog predvia da rijeke dobro-Ëinstva kao vode velikog mora neprekidno kruæe i stalno sevraÊaju svojem izvoru. Upravo se u izvrπavanju tog zakonanalazi sila krπÊanskog poslanja. (7T 170, 1902.)

Zakoni koji upravljaju fiziËkim postojanjem. — U Bo-æjoj providnosti zakoni koji upravljaju naπim fiziËkim posto-janjem, s kaznama koje prate njihovo nepoπtovanje, toliko sujasni da ih razumna biÊa mogu razumjeti. Svi ljudi pokorenisu pod sveËanu obvezu da prouËavaju taj predmet i da æiveu skladu s prirodnim zakonima. Zdravstvena naËela trebajupostati predmet ozbiljnih razmiπljanja, a misli ljudi dubokopokrenute na ispitivanje. (RH, 11. veljaËe 1902.)

Pravilne navike na tjelesnom podruËju izgrauju umnusuperiornost u odnosu na druge ljude. Intelektualna snaga,tjelesna izdræljivost i duæina æivota ovise o nepromjenjivim za-konima. Bog, Stvoritelj prirode, neÊe intervenirati da saËuvaljude od posljedica neobaziranja na zahtjeve prirode. Onaj tkoteæi superiornosti, mora imati umjeren stav prema svemu. Bi-strina uma i Ëvrstina namjere kojima se odlikovao Daniel, snagakojom je on stjecao znanje i odupirao se kuπnji, velikim dije-lom nastali su zahvaljujuÊi jednostavnosti prehrane u sprezisa æivotom u znaku molitve. (YI, 9. srpnja 1903.; MYP 242)

568



Æetva i sijanje. — U Boæjim zakonima u prirodi posljedicaslijedi uzrok s nepogreπivom sigurnoπÊu. Æetva Êe posvjedoËitikakva je bila sjetva. Nemarnog radnika osuuje njegovo djelo.Æetva svjedoËi protiv njega. Tako je i na duhovnom podruËju;vjernost svakog radnika odmjerava se rezultatima njegovog rada.Rezultat njegovog posla, bilo da je radio marljivo, bilo nemarno,pokazuje se prilikom æetve. Njegova sudbina za vjeËnost odre-uje se upravo na taj naËin. (Isusove usporedbe, 51)

Neki vjeruju samo u ono πto razumiju. — Neki ljudi po-nosno istiËu kako vjeruju samo u ono πto mogu razumjeti.Meutim, svakom Ëovjeku koji trijezno razmiπlja oËigledna jeglupost njihove hvalisave mudrosti. U Ëovjekovom æivotu i uoËitovanju Boæje moÊi u djelima prirode prisutne su tajne predkojima su i najdublja filozofija i najopseænija istraæivanja ne-moÊni u pokuπaju da ih objasne. (RH, 14. rujna 1886.)

(C) Drugi zakoni

Zakon posluπne aktivnosti. — Akcija daje snagu. Svemirkoji je Bog stvorio u svakom svojem aspektu odaje sliku sa-vrπenog sklada. Sva nebeska biÊa u neprestanoj su aktivno-sti, dok je Gospodin Isus u svojem æivotu na Zemlji svakomepokazao primjer. On je prolazio “ËineÊi dobro”. Bog je uspostaviozakon posluπne aktivnosti. Predmeti Njegovog stvaralaËkog djela,iako tiho, bez prestanka obavljaju posao koji im je odreen.Oceani su neprestano u pokretu. Trava koja niËe, koja danasjest, a sutra se u peÊ baca, obavlja svoju zadaÊu odijevajuÊipolja u ljepotu. LiπÊe se pokreÊe iako nitko ne vidi nijednuruku koja bi ga dodirivala. Sunce, mjesec i zvijezde korisnoi veliËanstveno ispunjavaju svoju zadaÊu. (LS 87, 1915.)

Svemirska vladavina zakona. — Onome tko nauËi takotumaËiti njezina uËenja, priroda postaje jasna: svijet je udæ-benik, a æivot πkola. »ovjekovo jedinstvo s prirodom i s Bo-gom, sveopÊa obvezatnost zakona i posljedice prijestupa neiz-bjeæivo utjeËu na um i oblikuju karakter. (Odgoj, 90)

569

533

Pogaziti prirodne zakone isto je πto i pogaziti Boæjezakone. — Stalno gaæenje prirodnih zakona ujedno je i traj-no gaæenje Boæjeg zakona. Da su ljudi oduvijek poπtovali za-kon Deset zapovijedi i u svojem æivotu oËitovali naËela tihuredaba, ne bi bilo prokletstva bolesti koje danas preplavlju-je svijet. (CTBH 8, 1890.; CH 20)

Prijestup donosi duπevno i tjelesno stradanje. — Prirodaizgovara svoj prosvjed protiv svakog prijestupa zakona æivo-ta. Ona podnosi zlouporabu onoliko koliko moæe, ali odmazdana kraju stiæe prijestupnika pri Ëemu ispaπtaju i umne i tjelesnesnage. Ta kazna ne stiæe samo prijestupnika; posljedice nje-govog nesuzdræavanja postaju vidljive i na njegovom potomstvu,a time se zlo prenosi s generacije na generaciju.

Mnogi se æale na boæansku providnost kada vide kakonjihovi prijatelji boluju, stradaju ili umiru. Ipak, Boæji plannije da muπkarci i æene æive æivotom ispunjenim bolestima ipatnjama i da prerano umiru, ostavljajuÊi nedovrπen posaosvojeg æivota. Bog æeli da æivimo punu mjeru svojih dana uuvjetima u kojima je svaki organ naπega tijela zdrav i obav-lja posao koji mu je odreen. Nepravedno je optuæiti Boga zaposljedicu koja je u mnogim sluËajevima nastala zbog togaπto je pojedinac krπio prirodne zakone. (RH, 11. veljaËe 1902.)

Odgovor na deizam. — Mnogi uËe da materija posjedujeæivotodavnu silu, da tvar prima odreena svojstva koja su ondaprepuπtena da djeluju svojom vlastitom energijom, te da sedjelovanje prirode odvija u skladu s nepromjenjivim zakoni-ma na koje ni sam Bog ne moæe utjecati. Ovo je laæna znanostkoju ne potvruje Boæja rijeË. Priroda je sluga svog Stvoritelja.Bog ne poniπtava svoje zakone ili djeluje protiv njih, veÊ ihneprekidno koristi kao svoja orua. Priroda svjedoËi o inteli-genciji, prisutnosti, aktivnoj energiji koja djeluje u i kroz njenezakone. U prirodi se vidi neprekidno djelovanje Oca i Sina.Krist kaæe: “Otac moj neprestano radi, zato i ja radim.” (Ivan5,19) (Patrijarsi i proroci, 87,88)

Posluπnost donosi sreÊu. — Dok tako uËe izvlaËiti pou-ke iz svega πto je stvoreno i iz svih iskustava u æivotu, poka-

570

571



æite im da isti zakoni koji upravljaju prirodom i dogaajimau æivotu moraju upravljati i nama, da su dáni za naπe dobroi da samo u posluπnosti njima moæemo naÊi istinsku sreÊu ipostiÊi uspjeh. (Odgoj, 92)

Dalekoseæna naËela Zakona. — Krist je u svojem naukupokazao svu dalekoseænost naËela Zakona izgovorenog na Si-naju. On je u æivotu primijenio Zakon Ëija naËela za sva vre-mena ostaju veliko i slavno mjerilo pravde — mjerilo po ko-jem Êe biti sueno svim ljudima u onaj veliki dan kad sudzasjedne i knjige se otvore. On je doπao ispuniti svaku pravdui kao Poglavar ljudskog roda pokazati Ëovjeku da i on moæeraditi to isto i zadovoljiti svaku pojedinost iz ukupnosti Bo-æjih zahtjeva. ZahvaljujuÊi mjeri Njegove milosti koju je dobiokao Njegovo orue, nijedan Ëovjek ne mora izgubiti Nebo.Savrπenstvo karaktera moæe postiÊi svatko tko k njemu teæi.To je postalo pravi temelj novog saveza Evanelja. Gospodnjizakon je drvo; Evanelje je prikazano mirisnim cvjetovima iplodom koje drvo donosi. (RH, 5. travnja 1898.; 1SM 211,212)

Najviπi osjeÊaj slobode. — U djelu otkupljenja nema pri-nude. Ne primjenjuje se nikakva izvanjska sila. Pod utjeca-jem Boæjeg Duha, Ëovjek je slobodan da izabere kome æeli sluæiti.U promjeni koja nastaje kad se duπa podËini Kristu nalazise najuzviπeniji smisao slobode. Istjerivanje grijeha je djelosame duπe. Istina, mi nemamo sile da se sami oslobodimoSotonine vlasti, ali kad se æelimo osloboditi grijeha, i u svojojvelikoj potrebi zavapimo za silom koja je izvan i iznad nas,snage duπe povezuju se s boæanskom silom Svetog Duha tese sad pokoravaju nalozima volje u ispunjavanju Boæje nakane.(Isusov æivot, 383)

535

62

KOMUNIKACIJA

Dalekoseæni utjecaj rijeËi. — Glas i jezik Boæji su darovikoji, ako ih koristimo kako treba, sluæe kao sila u radu zaBoga. RijeËi znaËe mnogo. One mogu izraziti ljubav, predaju,hvalospjev, melodiju srca upuÊenu Bogu ili mrænju i osvetu.RijeËi otkrivaju osjeÊaje srca. One mogu biti miris æivota naæivot ili smrti na smrt. Jezik je svijet pun blagoslova ili svijetpun zla. (MS 40, 1896.; 3BC 1159)

Oluja koja pustoπi ili sjeme ljubavi? — Neke moæemovidjeti kako iz svoje svakidaπnje zajednice s Bogom izlaze odje-nuti u Kristovu krotkost. Njihove rijeËi nisu poput olujnognevremena koje ruπi sve pred sobom; one ljubazno silaze snjihovih usana. Cijelom svojom stazom oni posipaju sjeme lju-bavi i dobrote, ali to Ëine potpuno nesvjesno, zato πto u nji-hovom srcu æivi Krist. Njihov utjecaj se viπe osjeÊa nego πtose vidi. (MS 24, 1887.; 3BC 1159)

RijeËi koje donose radosnu vedrinu. — Jecaji patnjeovoga svijeta mogu se Ëuti svuda oko nas. Grijeh na nas spuπtasvoju sjenku; zato naπe misli moraju biti spremne na svakudobru rijeË i djelo. Mi smo svjesni da uæivamo Isusovu prisut-nost. Divni utjecaj Njegovog Svetoga Duha pouËava i vodi naπemisli navodeÊi nas da izgovaramo rijeËi koje Êe donositi ra-dosnu vedrinu i suncem obasjavati stazu drugih ljudi. (6T115, 1900.)

Vedre rijeËi. — Ako gledamo na vedru stranu æivota, miÊemo naÊi dovoljno razloga da budemo vedri i sretni. Smije-

573

572


πimo li se ljudima, osmijesi Êe nam biti uzvraÊeni; ako govorimoljubazne, vedre rijeËi, one Êe i nama biti upuÊene. (T, 12.veljaËe 1885.)

KristocentriËne rijeËi. — Ljudske rijeËi izraæavaju njihoveljudske misli, dok su rijeËi koje dolaze od Krista duh i æivot.(5T 433, 1885.)

Aneli pozorno sluπaju sve πto svijetu govorite o svoje-mu nebeskom UËitelju. Stoga govorite o Njemu kao o Onomekoji æivi da bi vas zastupao pred Ocem. Kad se rukujete sprijateljem, neka se s vaπih usana i iz vaπega srca Ëuje hva-ljenje Boga. To Êe njegove misli usmjeriti prema Isusu. (PutKristu, 104)

Krist je bio izravan. — U Kristovom nauku nema dugih,usiljenih, sloæenih umovanja. On je izravan, neposredan. Ra-deÊi s ljudima, On je svako srce Ëitao kao otvorenu knjigupa je iz neiscrpnog blaga svoje riznice izvlaËio stare i novestvari da bi ilustrirao ili potkrijepio svoj nauk. On je doticaosrca i pobuivao simpatije. (MS 24, 1891.; Ev 171)

Bilo ih je lako razumjeti. — Kristov naËin pouËavanjabio je divan i privlaËan; uvijek se odlikovao jednostavnoπÊu.Tajne nebeskog kraljevstva Krist je ljudima otkrivao koristeÊise oblicima i simbolima koji su bili poznati Njegovim sluπa-teljima; jednostavni ljudi rado su Ga sluπali jer su mogli ra-zumjeti Njegove rijeËi. On nije rabio zvuËne rijeËi za koje bibilo potrebno koristiti rjeËnik. (CT 240, 1913.)

Koristio se jasnim jezikom. — Dokazi su dobri tamogdje im je mjesto, ali se znatno viπe moæe postiÊi jednostavnimobjaπnjenjima iz Boæje rijeËi. Svoje pouke Krist je ilustriraotako jasno da su ih i najneupuÊeniji mogli lako shvatiti. Usvojim propovijedima On nije rabio duge i teπko razumljiverijeËi; naprotiv, koristio se jasnim jezikom, prilagoenim umo-vima obiËnih ljudi. U predmet koji je izlagao On nije ulaziodublje nego πto su Ga oni bili sposobni pratiti. (GW 169, 1915.)

574

537

Ozbiljni predmeti nasuprot sentimentalnim besmisli-cama. — Ima li iπta vrednije Ëime bi um bio zaokupljen odplana spasenja? Plan spasenja je neiscrpan predmet. Isusovaljubav, spasenje ponueno palom Ëovjeku preko Njegove bes-krajne ljubavi, svetost srca, dragocjena spasonosna istina zaove posljednje dane, Kristova milost — sve su to predmetikoji mogu pokrenuti duπu i uËiniti da ljudi Ëistoga srca osjeteradost koju su osjetili uËenici kad je doπao Isus i hodao zajednos njima na njihovom putu za Emaus.

Onaj tko je svoje vrijedne osjeÊaje usredotoËio na Krista,uæivat Êe u takvim svetim sjeÊanjima i u takvom odnosu Êeprikupljati boæansku snagu. Ali netko drugi, kome takva vrstaodnosa ne donosi zadovoljstvo i koji je najzadovoljniji priËa-njem sentimentalnih besmislica, vrlo se udaljio od Boga i postajemrtav za svete i plemenite æelje. Ono πto je osjetilno, zemalj-sko, takvi ljudi prikazuju kao nebesko. (5T 600, 1889.)

»eænja za ljudskim suosjeÊanjem. — Kad razgovor po-primi karakter lakoumnosti i nagovjeπtava nezadovoljnu Ëe-ænju za ljudskim suosjeÊanjem i uvaæavanjem, mi znamo daje to neπto πto izvire iz sfere Ëeænjive sentimentalnosti i tadani mladi ni sjedokosi viπe nisu sigurni. Kad je Boæja istinapostojano naËelo u srcu, ona Êe biti kao æivi izvor. MoguÊisu pokuπaji da se ona potisne, ali Êe izbiti na nekom drugommjestu. Ona je tu i ne moæe se potisnuti. Istina u srcu jeizvor æivota. Ona krijepi umorne i obuzdava zle pomisli i rijeËi.(5T 600,601, 1889.)

Nikada ne izgovaraj rijeË sumnje. — Svi imaju teπkopodnoπljivih nevolja i boli i teπko podnoπljivih kuπnji. Nemojteo svojim poteπkoÊama govoriti smrtnicima kakvi ste i sami,veÊ sve iznesite pred Boga u molitvi. Dræite se pravila da nikadne izgovarate nijednu rijeË sumnje ili obeshrabrenja. SvojimrijeËima nade i svete radosti moæete mnogo uËiniti da osoko-lite æivot drugih i poduprete njihove napore. (Put Kristu, 104)

Naπe rijeËi utjeËu na nas. — Ali rijeËi su viπe no izrazkaraktera; one imaju snagu da utjeËu na karakter. Ljudi supod utjecajem vlastitih rijeËi. »esto, u jednom trenutku po-

575

Komunikacija


krenuti od Sotone, izraæavaju svoju ljubomoru ili loπe pret-postavke, izraæavajuÊi ono u πto stvarno ne vjeruju; ali rijeËiizvrπuju utjecaj na misli. Prevareni su svojim rijeËima i poËi-nju vjerovati da je istina ono πto su izgovorili Sotoninim poti-canjem. Poπto su jednom izrazili neko miπljenje ili odluku,Ëesto su previπe gordi da je povuku i pokuπaju dokazati kakosu u pravu, sve dok ne povjeruju da doista i jesu.

Opasno je izgovoriti rijeË sumnje, opasno je staviti podznak pitanja i kritizirati boæansku svjetlost. Navika nepromi-πljenog i podcjenjivaËkog kritiziranja djeluje na karakter takoπto razvija nepoπtovanje i nevjerstvo. Mnogi su, popuπtajuÊiovoj navici iπli sve dotle, nesvjesni opasnosti, dok nisu postalispremni kritizirati i odbaciti djelo Svetoga Duha. (Isusov æi-vot, 257)

Ukoravanje povratno djeluje na onoga tko ukorava. —RijeËi ukoravanja povratno djeluju na duπu onoga koji ih izgo-vara. Odgajanje jezika treba poËeti s nama osobno. O niko-me ne govorimo loπe. (MS 102, 1904.)

Izgovarajte rijeËi koje daju hrabrost i nadu. — Mnogesu hrabre duπe bolno pritisnute kuπnjom u opasnosti da po-kleknu u borbi sa samima sobom i sa silama zla. Nemojte ihobeshrabriti u njihovoj teπkoj borbi. Razvedrite ih rijeËimaohrabrenja i nade, koje Êe im dati snagu da krenu naprijed.Tako Êe Kristova svjetlost zraËiti iz vas. “Ni jedan od vas neæivi samom sebi.” (Rimljanima 14,7) Naπim nesvjesnim utje-cajem drugi mogu biti ohrabreni i ojaËani, ili obeshrabreni iodgurnuti od Krista i istine. (Put Kristu, 104,105)

Mali znakovi paænje i rijeËi ljubavi. — Zbroj æivotnesreÊe Ëine mali znakovi paænje, brojne male geste i jednostavniznaci uËtivosti. S druge strane, zanemarivanje ljubaznih, ohrab-rujuÊih rijeËi punih ljubavi i malih znakova paænje pridonosestvaranju zbroja bijede æivota. ZakljuËit Êemo, konaËno, daodricanje od sebe poradi dobra i sreÊe onih koji nas okruæuju,zapravo Ëini velik dio zapisa o naπem æivotu na Nebu. Poka-zat Êe se i Ëinjenica da briga o sebi, bez obaziranja na dobro

576

539

i sreÊu drugih, ne promiËe budnom oku naπeg nebeskog Oca.(2T 133,134, 1868.)

»uvajmo se preziranja, ravnoduπnosti ili ruganja. —Svi ljudi trebaju sabirati dragocjeno blago ljubavi, ne samoza one koje vole, nego i za svaku duπu koja je rukom i srcemprisutna u Boæjem djelu jer su Gospodnji svi koji obavljajutaj posao. On radi upravo preko njih. NauËite pouke ljubaviiz Isusovog æivota.

Muπkarci trebaju biti oprezni kada se obraÊaju svojoj oko-lini. U sferi upravljanja Gospodnjom baπtinom ne smije bitisebiËnosti i gospodarenja. Gorko podrugivanje ne smije se po-javiti ni u jednom umu ili srcu. U glasu se ne smije Ëutinijedna primjesa prijezira. Dovoljno je da izgovoriπ sebiËnurijeË, zauzmeπ ravnoduπan ili nepovjerljiv stav, pokaæeπ da sioptereÊen kakvom predrasudom ili zaviπÊu — bit Êe to dovoljnamjera pogreπnih poteza da neku duπu za dugo ili Ëak trajnoodvojiπ od Krista. (Lt 50, 1897.)

Nalaæenje pogreπaka i ukoravanje potiËe prijevaru. —Brate moj, tvoje bahate rijeËi pogaaju tvoju djecu. Kako odra-staju, u njima Êe rasti i sklonost prema kritiziranju. Nalaæe-nje pogreπaka upropaπtava tvoj æivot i nepovoljno se odraæavana tvoju æenu i djecu. Tvoja djeca nemaju osnove da ti poklonesvoje povjerenje niti da priznaju svoje propuste, znajuÊi daÊe nakon toga neizbjeæno doÊi tvoj grubi ukor. Tvoje rijeËi suËesto kao olujno nevrijeme koje uniπtava njeæne biljke. Ne-moguÊe je procijeniti πtetu koja nastaje na takav naËin. Tvojadjeca koriste se prijevarom da bi izbjegla tvoje grube rijeËi.Ona Êe izbjegavati istinu zato da bi izbjegla ukore i kaænja-vanje. Grubo, hladno nareivanje neÊe im donijeti nikakvodobro. (Lt 8a, 1896.; AH 439,440)

Ukloni svaku neopreznu rijeË. — Zapamti da Êeπ se svo-jim rijeËima opravdati i svojim rijeËima osuditi. Ti trebaπ obu-zdati svoj jezik. RijeËi koje izgovaraπ posijano su sjeme kojedonosi dobre ili zle rodove. Sada je tvoje vrijeme sijanja.

Dobar Ëovjek iz dobre klijeti donosi dobro. Zaπto? Zatoπto je Krist stalno prisutan u duπi. Istina koja posveÊuje riznica

577

Komunikacija


je mudrosti za sve one koji primjenjuju istinu. Ona kao æivavoda izvire za vjeËni æivot. Onaj u Ëijem srcu ne prebiva Krist,bavit Êe se jeftinim Ëavrljanjem i pretjerivanjem u izjavama,πto donosi samo zlo. Jezik koji izgovara izopaËene, bezvrijed-ne rijeËi i prostaËke izraze oËekuje vrelo ugljevlje od smreke.(MS 17, 1895.)

Gunanje spreËava rast. — Neki ljudi posjeduju izvan-redne sposobnosti, ali su zaostali u napredovanju. Oni ne na-preduju prema pobjedi. Tako su sposobnosti kojima ih je Bogobdario postale bezvrijedne jer su neiskoriπtene. Mnogi od tihljudi naπli su se meu gunalima. Oni gunaju jer ih, kakosmatraju, drugi ne cijene. Ali oni sami sebe ne cijene dovoljnoda bi suraivali s najveÊim UËiteljem kojeg je svijet ikada po-znavao. (RH, 10. oæujka 1903.)

Izbjegavaj kritiËke, bezosjeÊajne i okrutne rijeËi. —Gospodin Êe svakome od nas pomoÊi tamo gdje nam je po-trebna pomoÊ u velikom poslu svladavanja samog sebe. Nekazakon dobrote bude na tvojim usnama i ulje milosti u tvojemsrcu. To Êe donijeti divne rezultate. Ti Êeπ biti njeæan, suosje-Êajan i uËtiv. Tebi su potrebne sve te vrline. Ti moraπ primitiSvetoga Duha koji treba uÊi u tvoj karakter. On Êe tada bitikao sveti oganj s miomirisom koji Êe se podizati k Bogu, nes usana koje osuuju, nego u ulozi Iscjelitelja ljudskih duπa.Tvoj lik Êe odraæavati boæanski lik.

Ne trebaπ izgovoriti nijednu oπtru, kritiËku, bezosjeÊajnuili okrutnu rijeË. To je obiËan oganj koji se mora ukloniti izsvih naπih savjetovanja i komunikacija s naπom braÊom. Odsvake duπe u svojoj sluæbi Bog zahtijeva da svoje kadionicepale na ugljevlju svetoga ognja.

Ti moraπ povuÊi nesvete, okrutne i grube rijeËi koje stakvom lakoÊom dolaze s tvojih usana, kako bi Boæji Duh mogaogovoriti preko ljudskog orua. GledajuÊi u Kristov karakter,ti Êeπ se promijeniti u Njegovo obliËje. Samo Kristova milostmoæe promijeniti tvoje srce, a tada Êeπ odsjajivati lik Gospo-dina Isusa. Bog nas poziva da budemo sliËni Njemu — Ëisti,sveti i neokaljani. Mi trebamo nositi boæansko obliËje. (Lt 84,1899.; 3BC 1164)

578

541

RijeËi koje uniπtavaju æivot. — Ti Êeπ biti izloæen okru-tnim kuπnjama. Predaj svoje povjerenje Gospodinu Isusu Kri-stu. Imaj na umu da Êeπ svojom æestinom raniti samoga sebe.Ako po svaku cijenu æeliπ biti s Kristom na Nebu, tvoje rijeËineÊe biti napunjene nabojem koji ranjava srca i koji moæeuniπtiti æivot. (Lt 169, 1902.)

Razgovor o sumnji pojaËava sumnje. — Mi ne trebamogovoriti o svojim sumnjama i nevoljama jer se one uveÊavajukad god ih izgovaramo. Sotona je izvojevao pobjedu, ali kadami kaæemo: “Straæu nad svojom duπom povjerit Êu Njemu kaoVjernom Svjedoku”, mi svjedoËimo da smo se Isusu Kristupredali bez ikakve rezerve. Bog nam tada daruje svjetlo i mismo radosni u Njemu. Mi æelimo stati pod sjajne zrake Sun-ca Pravednosti i tada Êemo biti svjetlo svijetu. “Njega vi ljubiteiako ga ne vidjeste; u njega, iako ga joπ ne gledate, vjerujetete klikÊete od radosti neizrecive i proslavljene.” (1. Petrova1,8) (MS 17, 1894.)

Razgovor o vjeri pojaËava vjeru. — ©to o vjeri viπe govo-riπ, to Êeπ je viπe imati. ©to se viπe baviπ razoËaranjem i govoriπdrugima o svojim nevoljama uveÊavajuÊi ih dok o njima govoriπne bi li izmamio suosjeÊanje za kojim teæiπ, to Êeπ doæivljavativiπe razoËaranja i nevolja. Zaπto bismo tuæili nad onim πtone moæemo izbjeÊi? Bog nas poziva da zatvorimo prozore svojeduπe na strani koja je prema Zemlji i otvorimo na strani premaNebu, kako bi On mogao preplaviti naπa srca slavom kojasvijetli s nebeskog praga. (MS 102, 1901.)

Ukoravanje je ponekad potrebno. — Iako naπe rijeËi tre-baju uvijek biti blage i njeæne, mi ne smijemo izgovoriti nijednurijeË koja bi prijestupnika navodila na pomisao da Bog nijenezadovoljan njegovim æivotom. To je prizemna i laæna vrstasuosjeÊanja. Nema dopuπtenja za pretjerano pokazivanje lju-bavi, za sentimentalno suosjeÊanje. Prijestupnicima je potre-bno savjetovanje i ukori koji ponekad moraju biti i oπtri. (MS17, 1899.)

579

Komunikacija


©to otkrivaju rijeËi. — Ti ne moæeπ nikada pretjerati pa-zeÊi na ono πto govoriπ, jer rijeËi koje izgovaraπ pokazuju kojasila upravlja tvojim umom i srcem. Ako Krist vlada u tvojemsrcu, tvoje Êe rijeËi otkrivati ËistoÊu, ljepotu i miris karak-tera izgraenog i oblikovanog po Njegovoj volji. Ali Sotona jenakon svojeg pada postao opadaË braÊe pa se i ti moraπ Ëu-vati da ne pokaæeπ taj isti duh. (Lt 69, 1896.)

Potrebno je ponavljanje. — Kada jednom prijeeπ svojutemu, nemoj misliti da Êe tvoji sluπatelji zadræati u mislimasve ono πto si izloæio. Postoji opasnost da prebrzo prelaziπ stoËke na toËku. Iznesi kratke pouke jasnim, jednostavnim je-zikom i Ëesto ih ponavljaj. Kratke propovijedi pamtit Êe seneusporedivo bolje od dugih. Naπi govornici trebaju imati naumu da predmeti koje iznose mogu biti novi jednom dijelunjihovih sluπatelja pa je zbog toga potrebno kljuËnu misaoponoviti viπe puta. (GW 168, 1915.)

Nervoza i uæurbanost kvare komunikaciju. — Propo-vjednici i uËitelji trebaju posebno voditi raËuna o njegovanjuglasa. Oni trebaju uËiti da ne govore nervozno i uæurbano,veÊ sporim, jasnim, Ëistim izgovorom njegujuÊi melodiËnostglasa.

Spasiteljev glas bio je glazba za uπi onih koji su bili na-vikli na monotono, beæivotno propovijedanje knjiæevnika i fa-rizeja. On je govorio polako i sugestivno, naglaπavajuÊi rijeËikojima je æelio privuÊi posebnu pozornost svojih sluπatelja.Staro i mlado, neuki i obrazovani, mogli su dokuËiti puninuznaËenja Njegovih rijeËi. To bi bilo nemoguÊe da je Isus govoriouæurbano i da je bez predaha æurno nizao reËenicu za reËe-nicom. Ljudi su Ga sluπali vrlo pozorno; za Njega je reËenoda nije govorio kao knjiæevnici i farizeji jer je Njegova rijeËbila kao Onoga koji ima vlast. (CT 239,240, 1913.)

Jasno izraæavanje i odgovarajuÊi naglasak. — Ozbilj-nom molitvom i marljivim trudom svladat Êemo vjeπtinu govo-renja. Pod tom vjeπtinom podrazumijeva se da se svaki slogizgovara jasno, stavljajuÊi naglasak tamo gdje mu je mjesto.Govori polako. Mnogi govore brzo loveÊi rijeËi jednu za dru-

581

580

543

gom, tako brzo da se gubi utjecaj onoga πto govore. UgradiKristov duh i æivot u ono πto govoriπ. (CT 254,255, 1913.)

Govori s melodijom, reËenicu po reËenicu. — U svojimmlaim danima imala sam obiËaj govoriti preglasno. Gospo-din mi je pokazao da na ljude ne mogu ostaviti odgovarajuÊidojam ako dopustim da moj glas dostigne neprirodnu visinu.Tada mi je bio pokazan Krist i Njegov naËin govorenja i uNjegovom glasu vidjela sam divnu melodiju. Polagan i smiren,Njegov glas je dopirao do onih koji su sluπali; Njegove rijeËiprodirale su u njihova srca pa su, prije nego πto bi izgovorionovu reËenicu, mogli pratiti ono πto govori. Neki kao da misleda moraju juriti kroz svoj govor jer Êe u protivnom izgubitinadahnuÊe, a i ljudi Êe izgubiti nadahnuÊe. Ako je to nadah-nuÊe, neka ga izgube; πto prije, to bolje. (MS 19b, 1890.; Ev670)

Govorne sposobnosti pod vlaπÊu razuma. — Tvoj utjecajtreba biti dalekoseæan, a tvoje govorne sposobnosti pod vla-πÊu razuma. Kada napregneπ govorne organe, gubi se modu-lacija glasa. Trebaπ odluËno svladati sklonost k brzom govo-renju. Bog od ljudi kao svojih orua zahtijeva sluæbu kojomÊe biti obuhvaÊeno sve πto oni mogu dati. Sve talente povje-rene ljudskom oruu treba njegovati, cijeniti i koristiti kaodragocjeni dar Neba. Radnici u æetvenom polju Boæji su slu-ge, kanali preko kojih On moæe prenositi svjetlo s Neba. (SpTSeries A, br. 7, str. 10, 6. sijeËnja 1897.; Ev 668)

Vjeπtina Ëitanja ima vrhunsku vrijednost. — Najviπuvrijednost ima vjeπtina pravilnog Ëitanja s odgovarajuÊim na-glaskom. Bez obzira na to koliko si znanja moæda stekao udrugim podruËjima, ako si propustio njegovati svoj glas i naËingovorenja tako da moæeπ govoriti i Ëitati razgovijetno i pametno,sve tvoje obrazovanje imat Êe malu vrijednost jer bez kultureglasa ti ne moæeπ lako i jasno komunicirati, prenositi ono πtosi nauËio. (MS 132, 1902.; Ev 666)

Stvarno i izmiπljeno. — Kad je jednom prilikom slavniglumac Betterton objedovao s dr. Sheldonom, [tadaπnjim] kan-

582

Komunikacija


terberijskim nadbiskupom, nadbiskup mu je rekao: “Recitemi, molim Vas, gospodine Bettertone, kako to da vi glumcitako snaæno utjeËete na svoje sluπatelje govoreÊi im izmiπlje-ne stvari?”

“Gospodine,” odgovorio je Betterton, “uz duæno pokora-vanje Vaπoj milosti, dopustite mi da kaæem da je razlog jed-nostavan: sve ovisi o snazi oduπevljenja. Mi na pozornici go-vorimo o izmiπljenim stvarima kao da su stvarne, dok vi napropovjedaonici govorite o istinitim stvarima kao da su izmi-πljene.” (CT 255, 6. srpnja 1902.)

Æivljenje i govorenje izvan naπeg okruæenja. — Iakosmo sa svih strana okruæeni bezakonjem, mi mu ne trebamopristupati. Ne govorite o bezakonju i zloÊi u svijetu, veÊ uzdiæitesvoje misli i govorite o svojem Spasitelju. Kada svuda okosebe vidite bezboænost, to Êe uËiniti da budete joπ sretniji πtoje On vaπ Spasitelj, a svi mi Njegova djeca. (MS 7, 1888.)

Upoznaj rjeËitost tiπine. — Kada netko jednom popustignjevnome duhu, on je isto onoliko zatrovan koliko i Ëovjekkoji je prinio Ëaπu ustima. Upoznaj rjeËitost tiπine i znaj daBog poπtuje otkup Kristove krvi. Odgajaj sâm sebe; mi mo-ramo uËiti iz dana u dan. Moramo se kretati prema gore, sveviπe i bliæe Bogu. Ukloni smeÊe s kraljevskog puta. NaËiniput kojim Êe Kralj hodati meu nama. Ukloni neËiste rijeËi ipriËe iz svojih usta (vidi Koloπanima 3,8). (MS 6, 1893.)

Sveto suzdræavanje. — Bez vjere nije moguÊe ugoditi Bogu.U svojim obiteljima mi moæemo vidjeti spasenje od Boga, alimoramo vjerovati u Njega, æivjeti za Njega i njegovati trajnu,postojanu vjeru i pouzdanje u Boga. Mi moramo ukrotiti svojunaglu narav i vladati svojim rijeËima, pa Êemo izvojevati veli-ke pobjede.

Ako ne vladamo svojim rijeËima i svojom naravi, mi smoSotonine sluge i njemu smo pokoreni. On nas dræi kao svojerobove. Svaka svaa i neugodne, nesnoπljive, razdraæljive rijeËizapravo su ærtva prinesena njegovom sotonskom veliËanstvu.To je ujedno i vrlo skupa ærtva, skuplja od bilo koje ærtve

583

545

koju prinosimo Bogu jer uniπtava mir i sreÊu Ëitavih obitelji,uniπtava zdravlje i postaje na kraju uzrok gubitka vjeËnogæivota i sreÊe.

Suzdræavanje koje Bog traæi od nas za naπe je dobro. OnouveÊava sreÊu naπih obitelji i svih koji nas okruæuju. Onooplemenjuje naπ ukus, posveÊuje prosuivanje i donosi namsmirenost uma i, konaËno, vjeËni æivot. Njegujemo li to svetosuzdræavanje, mi Êemo napredovati u milosti i poniznosti itada Êe nam biti lako govoriti πto je pravo. Tjelesna, raspa-ljena narav bit Êe pokorena. Spasitelj koji prebiva u namajaËat Êe nas svakoga sata. Aneli koji sluæe boravit Êe u na-πim prebivaliπtima i s radoπÊu Êe k Nebu nositi radosne izvje-πtaje o naπem napredovanju u sferi boæanskog æivota, dok Êeaneo zapisniËar upisivati vedar, sretan izvjeπtaj. (1T 310, 1862.)

Komunikacija


547

DIO XIII.

OSOBNOST


549

63

MA©TA

Krist se sluæio maπtom. — Uz pomoÊ maπte dopirao jedo srca. Njegovi slikoviti prikazi bili su preuzeti iz svakodnevnogæivota, pa premda jednostavni, imali su zaËudnu dubinu smisla.Ptice u zraku, ljiljani u polju, sjeme, pastir i ovce — ovimpojmovima Krist je slikovito prikazao vjeËne istine; i svaki putkad su nakon toga Njegovi sluπatelji vidjeli ove pojave u pri-rodi, sjeÊali su se Njegovih rijeËi. Kristovi slikoviti simboli stalnosu ponavljali Njegove poruke.

Krist nikad nije laskao ljudima. Nikad nije govorio o onomeπto bi potaklo njihove sklonosti, iluzije i obmane, niti ih jehvalio zbog njihovih oπtroumnih pronalazaka; ali duboki mi-slioci prihvatili su bez predrasuda Njegovo uËenje i utvrdilida ono okuπava njihovu mudrost. Divili su se duhovnoj istiniizraæenoj najjednostavnijim jezikom. (Isusov æivot, 194)

Duænost treba upravljati maπtom. — Nevelik je broj onihkoji shvaÊaju da duænost treba upravljati mislima i maπtom.Teπko je nediscipliniran um usredotoËiti na korisne predme-te. Meutim, ako misli nisu zaposlene na naËin kako je topotrebno, vjera u ljudskoj duπi ne moæe doæivjeti svoj procvat.Um mora biti zaposlen onim πto je sveto i vjeËno jer Êe uprotivnom njegovati bezvrijedne i povrπne misli. U red se morajudovesti i intelektualne i moralne snage, a uporaba Êe ih ojaËatii unaprijediti. (CT 544, 1913.)

Maπta ponekad donosi bolest.42 — Bolest katkad nastaje,a Ëesto se uvelike pogorπava, umiπljanjem. Mnogi koji bi mo-

42 Vidi poglavlje 75, “Maπta i bolest”.

588

587


gli biti zdravi — kad bi samo tako mislili — doæivotni su bole-snici. Mnogi zamiπljaju da Êe i najbezazleniji postupci izazvatibolesti, a loπe posljedice nastaju upravo zato jer se oËekuju.Mnogi umiru od bolesti Ëiji je uzrok potpuno umiπljen. (Putu bolji æivot, 149)

IzopaËena maπta. — Na temelju onoga πto mi je Gospodinpokazao, æene iz te skupine [s pretjeranom predodæbom o svojimkvalitetama] izopaËile su svoju maπtu Ëitanjem romana, sa-njarenjem i graenjem kula u zraku æiveÊi u svijetu maπte.One svoje ideje i razmiπljanja ne spuπtaju na razinu svakida-πnjih, korisnih æivotnih duænosti. One ne prihvaÊaju tereteæivota koji leæe na njihovoj stazi trudeÊi se svojim muæevimadoËarati sretan dom, pun vedrine. Svu teæinu polaæu na njih,a ne nose vlastiti teret. One oËekuju da drugi naslute njihovepotrebe i zadovoljavaju ih, istodobno smatrajuÊi svojom slo-bodom da nalaze tue mane i pogreπke i da postavljaju pita-nja kako im se prohtije. Te su æene obuzete Ëeænjivom senti-mentalnoπÊu, neprestano misleÊi kako ih nitko ne cijeni, kakoim njihovi muæevi ne pokazuju paænju koju zasluæuju. Onesebe zamiπljaju kao muËenice. (2T 463, 1870.)

Savjet Ëovjeku bolesne maπte. — Vidjela sam da ti jeGospodin dao prosvjetljenje i iskustvo da uvidiπ greπnu na-rav naglosti u ponaπanju i da zagospodariπ svojim strastima.Ako to propustiπ, sigurno Êeπ izgubiti vjeËni æivot. Moraπ svla-dati tu bolest svoje maπte.

Pretjerano si osjetljiv i za tebe je uvreda ako netko izgo-vori rijeË koja ide u prilog neËemu πto je suprotno tvojemstavu. Smatraπ se osramoÊenim i da se moraπ braniti, spaπavativlastiti æivot. Tako, ozbiljno se trudeÊi da spasiπ svoj æivot, tiga gubiπ. Pred tobom je zadaÊa umiranja sebi i njegovanjaduha podnoπenja i strpljenja. Oslobodi se misli da te drugine koriste na pravi naËin, da ti je nanesena nepravda, da tenetko hoÊe oπtetiti ili povrijediti. Gledaπ laænim oËima. Sotonate navodi da prihvatiπ ta iskrivljena gledanja na stvari. (2T424, 1870.)

589

551

Razum pod vlaπÊu maπte. — Ti si Ëovjek koji moæe vla-dati svojom maπtom i svladati te æivËane napadaje. Imaπ jakuvolju i trebao si je uporabiti za rjeπavanje tog problema. Tonisi uËinio, nego si dopustio da tvoj razum bude pod vlaπÊutvoje visokoraspaljene maπte. Time si, zapravo, oæalostio Bo-æjeg Duha. Kad nad svojim osjeÊajima ne bi imao nikakvogutjecaja, to ti ne bi bio grijeh, ali to ne bi smjelo posluæitikao izgovor da popustiπ pred neprijateljem. Tvoja volja trebabiti posveÊena i pokorena umjesto da se otvoreno suprotstavljaπBoæjoj [volji]. (5T 310,311, 1885.)

Prehrana utjeËe na maπtu. — Neumjerenost poËinje zanaπim stolovima uporabom nezdrave hrane. Nakon odree-nog vremena, zahvaljujuÊi neprestanom udovoljavanju proh-tjevima u hrani, slabe probavni organi pa unesena hrana nezadovoljava apetit. Time nastaju nezdrava stanja i teænja zahranom koja viπe stimulira. »ajevi s teinom, kava i meso donoseneposredne rezultate. Pod utjecajem tih otrova æivËani sustavdolazi u stanje uzbuenosti pa se u nekim sluËajevima u timtrenucima stjeËe dojam da je intelekt vidno osvjeæen i maπtaæivahnija. (3T 487, 1875.)

Djelovanje Ëajeva s teinom, kave i drugih popularnihpiÊa. — »aj djeluje kao stimulans i uzrokuje, do odreenemjere, stanje opijenosti. Djelovanje kave i mnogih drugih omi-ljenih piÊa je sliËno. Prvi je dojam dobro raspoloæenje. Æivciæeluca postaju podraæeni; taj podraæaj se dalje prenosi na mozakkoji zauzvrat izaziva pojaËanu aktivnost srca i kratkotrajnuenergiju za cijeli organizam. Umor se zaboravlja; snaga kaoda je poveÊana. Um se budi, maπta postaje æivljom, bujnijom.(Put u bolji æivot, 200)

Popularna buenja i maπta. — Pomodna se vjerska bue-nja preËesto provode utjecanjem na maπtu, poticanjem osjeÊajai zadovoljavanjem æelja za novim i iznenaujuÊim. Tako zado-biveni obraÊenici nemaju æelje za sluπanjem biblijske istine ine zanima ih svjedoËanstvo proroka i apostola. Ako bogosluæjenema u sebi neπto senzacionalno, ono ih ne privlaËi. Vijestkoja se obraÊa hladnom razumu ne nailazi na odaziv. Jasne

590

Maπta


opomene Boæje rijeËi, koje su izravno povezane s njihovim vje-Ënim dobrom, ostaju nezamijeÊene. (Velika borba, 398)

Kazaliπte43 izopaËuje maπtu. — Kazaliπte je jedno od naj-opasnijih mjesta za razonodu. Umjesto da bude πkola moralai vrsnoÊe, kako se Ëesto tvrdi, ono je pravo leglo nemorala.Te razonode jaËaju i utvruju opasne navike i greπne osobine.Pjesme niskog karaktera, geste, izrazi i stavovi koji navodena razuzdanost, izopaËuju maπtu i vrijeaju moralne vrijed-nosti. Svaka mlada osoba koja odlazi na takva mjesta i doga-anja razvit Êe iskvarena naËela.

U ovoj zemlji [Amerika] nema mjesta s otrovnijim utjeca-jem na maπtu, s veÊim uniπtavanjem vjerskih dojmova i otup-ljivanjem radosti u smirenim zadovoljstvima i umjerenim æi-votnim stvarnostima od ovih mjesta zabave [kazaliπta]. Strastza prizorima koji se tamo nude poveÊava se sa svakim odla-skom, kao πto se i æelja za alkoholom poveÊava s uæivanjem.Jedini siguran put je izbjegavanje kazaliπta, cirkuskih pred-stava i svih ostalih sumnjivih mjesta zabave. (4T 652,653,1881.)

Romani stvaraju izmiπljen svijet. — Bavio si se Ëitanjemromana i pripovijedaka, sve dok nisi poËeo æivjeti u izmiπlje-nom svijetu. Djelovanje takvog Ëitanja opasno je za um i tijelo,jer slabi um i strahovito optereÊuje tjelesne snage. Tvoj umje u nekim trenucima jedva normalan jer je maπta previπeraspaljena, oboljela zbog Ëitanja izmiπljenih priËa. Um trebavoditi tako da se sve njegove snage razvijaju ravnomjerno. ...

Ako je maπta neprestano preoptereÊena izmiπljenom lek-tirom i stoji pod njezinim stimulativnim utjecajem, ona ubrzopostaje tiranin koji kontrolira sve ostale sposobnosti uma iËini da ukus postane nestalan, a sklonosti izopaËene. (4T 497,1881.)

43 Oko 1888. godine, u vrijeme kad je pisan ovaj tekst, termin theater,ovdje preveden s “kazaliπte”, odnosio se na mjesta zabave na kojima suse izvodile opere, kazaliπne i glazbene predstave, ali prije svega mjestana koja se odlazilo zbog zabave, πto se neπto kasnije odnosilo i na kino.

591

553

»itanje djeluje na mozak. — Osobno poznajem neke kojisu zahvaljujuÊi pogreπnim navikama u pogledu lektire izgu-bili zdrav tonus svojeg uma. Oni putuju kroz æivot s bolesnommaπtom uveliËavajuÊi svaku, i najmanju nepravdu. Stvari kojezdrav, normalan um ne bi ni zapazio, za njih se pretvarajuu nepodnoπljive nevolje i nesavladive prepreke. Æivot je za njihneprestano kretanje u sjeni, bez sunca. (CTBH 124, 1890.;FE 162,163)

Gledanje kvari maπtu. — Ovo je doba kada je pokvare-nost prisutna svuda. Gledanjem i Ëitanjem budi se poæudaoka i pokvarene strasti. Maπtom srce biva iskvareno. Um uæivarazmiπljajuÊi o prizorima koji raspaljuju niæe strasti. Ti opakilikovi vieni u pokvarenoj maπti, izopaËuju moralne kvalitetei pripremaju obmanute, zaluene ljude za puπtanje uzda po-hotnim strastima. Za ovima dolaze grijesi i zloËini koji biÊanaËinjena po Boæjem obliËju spuπtaju na razinu æivotinja, ba-cajuÊi ih na kraju ravno u propast.

Izbjegavajte Ëitanje i gledanje onoga πto moæe navesti naneËiste misli. Njegujte moralne i intelektualne sposobnosti.Ne dopustite da se te plemenite sposobnosti izopaËe i oslabezbog Ëitanja velike koliËine fikcije, pa i Ëitanja pripovijedaka.Znam za jake umove koje je neumjerenost u Ëitanju romanai pripovijedaka izbacila iz ravnoteæe, a djelomiËno i otupilaili Ëak paralizirala. (2T 410, 1870.)

Masturbacija i maπta. — Kad netko postane rob mastur-bacije, nemoguÊe je pokrenuti njegova moralna osjetila da cijenivjeËne stvarnosti ili da uæiva u duhovnim aktivnostima. NeËistemisli preuzimaju i kontroliraju maπtu i fasciniraju um, nakonËega nastaje gotovo nesavladiva æelja za obavljanjem neËistihradnji. Kad bi um bio nauËen da se bavi plemenitim predme-tima, a maπta onim πto je Ëisto i sveto, oni bi bili utvreniprotiv te straπne, poniæavajuÊe navike koja donosi propast duπii tijelu. Ovakvom stegom maπta bi se navikla zadræavati naonome πto je uzviπeno, nebesko, Ëisto i sveto pa je ne bi pri-vlaËile te niske, pokvarene i opake radnje. (2T 470, 1870.)

Snovi vode k samouzdizanju. — Ako se um bavi snovi-ma, maπtanjem o velikim planovima, u kojima vlastito “ja”

592

Maπta


igra glavnu ulogu, samouzdizanje Êe se pokazati u rijeËima ipostupcima. Takve misli ne vode u blisku zajednicu s Bogom.Nerazumno je ponaπanje onih koji se kroz æivot kreÊu bezrazumnog procjenjivanja vlastitih postupaka. Oni rade pro-mjenjivo, na mahove, uËine jedan potez ovdje, jedan tamo,uhvate se sad za ovo, sad za ono, a rezultat svega je niπta.Oni zapravo podsjeÊaju na vinovu lozu: njihove mladice suzapuπtene, prepuπtene da rastu nekontrolirano, divlje, u svimsmjerovima. One Êe se uhvatiti za svako smeÊe u svojem do-metu. Meutim, da bi od vinove loze mogla nastati korist, temladice treba otkinuti od onoga za πto su se uhvatile i naviknutiih da se obavijaju oko onoga πto Êe ih uËiniti lijepima i podaritiim divne oblike. (Lt 33, 1886.)

Nadzor nad maπtom. — Ti si mogao ostvariti mnogo dobrada si svoj um vjeæbao u bavljenju uzviπenim predmetima, urazmiπljanju o nebeskim temama. Mogao bi utjecati na umo-ve drugih u smislu odvraÊanja njihovih sebiËnih razmiπljanjai ljubavi prema svijetu u kanale duhovnosti. Da su tvoji osjeÊajii misli bili pokoreni Kristovoj volji, ti bi bio sposoban za onoπto je dobro. Tvoja maπta je oboljela zato πto si joj dopustioda boravi u zabranjenom podruËju, da postane sanjarska. Sa-njarenje i romantiËno fantaziranje onesposobili su te za korisneaktivnosti. Æivio si u umiπljenom svijetu; bio si umiπljeni mu-Ëenik i umiπljeni krπÊanin. (2T 251, 1869.)

»uvaj se Sotoninog zaËaranog tla (savjet jednoj ego-istiËnoj obitelji). — »uvajte se Sotoninog zaËaranog tla i nedopustite da vam se misli odvrate od odanosti Bogu. Po Kristuvi moæete i trebate biti sretni, trebate steÊi navike samosvla-davanja. I same vaπe misli moraju biti pokorene Boæjoj volji,a vaπi osjeÊaji u vlasti razuma i vjere. Maπtu niste dobili dabi se otimala kontroli i razmahala se, a da je vi sa svoje stranene nastojite obuzdati i disciplinirati. Ako misli nisu dobre,ni osjeÊaji neÊe biti dobri; misli i osjeÊaji zajedno Ëine moralnikarakter. Kada povjerujete da kao krπÊani ne morate obuzdavatisvoje misli i osjeÊaje, vi dolazite u sferu utjecaja zlih anelai prizivate njihovu prisutnost i vlast. Ako se povedete za svo-jim dojmovima i dopustite svojim mislima da se kreÊu u sferi

593

555

nepovjerenja, sumnje i mrzovolje, vi Êete se naÊi meu najne-sretnijim smrtnicima; vaπ Êe æivot biti promaπaj. (5T 310, 1885.)

Gledati æivot onakvim kakav jest. — Ako ne proma-traπ svoj æivot onakvim kakav jest i ne odbaciπ svjetlucavepredodæbe svoje maπte, i ne spustiπ se na razinu pouka i isku-stava iz æivota, probudit Êeπ se kad bude prekasno. Tada Êeπshvatiti kakvu si straπnu pogreπku uËinio. (3T 43, 1872.)

Pohlepa stvara imaginarne potrebe. — SluËaj brata I.je straπan. Ovaj svijet je njegov bog; on se klanja novcu. ...Njemu nije potrebno niËije ukoravanje; naprotiv, potrebno muje saæaljenje svih. Njegov æivot je do danas bio velika pogre-πka. OsjeÊao je imaginarnu novËanu potrebu, iako je bio okru-æen obiljem. Sotona je obuzeo njegov um i raspaljujuÊi njegovupohlepu, uËinio da je u tom pitanju postao bezuman. Viπe,plemenitije sposobnosti njegovog biÊa u velikoj mjeri su dos-pjele u pokornost ovoj ozbiljnoj, sebiËnoj osobini.

Jedina njegova nada nalazi se u kidanju Sotoninih vezai svladavanju tog zla u svojem karakteru. On je pokuπao touËiniti nakon πto je izvrπen utjecaj na njegovu savjest, ali tonije dovoljno. Ovo, πto je praktiËno samo ulaganje velikog trudau opraπtanje od jednog malog dijela svojeg boga novca, svevrijeme se osjeÊajuÊi kao da se opraπta od vlastite duπe, nijeplod prave vjere.

On mora izvjeæbati svoj um za dobra djela. Mora se Ëuvatisvoje strasti za stjecanjem materijalnih vrijednosti. On u svojsveukupni æivot mora ugraditi dobra djela. On mora njego-vati sklonost k Ëinjenju dobra i svladati tog sitnog, bijednogduha kojeg je marljivo njegovao. (2T 237,238, 1869.)

Praznovjerje koje nastaje od maπte. — Tvoje mi je isku-stvo pokazano kao nepouzdano zato πto se protivi prirodnimzakonima. Ono je u sukobu s nepromjenjivim prirodnim naËe-lima. Praznovjerje, draga moja sestro, koje nastaje na tlu bo-lesne maπte, dovodi te u sukob sa znanoπÊu i naËelom. »emuse treba pokoriti? Tvoje snaæne predrasude i Ëvrsto usaeneideje o tome kako se treba ponaπati kada je rijeË o tebi samoj,dugo vremena su te dræale daleko od dobra. Tvoj sluËaj bio

594

Maπta


mi je poznat godinama, ali sam se smatrala nekompetent-nom da ti stvar izloæim dovoljno jasno da bi je ti vidjela ishvatila i da bi dobivene spoznaje provela u svoj praktiËniæivot. (3T 69, 1872.)

Majke i maπta. — Pokazane su mi majke, voene bole-snom maπtom, Ëiji se utjecaj osjeÊa na muæu i djeci. Prozorimoraju biti zatvoreni zato πto majci smeta zrak. Ako joj je inajmanje hladno i ako je neπto drugo obukla, ona smatra dai njezina djeca trebaju postupiti na isti naËin, Ëime se cijelaobitelj liπava moguÊnosti stjecanja tjelesne otpornosti. Svi stojepod izravnim utjecajem jednoga uma, tjelesno i duπevno po-vreivani od strane bolesne maπte jedne æene koja sebe smatramjerilom za cijelu obitelj. ...

Svojim pogreπnim navikama ljudi navlaËe na sebe bolest;meutim, oni Êe se dræati svojeg puta, bez obzira na moguÊuprosvijetljenost i znanje. Oni ovako razmiπljaju: “Zar mi toveÊ nismo okuπali i zar to ne razumijemo veÊ na osnovi vlastitogiskustva?” Ipak, iskustvo osobe Ëija maπta nije u redu ne bitrebalo nikoga posebno obvezivati. (2T 524, 1870.)

“KroÊenje” uma. — Svi oni su slobodna moralna biÊa ikao takvi moraju svoje misli dovesti u prave kanale. Ovdjese radi o πirokom polju u kojem se um moæe sigurno kretati.Ako Sotona nastoji um odvuÊi k niskim i razvratnim stvarima,a Gospodin vidi naπ odluËan trud da saËuvamo samo Ëistemisli, On Êe kao magnetom privuÊi naπ um, oËistiti misli iomoguÊiti im da se oslobode svakog tajnog grijeha. “Obara-mo mudrovanja i svaku oholost koja se podiæe protiv spoznanjaBoga i zarobljujemo svaki um na pokornost Kristu.” (2. Korin-Êanima 10,5)

Prvi posao ljudi spremnih na reformu jest ËiπÊenje vlastitemaπte. Ako je um usmjeren u nekom loπem smjeru, mi gamoramo ukrotiti i dovesti u situaciju da se bavi samo Ëistimi plemenitim predmetima. U kuπnji da se pokoriπ utjecaju po-kvarene maπte, uteci k prijestolju milosti i moli se za snagus Neba. U Boæjoj sili maπtu se moæe nauËiti da se bavi Ëistimi nebeskim stvarima. (Und MS 93)

595

557

64

NAVIKE

Biblija iznosi naËela. — Boæja rijeË obiluje opÊim naËe-lima za oblikovanje ispravnih æivotnih navika, dok su svjedo-Ëanstva — opÊa i osobna — predviena da neposrednije privuku... pozornost na ove probleme. (5T 663,664, 1889.)

Kao æeljezna mreæa. — Kad se jedanput izgradi, navikaje kao æeljezna mreæa. Protiv nje se moæeπ boriti svim snaga-ma, ali ona neÊe puknuti. Jedini siguran naËin jest graditiza vrijeme i za vjeËnost. (Lt 117, 1901.)

Pravila u navikama. — Duænost je svih da poπtuju strogapravila u navikama svojeg æivota. To je za vaπe osobno dobro,dragi mladi, i u tjelesnom i u moralnom pogledu. Kada uju-tro ustanete, koliko god je moguÊe, pomno razmislite o poslukoji morate obaviti tijekom dana. Ako je potrebno, vodite malidnevnik u koji Êete upisivati poslove koje je potrebno obavitii odredite vrijeme u kojem Êete ih obaviti. (YI, 28. sijeËnja1897.; Ev 562)

Uredne navike poboljπavaju zdravlje. — Naπ Bog je Bogreda i On æeli da i Njegova djeca vlastitom voljom odluËe do-vesti sebe u red i pod Njegovu stegu. Zar, prema tome, ne bibilo bolje prekinuti tu naviku pretvaranja noÊi u dan i svjeæihjutarnjih sati u noÊ? Kad bi stvorili navike urednosti i reda,mladi bi popravili zdravlje, raspoloæenje, pamÊenje i opleme-nili svoje sklonosti. (YI, 28. sijeËnja 1897.)

597

596


Uklanjanje uzroka bolesti. — Pravilne, ispravne navike,kada se budu primjenjivale razumno i ustrajno, uklanjat Êeuzrok bolesti pa neÊe biti potrebno posezati za jakim lijeko-vima. Mnogi, korak po korak, gaze duboko u svoje neprirodneobiËaje koji ih dovode u podjednako neprirodno stanje stva-ri. (MS 22, 1887.; MM 222)

Dobre navike potiËu dobro zdravlje. — Uz pravilne æi-votne navike moæe se steÊi zdravlje. Takvo zdravlje moæe do-nijeti kamate i kamate na kamate. Meutim, ovako steËenkapital, vredniji od bilo kakvog bankovnog raËuna, moæe seærtvovati neumjerenosti u jelu i piÊu ili dopuπtanjem da or-gani “zahraju” zbog neaktivnosti. Vi se morate odreÊi sebipoznatih slabosti i svladati lijenost. (4T 408, 1880.)

Navike koje degradiraju viπe sposobnosti. — Svaka na-vika koja ne ide u prilog zdravim aktivnostima ljudskog orga-nizma, degradira Ëovjekove viπe i plemenitije sposobnosti. Po-greπne navike u jelu i piÊu vode u zablude u miπljenju i dje-lovanju. (RH, 25. sijeËnja 1881.; CH 67)

Svladavanje unaprijed stvorenih navika. — Unaprijedstvorene navike i ideje moraju se u mnogih sluËajevima svladatiako æelimo uËiniti bilo kakav pomak u vjerskom æivotu. (RH,21. lipnja 1887.; FE 118)

Teπko oslobaanje od pogreπnih navika (savjet jednomπefu). — Tebi Êe sada biti teπko izvrπiti u svojem karakterupromjene koje Bog od tebe oËekuje zato πto ti je u mladostibilo teπko biti uredan i brz u onome πto si radio. Kad se ka-rakter jednom oblikuje i navike ustale, a umne i moralne vri-jednosti uËvrste, izuzetno je teπko osloboditi se loπih navikai biti brz i okretan u poslu.

Ti moraπ biti svjestan vrijednosti vremena. Nema izgo-vora za ostavljanje najvaænijeg, iako moæda neugodnog posla,u nadi da Êeπ se potpuno osloboditi obveze koju trebaπ izvr-πiti ili misleÊi da Êe ona poslije postati manje neugodna, doksvoje vrijeme koristiπ na ugodnije stvari koje te ne optere-Êuju posebno. Prije svega trebaπ obaviti posao koji se mora

598

559

obaviti i kojim su obuhvaÊeni vitalni interesi djela, a one manjevaæne poslove uzeti u ruke tek poπto je obavljeno ono πto jevaænije.

ToËnost i odluËnost u poslu i u Boæjem djelu vrlo su vaæni.Odgaanje je doslovno poraz. Minute su zlatne i one se morajuiskoristiti na najbolji moguÊi naËin. Zemaljski obziri i osobniprobici uvijek trebaju biti u drugom planu. Boæje djelo netreba nikada ni u najmanjoj pojedinosti trpjeti zbog naπih ze-maljskih prijatelja ili dragih roaka. (3T 499,500, 1875.)

Naslijeene i steËene sklonosti postaju navike. — Ve-lika Judina naslijeena i steËena sklonost k zlu bila je pohlepa.PrimjenjujuÊi je u praksi, za njega je ona postala navika kojuje ugradio u sve svoje poslove. NaËela poπtenja i pravednostipo ugledu na Krista nisu imala mjesta u prodavanju i kupo-vanju. Njegova πtedljivost pretvorila se u πkrtost i postala zanjega kobna klopka. Materijalna dobit za njega je postala mjeriloispravnog vjerskog iskustva pa je tome bila podreena sveu-kupna istinska pravednost. NastavljajuÊi svoje uËeniπtvo izvanai boraveÊi u neposrednoj Kristovoj blizini, on je prisvajao sred-stva koja su pripadala Gospodnjoj riznici. (MS 28, 1897.)

Navike odluËuju o buduÊnosti. — Mi moramo imati naumu da mladi izgrauju navike koje Êe u devet od deset sluËa-jeva odluËiti o njihovoj buduÊnosti. Utjecaj druπtva u kojemse kreÊu, prijateljstava koja sklapaju i naËela koje usvajaju,sa sobom Êe nositi cijelog æivota. (4T 426, 1880.)

Loπe navike stjeËu se lakπe nego dobre. — Djeca suposebno podloæna utjecajima; pouke koje primaju u svojimranim godinama nosit Êe sa sobom cijelog æivota. Sve obra-zovanje koje Êe steÊi nikada neÊe razgraditi zlo nastalo zbognemarnosti u djetinjstvu. Jedan propust, ako se Ëesto ponavlja,stvara naviku. Jedan loπ postupak priprema put sljedeÊem.Ponavljanje takvog postupka stvara naviku.

Loπe navike stvaraju se lakπe nego dobre, a ostavljajuse teæe. Da bi se kod djeteta izopaËila odreena sklonost, po-trebno je neusporedivo manje vremena i truda nego da bi sena ploËe djetinje duπe urezala naËela i navike pravednosti.

599

Navike


Jedino neprestanom budnoπÊu i suprotstavljanjem zlu moæe-mo oËekivati ispravljanje loπih sklonosti.

Gospodin Êe biti s vama majkama u vaπem nastojanjuda u svojoj djeci izgradite dobre navike. Meutim, s procesomodgoja morate poËeti rano jer Êe u protivnom vaπ buduÊi radbiti vrlo teæak. UËite ih zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo,ovdje malo, ondje malo. Imajte na umu da vaπa djeca pripa-daju Bogu i da trebaju postati Njegovi sinovi i kÊeri. Njegovje plan da obitelji na Zemlji postanu uzori obitelji na Nebu.(RH, 5. prosinca 1899.)

Navike se rijetko mijenjaju. — Ponavljanjem odreeneaktivnosti stvaraju se navike. One se mogu korigirati vrlo na-pornim vjeæbanjem u kasnijoj æivotnoj dobi, ali se rijetko mi-jenjaju. Jednom stvorene, navike se sve ËvrπÊe i ËvrπÊe utis-kuju u karakter. (GH, I/1880.; CG 199,200)

Napad na loπe navike beskoristan. — Od male je koristiako pokuπamo popraviti druge, vrπeÊi napad na ono πto mi,moæda, smatramo loπim navikama. Rezultati takvih pokuπajaËesto nanose viπe zla nego dobra.

U svojem razgovoru sa æenom Samarijankom, Krist je, na-mjesto da omalovaæava Jakovljev izvor, iznio neπto bolje. “Kadbi ti znala za dar Boæji”, rekao je, “i tko je onaj koji ti veli:‘Daj mi piti’, ti bi u njega iskala i dao bi ti æive vode.” (Ivan4,10) On je usmjerio razgovor k blagu πto ga je æelio podariti,nudeÊi æeni neπto bolje no πto je sama imala — æivu vodu,radost i nadu evanelja. (Put u bolji æivot, 88,89)

Pokuπaj promjene æivota dolazi od æelje da Ëinimodobro. — Istina je da se ljudi ponekad postide svojih greπ-nih putova i da odbacuju neke zle navike i prije no πto postanusvjesni da ih je Krist privukao. Ali, kad god se ljudi pokuπavajupopraviti, s iskrenom æeljom da Ëine dobro, pokreÊe ih Kri-stova sila. Na duπu djeluje utjecaj kojega nisu ni svjesni, savjestse budi i u æivotu dolazi do vidljive promjene. I kad ih KristprivuËe da gledaju Njegov kriæ, da promatraju Raspetoga zbogsvojih grijeha, tada se u njihovu savjest upisuju Zapovijedi.Otkriva im se sva zloÊa njihova æivota i grijeh πto se duboko

600

561

ukorijenio u njihovu duπu. PoËinju shvaÊati poneπto od Kri-stove pravednosti i uzvikuju: “Je li moguÊe da je grijeh takostraπan da je za otkup njegovih podanika bila potrebna to-lika ærtva? Zar je stvarno bila potrebna sva ta ljubav, sve temuke, sve to poniæenje — da mi ne poginemo, veÊ da imamovjeËni æivot?” (Put Kristu, 21)

Svladati zle navike. — GledajuÊi u slavu Gospodnju kaokroz staklo, mi se trebamo mijenjati u to isto obliËje, iz slaveu slavu, kao od Gospodnjega Duha. OËekujemo vrlo malo idobivamo u skladu sa svojom vjerom. Mi se ne trebamo dræatisvojeg naËina æivota, svojih planova i svojih ideja, nego se,naprotiv, trebamo preobraziti obnovom svojeg uma da bi smomogli razabirati “πto je volja Boæja, πto li je dobro, Bogu mi-lo, savrπeno”. Moramo pobijediti ukorijenjene grijehe i svla-dati zle navike. Moramo iskorijeniti negativne sklonosti i osjeÊajekako bi se u nama, silom Svetoga Duha, rodile svete vrline iosjeÊaji. (Lt 57, 1887.)

Kada se suprotstavimo loπim navikama, one Êe pruæitinevjerojatno snaæan otpor; meutim, ako taj rat nastavimo senergijom i ustrajnoπÊu, one Êe moÊi biti pobijeene. (4T 655,1881.)

Kristova milost kida okove loπih navika. — Trebali bismorazumjeti da se blagoslovi posluπnosti u svojoj punini moguprimiti samo onda kad primamo Kristovu milost. Njegova milostljudima daje silu da πtuju Boæje zakone. Ona Ëovjeka ospo-sobljuje da raskine okove zlih navika. Jedino mu ta sila moæepomoÊi da bude i ostane nepokolebljivo na pravom putu. (Putu bolji æivot, 60)

ZahvaljujuÊi Kristovoj sili, muπkarci i æene su slomili okovegrjeπnih navika. Odrekli su se sebiËnosti. Bezboæan je postaopoboæan, pijan trijezan, a nemoralan Ëist. Duπe koje su naliko-vale Sotoni, preobrazile su se u sliku Boæju. (Djela apostolska,299)

601

Navike


Ispravne misli i postupci mogu postati navika. — Zasvaku duπu, bez razlike, jedina sigurnost je pravilan rad misli.“Jer on je onakav kako u sebi misli.” (Izreke 23,7) MoÊ obuz-davanja svoga “ja” jaËat Êe stalnom primjenom. Ono πto je upoËetku teπko, stalnim ponavljanjem postaje sve lakπe, svedok pravilne misli i postupci ne prerastu u obiËaj. (Put u boljiæivot, 313)

563

65

NEMAR I LIJENOST

Obveza razvijanja uma do njegovog maksimuma. — Bogzahtijeva od nas da uvjeæbavamo svoje umne sposobnosti. Onæeli da Njegovi sluge imaju viπu inteligenciju i oπtriju moÊprosuivanja od onih koji ne mare za Njega, i On je nezadovo-ljan onima koji su previπe nemarni ili lijeni da neπto postignuili da prodube svoje znanje. Gospodin nas poziva da Ga ljubimosvim svojim srcem, cijelom svojom duπom, svom svojom sna-gom i svim svojim umom. Upravo nam to nameÊe obvezu darazvijemo svoj um u punoj mjeri da bismo mogli upoznati ivoljeti svojega Stvoritelja. (Isusove usporedbe, 223,224)

»ovjek u radu nalazi sreÊu. — Adam je teme za razmi-πljanje nalazio u Boæjim djelima u Edenu, koji je bio Nebo umalom. Bog Ëovjeka nije naËinio samo zato da bi razmiπljaoo Njegovim veliËanstvenim djelima pa mu je dao ruke za rad,kao i um i srce za razmiπljanje. Da se Ëovjekova sreÊa treba-la sastojati u potpunom neradu, Stvoritelj Adamu ne bi biodao posao. »ovjek je sreÊu trebao naÊi u radu, kao i u ozbilj-nom razmiπljanju. (RH, 24. veljaËe 1874.; 1BC 1082)

Lijenost je najveÊe prokletstvo. — Biblija nigdje ne pot-pomaæe lijenost, jer je to najveÊe prokletstvo koje muËi ovajsvijet. (Isusove usporedbe, 232)

Radosno obavljaj svoje svakidaπnje zadatke. — Nekismatraju da su bogatstvo i dokoliËenje pravi blagoslovi; me-utim, oni koji su uvijek u poslu i koji radosno obavljaju svojesvakidaπnje zadatke, najsretniji su i ponose se najboljim zdrav-

603

602


ljem. Zdrav umor koji dolazi od dobro obavljenog posla donosiim prednosti okrepljujuÊeg sna. Izjave da Êe Ëovjek u znojujesti svoj kruh i obeÊanje o buduÊoj sreÊi i slavi, dolaze odistog prijestolja i oboje su blagoslovi. (YI, 5. prosinca 1901.;ML 168)

SreÊa u ispunjavanju obveza. — Pravu sreÊu nalaze samooni koji su dobri i koji Ëine dobro. NajËistija i najuzviπenijaradost pripada onima koji vjerno ispunjavaju svoje obveze.(YI, 5. prosinca 1901.; ML 168)

DokoliËenje moæe odvesti u maloduπnost i oËaj. — Ma-loduπnost je Ëesto posljedica neopravdanog dokoliËenja. Ljen-Ëarenje donosi dovoljno vremena za razmiπljanje o nepostoje-Êim nevoljama. Mnogi koji nemaju stvarnih nevolja i nedaÊadanas, uzimaju ih od sutraπnjice. Kada bi takvi nastojali olak-πati terete drugima, zaboravljali bi na svoje. Zauzetost poslomkoji Êe zahtijevati uporabu umnih i tjelesnih snaga, pokazatÊe se kao neprocjenjiv blagoslov za tijelo i um. (ST, 15. lipnja1882.)

Izgradnja karaktera. — Ne zaboravite da vi, ma koji biopoloæaj na kojem vrπite svoju duænost, otkrivate pobude i ka-rakter koji se razvija. Bilo πto radili, radite precizno i marljivo;svladajte sklonost da teæite nekom lakom poslu. (Put u boljiæivot, 319)

Um vjeæbati da ne gleda na sebe. — Um treba vjeæbatida odvraÊa pogled od sebe i da se bavi uzviπenim i opleme-njujuÊim temama. Ne rasipajmo dragocjene sate æivota na sa-njarenje o nekom velikom poslu koji bismo obavili u buduÊ-nosti, istodobno zanemarujuÊi male duænosti u sadaπnjosti.(ST, 15. lipnja 1882.)

Neaktivnost πtetna za zdravlje. — FiziËki nemoÊne osobeneka ne dopuste sebi da padnu u stanje neaktivnosti. Onoje vrlo πtetno po zdravlje. One moraju saËuvati snagu volje isvladati odbojnost prema tjelesnim aktivnostima, kao i strahod svake odgovornosti. Zdravlje nikada neÊe moÊi povratiti

604

565

ako sa sebe ne otresu to apatiËno, sanjarsko raspoloæenje ine pokrenu se na aktivan rad. (ST, 15. lipnja 1882.)

Previπe nemaran da iskoristi svoje sposobnosti. — Onikoji su nemarni, koji ne prihvaÊaju svoje odgovornosti i neiskoriπtavaju svoje sposobnosti neÊe primati Boæje blagoslove,dok Êe im sposobnosti koje su imali biti oduzete i dane aktiv-nim, revnim radnicima koji svoje sposobnosti poveÊavaju ne-prestanom uporabom. (4T 458,459, 1880.)

Dobro organiziran posao kljuË uspjeha. — Neki mladiÊismatraju da bi bili presretni kad bi æivot mogli provesti ubesposliËarenju. Oni mrze koristan rad. Zavide onima koji suse odali zabavama i posvetili svoj æivot zadovoljstvima i vese-lju. ... Posljedica je takvog naËina razmiπljanja i ponaπanjaodsutnost sreÊe i potiπtenost. Besposlenost je mnoge mladi-Êe odvela u propast.

Dobro organiziran posao kljuË je uspjeha za svaku mla-du osobu. Bog ne bi mogao nanijeti veÊe prokletstvo muπkar-cima i æenama nego da ih osudi na æivot u neradu. Lijenostje pogubna za duπu i tijelo. Njome se iscrpljuje srce, moralnikarakter i tjelesne snage. Um ispaπta, a srce se otvara zakuπnje i svako zlo kao otvoren put. Besposlen Ëovjek izazivaavla da ga kuπa. (MS 2, 1871.; HC 222)

Pogubno ljenËarenje (savjet roditeljima). — Bili ste slijepiza moÊ koju je neprijatelj imao nad vaπom djecom. KuÊanskiposlovi, pa Ëak i do toËke umora, ne bi im πkodili ni pedesetidio onoga koliko im je naπkodilo ljenËarenje. Ona bi izbjeglamnoge opasnosti da su u nekom ranijem razdoblju bila upu-Êena da svoje vrijeme ispune korisnim radom. Ona tada nebi stekla tako nemirno raspoloæenje i sklonosti kao πto je æeljaza promjenama i izlaæenjem u druπtvo. Izbjegla bi mnoge ku-πnje taπtine i ukljuËivanja u beskorisne zabave, Ëitanja besko-risnog πtiva, praznih razgovora i besmislica. Njihovo bi vrijemeprolazilo viπe u znaku zadovoljstva, bez prevelike kuπnje datraæe druπtvo suprotnog spola ili da nalaze loπe izgovore zaono πto rade. Rezultat tog ljenËarenja bili su taπtina, sklonost

605

Nemar i lijenost


k bolestima, beskorisnost i nedvosmisleni grijeh. (4T 97,98,1876.)

Napregnuti svaki miπiÊ. — »ovjeku je povjeren dio uovoj velikoj borbi za vjeËni æivot; on mora odgovoriti na dje-lovanje Svetoga Duha. Bit Êe potrebna borba za probijanjeobruËa sila tame; Duh radi u njemu na ostvarenju tog cilja.Ali Ëovjek nije pasivno biÊe koje se spaπava u lijenosti. Onse poziva da napregne svaki miπiÊ i uporabi svaku sposobnostu borbi za besmrtnost; ipak, Bog je taj koji daje uspjeh.

Nijedno ljudsko biÊe ne moæe biti spaπeno u lijenosti. Go-spodin nas poziva: “Borite se da uete na uska vrata jer mnogiÊe, velim vam, traæiti da uu, ali neÊe moÊi.” (Luka 13,24)“©iroka su vrata i prostran put koji vodi u propast i mnogoih je koji njime idu. O kako su uska vrata i tijesan put kojivodi u Æivot i malo ih je koji ga nalaze!” (Matej 7,13.14) (MS16,1896.)

567

66

EMOCIONALNE POTREBE44

Razlog postojanja. — Boæji zakon je zakon ljubavi. Bogvas je ogradio ljepotom æeleÊi vas pouËiti da na zemlji ne po-stojite zato da biste samo kopali za sebe, kopali i gradili, muËilise i iscrpljivali, nego da uz Kristovu ljubav æivot uËinite rado-snim, vedrim i divnim — da svojom sluæbom ljubavi kao cvijeÊeunesete radost u æivot drugih. (MB 97, 1896.)

Ljubav zadovoljava unutarnje potrebe. — Ljubav morabiti naËelo djelovanja. Ljubav je temeljno naËelo Boæje vlada-vine na Nebu i na Zemlji i mora postati i temelj krπÊanskogkaraktera. Jedino to krπÊanina moæe uËiniti i odræati nepoko-lebljivim. Jedino to ga moæe osposobiti da se odupre nevolja-ma i kuπnjama. (Isusove usporedbe, 25)

Njegujte ljubav. — Njegujmo ljubav prema Bogu i jedniprema drugima jer je ona dragocjena kao zlato. Naπa je potrebadanas da na najbolji moguÊi naËin predstavimo ljudima naravËiste i neokaljane vjere koja je po svojoj naravi i zahtjevimasuprotnost sebiËnosti. Ljubav kakvu je primjerom pokazao Kristne moæe se usporeivati jer je po svojoj vrijednosti iznad zlata,srebra ili dragog kamenja. Mi se trebamo moliti i teæiti ljubavikakva je bila u Kristovom srcu. KrπÊanin koji je posjeduje,ima karakter koji je iznad svih ljudskih slabosti. (Lt 335, 1905.)

44 Vidi Dio V., “Sila koja pokreÊe æivot” i Dio XI., “Emocionalni pro-blemi”.

606

607


Ljubav je potrebna svima. — Razlog πto je toliko mu-πkaraca i æena u svijetu tvrdog srca nalazi se u tome πto seistinska ljubav smatra slaboπÊu, πto je neki potiskuju i odnje odvraÊaju druge. Bolji dio naravi takvih ljudi iskrivljen jei zakræljao joπ u djetinjstvu. Njihova sreÊa bit Êe zauvijek za-kopana ako ne dopuste zrakama boæanskog svjetla da otopenjihovu hladnoÊu i sebiËnost njihovog otvrdnutog srca. Akoæelimo da nam srca budu njeæna kao πto je bilo Isusovo srcedok je boravio na Zemlji ili ako æelimo posjedovati posveÊenosuosjeÊanje kakvo imaju aneli prema greπnim smrtnim lju-dima, mi moramo njegovati simpatije i suosjeÊanje kakvo smoimali u djetinjstvu, koje je sinonim jednostavnosti. (3T 539,1875.)

Srce kao izvor ljubavi. — I brat i sestra K. neiskusnisu u domeni ærtvovanja za istinu, u domeni bogatstva u dobrimdjelima i sabiranja blaga na Nebu. Oni nisu bili u prilici dasvoje suosjeÊanje, briænu skrb i strpljenje primijene na djecukoju bi voljeli i koja bi o njima ovisila. Oni su za savjet pitalisamo svoju sebiËnu udobnost. Njihova srca nisu bila izvor izkojeg bi kljuËali æivi potoci njeænosti i toplih osjeÊaja. Kadabi svojim ljubaznim rijeËima i djelima milosra i dobroËinstvabili uzrok blagoslova drugima, oni bi i sami primili blagoslo-ve. Djelokrug njihove uporabljivosti bio je preuzak. (2T 649,650,1871.)

Samoljublje uniπtava mir. — Samoljublje uniπtava naπmir. Kad je naπe “ja” æivo, mi smo neprekidno budni i spremnibraniti ga od poniæenja i uvreda; ali kad smo mrtvi, a naπæivot sakriven s Kristom u Bogu, mi neÊemo uzimati k srcunepaænje, omalovaæavanja ili prijezir. Bit Êemo gluhi za poni-æenja i slijepi za ruganje i uvrede. “Ljubav je strpljiva, ljubavje dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. Nijenepristojna, ne traæi svoje, ne razdraæuje se, zaboravlja i praπtazlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve ispriËava,sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nigda ne pre-staje.” (1. KorinÊanima 13,4-8) (MB 16, 1896.)

608

569

Sigurnost utemeljena na pravilnom razmiπljanju. — Mitrebamo u sebi stalno osjeÊati silu Ëistih misli. Za svaku duπu,bez razlike, jedina sigurnost je pravilan rad misli. “Jer on jeonakav kako u sebi misli.” (Izreke 23,7) MoÊ obuzdavanja svoga“ja” jaËat Êe stalnom primjenom. Ono πto je u poËetku teπko,stalnim ponavljanjem postaje sve lakπe, sve dok pravilne mi-sli i postupci ne prerastu u obiËaj. Ako hoÊemo, mi se moæe-mo odvratiti od svega onoga πto je jeftino i poniæavajuÊe ipopeti se na visoku uzviπicu; mi tako moæemo zadobiti poπto-vanje ljudi i Boæju naklonost. (Put u bolji æivot, 313)

Nedostatak ljubavi izopaËuje. — Gospodin je pred Izraelceiznio posljedice odræavanja zajednice sa zlim duhovima krozgadosti Kanaanaca. Oni su bili bez prirodne ljubavi, idolopo-klonici, preljubnici, ubojice, gnusni zbog svih pokvarenih mislii odvratnih obiËaja. (Patrijarsi i proroci, 580)

Plod zlobe je smrt.45 — Od Sotone je potekao duh mræ-nje i osvete navevπi ga da ubije Boæjeg Sina. Svatko tko nje-guje zlobu ili neljubaznost, njeguje taj isti duh Ëiji Êe rodbiti smrt. Zlo djelo leæi sakriveno u osvetniËkoj misli kao biljkau sjemenu. “Tko god mrzi brata svoga, ubojica je. A znateda nijedan ubojica nema u sebi trajnoga, vjeËnoga æivota.”(1. Ivanova 3,15) (MB 56, 1896.)

Potreba za druæenjem. — Mnogi bi se mogli saËuvatiod greπnih utjecaja kad bi bili okruæeni dobrim prijateljimakoji bi im upuÊivali blage rijeËi ljubavi. (4T 364, 1879.)

Prirodno je teæiti za druπtvom. — Prirodno je teæiti zadruπtvom. Svatko traæi prijatelje ili Êe ih sebi naËiniti. Raz-mjerna sa snagom prijateljstva bit Êe i mjera utjecaja koji Êeprijatelji vrπiti jedni na druge, na dobro ili na zlo. Svatko imaprijatelje na koje utjeËe i koji utjeËu na njega.

Spona je tajanstven pojam; ona ljudska srca povezuje ujedno, Ëime se tijesno spajaju osjeÊaji, ukusi i naËela dvijezasebne liËnosti. Jedan prihvaÊa duh onog drugog i preslika-

45 Vidi poglavlje 57, “Mrænja i osveta”.

609

Emocionalne potrebe


va elemente njegovog ponaπanja i postupanja. Kao πto vosakzadræava oblike s peËata, tako i um zadræava dojam koji na-staje opÊenjem i druæenjem. Utjecaj moæe biti nesvjestan, aipak nije manje snaæan. (4T 587, 1881.)

»ovjek stvoren za druæenje. — Gospodin je Ëovjeka stvorioza druæenje i Njegova je namjera da budemo proæeti Kristovomblagom naravi, punom ljubavi i da druæenjem budemo meu-sobno povezani u bliske odnose kao Boæja djeca, radeÊi po-sao za vrijeme i za vjeËnost. (Lt 26a, 1889.; MM 48,49)

Ponos razara zajedniπtvo. — Oni [Kristovi neprijatelji]su vidjeli da se veliËina, ËistoÊa i ljepota istine sa svojim du-bokim i blagim utjecajem duboko utiskuje u mnoge umove.... On je ruπio zid razdvajanja koji je toliko laskao njihovomponosu i iskljuËivosti; oni su se bojali da Êe On, ako Mu do-puste, potpuno odvuÊi ljude od njih. Zbog toga su iπli za Njims osjeÊajem dubokog neprijateljstva traæeÊi bilo kakav povodda Ga dovedu u nemilost mnoπtva i na taj naËin omoguÊeVelikom vijeÊu da Ga osudi i pogubi. (MB 47, 1896.)

Druπtvo i karakter. — Istina je ono πto se govori: “Pokaæimi svoje druπtvo, a ja Êu ti pokazati tvoj karakter.” Mladi ni-su svjesni koliko je osjetljivo pitanje utjecaja koji njihov izborprijatelja ima na njihov karakter i na njihov ugled. SvatkoÊe traæiti druπtvo onih Ëiji su ukusi, navike i obiËaji srodninjegovim.

Onaj kome je druπtvo neπkolovanih i pokvarenih milijeod druπtva mudrih i dobrih, pokazuje da je i njegov karakterloπ. Njegovi ukusi i navike mogu se u poËetku potpuno razli-kovati od ukusa i navika onih Ëijem druπtvu teæi, ali kad sepomijeπa s takvim slojem, mijenjaju se njegove misli i osjeÊaji;on ærtvuje ispravna naËela i neosjetno, a ipak neizbjeæno, padana razinu svojih drugova. Kao πto potok uvijek preuzima svoj-stva zemljiπta kroz koje protjeËe, i naËela i navike mladih neiz-bjeæno bivaju obiljeæeni karakterom druπtva u kojem se kre-Êu. (CT 221, 1913.)

610

571

Odnos koji svatko treba njegovati. — Bog nas je meu-sobno povezao kao Ëlanove jedne obitelji i taj odnos svatkotreba njegovati. Ima usluga koje dugujemo drugima, koje nemoæemo zanemariti, a da ipak poπtujemo Boæje zapovijedi.Æivjeti, misliti i raditi samo za sebe osobno znaËi postati bes-koristan kao Boæji sluga. ZvuËne titule i veliki talenti nemajuznaËenja ako netko æeli postati dobar graanin ili uzoran krπ-Êanin. (4T 339,340, 1879.)

Spona jedinstva. — Najnjeænija zemaljska veza je vezaizmeu majke i djeteta. Dijete lakπe i radije prima dojmoveiz æivota i primjera majke nego oca, buduÊi da njih povezujejaËa i njeænija spona. Majke imaju teπku odgovornost. Bilabih sretna kad bih im mogla utisnuti svijest o poslu koji moguobaviti oblikovanjem uma svoje djece. (2T 536, 1870.)

Krist kao najveÊi Prijatelj. — Naπim prijateljstvima pri-pisuje se veliko znaËenje. Mi moæemo sklopiti mnoga ugodnai korisna prijateljstva, ali nijedno od njih nije tako dragaocjenokao ono koje ograniËenog Ëovjeka dovodi u vezu s neograni-Ëenim Bogom. Kad smo na takav naËin ujedinjeni, u namastanuju Kristove rijeËi. ... Rezultat Êe biti oËiπÊeno srce, obziranæivot i karakter bez mane. Meutim, sliËni Kristu moæemo bitijedino ako se s Njim poznajemo i druæimo, s naπim jedinimbezgreπnim Primjerom. (ST, 10. rujna 1885.; ML 190)

Utjeha umu i mir duπi. — LijeËnik koji se pokaæe dostoj-nim mjestom glavnog lijeËnika u bolnici obavljat Êe veliËan-stven posao. Meutim, vjerska strana njegovog rada treba uvijekbiti takva da pacijenti upoznaju boæanski protuotrov, protu-sredstvo za lijeËenje grijehom optereÊenih duπa. Svi lijeËnicitrebaju shvatiti da takav posao moraju obavljati njeæno i mudro.U naπim ustanovama u koje se na lijeËenje dovode duπevnibolesnici, utjeπne rijeËi istine upuÊene bolesnicima Ëesto Êedjelovati kao sredstvo umirivanja uma i obnavljanja mira uduπi. (Lt 20, 1902.; MM 189)

Boæji dar. — Svaka dobra pobuda ili teænja dar je odBoga. Vjera prima od Boga æivot koji jedini moæe dovesti dopravog rasta i napretka. (Odgoj, 226)

611

Emocionalne potrebe


Unutarnje zadovoljstvo onoga tko je u pravu. — Nese-biËnost, naËelo Boæjega kraljevstva, naËelo je koje Sotona mrzi,Ëak poriËe i njegovo postojanje. Od poËetka velike borbe na-stojao je dokazati da su naËela po kojima Bog postupa sebiËnai tako se ponaπa prema svima koji sluæe Bogu. Pobiti Sotoni-nu tvrdnju, to je Kristovo djelo i djelo svih onih koji noseNjegovo ime.

Isus je doπao u liku Ëovjeka da bi svojim æivotom prika-zao πto je nesebiËnost. I svi koji prihvaÊaju to naËelo trebajubiti Njegovi suradnici u prikazivanju nesebiËnosti u stvarnomæivotu. Izabrati dobro zato πto je dobro, stati uz istinu bezobzira na patnje i ærtve — “to je baπtina slugu Jahvinih, toim je pobjeda od mene — rijeË je Jahvina”. (Izaija 54,17) (Odgoj,139)

Za povjerenje i suradnju svijet je duæan Boæjem zakonu.— Na svemu πto omoguÊuje meusobno povjerenje i suradnju,svijet moæe zahvaliti Boæjem zakonu koji je zapisan u Njego-voj RijeËi i joπ postoji u ljudskom srcu, upisan Ëesto nejas-nim i gotovo izbrisanim slovima. (Odgoj, 123)

Æivi uspjeh nasuprot novcu. — Kada stupimo u praviodnos s Bogom, mi Êemo biti uspjeπni kuda god se kreÊemo.Mi æelimo uspjeh, a ne novac — æivi uspjeh koji Êe nam Bogdati zato πto Mu je naπe samoodricanje dobro poznato. Njemuje poznata svaka ærtva koju Ëinimo. Moæda Êeπ misliti da tvojesamoodricanje niπta ne mijenja, da trebaπ biti obzirniji i takodalje. Meutim, to u Boæjim oËima ipak ima veliko znaËenje.

Uvijek iznova bilo mi je pokazano da se kod ljudi kaopojedinaca, kada poËnu traæiti veÊe plaÊe, dogaa neπto πtoih udaljava od povoljnog poloæaja u kojem su se dotad nala-zili. Ali kada prihvate plaÊu koja ih otvoreno prikazuje kaosamopoærtvovne, Gospodin vidi njihovo samoodricanje i da-ruje im uspjeh i pobjedu. To mi je bilo pokazano uvijek iz-nova. Gospodin koji vidi tajno, plaÊa javno za svaku ærtvukoju su Njegovi iskuπani sluge dragovoljno prinijeli. (MS 12,1913.; 2SM 179,180)

612

573

Sigurnost koja ne leæi u bogatstvu. — Mnogi misle daÊe u zemaljskim bogatstvima naÊi sigurnost. Ali Krist æeli iznjihovog oka ukloniti trun koji im muti pogled, omoguÊavajuÊiim da vide daleko veÊu slavu i njezinu vjeËnu vrijednost. Onibrkaju iluzije i stvarnost; izgubili su iz vida slavu vjeËnog svi-jeta. Krist ih poziva da svoj pogled pruæe izvan sadaπnjosti ida svojoj viziji dodaju vjeËnost. (Lt 264, 1903.; SD 247)

Oslanjanje na Boga prava je sigurnost. — Sotona je ite-kako svjestan da je i najslabija duπa koja se oslanja na Kristaviπe no dorasla silama tame, i da bi ga ona, kad bi se otvorenopokazao, doËekala i pruæila mu otpor. Stoga nastoji izmamitivojnike kriæa iz njihove jake utvrde, dok on sa svojim snaga-ma vreba u zasjedi, spreman uniπtiti sve one koji se usuujustupiti na njegovo tlo. Mi moæemo biti sigurni samo ako seponizno oslanjamo na Boga i ako smo posluπni svim Njegovimzapovijedima. (Velika borba, 418)

Bog nudi sigurnost. — Bog æeli da umjesto zemaljskogai prolaznoga izaberemo nebesko i vjeËno. On nam pruæa moguÊ-nost da svoje blago uloæimo u Nebo. On Êe poduprijeti naπenajuzviπenije ciljeve, osigurati naπe izabrano blago. On samizjavljuje: “UËinit Êu da Êe Ëovjek viπe vrijediti nego zlato Ëisto,viπe nego zlato ofirsko!” (Izaija 13,12 — DK) Kad nestane bo-gatstva koje moljac jede i hra kvari, Kristovi sljedbenici ra-dovat Êe se nebeskom blagu, bogatstvu koje ne moæe propa-sti. (Isusove usporedbe, 256)

PosveÊujuÊi utjecaj istine. — Jedina sigurnost za bilokoju duπu jest ispravno razmiπljanje. Mi moramo uporabitisvako sredstvo koje nam stoji na raspolaganju da bismo vladalisvojim mislima i njegovali ih. Svoj um trebamo dovesti u sklads Njegovim umom. Njegova istina posvetit Êe nas, naπe tijelo,duπu i duh pa Êemo se moÊi uzdiÊi iznad kuπnji. RijeËi kojeizgovaramo bit Êe mudre. (Lt 123, 1904.)

Primijenjena istina unapreuje zdravlje. — Kada se ljudikoji su popuπtali pogreπnim navikama i greπnim obiËajima po-kore sili boæanske istine, primjena te istine na srce oæivljava

613

614

Emocionalne potrebe


i obnavlja moralne snage koje kao da su bile paralizirane.Primatelj raspolaæe snaænijim i jasnijim razumijevanjem negoprije trenutka kada je svoju duπu prikovao za VjeËnu Stije-nu. Sa svijeπÊu o vlastitoj sigurnosti u Kristu poboljπava sei njegovo tjelesno zdravlje. Zdravlje i snaga posebni je Boæjiblagoslov koji poËiva na primatelju. (CTBH 13, 1890.; Te 108)

Oslobaanje od krivnje. — Uzeti je u Kristu naπao izlje-Ëenje za duπu i tijelo. Trebao je prvo steÊi zdravlje duπe kakobi mogao osjetiti dragocjenost tjelesnog zdravlja. Prije no πtose tjelesna bolest mogla ukloniti, Krist je morao osloboditium i oËistiti duπu od grijeha. Ovu pouku ne smijemo olakoprimiti. Danas ima na tisuÊe onih koji boluju od tjelesnihbolesti i koji, kao ovaj uzeti, Ëeznu da im se upute rijeËi:“Ohrabri se, sinko! Oproπteni su ti grijesi.” Uzrok njihovimbolestima je teret grijeha, s nemirom πto ga donose nezadovo-ljene æelje. Oni neÊe primiti spasenje sve dok ne dou k veli-kom LijeËniku duπe. Mir πto ga samo On moæe dati povratitÊe snagu umu i zdravlje tijelu. (Put u bolji æivot, 39)

Snaga za tvoj dan. — Aneli koji Êe za vas uËiniti onoπto vi ne moæete, Ëekaju na vaπu suradnju. Oni Ëekaju daodgovorite na Kristove pozive. Pribliæite se Bogu i jedni drugima.Æeljom, tihom molitvom i odupiranjem sotonskim silama sta-vite svoju volju na stranu Boæje volje. Ako je u vama æeljada se suprotstavite avlu i iskreno se molite Bogu “Izbavi meod kuπnji”, dobit Êete snagu za svoj dan.

Posao nebeskih anela je da pristupe onima koji su iz-muËeni, iskuπani i napaÊeni. Oni rade dugo i neumorno naspaπavanju duπa za koje je Krist umro. (RH, 4. srpnja 1899.;SD 36)

575

67

SKLONOSTI

RazliËite sklonosti. — U naπim meusobnim druæenjimatrebamo imati na umu da svi nemaju iste talente i iste sklo-nosti. Radnici se razlikuju u planovima i idejama. Udruæiva-nje razliËitih darova potrebno je za uspjeh djela. Imajmo naumu da odreene poslove neki mogu obavljati uspjeπnije oddrugih. Radnik kojem je podarena umjeπnost i sposobnost zaobavljanje neke posebne grane djela, ne treba optuæivati drugeπto nisu sposobni raditi ono πto on, moæda, radi s lakoÊom.Nema li stvari koje njegovi suradnici mogu napraviti neuspo-redivo uspjeπnije od njega? (Lt 116, 1903.; Ev 103)

RazliËite sklonosti, razliËiti pogledi. — U svakom vidunaπeg ponaπanja spram bliænjih u æivotu potrebni su samo-svladavanje, obzirnost i suÊut. Mi se svi veoma razlikujemopo naravi, navikama, odgoju, tako da i razliËito gledamo nastvari oko sebe. Mi razliËito prosuujemo. Naπa poimanja otome πto je istina, nazori o tome kako voditi æivot, nisu usvakoj pojedinosti isti. Ne postoje ni dvije osobe na svijetuËija se æivotna iskustva podudaraju u svemu, u svakoj poje-dinosti. Kuπnje kojima je izloæen jedan, nisu one kojima jeizloæen drugi. Duænosti koje su za jednoga lake, za drugogasu vrlo teπke i sloæene. (Put u bolji æivot, 307)

Razlike u sklonostima u obitelji. — »esto u jednoj obiteljipostoje uoËljive razlike u sklonostima i karakteru jer je Bo-æja namjera da osobe razliËitih naravi budu udruæene. Kadje tako, svaki Ëlan obitelji treba kao svetinju poπtovati osjeÊajei pravo drugoga. Na taj Êe se naËin njegovati uzajamna obzirnost

616

615


i strpljenje; predrasude Êe biti ublaæene, a grubi elementi ka-raktera “dotjerani”. MoguÊe je, dakle, osigurati sklad u obiteljipa stapanje razliËitih naravi moæe posluæiti na korist svakompojedincu. (ST, 9. rujna 1886.; CG 205)

Roditelji prenose sklonosti. — I oËevi i majke snose jed-naku odgovornost. Oboje roditelja prenose svoje osobine, umnei fiziËke, svoje sklonosti i apetite, na svoju djecu. (Patrijarsi iproroci, 470)

Naslijeene sklonosti. — Bog oËekuje da mi budemo ljudikoji Êe se meusobno pomagati pokazujuÊi suosjeÊanje i ne-sebiËnu ljubav. Neki ljudi su naslijedili neobiËne naravi i sklo-nosti. S njima je teπko, ali jesmo li mi bez mane? Njih nesmijemo obeshrabriti i njihove zablude ne trebaju postati opÊevlasniπtvo. Kristu je æao onih koji grijeπe u sudu i pomaæeim. On je pretrpio smrt za svakog Ëovjeka i zato u svojemsrcu njeguje njeæno i duboko zanimanje za sve ljude. (9T 222,1909.)

Prelazak na ljubaznu narav. — “Bdij i moli” — to je uputakoje se u Bibliji Ëesto ponavlja. U æivotu onih koji poπtujutu uputu postojat Êe nevidljiva struja sreÊe koja Êe biti nablagoslov svima s kojima oni dolaze u dodir. Oni koji su mr-zovoljni i naprasite naravi, postat Êe ljubazni i blagi; oni kojisu oholi, postat Êe krotki i ponizni. (CT 293, 1913.)

Urednost i red poboljπavaju raspoloæenje. — Kada biizgradili navike urednosti i reda, mladi bi napredovali u zdra-vlju, raspoloæenju, pamÊenju i ljepoti naravi. (YI, 28. sijeËnja1897.; CG 112)

Sklonosti se mogu popraviti. — Bog u svojoj milostiotkriva ljudima njihove skrivene nedostatke. On bi ih æelionavesti da kritiËki ispitaju sloæene emocije i pobude vlastitogsrca i otkriju ono πto ne valja, da isprave svoje sklonosti ioplemene svoje ponaπanje. Bog æeli da se Njegovi sluge upoznajus tajnama vlastitog srca. ÆeleÊi im podariti istinsko poznava-nje njihovog stanja, On dopuπta da ih napadne oganj nevoljekoji Êe ih oËistiti. (RH, 10. travnja 1894.; ML 92)

617

577

Mrzovoljno raspoloæenje kvari uspjeh uËitelja. — Prijesvega, onaj komu je povjereno obrazovanje mladih treba seËuvati mrzovoljnog ili sumornog raspoloæenja jer Êe mu zbogtoga biti uskraÊeno razumijevanje uËenika, a bez suosjeÊa-nja on ne moæe oËekivati da im bude od koristi. Svoju stazuili stazu drugih mi ne smijemo zamraËivati sjenkom naπih osob-nih nevolja. Mi imamo Spasitelja kojem se moæemo uteÊi, Ëi-jem suosjeÊajnom uhu moæemo povjeriti sve svoje æalbe. Svesvoje brige i terete moæemo prepustiti Njemu, a onda namnaπ rad neÊe izgledati teæak niti naπe nevolje velike. (CT 233,1913.)

Udruæivanje vedrine i poπtenja. — Isusova vjera omekπavau naπoj naravi sve πto je tvrdo i grubo i glaËa sve πto je neravnoi oπtro. Ona Ëini da naπe rijeËi postanu blage i ponaπanjeprivlaËno. UËimo se od Krista kombinirati uzviπene osjeÊajeËistoÊe i poπtenja s vedrinom naravi. Ljubazan i uËtiv krπÊa-nin najsnaæniji je moguÊi dokaz u prilog krπÊanstvu. (GW 122,1915.)

NeodgovarajuÊa prehrana kvari raspoloæenje. — Svojeraspoloæenje i narav mnogi kvare jeduÊi neodgovarajuÊu hra-nu. Mi trebamo isto tako pozorno uËiti lekcije zdravstvenereforme kao kad se hoÊemo besprijekorno pripremiti za svojeπkolske obveze, jer nam navike koje usvajamo u tom smjerupomaæu da oblikujemo karakter za æivot u buduÊnosti. Zlou-porabom æeluca mi moæemo upropastiti svoje duhovno isku-stvo, duhovni æivot. (Lt 274, 1908.; CD 126)

Mesna hrana stvara nervozno raspoloæenje. — Bog nijeuskratio Hebrejima meso u pustinji zato da bi im pokazaosvoj autoritet, nego za njihovo dobro, kako bi mogli oËuvatitjelesnu i moralnu snagu. On je znao da uporaba æivotinjskehrane jaËa æivotinjske strasti i slabi um. On je znao da biudovoljavanje prohtjevu za mesnom hranom meu Hebreji-ma oslabilo moralne snage i unijelo nervozno raspoloæenje,koja bi od te goleme vojske ljudi naËinila mnoπtvo nepokor-nika i da bi ti ljudi izgubili visok osjeÊaj svojih moralnih ob-veza i odbili vodstvo mudrih Gospodnjih zakona. (ST, 6. sije-Ënja 1876.; Te 160)

618

Sklonosti


©eÊer i raspoloæenje. — ©eÊer nije dobar za æeludac. Onizaziva vrenje, πto zamagljuje mozak i donosi loπe raspoloæe-nje. (MS 93, 1901.; CD 327)

Ublaæavanje izopaËene naravi. — Napredovanje u krπ-Êanskom iskustvu obiljeæeno je progresivnom poniznoπÊu kaorezultatom sve veÊeg, progresivnog znanja. Svatko tko je uje-dinjen s Kristom, sklanjat Êe se od svakoga zla.

ReÊi Êu vam u strahu Boæjem da mi je pokazano kakoÊe mnogi od vas izgubiti vjeËni æivot zato πto svoje nade uNebo gradite na laænom temelju. Bog vas prepuπta vama sa-mima “da vas ponizi, iskuπa i dozna πto vam je u srcu” [vidiPonovljeni zakon 8,2]. Vi ste zanemarili Boæju rijeË. Vi prezi-rete i odbacujete svjedoËanstva jer kore vaπe omiljene grijehei remete vaπu samodopadnost.

Kada u srcu njegujemo Krista, u naπem se æivotu otkrivaNjegovo obliËje. Poniznost Êe zavladati tamo gdje je nekadavladala oholost. Pokornost, krotkost i strpljenje omekπat Êegrube obrise tjelesno izopaËene, nagle naravi. Ljubav premaIsusu oËitovat Êe se u ljubavi prema ljudima. Ona nije pro-mjenjiva i nestalna, veÊ smirena, duboka i snaæna.

KrπÊaninov æivot bit Êe liπen svakog pretvaranja, afekti-ranja, varanja i laæi. Taj æivot je ozbiljan, pravi, veliËanstven.Krist govori kroz svaku rijeË. On postaje vidljiv u svakom djelu,svakom postupku. Æivot zraËi svjetlom Spasitelja koji prebivaunutra. U opÊenju s Bogom i radosnom razmiπljanju o nebe-skim stvarima, duπa se priprema za Nebo i radi okupljajuÊidruge duπe u Kristov tor. Naπ Spasitelj moæe i voljan je uËinitiza nas viπe nego πto mi moæemo zatraæiti, pa Ëak i pomisliti.(5T 49,50, 1882.)

Bog moæe oblikovati narav. — Bez obzira na to kakvaje vaπa narav, Bog je moæe tako oblikovati da bude prijaznai po ugledu na Krista. Sa æivom vjerom vi se moæete odvojitiod svega πto nije u suglasnosti s Boæjim umom, dovodeÊi nataj naËin u svoj æivot Nebo ovdje na Zemlji. HoÊete li? AkohoÊete, pratit Êe vas sunce na svakom koraku. (MS 91, 1901.)

619

579

Blagoslivljanje bolesnih. — Ugodnu narav, divan karakterGospodin Êe uporabiti za odnoπenje blagoslova bolesnima. IstineBoæje rijeËi sadræe u sebi preobraæavajuÊu silu, silu posveÊe-nja. Ako ih primimo u srce i uËinimo sastavnim dijelom svo-jeg æivota, one Êe se pokazati kao miris æivota na æivot. Nekaoni koji su zaposleni u naπim ustanovama budu ljudi koji Êedopustiti da svjetlo istine zasja u njihovim svakidaπnjim rije-Ëima i postupcima. Jedino takve Krist moæe prihvatiti za svojesuradnike. (MS 69, 1909.; MM 173)

Sklad razliËitih naravi. — Sklad i jedinstvo meu lju-dima razliËitih sklonosti najsnaænije je svjedoËanstvo da je Bogposlao svojeg Sina na svijet da spasi greπnike. Naπa je prednostda svjedoËimo na taj naËin. Meutim, da bismo to uËinili,mi se moramo pokoriti Kristovoj vlasti. Svoj karakter moramooblikovati u skladu s Njegovim karakterom i svoju volju po-koriti Njegovoj volji. Tada Êemo raditi zajedno i ne pomiπlja-juÊi na meusobne sukobe. (8T 242,243, 1904.)

Narav proæeta zahvalnoπÊu i mirom. — Niπta od onogaπto je poæeljno, πto se njeguje i pazi, u Boæjim oËima nijevrijedno kao Ëisto srce, narav koja je proæeta zahvalnoπÊu imirom. (4T 559, 1881.)

Narav se ne mijenja prilikom uskrsnuÊa. — Æeliπ li bitisvet na Nebu, najprije moraπ biti svet na Zemlji. Osobine ka-raktera koje njegujeπ u æivotu neÊe se mijenjati smrÊu ili us-krsnuÊem. Iz groba Êeπ ustati s istom naravi koju si pokazi-vao u svojem domu i u druπtvu. (Lt 18b, 1891.; AH 16)

620

Sklonosti


68

DRU©TVENI ODNOSI

Odgojna grana koja se ne smije zanemariti. — Boæjinarod uglavnom slabo njeguje vrlinu krπÊanske druπtvenosti.Tu odgojnu granu ne smijemo zanemariti niti izgubiti iz vidau naπim πkolama. (6T 172, 1900.)

Talenti su druπtvene prednosti. — Oni koji su dobilitalenat pokazivanja njeænih osjeÊaja imaju odgovornost predBogom da ih pokaæu ne samo u dodiru sa svojim prijatelji-ma, veÊ u dodiru sa svima kojima je potrebna njihova po-moÊ. Upoznatost s druπtvenim pitanjima je talenat i morase upotrijebiti na blagoslov svima koji se nalaze u domaπajunaπeg utjecaja. (Isusove usporedbe, 239)

Nisu nikakvi neovisni atomi. — UËenike treba pouËitida oni nisu nikakvi neovisni atomi, nego je svatko od njihpojedinaËno konac koji se treba udruæiti s drugim koncimada bi tako nastala tkanina. Ova uputa nigdje se ne moæe us-pjeπnije primijeniti nego u πkolskim internatima. Na tim mje-stima uËenici/studenti svakodnevno su okruæeni prilikama kojeÊe, ako ih iskoriste, u velikoj mjeri doprinijeti razvijanju dru-πtvenih osobina u njihovom karakteru. O njima ovisi hoÊe lisvoje vrijeme i prilike uporabiti tako da izgrade karakter kojiÊe ih uËiniti sretnima i korisnima.

Oni koji se zatvaraju u sebe i ne dopuπtaju da u okviruprijateljskih druæenja budu uporabljeni na blagoslov drugi-ma, gube mnoge blagoslove. Naime, naπi umovi podvrgavajuse u meusobnim kontaktima finom dotjerivanju i opleme-njivanju; socijalnim opÊenjem sklapaju se poznanstva i prija-

622

621

581

teljstva Ëiji su rezultat jedinstvo srca i ozraËje ljubavi koje jeugodno u oËima Neba. (6T 172, 1900.)

Vaænost druπtvenih odnosa. — U dodir sa svijetom krπ-Êanstvo dolazi upravo preko druπtvenih odnosa. Od svakogmuπkarca ili æene koji su okusili Kristovu ljubav i primili usrce boæansko prosvjetljenje, Bog zahtijeva da bacaju svjetlona mraËnu stazu onih koji ne znaju za bolji put. ... Snagadruæenja, posveÊena Kristovim duhom, mora se iskoristiti zazadobivanje duπa za Spasitelja. (4T 555, 1881.)

Njegovati druπtvene oblike naravi. — Kad zanemaruje-mo predost meusobnog druæenja, jaËanja i hrabrenja u slu-æbi Bogu, mi gubimo. Istine Njegove rijeËi gube tada svojujasnoÊu i vaænost za nas. Naπa srca viπe nisu prosvijetljenaniti potaknuta njihovim posveÊujuÊim utjecajem, i mi duhov-no slabimo. U naπemu druæenju mi kao krπÊani mnogo gubi-mo zbog nedostatka meusobne naklonosti. Onaj tko se za-tvara sâm u sebe ne zauzima poloæaj koji mu je Bog odredio.Pravilno njegovanje druπtvenih oblika naπe naravi zbliæava nass drugima i pomaæe nam da se razvijemo i ojaËamo u sluæenjuBogu. (Put Kristu, 88)

Isus je bio vrlo druπtven. — Cjelokupni Spasiteljev æivotbio je obiljeæen nesebiËnim dobroËinstvima i ljepotom sveto-sti. On je naπ Uzor dobrote. VeÊ od poËetka Njegove sluæbeljudi su poËinjali jasnije razumijevati Boæji karakter. Isus jesvoj nauk primjenjivao u svojem æivotu. Pokazivao je dosljednostbez tvrdoglavosti, dobroËinstvo bez slabosti, njeænost i suosje-Êanje bez sentimentalnosti. Bio je vrlo druπtven, a ipak zadræaorezerviranost koja je obeshrabrivala svaku preveliku bliskost.Njegova umjerenost nikada nije vodila u vjersku zaslijeplje-nost ili namrgoenu strogost. On se nije prilagoivao svijetu,a ipak je pozorno pratio potrebe i najmanjih meu ljudima.(CT 262, 1913.)

Druπtvena ljubaznost i dostojanstvo ljudskih biÊa. —Kao cijenjeni gost, On je sjedio za stolom carinika, pokazujuÊisvojom ljubaznoπÊu i druπtvenoπÊu da cijeni ljudsko dosto-

623

Druπtveni odnosi


janstvo; a ljudi su Ëeznuli postati vrijedni Njegova povjerenja.Njegova je rijeË padala na njihova æedna srca u obliku bla-goslovljene, æivotvorne sile. U ljudima su se budile nove pobude,dok se onima koji su bili odbaËeni od ljudskog druπtva otva-rala staza novog æivota. (Put u bolji æivot, 11)

UËenici su uËili druge druπtvenim obvezama. — Kristje svoje uËenike uËio kako da se ponaπaju u druπtvu drugihljudi. PoduËavao ih je duænostima i pravilima pravog æivotau druπtvu, koja su u potpunosti odgovarala zakonima Boæjegkraljevstva. On je svoje uËenike primjerom uËio da im ne tre-baju nedostajati rijeËi kad se nalaze na nekom javnom okup-ljanju. Njegovo ponaπanje dok bi sjedio na gozbi, apsolutnose razlikovalo od onoga πto se dotad vidjelo i Ëulo na gozbama.Svaka rijeË koju je On izgovorio bila je miris æivota na æivot.Govorio je s izraæenom jasnoÊom i jednostavnoπÊu. NjegoverijeËi bile su kao zlatne jabuke u srebrnim posudama. (RH,2. listopada 1900.; ML 190)

Ne trebamo izbjegavati druæenje s ljudima koji nas okru-æuju. — Kristov primjer u povezivanju s interesima Ëovje-Ëanstva trebaju slijediti svi koji propovijedaju Njegovu RijeË isvi koji su primili evanelje Njegove milosti. Ne trebamo seodreÊi odræavanja druπtvenih veza. Ne trebamo se ograditi oddrugih. Da bismo dospjeli do svih druπtvenih slojeva, mora-mo ih pronaÊi tamo gdje se nalaze. Oni Êe nas rijetko svoje-voljno potraæiti. Srca ljudi nisu dirnuta boæanskom istinomsamo s propovjedaonice. Postoji jedno drugo polje rada; moædaje ono skromnije, ali je i ono vrlo plodno, a nalazi se u domuobiËnih, kao i u raskoπnim kuÊama velikih ljudi, za gostoprim-ljivim stolom i na skupovima za bezazleno druπtveno uæivanje.(Isusov æivot, 111)

Potreba za zajedniπtvom. — Nije mali gubitak koji trpeljudi kada izostaju s bogosluæja u Boæjem domu. Kao Boæjadjeca mi trebamo prisustvovati svim duhovnim okupljanjimana kojima Bog s pravom oËekuje prisutnost svojeg naroda itu objavljivati RijeË æivota. Svima je potrebno svjetlo i puninapomoÊi koju mogu dobiti da bi, kada od orua koja je Bog

624

583

izabrao Ëuju i u srce prime dragocjenu vijest s Neba, mogli isami primljeno svjetlo prenijeti drugima. (Lt 117, 1896.)

Odgoj oblikuje druπtveno tkivo. — Odgoj koji primajumladi oblikuje cijelo druπtveno tkivo. Svuda po svijetu vidimoda je druπtvo u neredu i da se osjeÊa potreba za temeljitompromjenom. Mnogo je onih koji izraæavaju miπljenje da Êe boljeodgojne metode, veÊa struËnost i suvremeniji pristup dovestistvari na pravo mjesto. Oni tvrde da vjeruju i dobivaju æivuproroËku rijeË, a ipak Boæjoj rijeËi daju sporedno mjesto uvelikom okviru odgojnog rada. Ono πto je trebalo biti na prvommjestu, podreeno je tvorevinama ljudskog uma. (6T 150, 1900.)

Druπtveni utjecaj doma.46 — ZadaÊa doma prostire se iizvan kruga njegovih Ëlanova. KrπÊanski dom treba postatiæivom poukom, koja Êe prikazati vrline i odlike pravih æivotnihnaËela. Takav prikaz bit Êe sila na dobro u ovome svijetu.Utjecaj pravog doma na ljudska srca i æivot je neπto znatnomoÊnije no ijedna odræana propovijed. Kada mladi izau iztakvog doma, onda su pouke koje su tu stekli usaene u nji-hova srca. Plemenita naËela æivota se unose u druge domove,tako da u zajednici djeluje ozraËje i utjecaj koji duhovno uzdiæe.(Put u bolji æivot, 217)

Vrlina druπtvenosti kao snaæan Ëimbenik. — KrπÊanskadobrota i druπtvenost snaæni su Ëimbenici u zadobivanja po-zornosti mladih. (CT 208, 17. rujna 1902.)

Nestabilna konstrukcija druπtvenog æivota. — UËenjeda su ljudi osloboeni posluπnosti Boæjim zahtjevima veÊ jeoslabilo snagu moralne obveze i svijetu otvorilo ustave pokva-renosti. Bezakonje, razuzdanost i neËasnost zapljuskuju naspoput plimnog vala. Sotona djeluje u obitelji. Njegov se barjakvije i nad takozvanim krπÊanskim domaÊinstvima. Ima zavi-sti, zloslutnosti, licemjerstva, otuenosti, svaa, sukoba, izdajesvetog povjerenja i popuπtanja strastima. Cijeli sustav vjerskih

46 Vidi poglavlje 20, “OzraËje doma”.

625

Druπtveni odnosi


naËela i uËenja, koji bi trebao tvoriti temelj i okosnicu dru-πtvenog æivota, Ëini se poput rasklimane gomile, gotove da sesruπi. (Velika borba, 503)

Boæje uredbe onemoguÊavaju elemente druπtvene ne-pravde. — Gospod je htio onemoguÊiti neumjerenu ljubav pre-ma bogatstvu i moÊi. Velika zla nastaju kad jedni neprestanonagomilavaju bogatstvo, a drugi osiromaπuju i propadaju. BezograniËavanja moÊ bogatih bi postala monopol, a siromaπnebi se, premda u svakom pogledu jednako dostojne u BoæjimoËima, smatralo podreenima u odnosu na svoju naprednijubraÊu i postupalo kao s takvima.

OsjeÊaj tlaËenja prouzroËit Êe strasti siromaπnijih klasa.Stvara se osjeÊaj oËaja i beznaa koji teæi demoralizaciji dru-πtva i otvara vrata svakoj vrsti zloËina. Svrha propisa πto ihje Bog uspostavio bila je da promiËe druπtvenu jednakost. Mjeresubotnje i obljetniËke godine u velikoj su mjeri ispravile onoπto se u meuvremenu izopaËilo u druπtvenom i politiËkomustroju nacije. (Patrijarsi i proroci, 448)

Druπtveni slojevi kao sredstvo testiranja i razvijanjakaraktera. — Boæji plan nije bio da siromaπtvo ikada nesta-ne sa zemlje. Druπtveni slojevi nikada se nisu trebali izjed-naËiti jer je nejednakost kao obiljeæje ljudskog roda jedno odsredstava kojima je Bog namjeravao iskuπavati i izgraivatiljudski karakter.

Mnogi su se s velikim oduπevljenjem zalagali da svi ljudidobiju podjednak udio u ovozemaljskim Boæjim blagoslovima,ali to nije bila Stvoriteljeva namjera. Krist je rekao da Êemosiromaπne uvijek imati meu sobom. I siromaπni i bogati ot-kupljeni su Njegovom krvlju. U veÊini sluËajeva meu onimakoji se predstavljaju kao Njegovi sljedbenici, oni prvi sluæeMu iskreno i bez dvoliËenja, dok se drugi neprekidno i svesnaænije veæu za svoja zemaljska blaga zaboravljajuÊi Krista.Brige ovog æivota i pohlepa za bogatstvima potamnjuju slavuvjeËnog svijeta. NajveÊa nesreÊa u povijesti ËovjeËanstva bilabi kad bi svi ljudi bili potpuno izjednaËeni u pogledu mate-rijalnih vrijednosti. (4T 551,552, 1881.)

626

585

Druπtvene klase Bog stavlja izvan zakona. — Kristovavjera uzdiæe onoga tko je prihvaÊa na viπi stupanj miπljenjai djelovanja, istodobno prikazujuÊi cjelokupni ljudski rod kaoravnopravne predmete Boæje ljubavi, otkupljene ærtvom NjegovogSina. Bogati i siromaπni, obrazovani i neuki zajedno se okup-ljaju kraj Isusovih nogu ne razmiπljajuÊi o klasama i prvens-tvu u svijetu. Mi zaboravljamo sve zemaljske razlike gleda-juÊi u Onoga koga su proboli naπi grijesi.

Samoodricanje, spuπtanje na razinu Ëovjeka i beskrajnosuosjeÊanje Onoga koji je na Nebu bio visoko uzviπen i pro-slavljen, izlaæe sramu ljudsku oholost, samouzdizanje i po-stojanje druπtvenih klasa. »ista, neokaljana vjera pokazujesvoja nebeska naËela ujedinjujuÊi sve koji su posveÊeni isti-nom. Svi oni okupljaju se kao duπe otkupljene Kristovom krvlju,podjednako ovisne o Onome koji ih je otkupio Bogu. (GW 330,1915.)

Lijek za druπtvena zla. — Ovoj mudroj brizi za duhovnepotrebe svojih podanika Joπafat je dugovao veliki dio svogavladarskog uspjeha. Posluπnost Boæjem zakonu donosi velikidobitak. Usklaivanje s boæanskim zahtjevima razvija snagukoja preobraæava æivot i unosi mir i dobru volju meu ljude.Kad bi nauËavanje Boæje RijeËi upravljalo æivotom svakog mu-πkarca i æene, kad bi um i srce bili obuzdani njegovom sna-gom, zlu koje se sada sreÊe u druπtvenom i politiËkom æivotune bi bilo mjesta. Iz svakoga doma πirio bi se utjecaj koji bijaËao duhovnu oπtroumnost ljudi i njihovu moralnu snagu,pa bi tako i narodi i pojedinci bili stavljeni u povoljniji polo-æaj. (Izraelskia proroci i kraljevi, 123)

Pravilno njegovanje druπtvenih odnosa donosi sreÊu.— Onima koji su æivjeli dalje od Svetiπta trebalo je viπe odmjesec dana svake godine da bi sudjelovali na godiπnjim blag-danima. Ovaj primjer predanja Bogu treba naglasiti vaænostbogosluæja i nuænosti pokoravanja naπih sebiËnih, svjetovnihinteresa duhovnim i vjeËnim interesima.

Mi gubimo kad zanemarujemo prednosti zajedniËkog dru-æenja da bismo se meusobno ojaËali i ohrabrili u sluæbi Bogu.Istine njegove RijeËi gube svoju æivost i vaænost u naπim umo-

627

Druπtveni odnosi


vima. Sveti utjecaj prestaje prosvjetljavati i poticati naπa srcai mi duhovno odumiremo. U naπem druæenju kao krπÊani mimnogo gubimo zbog nedostatka suosjeÊanja jednih prema dru-gima. Onaj koji se zatvara u sebe ne ispunjava duænost kojuje Bog odredio. Svi smo mi djeca naπeg Oca Ëija sreÊa ovisijedno o drugom. Na nas polaæu pravo i Bog i ljudi. Ispravnoodgajanje druπtvenih elemenata naπe naravi stvara naklonostmeu ljudima i donosi nam sreÊu u naπim naporima da bla-goslovimo druge. (Patrijarsi i proroci, 454)

Ne povodimo se za ljudskim mjerilima. — Ja stalnogovorim o potrebi svakog Ëovjeka da kao krπÊanin daje naj-bolje od sebe, da se poduËava u sagledavanju rasta, πirenjauma i plemenitosti karaktera koji su omoguÊeni svakome po-jedinaËno. U svemu πto radimo i Ëinimo mi trebamo oËuvatimeusobne odnose onako kako ih je Krist njegovao. Mi tre-bamo koristiti sve svoje duhovne sposobnosti za provedbu mu-drih planova u okviru ozbiljnog rada u Boæjem djelu. Boæjedarove trebamo koristiti za spaπavanje duπa. U svojim meu-sobnim odnosima ne smijemo se povoditi za ljudskim mjeri-lima, nego boæanskom ljubavlju, ljubavlju izraæenom u Boæjemdaru naπem svijetu. (CT 256, 1913.)

Izgraivanje druπtvenih kvaliteta za zadobivanje duπa.— Kvalitete druπtvenosti trebaju izgraivati posebno oni kojisu okusili Kristovu ljubav jer Êe na taj naËin moÊi zadobivatiduπe za Spasitelja. Oni ne smiju sakrivati Krista u svojimsrcima zatvarajuÊi Ga kao sebiËno prigrabljeno blago, dræeÊiGa kao neπto drago i voljeno da bi samo oni s Njime uæivali;isto tako, oni Kristovu ljubav ne smiju pokazivati samo premaonima koji ispunjavaju prohtjeve njihove maπte.

UËenike/studente treba uËiti da oponaπaju Krista u poka-zivanju ljubaznog zanimanja za bliænje, u druπtvenosti i pre-ma onima koji su u najveÊim potrebama, premda moæda neÊebiti njihovo izabrano druπtvo. Isus je u svim prilikama i nasvim mjestima pokazivao ljubazno zanimanje za ljude πireÊioko sebe svjetlo vedre poboænosti. UËenike/studente treba uËitida hode Njegovim stopama. Treba ih uËiti da pokazuju krπ-Êansko zanimanje, suosjeÊanje i ljubav prema svojim mladim

628

587

drugovima trudeÊi se da ih privuku k Isusu; u njihovim bisrcima Krist trebao biti kao izvor vode koja teËe u æivot vjeËni,okrepljujuÊi sve s kojima dolaze u dodir. (6T 172,173, 1900.)

Svi trebamo postati Isusovi svjedoci. MoÊ druπtvenosti,posveÊene Kristovom miloπÊu, mora se korisno upotrijebiti uzadobivanju ljudi za Spasitelja. Dopustimo svijetu da vidi kakonismo sebiËno obuzeti svojim osobnim interesima, veÊ kakoæelimo da i drugi dijele naπe blagoslove i prednosti. Neka videda nas naπa vjera ne Ëini nesuosjeÊajnima ili strogima. Svikoji ispovijedaju da su naπli Krista, neka sluæe kao πto je iOn sluæio — na dobrobit ljudima. (Isusov æivot, 112)

629

Druπtveni odnosi


69

ODBACIVANJE

UveliËavanje prividnih teπkoÊa. — Mnogi u velikoj mjeriuveliËavaju prividne teπkoÊe, a onda poËinju saæalijevati sa-mi sebe predajuÊi se maloduπnosti. Takvi se trebaju potpu-no promijeniti. Moraju se disciplinirati kako bi uloæili napori svladali sve djetinjaste osjeÊaje. Moraju zakljuËiti da æivotne treba provoditi u bavljenju sitnicama. ... Svatko od njihtreba u æivotu imati plan i cilj. “Bedra” uma trebaju biti “za-pregnuta”; misli nauËene da se dræe cilja kao kompas pola.Um treba biti upuÊen u pravom smjeru u skladu s dobropripremljenim planovima. Tada Êe svaki korak biti korak na-prijed. ... Uspjeh ili neuspjeh u ovom æivotu uvelike ovisi odiscipliniranju misli. (RH, 6. travnja 1886.)

Nema razloga za oËajavanje. — Nitko se ne treba prepu-stiti razoËaranju i oËaju. Sotona Êe ti, moæda, priÊi s okrut-nim rijeËima: “Tvoj je sluËaj beznadan. Za tebe nema spase-nja.” Ali za tebe je nada u Kristu. Bog ne traæi od nas dapobjeujemo svojom snagom. On nas poziva da Mu priemoblizu. Ma kakve bile poteπkoÊe u kojima djelujemo, koje pri-tiπÊu duπu i tijelo, On je spreman i Ëeka da nas oslobodi.(Put u bolji æivot, 155)

»uvajte se samosaæaljenja. — »uvajte se samosaæalje-nja. Nikada se ne prepuπtaj osjeÊaju da te tvoja okolina necijeni kako bi trebalo, da tvoji napori ne nailaze na podrπku,da je tvoja zadaÊa preteπka. Neka sjeÊanje na ono πto je Kristzbog nas pretrpio uguπi svaku pomisao na gunanje. S nama

631

630

589

se postupa bolje nego s Gospodinom Isusom. (Put u bolji æivot,302)

Samosaæaljenje izopaËuje karakter onih koji ga njeguju,a πiri i utjecaj koji kvari sreÊu drugih ljudi. (MS 27, 1902.;MM 177)

Sposobnost podnoπenja prijezira. — Osoba koja ljubiBoga uzdiæe se iznad magle sumnji; ona stjeËe jasno, πiroko,duboko i æivo iskustvo i postaje krotka, sliËna Kristu. Njezinaje duπa pokorena Bogu, sakrivena s Kristom u Bogu. Ona Êebiti sposobna podnijeti ispit omalovaæavanja, uvreda i prije-zira jer je i Spasitelj sve to proπao. Ona neÊe biti zlovoljnaili razoËarana kad je pritisnu teπkoÊe zato πto ni Isus nijepopustio niti se razoËarao. Svaki pravi krπÊanin bit Êe jak,ne u snazi i zaslugama svojih dobrih djela, nego u Kristovojpravednosti koja mu se uraËunava vjerom. Velika je stvar bitikrotak i smjeran u srcu, biti Ëist i neokaljan kao πto je bionebeski Knez dok je æivio meu ljudima. (RH, 3. prosinca 1889.;7BC 907)

Omalovaæavanje ne uzimati k srcu. — Samoljublje uni-πtava naπ mir. Sve dok je æivo naπe “ja”, mi smo neprekidnospremni Ëuvati ga od poniæenja i uvreda; ali kad smo mrtvi[svojem “ja”] i kad je naπ æivot sakriven s Kristom u Bogu,mi neÊemo uzimati k srcu omalovaæavanja i uvrede. Bit Êe-mo gluhi na vrijeanje i slijepi na ruganja i uvrede. (MB 16,1896.)

Maloduπnost je plod velike dokolice. — OsjeÊaj malo-duπnosti Ëesto je posljedica raspolaganja prevelikom koliËi-nom slobodnog vremena. Ruke i um trebaju biti zauzeti kori-snim radom, olakπavanjem tereta drugih ljudi. Oni koji suzaposleni na ovakav naËin, i sami Êe imati koristi. Besposle-nost daje vremena za beskrajno razmiπljanje o zamiπljenimæalostima pa se Ëesto dogaa da oni koji nemaju stvarnih te-πkoÊa i nevolja, uzimaju ih od sutraπnjice. (ST, 23. listopada1884.; CH 629)

632

Odbacivanje


Utjeha za odbaËenog djeËaka bez roditelja. — O kakoje ovaj svijet hladan i sebiËan! Tvoji roaci koji su te trebalivoljeti i biti ti prijatelji, bar zbog tvojih roditelja ako ne zbogtebe osobno, zatvorili su se u ljuπturu svoje sebiËnosti i nepokazuju posebno zanimanje za tebe. Ali Bog ti moæe biti bliæii draæi nego bilo tko od tvojih zemaljskih roaka. On Êe bititvoj prijatelj i nikada te neÊe ostaviti. On je otac onima kojisu bez oca. Njegovo prijateljstvo donijet Êe ti slatki mir i pomoÊida hrabro nosiπ svoj veliki gubitak.

Neka Bog postane tvoj otac pa nikada neÊeπ Ëeznuti zaprijateljem. Bit Êeπ izloæen nevoljama, ali budi Ëvrst i bori seda budeπ na Ëast onomu πto ispovijedaπ. Bit Êe ti potrebnamilost da ustrajeπ, ali se ne boj jer je na tebi Boæje saæaljivooko. Moli se puno i ozbiljno vjerujuÊi da Êe ti Bog pomoÊi.»uvaj se razdraæljivosti; Ëuvaj se duha buenja laænih nada.Strpljenje je vrlina koju trebaπ hraniti i izgraivati. Teæi tihojpoboænosti srca. Budi dosljedan krπÊanin. Dræi se ljubavi premaËistoÊi i poniznoj jednostavnosti; neka to bude utkano u tka-ninu tvojeg æivota. (2T 314, 1869.)

Nikada se ne osjeÊaj usamljen. — Ako Isusa izabereπza svojeg Prijatelja i vjeËnog Suputnika, nikada neÊeπ biti usa-mljen, nikada sâm. (Lt 4, 1885.)

Omalovaæavanje ubija duπu. — Duπa se ne ubija samozbog opiranja, nego i zbog nemarnosti. (Isusov æivot, 257)

Podnosite jedan drugoga. — Prema biblijskoj uputi, mimoramo podnositi jedan drugoga imajuÊi na umu vlastite ne-dostatke. “I jedne, svadljivce, karajte, druge spasavajte oti-majuÊi ih ognju.” (Juda 22) Svi ne mogu podnijeti istu krutustegu. Ne mogu se svima nametnuti tua shvaÊanja duænosti.RazliËitim temperamentima i razliËitim umovima valja pristupitina odgovarajuÊi naËin. Bog zna kako treba postupati s nama.Srce mi se stezalo dok sam gledala kako brat postupa s bra-tom i vidjela sklonost da jedan drugoga hvata za rijeËi, dadrugoga uËini zloËincem zbog jedne rijeËi. ...

Vrijeme je da svi prionu na posao ne zastajuÊi da bi od-mjeravali koliËinu nepravde koju je uËinio drugi, nego da svatko

633

591

istraæuje vlastito srce, da prizna svoje propuste i svoju braÊuprepusti Gospodinu. Svatko treba biti odgovoran samo za svojepropuste i nepravedne postupke. Dok netko vreba priliku daËupa korov iz vrta svoje braÊe, otrovni korov veÊ guπi njegovvrt. Svatko treba ulagati trud i napor u oËuvanje vlastite duπei nastojati da u svojem domu uvijek ima radostan, vedar istrpljiv duh pa Êe sve biti kako treba. (Lt 12, 1863.)

Ne misle svi na isti naËin. — Za rad s ljudskim umovimapotrebna je sluæba cijelog srca. Ne zaboravimo to. »esto po-æelimo kritizirati Ëovjeka na visokom i odgovornom poloæajuzato πto ne radi onako kako mi smatramo da bi trebao raditi.Meutim, onomu tko ima toliko odgovornosti nije potrebnakritika suradnika, veÊ njihova potpora, strpljenje i molitve.Njemu je potrebna stalna Kristova prisutnost jer nema uvijekprednost da se savjetuje s mudrim ljudima, neoptereÊenimpredrasudama.

U zbrci mnogih briga i poziva za pomoÊ, on moæe pogri-jeπiti. Meu desecima poziva koji stiæu za pomoÊ, moæda ÊeπsteÊi dojam da je tvoj sluËaj zanemaren. U takvim prilikamasjeti se teπkih tereta poloæenih na lea onoga za koga misliπda je iznevjerio svoju duænost. Imaj na umu da on moædaneÊe moÊi iziÊi u susret tvojem zahtjevu. Moæda bi udovolja-vanje tvojem zahtjevu Ëak bilo velika pogreπka. (Lt 169, 1904.)

Gospodin je uz svoje vjesnike. — Gospodin æeli da sesvaki ljudski um u Njegovoj sluæbi suzdræi od svih okrutnihoptuæbi i ograda. UpuÊeni smo da mudro pristupamo onimakoji nemaju mudrosti. Prepustimo Bogu osuivanje i ocjene.Krist nas poziva: “Doite k meni svi koji ste izmoreni i opte-reÊeni i ja Êu vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, uËitese od mene jer sam krotka i ponizna srca i naÊi Êete spokojduπama svojim.” (Matej 11,28.29)

Svatko tko sluπa ovaj poziv, uzet Êe na sebe Kristov jaram.Naπa je zadaÊa da u svim prilkama i na svim mjestima po-kaæemo Kristovu krotkost i poniznost. Tada Êe Gospodin statiuz svoje vjesnike i uËinit Êe da oni postanu Njegova usta, jeronaj tko govori u Boæje ime, nikada u ljudska usta neÊe stavljati

634

Odbacivanje


rijeËi koje ne bi izgovaralo VeliËanstvo Neba, raspravljajuÊi ses avlom. (Lt 38, 1894.)

Ne zadubljuj se u dokazane osjeÊaje (savjet jednomrukovoditelju). — Ne zadubljuj se u svoje veÊ dokazane osje-Êaje. Ostavi ih po strani. Kada stupiπ na tlo kritike i gruboggovora, ti Êeπ postajati sve grublji i sve skloniji kritiziranju.Zaustavi se prije nego πto poËneπ. Ne daj neprijatelju nije-dan pedalj teritorija. (Lt 169, 1902.)

593

70

KRITIZIRANJE

Posljedice kritiziranja. — Naπe tijelo izgraeno je od onogaπto jedemo i pijemo, dok naπe duhovno iskustvo ovisi o onomeËime se hrani i πto upija naπ um. Mnogi na duhovnom planuobolijevaju od loπe probave buduÊi da se neprekidno bave po-greπkama i nedostacima drugih ljudi.

Gospodin nas je pozvao: “Uostalom, braÊo, sve πto je Ëesti-to, πto je diËno, πto je pravedno, πto je nevino, πto je ljube-zno, πto je na dobru glasu, i sve πto je kreposno i hvale vri-jedno, to neka bude sadræaj vaπih misli!” (Filipljanima 4,8) Sdruge strane, oni koji su toliko zauzeti seciranjem tuih rije-Ëi i postupaka traæeÊi ono Ëemu bi mogli prigovoriti, ne videdobre i lijepe stvari. Oni ne jedu odgovarajuÊu hranu koja bivodila duhovnoj vitalnosti i zdravom rastu. (MS 4a, 1893.)

Meusobno poπtovanje i ljubav. — Ako se u svojim mi-slima ponajprije budemo bavili neljubaznim i nepravednimdjelima drugih, bit Êe nam nemoguÊe da ih volimo onako kakoje Krist ljubio nas; ali ako se naπe misli zadræavaju na Ëude-snoj ljubavi i milosru koje je Krist imao prema nama, po-kazat Êemo isti duh prema bliænjima. Trebamo se meusob-no voljeti i poπtivati unatoË oËitim pogreπkama i manama.Moramo se uËiti poniznosti, uËiti da se ne oslanjamo na sebe,imati njeæne strpljivosti prema pogreπkama drugih. Sve Êe toukloniti uskogrudnu sebiËnost i uËiniti nas velikoduπnima ipodaπnima. (Put Kristu, 105,106)

Nestvaran svijet. — Ti u svojem umu moæeπ stvoriti ne-stvaran svijet i naslikati idealnu crkvu u kojoj Sotonine ku-

636

635


πnje viπe ne navode na zlo; gdje savrπenstvo postoji samo utvojoj maπti. Mi imamo posla sa svijetom palim u grijeh, dokje crkva prikazana kao njiva na kojoj raste kukolj i pπenica.To dvoje treba rasti zajedno sve do æetve. Naπa zadaÊa nijeda Ëupamo korov prema ljudskom nahoenju da ne bismo,po Sotoninim nagovorima, iπËupali i pπenicu smatrajuÊi je ko-rovom. Mudrost koja je odozgo dobit Êe onaj tko je krotak iponizan u srcu; to je mudrost koja ga neÊe navoditi da ruπi,nego da izgrauje Boæji narod. (Lt 63, 1893.)

Obnavljati i lijeËiti. — Mi se moramo baviti nedostaci-ma drugih da bismo ih ispravljali i lijeËili, a ne osuivali.Bdijte i molite se, idite naprijed i prema gore poprimajuÊi usve veÊoj mjeri Isusov duh i jednako sijuÊi pokraj svake vo-de. (Lt 89, 1894.; HC 185)

Sotona potiËe kritiziranje. — Naπe “ja” uvijek Êe nepo-greπivo visoko cijeniti sebe. GubeÊi svoju prvu ljubav, ljudine dræe Boæje zapovijedi, a onda poËinju kritizirati jedni dru-ge. Taj duh Êe se stalno boriti za prevlast do svrπetka vre-mena. Sotona Êe ga nastojati hraniti ne bi li naveo braÊu dau svojem neznanju proædiru jedni druge. Ovim se Bog ne pro-slavlja, nego jako sramoti; na taj naËin mi æalostimo BoæjegaDuha.

Sotona likuje jer zna da Êe se, ako uspije navesti bratada motri na svojeg brata u crkvi i sluæbi, neki tako obes-hrabriti i razoËarati da Êe napustiti svoje duænosti. To nijeod Svetoga Duha; sila odozdo radi u odajama uma i u hramuduπe pa tamo gdje je mjesto Kristovim osobinama, ona po-stavlja svoje osobine. (GCB, 25. veljaËe 1895., str. 338.)

Rasipanje onog πto je Kristovo. — Mnogi koji tvrde dasabiru s Kristom, zapravo rasipaju ono πto je Njegovo. U to-mu je razlog πto je Crkva tako slaba. Mnogi se bez ustruËa-vanja upuπtaju u kritiziranje i optuæivanje. IzraæavajuÊi sumnju,ljubomoru i nezadovoljstvo, oni postaju Sotonina orua. ...

I tako lakoumnost, sebiËna popustljivost i bezbriæna rav-noduπnost takozvanih krπÊana odvraÊa mnoge duπe s puta

637

595

æivota. A kad se sretnu s posljedicama svojeg utjecaja na Boæjemsudu, mnogi od njih Êe se prestraπiti. (Isusove usporedbe, 230)

Oslanjanje na ljudsku ruku. — Gospodin zna da se, gle-damo li na Ëovjeka i uzdamo se u njega, oslanjamo na rukuod krvi i mesa. On oËekuje naπe povjerenje. Njegova moÊ nemaograniËenja. Sjetite se Gospodina Isusa, Njegovih zasluga iNjegove ljubavi, a ne pokuπavajte otkrivati tue nedostatke ine bavite se pogreπkama koje su drugi napravili. Dozovite kumu ono πto je vrijedno vaπeg priznanja i vaπe pohvale. Akoste brzi da primijetite zablude kod drugih, budite joπ bræi daprepoznate dobro i pohvalite ga. Kad biste kritizirali sebe, moædabiste naπli stvari koje nisu niπta manje sporne od onih kojevidite u drugima. Zbog toga neprestano radimo na tome daojaËamo jedni druge u najsvetijoj nam vjeri. (MS 151, 1898.)

Pokuπaj da napadom zaπtitimo sebe. — Neka nitko nepokuπava prikriti vlastite grijehe otkrivanjem tuih pogreπa-ka. Bog nam nije dao da to radimo. Mi moramo pustiti drugeda sami ponize svoja srca kako bi mogli doÊi k svjetlu Boæjespoznaje. (MS 56, 1904.)

Troπenje æivËane snage na ono πto je izvana. — Onikoji kritiziraju i osuuju jedni druge, krπe Boæje zapovijedi ivrijeaju Boga. Oni ne ljube ni Boga niti svoje bliænje. BraÊoi sestre, oËistimo smeÊe kritiziranja, sumnjiËenja i prituæbi ine troπimo snagu svojih æivaca na ono πto je izvana. Neki sutako osjetljivi da se s njima ne moæe argumentirano razgovarati.Budite vrlo osjetljivi u pogledu vrπenja Boæjeg zakona kao ipitanja dræite li ili krπite Zakon. Upravo na to Bog æeli dabudemo osjetljivi. (GCB, 1. travnja 1903.; 7BC 937)

Savjet osobi koja je pobrkala oholost i osjetljivost. —Ti si se spreman braniti tvrdnjom da si vrlo osjetljiv, da sutvoji osjeÊaji vrlo duboki i da jako patiπ. Vidjela sam da tesve to neÊe opravdati u Boæjim oËima. Ti brkaπ ponos i osjet-ljivost. Ovdje je na prvome mjestu vlastito “ja”. Kad se vlastito“ja” razapne, umrijet Êe ta osjetljivost ili ponos, a do togtrenutka ti nisi krπÊanin.

638

Kritiziranje


Biti krπÊanin znaËi biti sliËan Kristu, znaËi imati poniz-nosti i krotkog i tihog duha koji Êe podnositi protivljenje bezgnjeva i gubljenja razuma. Kad bi se varljivi pokrivaË koji jenad tobom razderao tako da sebe moæeπ vidjeti onako kakote Bog vidi, tada se viπe ne bi pokuπavao opravdati, nego bipotpuno slomljen pao na Krista, jedinog koji moæe uklonitinedostatke tvojeg karaktera i tako te sjediniti sa sobom. (2T573, 1870.)

Iskreno samoispitivanje. — Kada bi svi koji se pred-stavljaju krπÊanima uporabili svoje sposobnosti istraæivanjada utvrde koje nedostatke i mane trebaju ispraviti u sebi sa-mima umjesto da govore o nedostacima drugih, danas bi ucrkvi stanje bilo zdravije.

Neki bi htjeli biti poπteni kada to niπta ne koπta; ali kadase viπe isplati trenutaËno traæena strategija, poπtenje se zabo-ravlja. Poπtenje i lukavstvo ne moæe raditi na jednom poslu,u istom umu. Nakon nekog vremena bit Êe izbaËene “strategije”pa Êe u potpunosti zavladati istina i poπtenje, ili Êe, ako sei dalje bude njegovalo lukavstvo, poπtenje biti zaboravljeno.To dvoje nikada nije u suglasnosti jer nema niπta zajedniËko.Jedan je Baalov prorok, a drugi pravi Boæji prorok.

Kada Gospodin sakupi svoje bisere, on Êe sa zadovolj-stvom gledati na istinite, iskrene i poπtene. Aneli imaju zadaÊuda za takve naËine krune. Na tim zvijezdama ukraπenim kru-nama na veliËanstven naËin odraæavat Êe se svjetlo koje zra-Ëi s Boæjeg prijestolja. (5T 96, 1882.)

Korijen gorËine. — Dok vi tako rado mislite i govoritezlo jedni o drugima dopuπtajuÊi da korijen gorËine nikne irazvija se, vaπ utjecaj udaljava od Krista i otvrdnjava srcaËineÊi ih odbojnima prema tihom i mirnom duhu jedinstva imira. Odstranite od sebe sve to bez jednog jedinog trenutkaodgaanja. “Ljubite jedni druge”, kaæe Krist, “kao πto sam javas ljubio”. (Ivan 15,12) (Lt 33, 1890.)

Vjera uzima Boga za rijeË. — Zapamti da vjera uzimaBoga za rijeË. Boæji Sin priprema mjesto za tebe u nebeskimstanovima. Pozivam te da Mu za to uputiπ izraze svoje zahval-

639

597

nosti. Odupri se osjeÊaju da zbog toga πto se ne osjeÊaπ uvijekdivno, nisi Njegovo dijete. Prihvati se ponizno i s revnoπÊuposla koji On od tebe oËekuje. Iskoristi svaku priliku da radiπposao koji Êe te uËiniti oliËenjem blagoslova za one koji teokruæuju. OdluËno daj svoj doprinos da mjesto na kojem senalaziπ bude mjesto koje Êe Bog moÊi pohvaliti i blagosloviti.(Lt 246, 1908.)

Sigurnost greπnika u Boæje prihvaÊanje. — Zahvalju-juÊi Kristovoj dobroti i milosti, greπnik treba biti vraÊen uokrilje boæanske milosti. Bog u Kristu iz dana u dan pozivaljude da se pomire s Bogom. On ispruæenih ruku rado primai upuÊuje dobrodoπlicu ne samo greπniku, nego i izgubljenimsinovima. Njegova ljubav u umiranju za greπnika, pokazanana Golgoti, jamstvo je prihvaÊanja, mira i ljubavi. NauËavajteovo najjednostavnije πto moæete kako bi grijehom pomraËenaduπa mogla vidjeti svjetlo koje dopire s golgotskog kriæa. (Lt15a, 1890.; 1SUM 178,179)

Ja Êu vam dati odmor. — Gospodin mi je dao porukuza tebe, ali ne samo za tebe, nego i za druge vjerne duπekoje muËi sumnja i strah u pogledu prihvaÊanja od straneGospodina Isusa Krista. Njegova poruka tebi glasi: “Ne bojse, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj!”(Izaija 43,1). Ti æeliπ biti Bogu ugodna, a to moæeπ postativjerujuÊi u Njegova obeÊanja. On te æeli povesti u luku milo-sti govoreÊi ti: “Prestanite i znajte da sam ja Bog.” (Psalam46,10) Æivjela si u nemiru, a Isus ti poruËuje: “Doi k meni... i ja Êu te odmoriti.” (Matej 11,28) Kristova radost u duπipo vrijednosti nadmaπuje sve. “Tada su zadovoljni i sretni”jer imaju prednost poËivati u rukama vjeËne ljubavi. (Lt 2,1913.; TM 516)

640

Kritiziranje


71

SRE∆A

Skladno djelovanje svih sposobnosti. — Skladno, zdravodjelovanje svih sposobnosti tijela i uma odraæava se u sreÊi;πto su te sposobnosti uzviπenije i profinjenije, to je sreÊa Ëistijai slobodnija od primjesa. (RH, 29. srpnja 1884.)

Odnos sreÊe i zdravlja. — Zdravlje je u tako uskoj vezis naπom sreÊom da ovo drugo ne moæemo imati bez prvog.Da bismo mogli proslavljati Boga u “tijelima svojim”, potrebnonam je praktiËno poznavanje znanosti o ljudskom æivotu. Prematome, od najveÊeg je znaËenja da meu onim πto se uËi udjetinjstvu prvo mjesto zauzme znanost o prirodnim proce-sima i zbivanjima u organizmu, ili fiziologija. Kako je malibroj ljudi koji makar neπto znaju o ustroju i djelovanju vla-stitog tijela i prirodnim zakonima! Mnogi besciljno lutaju bezznanja, kao brod na moru bez kompasa ili sidra; πto je joπgore, njih ne zanima kako da svoje tijelo odræe u zdravlju isprijeËe bolesti. (HR, 8/1866.; CH 38)

Zakon akcije i reakcije. — Naπa sreÊa bit Êe u razmjer-nom odnosu s naπim nesebiËnim djelima pokrenutim boæan-skom ljubavlju, jer je u planu spasenja Bog postavio zakonakcije i reakcije. (ST, 25. studenoga 1886.; WM 302)

»injenje dobra potiËe æivce. — Svaka zraka svjetla kojuuputimo drugim ljudima odrazit Êe se na naπe srce. Svakaljubazna i suosjeÊajna rijeË upuÊena tuænome, svako djelo uËi-njeno s namjerom da olakπa patnju potiπtenog i svaki darkojim se zadovoljavaju potrebe naπih bliænjih, dan ili uporabljen

641

642

599

s okom okrenutim Boæjoj slavi, odrazit Êe se kao blagoslovdavatelju. Oni koji ovako rade, pokazuju posluπnost zakonuNeba i primit Êe znakove Boæjeg odobravanja. Zadovoljstvo zbogËinjenja dobra drugima unosi æar u osjeÊaje koji prodire krozæivce, oæivljava cirkulaciju krvi i potiËe napredovanje umnogi tjelesnog zdravlja. (4T 56, 1876.)

Svatko je kovaË svoje sreÊe. — Æivot u Kristu je æivotmira. Uznemirenost, nezadovoljstvo i nemir otkrivaju da Spa-sitelj tu nije prisutan. Ako je Isus pozvan u naπ æivot, taj Êeæivot biti ispunjen dobrim i plemenitim djelima za UËitelja.Zaboravit Êete sluæenje sebi i æivjet Êete sve bliæe i bliæe dragomSpasitelju; vaπ karakter postat Êe sliËan Kristovom pa Êe svioko vas primijetiti da ste bili s Isusom i da ste uËili od Njega.

Svatko u sebi ima izvor vlastite sreÊe ili nesreÊe. Ako hoÊe,on Êe se uzdiÊi iznad niskih, sentimentalnih osjeÊaja koji susadræaj æivota mnogih ljudi; meutim, dokle god je pun sebe,Gospodin mu ne moæe pomoÊi. Sotona Êe mu predoËavati am-biciozne planove koji Êe zasljepljivati njegova osjetila; ipak,mi pred sobom uvijek moramo imati cilj, “nagradu viπeg po-ziva Boæjeg u Kristu Isusu”. Unesi u sadræaj ovog æivota πtoje moguÊe viπe dobrih djela. “Umnici Êe blistati kao sjajni nebe-ski svod, i koji su mnoge uËili pravednosti, kao zvijezdenavijeke, u svu vjeËnost.” (Daniel 12,3) — (5T 487,488, 1889.)

Najsnaænija Ëovjekova pokretaËka snaga. — Biblija prednaπe oËi donosi neistraæiva bogatstva i besmrtna blaga Neba.Najsnaænija Ëovjekova pokretaËka snaga nagoni ga da teæi vla-stitoj sreÊi. Biblija govori o toj æelji i pokazuje nam da Êe secijelo Nebo udruæiti s Ëovjekom u njegovom nastojanju da do-stigne istinsku sreÊu. Ona otkriva uvjete pod kojima ljudi mogudobiti Kristov mir. Ona opisuje dom vjeËne sreÊe i sunca, ukojem se neÊe znati ni za suze ni za nevolje. (Lt 28, 1888.;ML 160)

KrπÊanin uæiva u istinskoj sreÊi. — Ako postoji netkotko bi trebao biti trajno zahvalan, to je Kristov sljedbenik.Ako postoji netko tko uæiva u istinskoj sreÊi veÊ u ovom æivotu,onda je to vjerni krπÊanin. (Lt 18, 1859.; HC 201)

643

SreÊa


Mi trebamo biti najsretniji ljudi na licu zemlje, a ne ispri-Ëavati se svijetu zato πto smo krπÊani. (MS 17, 1893.)

Prijatelj koji nikada ne iznevjerava. — To je Isus, æivotsvake milosti, æivotna sila svakog obeÊanja, æivotna snaga sva-kog obreda, æivotna snaga svakog blagoslova. Isus je bit, sræ,slava i miomiris, On je sâm æivot. “Tko ide za mnom, neÊehoditi u tami, nego Êe imati svjetlost æivota.” (Ivan 8,12) Jertaj kraljevski put, pripravljen da njime idu otkupljeni, nijetama koja obeshrabruje. Naπe hodoËaπÊe, naπe krπÊanskoiskustvo doista bi bilo osamljeniËko i bolno kad ne bi biloIsusa. “NeÊu vas”, On kaæe, “ostaviti kao siroËad; doÊi Êu kvama (Ivan 14,18). Zato sakupimo sva zapisana obeÊanja. Po-navljajmo ih danju i duboko o njima razmiπljajmo noÊu i bu-dimo sretni. (Lt 7, 1892.; 2SM 244)

SreÊa nije samovoljna. — Isus æeli da budeπ sretan, alisretan ne moæeπ biti ako radiπ onako kako tebi odgovara iako se povodiπ za sugestijama vlastitog srca. ... Naπi hirovi,naπe æelje u potpunosti su ljudske; ne smijemo im popuπta-ti. Vlastito “ja” mora se razapeti, ne s vremena na vrijeme,nego svakodnevno tako da se tjelesno, umno i duhovno po-kori Boæjoj volji. Boæja slava i savrπenstvo krπÊanskog karak-tera treba biti cilj, svrha naπeg æivota. Kristovi sljedbenicitrebaju slijediti Krista u sklonostima. ... SliËan Kristu, to trebabiti naπa lozinka; ne biti sliËan tati ili mami, nego sliËan IsusuKristu — sakriven u Kristu, odjeven u Kristovu pravednost,proæet Kristovim Duhom. (Lt 25, 1882.; HC 29)

SebiËna sreÊa je neuravnoteæena. — SreÊa koja se traæiiz sebiËnih pobuda i izvan puta duænosti nesigurna je, nepo-stojana i prolazna; ona nestaje, ostavljajuÊi u duπi osjeÊaj sa-moÊe i tuge. A sluæba Bogu donosi radost i zadovoljstvo jerkrπÊanin nije ostavljen da putuje nesigurnim putovima, nijeprepuπten beskorisnim æalostima i razoËaranjima. Ako nemamouæitaka u ovom æivotu, ipak moæemo biti radosni oËekujuÊiæivot u buduÊnosti. (Put Kristu, 109)

644

601

Srce u miru s Bogom. — U temelju propasti mnogihdomova nalazi se silna æelja za razmetanjem, samoisticanjem.Muπkarci i æene snuju i planiraju kako da dou do novcakako bi izgledali bogatiji od svojih susjeda. Meutim, Ëak iako uspiju u toj svojoj nerazumnoj borbi, tu nema istinskesreÊe. Istinska sreÊa niËe iz srca koje je u miru s Bogom.(MS 99, 1902.; 7BC 941,942)

Ljubav donosi sreÊu. — Novac je moÊ iz svjetovnog kutapromatranja, ali iz krπÊanskog kuta ta sila je ljubav. Tim na-Ëelom obuhvaÊene su umna i duhovna snaga. »ista ljubavposebno je djelotvorna za dobra djela; jedino ona moæe Ëinitidobro. Ona spreËava razdor i nevolju, a donosi najistinskijusreÊu. Bogatstvo Ëesto vodi u pokvarenost i propast; sila imamoÊ da povrijedi, dok su istina i dobrota svojstva Ëiste lju-bavi. (4T 138, 1876.)

Zlatno pravilo donosi sreÊu. — “Sve, dakle, πto æeliteda ljudi vama Ëine, Ëinite i vi njima.” (Matej 7,12) Spasiteljje ljude nauËavao ovom naËelu da bi ËovjeËanstvu donio sre-Êu, a ne nesreÊu, jer sreÊa ne moæe doÊi ni na kakav druginaËin. Bog od muπkaraca i æena oËekuje da æive uzviπenijimæivotom. On im pruæa blagoslov æivota ne samo da bi im omo-guÊio da steknu bogatstvo, nego i zato da bi ojaËali i pobolj-πali svoje plemenitije sposobnosti radeÊi posao koji je On po-vjerio Ëovjeku — traæenje i zadovoljavanje potreba bliænjih.»ovjek ne smije raditi za svoj sebiËni probitak, nego za pro-bitak svih ljudi kojima je okruæen; on svojim utjecajem i lju-baznim djelima treba biti na blagoslov drugima. Ovu Boæjunamjeru Krist je primjerom pokazao u svojem æivotu. (MS 132,1902.; ML 165)

SreÊa je u radu. — Bez obzira na kakvom se mjestu na-lazimo ili koliko su ograniËene naπe sposobnosti, mi imamozadaÊu koju trebamo obaviti za UËitelja. Naπe vrline razvijajuse i sazrijevaju uporabom. Kada Boæja istina gori u duπi, mine moæemo biti besposleni. SreÊa koju Êemo doæivjeti radeÊi,veÊ u ovom æivotu Êe nadoknaditi svaki naπ trud. O ovompredmetu s razumijevanjem mogu govoriti samo oni koji su

645

SreÊa


doæivjeli sreÊu koja nastaje u samozatajnom radu u Kristo-voj sluæbi. To je istinska radost koja je tako Ëista, tako dubokada je jezik ne moæe izraziti. (Lt 9, 1873.; HC 186)

Naπa sreÊa je sreÊa drugih ljudi. — Krist Ëini da NjegovaCrkva postane divni Boæji hram. “Gdje su dvojica ili trojicasabrana u moje ime, tu sam i ja meu njima.” (Matej 18,20)Njegova Crkva je predvorje svetog æivota, puna razliËitih da-rova i ima silu Svetoga Duha. Nebo je svakom vjerniku Crkvena Zemlji namijenilo odgovarajuÊe duænosti, a svaki od njihtreba svoju sreÊu naÊi u sreÊi onih kojima pomaæe i kojimasluæi na blagoslov. (ST 1. oæujka 1910.; HC 164)

Koristi cijelom tijelu. — Ako je slobodan i sretan, sasvijeπÊu da Ëini ono πto je dobro i s osjeÊajem zadovoljstvazbog donoπenja sreÊe drugim ljudima, naπ um stvara vedrinukoja Êe se odraziti na cijeli organizam potiËuÊi slobodniju cir-kulaciju krvi i poveÊanje tonusa cijelog tijela. Blagoslov odBoga je sila izljeËenja pa Êe oni koji u obilnoj mjeri Ëine do-bro drugima, osjetiti na sebi zadivljujuÊi blagoslov u srcu iu æivotu. (CTBH 3, 1890.; ML 150)

Oni koji slijede stazu mudrosti i svetosti, neÊe se uzne-mirivati ni kajati zbog pogreπno utroπenih sati niti Êe ih mu-Ëiti potiπtenost i strah u umu, kao πto neki doæivljavaju, akose ne predaju praznim, bezvrijednim zabavama. (HR, 3/1982.;ML 150)

SreÊa nadohvat ruke. — Svijet je pun nezadovoljnih ljudikoji previaju sreÊu i blagoslove koji su im nadohvat ruke istalno traæe sreÊu i zadovoljstvo koje ne osjeÊaju. Oni su ne-prestano u stanju napetosti zbog nekog oËekivanog ali uda-ljenog dobra, veÊeg od onoga koje imaju i uvijek su u stanjurazoËaranja. Previanjem blagoslova koji su im pred nogama,oni njeguju nevjeru i nezahvalnost. Oni ne æele obiËne, svaki-daπnje blagoslove, kao πto Izraelci nisu æeljeli manu. (2T 640,1871.)

646

603

Zabave uzbuuju, ali odvode u depresiju. — Zabave uz-buuju um, a sigurna posljedica je depresija. Koristan rad itjelesne aktivnosti imat Êe zdraviji uËinak na um i jaËat ÊemiπiÊe, poboljπati cirkulaciju i pokazat Êe se kao moÊno oru-e u vraÊanju zdravlja. (HR, 3/1872.; ML 150)

Pogreπan naËin traæenja sreÊe (savjet jednom mladi-Êu). — Prije godinu dana mi smo se angaæirali za tvoje do-bro. Tada su mi bile pokazane opasnosti kojima si izloæenpa smo te æeljeli spasiti, ali vidimo da nisi imao snage provestiodluke koje si donio. Uznemirena sam zbog tog problema. ...Kad sam u lipnju bila u Battle Creeku, ponovno mi je bilopokazano da ti uopÊe ne napredujeπ i da je razlog tome πtoza sobom nisi ostavljao Ëist trag. Ti ne nalaziπ radost u po-boænosti. Udaljio si se od Boga i pravde. Traæio si sreÊu napogreπan naËin, u zabranjenim zadovoljstvima, a sada nemaπmoralne hrabrosti priznati i ostaviti svoje grijehe kako bi do-bio milost. (2T 291, 1869.)

»ista savjest i Boæje odobravanje nasuprot tjelesnimstrastima i tjelesnom srcu. — Kakvo dobro bi nam On us-kratio? On bi nam uskratio prednost da se predajemo tjeles-nim strastima tjelesnog srca. Mi se ne moæemo naljutiti kadgod nam odgovara i pritom zadræati Ëistu savjest i Boæje odo-bravanje. Meutim, nismo li se spremni toga odreÊi? Zar Êenas popuπtanje pokvarenim strastima uËiniti imalo sretniji-ma? Upravo zato πto neÊe, postavljena su nam u tom pogleduograniËenja.

Ako se ljutimo i njegujemo izopaËenu narav, to neÊe do-prinositi naπoj radosti. Naπoj sreÊi ne sluæi ako se povodimoza tjelesnim srcem. HoÊemo li postati bolji ako mu popuπta-mo? Ne, ono Êe baciti sjenku na naπe obitelji, pokrov prekonaπe sreÊe. Ako popuπtamo svojim tjelesnim prohtjevima, toÊe samo nanijeti πtetu naπoj konstituciji i raskomadati su-stav. Bog zbog toga æeli da obuzdamo svoje prohtjeve, daovladamo svojim strastima i da u svojoj vlasti dræimo Ëovjekakao cjelinu. On je, naime, obeÊao da Êe nam dati snagu akose ukljuËimo u to djelo. (2T 590,591, 1871.)

647

SreÊa


PromiËimo zdravlje i dug æivot. — Odvaænost, nada,vjera, suÊut i ljubav donose zdravlje i produæuju æivot. Zado-voljno srce i veseo duh su zdravlje tijelu i snaga duπi. “Veseloje srce izvrstan lijek.” (Izreke 17,22) (Put u bolji æivot, 149)

Osoba Ëiji je um smiren i zadovoljan u Bogu, nalazi sena putu zdravlja. (RH, 11. oæujka 1880.; ML 150)

Rezultat posluπnosti fiziËkim zakonima. — Zdravlje, æivoti sreÊa rezultat su posluπnosti fiziËkim zakonima koji uprav-ljaju naπim tijelom. Ako je naπa volja i ponaπanje u skladu sBoæjom voljom i ponaπanjem; ako Ëinimo ono πto je ugodnonaπem Stvoritelju, On Êe taj ljudski organizam odræavati udobrom stanju i obnoviti naπu moralnu, umnu i tjelesnu snagukako bi mogao djelovati preko nas, sebi na slavu. Njegovaobnoviteljska sila neprestano se oËituje u naπim tijelima. Akosuraujemo s Njime u tom djelu, siguran rezultat bit Êe zdravljei sreÊa, mir i sposobnost da korisno posluæimo tamo gdje jepotrebno. (MS 151, 1901.; 1BC 1118)

IzljeËenje za teπke bolesnike. — Teπki bolesnici trebajuneπto raditi, umjesto da svoj um okupiraju nekom jednostavnomigrom koja ih poniæava u njihovim vlastitim oËima i navodiih da misle kako je njihov æivot beskoristan. Neka snaga voljebude budna jer je probuena i pravilno usmjerena volja snaænosredstvo za smirivanje æivaca. Teπki bolesnici neusporedivosu sretniji ako su neËim zaposleni pa i njihov oporavak teËemnogo lakπe. (1T 557, 1867.)

Æivot na selu i sreÊa (savjet jednoj majci). — ToËno,ti ne bi bila potpuno osloboena neudobnosti i teπkih brigaseoskog æivota, ali bi zato tamo izbjegla mnoga zla i zatvorilavrata poplavi kuπnji koje prijete da potpuno svladaju mislitvoje djece. Njima je potreban rad i raznovrsnost. Monotonostnjihovog doma Ëini da se osjeÊaju nelagodno, da budu uzne-mirena pa su postala ærtve mijeπanja sa zlim djeËacima u gradudobivajuÊi na taj naËin uliËni odgoj. ...

Za njih bi bilo vrlo korisno kad biste æivjeli na selu; aktivanæivot izvan kuÊe razvio bi zdravlje uma i tijela. Ona bi trebala649

648

605

imati vrt koji bi obraivala, gdje bi naπla razonodu i kori-stan posao. Voenje brige o biljkama i cvijeÊu vodi unapre-ivanju ukusa i prosuivanja, dok poznanstvo sa svijetom Bo-æjih korisnih i divnih stvorenja vrπi oplemenjujuÊi utjecaj naum i upuÊuje na Stvoritelja i Gospodara svega. (4T 136, 1876.)

Traæenje “naπih prava”. — Oni koje volimo moæda Êegovoriti nekontrolirano, πto nas moæe duboko povrijediti. Tonije bila njihova namjera, ali Sotona u naπem umu uveliËavanjihove rijeËi i postupke i na taj naËin puπta strelicu iz svojegluka da nas probode. Mi se suprotstavljamo onome za kogamislimo da nas je povrijedio pa tako dajemo krila Sotoninimkuπnjama.

Umjesto da se molimo Bogu za snagu za odupiranje So-toni, mi dopuπtamo da se naπa sreÊa pomuti pokuπavajuÊibraniti neπto πto nazivamo “svojim pravima”. Mi na taj naËindajemo Sotoni dvostruku prednost. Dajemo oduπka svojimojaenim osjeÊajima pa nas Sotona koristi kao svoja oruakojima ranjava i baca u oËaj one koji nas nisu imali namjerupovrijediti.

Æeni muæevljevi zahtjevi katkad mogu izgledati nerazum-ni. Kad bi o tom predmetu ponovno razmislila smireno i nese-biËno, u najpovoljnijem moguÊem svjetlu za njega, ona bi uvi-djela da bi pokoravanjem svojeg stava muæevljevom sudu —Ëak i ako se to sukobljava s njezinim osjeÊajima — oboje spasilaod nesreÊe i donijela oboma veliku pobjedu nad Sotoninimkuπnjama. (1T 308,309, 1862.)

Bog uklanja prepreke sreÊi. — Bog æeli da budemo istinskisretni. Ako tome bilo πto stoji na putu, On se zauzima da seto ukloni. On Êe ruπiti naπe namjere i obeshrabrivati naπaoËekivanja provodeÊi nas kroz razoËaranja i nevolje, da bi namotkrio nas same, onakve kakvi jesmo. ... Grijeh je uzrok svihnaπih muka. Ako æelimo istinski mir i sreÊu uma, grijeh mo-ra biti uklonjen. (Lt 29, 1879.; HC 81)

Neki ne bi bili sretni na Nebu. — Kad bi oni koji suæivot proveli u pobuni protiv Boga iznenada bili preseljeni naNebo i vidjeli uzviπeno, sveto stanje savrπenstva koje tamo

650

SreÊa


uvijek vlada — svaku duπu ispunjenu ljubavlju, svako liceπto zraËi radoπÊu, zanosnu glazbu πto se melodiËnim zvuci-ma uzdiæe u Ëast Bogu i Janjetu, i beskonaËne rijeke svjet-losti πto se s lica Onoga koji sjedi na prijestolju izlijevaju naotkupljene — bi li se oni Ëija su srca prepuna mrænje premaBogu, prema istini i svetosti, mogli druæiti s nebeskim mno-πtvom i prikljuËiti se njihovim pjesmama hvale? Bi li moglipodnijeti Boæju i Janjetovu slavu? Ne, ne! Imali su na raspo-laganju godine milosti da oblikuju karakter za Nebo, ali ni-kada nisu uvjeæbavali um da voli ËistoÊu; nikada nisu uËilinebeski jezik — a sad je prekasno.

Æivot pobune protiv Boga onesposobio ih je za Nebo. Nje-gova ËistoÊa, svetost i mir bili bi za njih samo muËenje, aBoæja slava oganj koji proædire. Jedina bi im æelja bila dapobjegnu s tog svetog mjesta. Dobrodoπlicom bi doËekali uni-πtenje kako bi se mogli sakriti pred licem Onoga koji je umroda ih spasi. Sudbina grjeπnika zapeËaÊena je njihovim vla-stitim izborom. Oni su se svojevoljno iskljuËili s Neba te Bogostaje pravedan i milosrdan. (Velika borba, 465,466)

Vaπ æivot moæe biti pun radosti. — Imajmo svi povjerenjau Boga. Probijajte se kroz sjenku koju Sotona baca na vaπput, uhvatite se za Isusovu ruku, za ruku SvemoguÊega. Nekavaπ sluËaj bude u Njegovim rukama. Vaπa molitva neka bude:“Gospodine, prinosim Ti svoju molbu. U Tebe stavljam svojepovjerenje i od Tebe traæim blagoslov koji Êe biti za moju sa-daπnju i buduÊu korisnost, za moje vjeËno dobro.” Kada ustaneπs koljena, vjeruj! Kada neprijatelj doe sa svojom tamom, pjevajvjeru i govori vjeru i utvrdit Êeπ da si pjesmom i rijeËimauveo sebe u svjetlo.

“Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se!”(Filipljanima 4,4) Æivot onih koji tako Ëine doista je pun radosti.S njihovih usana ne silazi niπta ruæno niti takvog Ëega imau ozraËju koje okruæuje duπu jer ne smatraju da su bolji oddrugih. Sakrij se u Isusu Kristu, a onda Êe te Boæja istinasve vrijeme osposobljavati za buduÊi, besmrtni æivot. Kada jed-nom stekneπ povjerenje u SvemoguÊega, tvoje iskustvo neÊebiti posueno, nego tvoje osobno. (MS 91, 1901.)

651

607

SreÊa koja raste tijekom cijele vjeËnosti. — BuduÊida kroz Krista ulazimo u odmor, Nebo poËinje ovdje. Mi od-govaramo na Njegov poziv: “Doite... i uËite od mene” i u tomdolaæenju zapoËinjemo vjeËni æivot. Nebo je neprekidno pri-bliæavanje Bogu kroz Krista. ©to smo dulje u blaæenstvu Neba,to Êe nam se sve viπe i viπe otvarati slava; i πto viπe poznaje-mo Boga, utoliko Êe silnija biti naπa sreÊa. Dok hodimo sIsusom u ovom æivotu, moæemo biti ispunjeni Njegovom lju-bavlju, zadovoljni Njegovom prisutnoπÊu.

Sve πto ljudska priroda moæe podnijeti, moæemo ovdjeprimiti. Ali πto je to kad se usporedi s onim πto Êe nastatiposlije? “Zato stoje pred prijestoljem Boæjim i sluæe mu dani noÊ u njegovu hramu. A onaj koji sjedi na prijestolju spu-stit Êe se na njih da boravi s njima. I viπe nigda ‘neÊe niogladnjeti ni oæednjeti’; viπe ih nigda neÊe moriti ni ‘sunce’ni ikakva ‘æega’, jer ‘Êe ih’ Janje, koje stoji nasred prijestolja,‘pasti i voditi na izvore æive vode’. ‘I Bog Êe otrti svaku suzu’s njihovih oËiju.” (Otkrivenje 7,15-17) (Isusov æivot, 265,266)

SreÊa


609

DIO XIV.

MISLI I NJIHOV UTJECAJ


611

72

NAVIKE RAZMI©LJANJA

Misli oblikuju karakter. — »ovjek je “onakav kako u sebimisli” (Izreke 23,7). Mnoge misli oblikuju nepisanu povijestjednog dana; te misli se u velikoj mjeri odnose na oblikovanjekaraktera. Mi moramo strogo paziti na svoje misli jer samojedna neËista misao ostavlja dubok trag u duπi. Kada njegujeËiste i svete misli, Ëovjek postaje bolji. Uz njihovu pomoÊ oæiv-ljava se naπe duhovno bilo i uveÊava sposobnost da Ëinimodobro. Kao πto jedna kap kiπe vlaæeÊi zemlju priprema putza drugu kap, tako i jedna dobra misao priprema put drugoj.(YI, 17. sijeËnja 1901.; MYP 144)

Sposobnost izbora tema za razmiπljanje. — Svatko imapravo izabrati teme kojima Êe se baviti njegove misli i oblikovatinjegov karakter. (Odgoj, 114)

Uloæi osobni napor. — Ti si jedini koji moæeπ upravljatisvojim mislima. U borbi za dostizanjem najviπih ideala, uspjehili neuspjeh u velikoj Êe mjeri ovisiti o karakteru i naËinuna koji se misli usmjeravaju i kontroliraju. Ako su misli dobro“opasane”, kako po Boæjoj uputi treba biti svakoga dana, oneÊe se baviti predmetima koji Êe nas voditi dubljem i jaËemposveÊenju. Ako su misli ispravne, tada Êe i rijeËi biti ispravne;postupci Êe biti takvi da Êe donositi zadovoljstvo, utjehu iodmor duπama. (Lt 33, 1886.; HC 112)

Misli treba vjeæbati. — Misli se moraju vjeæbati. “Opaπitebokove pameti svoje” kako bi misli bile pravilno usmjerene iu skladu s dobro ureenim planovima. Tada Êe svaki korak

655

656


biti korak naprijed i neÊe biti izgubljenog truda ili vremenau praÊenju nejasnih ideja i nasumiËnih planova. Mi moramoimati pred oËima cilj i svrhu æivota, uvijek imajuÊi na umudostojne ciljeve. Svoje misli moramo svakodnevno vjeæbati iodræavati na “kursu”, kao πto je igla kompasa usmjerena premapolu. Svatko treba imati svoje ciljeve i planove, a onda sva-ku misao i djelo koje Êe imati odgovarajuÊi smisao, uporabitiza ostvarenje cilja. Misli moraju biti pod kontrolom. Da bimogao dovrπiti ono πto poduzimaπ, moraπ imati Ëvrsto postavljencilj. (Lt 33, 1886.; HC 112)

Vjeæbanje misli. — Prava æivotna stega poËinje od ma-lih stvari. Od srediπnjeg je znaËenja vjeæbanje misli. (MS 76,1900.)

Vjeæbanje srca, ovladavanje mislima u suradnji sa SvetimDuhom donijet Êe vlast i nad rijeËima. To je ona prava mudrostkoja Êe osigurati smirenost uma, zadovoljstvo i mir. RadostÊemo naÊi u intenzivnom razmiπljanju o bogatstvima Boæjemilosti. (Lt 10, 1894.)

Prave misli ne dolaze prirodno. — Pred svakim od nasstoji ozbiljan posao. Prave misli, Ëiste i svete namjere ne do-laze prirodno. Za njih Êemo se morati boriti. (RH, 28. stude-noga 1899.)

Zarobljene misli. — Ako æivot podvrgnemo kontroli, silaistine postaje neograniËena. Misli se dovode u pokornost IsusuKristu. Iz riznica srca izlaze prikladne, prave rijeËi. Posebnomoramo Ëuvati svoje rijeËi. PiπuÊi Timoteju, Pavao kaæe: “Uzo-rom neka ti budu zdrave rijeËi koje si od mene Ëuo u vjeri iljubavi u Kristu Isusu. Lijepi poklad Ëuvaj po Duhu Svetomkoji prebiva u nama.” (2. Timoteju 1,13.14) (MS 130, 1897.)

Umom se mora Ëvrsto upravljati. — Mladi trebaju ranopoËeti njegovati ispravne navike razmiπljanja. Svatko od nastreba svoj um nauËiti da funkcionira u zdravom okruæenju ine smije mu dopuπtati da se bavi zlim stvarima. Psalmist uzvi-

657

613

kuje: “Moje ti rijeËi omiljele i razmiπljanje srca moga pred licemtvojim. Jahve, hridi moja, otkupitelju moj!” (Psalam 19,15)

Dok Bog djeluje na srce svojim Svetim Duhom, Ëovjekmora s Njime suraivati. Misli se moraju ukrotiti, staviti ugranice; treba ih sprijeËiti da se razvodnjavaju i bave onimπto Êe samo oslabiti i opoganiti duπu. Misli moraju biti Ëistei razmiπljanje srca besprijekorno ako æelimo da rijeËi naπihusta budu ugodne Nebu i korisne onima s kojima se druæi-mo.

Krist je rekao farizejima: “Leglo gujinje! Kako moæete go-voriti dobro kad ste opaki. Ta iz obilja srca usta govore! Do-bar Ëovjek iz riznice dobre vadi dobro, a zao Ëovjek iz riznicezle vadi zlo.” (Matej 12,34.35) (RH, 12. lipnja 1888.)

Otvoren grijeh otkriva skrivene misli. — »as kuπnjeu kojem netko moæda pada u teæak grijeh ne stvara vidljivozlo, nego samo razvija i otkriva ono πto je bilo sakriveno usrcu. »ovjek je “onakav kako u sebi misli”, jer iz srca “izlaziæivot”. (Izreke 23,7; 4,23) (MB 60, 1896.)

Obveza vladanja mislima. — Krist je u Propovijedi nagori svojim uËenicima iznio dalekoseæna naËela Boæjeg zako-na. Svoje sluπatelje uËio je da se Zakon prestupa prvo u mi-slima, prije nego πto Êe zla æelja biti ostvarena. Mi smo duænivladati svojim mislima i dovesti ih u pokornost Boæjem zako-nu. Gospodin nam je dao plemenite sposobnosti uma da bi-smo ih uporabili u razmiπljanju o nebeskim stvarima. Bogse u obilnoj mjeri pobrinuo za moguÊnost da duπa neprekidnonapreduje u boæanskom æivotu. On je svuda postavio sile kojeÊe nam pomagati da razvijemo svoje znanje i vrline. (RH, 12.lipnja 1888.)

Tjelesni nenauËeni um djeluje bez uzviπenih pobuda.— Tjelesni, sebiËni um, prepuπten na voenje vlastitim zlimæeljama, djelovat Êe bez uzviπenih pobuda, bez obaziranja naBoæju slavu ili dobro ËovjeËanstva. Misli Êe stalno biti zle isamo zle. ... Boæji Duh u duπi stvara nov æivot dovodeÊi mislii æelje u pokornost Kristovoj volji. (RH, 12. lipnja 1888.; HC113)

658

Navike razmiπljanja


Neprijatelj ne moæe Ëitati misli. — Neprijatelju duπanije dopuπteno da Ëita ljudske misli; meutim, on pomno pro-matra; on zapaæa rijeËi, uzima u obzir postupke i svoje ku-πnje vjeπto prilagoava svojim æeljama kod onih koji dopuπtajuda na njih djeluje njegova sila. Kad bismo se πutnjom ili suz-dræavanjem u postupcima trudili suzbiti greπne misli i osje-Êaje, Sotona bi bio pobijeen jer ne bi mogao pripremiti svojevarljive kuπnje kojima namjerava zadovoljiti ono πto je njemuu tom trenutku potrebno. A kako Ëesto oni koji se predstav-ljaju kao krπÊani, izostajanjem samokontrole otvaraju vrataneprijatelju duπa! (RH, 22. oæujka 1887.; 1SM 122,123)

Mnogi uznemireni zlim mislima. — Mnogi se ozbiljnouznemire kada im na um dou niske, poniæavajuÊe misli kojene mogu lako odagnati. Oko nas su Sotonini zli aneli koji,iako ne mogu Ëitati ljudske misli, pomno prate naπe rijeËi ipostupke. Sotona koristi na taj naËin otkrivene slabosti i ne-dostatke karaktera i πalje svoje kuπnje tamo gdje je najma-nja snaga za odupiranje. On nameÊe zle ideje i nadahnjujesvjetovne misli, znajuÊi da na taj naËin duπu moæe dovestina tlo osude i ropstva. Onima koji su sebiËni, okrenuti svijetu,pohlepni, oholi, zlobni i uvijek spremni na omalovaæavanjedrugih — svima koji njeguju zablude i mane karaktera — So-tona udovoljavanje vlastitim prohtjevima prikazuje kao pred-nost odvlaËeÊi duπu na stazu koju Biblija osuuje, a on sli-ka privlaËnim bojama.

Postoji lijek za sve kuπnje. Mi nismo ostavljeni da u svojojsnazi bijemo bitku protiv svojeg „ja“ i svoje greπne naravi.Isus je silan PomoÊnik, pomoÊ koja nikada ne iznevjerava.... Um se mora obuzdati ne dopuπtajuÊi mu da luta. Moramoga nauËiti da se bavi biblijskim mislima i plemenitim tema-ma koje uzdiæu duπu. Tako dijelove biblijskih tekstova moæe-mo uËiti napamet, Ëak i cijela poglavlja, koje Êemo izgovaratiu trenucima kada Sotona doe sa svojim kuπnjama. ... KadaSotona navodi um na ono πto je zemaljsko i razvratno, najus-pjeπnije Êemo mu se suprotstaviti rijeËima “Pisano je”. (RH,8. travnja 1884.)

659

615

Ispravno razmiπljanje jedina sigurnost. — Potreban namje stalan osjeÊaj oplemenjujuÊe sile Ëistih misli i osjeÊaj πtet-nog utjecaja zlih misli. Neka naπe misli budu okrenute sve-tim stvarima. Neka budu Ëiste i istinite, jer je ispravno razmi-πljanje jedina sigurnost za svaku duπu. Trebamo koristiti svakosredstvo koje nam je Bog stavio na raspolaganje kako bismomogli upravljati svojim mislima i njegovati ih. Svoj um moramodovesti u sklad s Njegovim umom. Njegova istina posvetit Êenas, naπe tijelo, duπu i duh. (Lt 123, 1904.)

Bavljenje bezvrijednim stvarima. — Moramo ulagati na-pore da bismo svoj um dræali u stanju u kojem moæemo pri-mati dojmove koji nastaju djelovanjem Svetoga Duha. Meu-tim, pojaËano svjetlo ne mogu primiti oni koji dopuπtaju svojimmislima da se bave bezvrijednim stvarima. Um treba biti is-punjen nebeskim blagom, hranom koja Êe nam pomoÊi da ra-stemo duhovno i tako se pripremamo za sveto Nebo. (MS 51,1912.; HC 284)

Dane su nam moguÊnosti za oplemenjivanje misli. —Bog je pripremio i dao sve πto je potrebno da bi naπe mislimogle biti oËiπÊene, uzdignute, oplemenjene. Bog ne samo πtoje obeÊao da Êe nas oËistiti od svake nepravde, nego se i prak-tiËno pobrinuo da nam pruæi mjeru milosti koja Êe naπe misliuzdizati k Njemu i pomoÊi nam da sagledamo i shvatimo dubinuNjegove svetosti. OmoguÊeno nam je da shvatimo da smoKristovo vlasniπtvo i da je naπa zadaÊa prikazati Njegov karaktersvijetu. Pripremljeni nebeskom miloπÊu i milosrem, mi se odi-jevamo u Kristovu pravednost, imamo na sebi svadbeno ruho,spremni smo, osposobljeni zauzeti mjesto na svadbenoj veËeri.Postajemo jedno s Kristom, sudionici u boæanskoj naravi, oËiπ-Êeni, oplemenjeni i priznati kao Boæja djeca, Boæji baπtinici isubaπtinici s Isusom Kristom. (YI, 28. listopada 1897.)

Dræite se dalje od Sotoninog zaËaranog tla (savjet jednojegocentriËnoj obitelji). — Dræite se dalje od Sotoninog zaËa-ranog tla i ne dopustite da se vaπ um odvrati od odanostiBogu. U Kristu moæete i trebate biti sretni i steÊi navike samo-svladavanja. Vaπe misli trebaju biti stavljene u pokornost Boæjoj

660



volji, a vaπi osjeÊaji u vlast razuma i vjere. Maπtu niste dobilida biste joj davali maha i da bi bila raspojasana ne trudeÊise da je ograniËite ili disciplinirate.

Ako su misli loπe, i osjeÊaji Êe biti loπi jer misli i osjeÊajizajedno Ëine moralni karakter. Kada zakljuËite da se od vaskao krπÊana ne oËekuje da obuzdavate svoje misli i osjeÊaje,vi potpadate pod utjecaj zlih anela i prizivate njihovu pri-sutnost i vlast. Ako se pokorite svojim dojmovima i dopustitesvojim mislima da djeluju u ozraËju nepovjerenja, sumnje izlovolje, naÊi Êete se u redovima najnesretnijih meu smrtni-cima pa Êe se vaπ æivot pokazati kao promaπaj. (5T 310, 1885.)

Savjet mladoj æeni u vezi s praznim maπtarijama. —Ti trebaπ ovladati svojim mislima. Ta zadaÊa neÊe biti lakajer je neÊeπ moÊi izvrπiti bez velikih, πtoviπe, golemih napora.Ipak, Bog to od tebe traæi jer je to duænost koja poËiva nasvakom odgovornom ljudskom biÊu. Ti si pred Bogom odgo-vorna za svoje misli. Ako se prepuπtaπ praznim maπtarijamai dopuπtaπ svojem umu da se bavi neËistim predmetima, uodreenom smislu bit Êeπ kriva pred Bogom, na isti naËinkao i kad bi te svoje misli provela u djelo. Razlog πto se tone dogaa samo je izostajanje prilike.

Sanjarenje danju i noÊu i prepuπtanje maπtarijama loπesu i izuzetno opasne navike. Kad se jednom uËvrste, takveje navike praktiËno nemoguÊe slomiti i misli usmjeriti k Ëistim,svetim i uzviπenim predmetima. Doista Êeπ morati biti vjeranstraæar nad svojim oËima, uπima i svim svojim osjetilima akoæeliπ vladati svojim umom i sprijeËiti da prazne i pokvarenemisli kaljaju tvoju duπu. Samo sila milosti moæe ostvariti ovokrajnje poæeljno djelo. U ovome leæi tvoja slabost. (2T 561,1870.)

Nadvladaj zlo dobrom. — Ako hoÊe, roditelji mogu odluËitihoÊe li umovi njihove djece biti ispunjeni Ëistim i svetim mi-slima i osjeÊajima, ali zato njihov ukus moraju graditi i od-gajati s najveÊom pozornoπÊu. Umovima svoje djece koji seπire oni moraju rano poËeti predoËavati istine Svetoga pisma,kako bi one formirale prave navike i ukuse. ... Elementi zlane mogu se iskorijeniti ako se ne poËne s hranom koja je

661

662

617

potrebna za Ëiste, postojane misli. (RH, 9. studenoga 1886.;HC 202)

Izbjegavaj negativne misli. — BuduÊi da nismo svoji jersmo kupljeni, duænost svakoga od nas koji se predstavlja kaokrπÊanin jest da svoje misli dræi u vlasti razuma i da πiri ve-drinu i ugodno raspoloæenje. Koliko god bio gorak uzrok nje-gove boli, on treba njegovati duh odmora i smirenja u Bogu.Kako je dragocjena smirenost koja je u Kristu Isusu, Kristovmir, kako iscjeljujuÊi i ublaæujuÊi za izmuËenu duπu! Ma ka-ko mraËni bili njegovi vidici, pomozi mu da njeguje duh nadeu dobro. Nije dovoljno znati da se maloduπnoπÊu niπta ne po-stiæe, veÊ trebamo znati i da se njome mnogo gubi. Vedrina,smirenost i mir, koja Êe drugima donositi zdravlje i sreÊu,donijet Êe najveÊu moguÊu korist i nama samima. Æalosnoraspoloæenje i razgovori o neugodnim temama potiËu i neugo-dne situacije, a donose i nama neugodne posljedice. Bog æelida sve to zaboravimo — da ne gledamo dolje, nego gore, gore!(Lt 1, 1883.)

Opasnost bavljenja zemaljskim stvarima. — Ako su tvojemisli, planovi i namjere usmjereni na gomilanje zemaljskihdobara, sva tvoja razmiπljanja i interesi bit Êe usredotoËenina svijet. Nebeske privlaËnosti izgubit Êe za tebe svoju ljepo-tu. ... Tvoje Êe srce biti uz tvoje blago. ... Ti neÊeπ moÊi odvojitivrijeme za prouËavanje Biblije i ozbiljnu molitvu, Ëime bi iz-bjegao Sotonine zamke. (RH, 1. rujna 1910.; HC 200)

Promjena misaonog sklopa. — Kada netko dugo dopu-πta mislima da se bave samo zemaljskim stvarima, tako nastalenavike razmiπljanja teπko se mijenjaju. Ono πto oko vidi i uhoËuje, vrlo Ëesto privlaËi pozornost i zaokuplja zanimanje. Aliako æelimo uÊi u Boæji grad i gledati Isusa i Njegovu slavu,mi se veÊ ovdje moramo naviknuti gledati u Njega okom vje-re. Kristove rijeËi i karakter treba Ëesto biti predmet naπihmisli i naπih razgovora; svakoga dana trebamo odvojiti odre-eno vrijeme za duboko razmiπljanje uz molitvu o ovim sve-tim predmetima. (RH, 3. svibnja 1881.; SL 91,92)

663



Viπi stupanj razmiπljanja. — »ovjek se odvratio od Bogai otada nastoji po svojem nahoenju organizirati plan za do-stizanje sreÊe. Meutim, uvijek kada bi se trudio da svoj umispuni bilo Ëime a ne Bogom, doæivljavao je razoËaranje. Tibi trebao postiÊi viπi stupanj razmiπljanja, viπu razinu prou-Ëavanja i viπi krajnji cilj nego πto si imao u proπlosti. JedinoGospodin Isus Krist moæe obnoviti nesklad i nesavrπenost ljud-skih rijeËi i ljudskog karaktera. On, dakle, treba biti pred-met tvojeg razmiπljanja, tema tvojih razgovora. Ti trebaπ postiÊiviπi stupanj vjeæbanja svojih misli i ponaπanja ako æeliπ ra-zumjeti veliki plan spasenja. (MS 13, 1897.)

Zakon misli i osjeÊaja. — Zakon prirode je da se naπemisli i osjeÊaji potiËu ako ih izgovorimo. Dok rijeËi izriËu mi-sli, istina je i da rijeËi pokreÊu misli. (Put u bolji æivot, 157)

Prema cjelovitosti, potpunosti i savrπenstvu karakte-ra. — KrπÊanski æivot otkrivat Êe se u krπÊanskim mislima,krπÊanskim rijeËima i krπÊanskom ponaπanju. U Kristu je bo-æanska punina karaktera. (Lt 13a, 1879.; HC 184)

Novo darovanje sile. — Oni koji Bogu posvete duπu, tijeloi duh i svoje misli Ëiste posluπnoπÊu Boæjem zakonu, nepre-stano Êe primati nove darove tjelesne i umne snage. U njimaÊe postojati æiva Ëeænja srca za Bogom i ozbiljna molitva zasposobnost jasnog opaæanja radi prepoznavanja sluæbe i dje-la Svetoga Duha. Nije naπe da koristimo Njega, nego je ulogaSvetoga Duha da koristi nas i u nama oblikuje sve naπe spo-sobnosti. (TSS 106.; CSW 40)

664

619

73

PRAVILNO RAZMI©LJANJE47

Snaga misli je dar od Boga. — Um je vrijednost povjerenaod Boga. Sposobnosti uma treba njegovati. Treba ih koristitimudro kako bi se poveÊavala njihova snaga. Svatko za sebeosobno treba koristiti sposobnosti koje su mu povjerene nanaËin na koji moæe ostvariti najveÊe moguÊe dobro. Um trebaodgajati kako bi se pokrenule najbolje snage duπe i razvilasvaka sposobnost. Mi se ne smijemo zadovoljavati niskim mje-rilima. Trebamo se kretati iz jedne napredne faze djela u drugu.(Lt 106, 1901.)

PoduËavati um. — Um je najbolja imovina kojom raspo-laæemo; meutim, mi ga moramo poduËavati razmiπljanjem,uËenjem u Kristovoj πkoli, u πkoli najboljeg i najistaknutijegpedagoga kojeg je svijet ikada upoznao. KrπÊanski radnik morarasti. On mora izgraditi karakter kojim Êe korisno moÊi slu-æiti; mora odgajati sebe kako bi mogao podnijeti teπkoÊe i po-kazati mudrost u planiranju i izvrπavanju poslova u Boæjemdjelu. On mora biti Ëovjek Ëistog uma i vladanja, koji Êe sekloniti svega πto makar samo podsjeÊa na zlo, ne dajuÊi povodaza ukore svojim nepromiπljenim vladanjem. On mora biti osobaistinitog srca; u njegovim se ustima ne smije naÊi prijevara.(RH, 6. sijeËnja 1885.)

On [Krist] je umro za mene da bih ja mogla biti sretnai da bi Njegova radost mogla ostati u meni. Ja stoga Ëuvam

47 Vidi poglavlje 88, “Negativni utjecaji na um”.

666

665


svoj um u tome okviru; ja ga odgajam, ja ga vjeæbam; vjeæbamsvoj jezik, vjeæbam svoje misli, vjeæbam sve ono πto je u menikako bih bila utvrena u Isusu Kristu. (MS 36, 1891.)

Svaka sposobnost uma ... pokazuje da ih je Bog stvorioda se koriste, a ne da ostanu neaktivne. (4T 411, 1880.)

Ispravno razmiπljanje jedina je sigurnost. — Za svakuduπu, bez razlike, jedina sigurnost je pravilan rad misli. “Jeron je onakav kako u sebi misli.” (Izreke 23,7) MoÊ obuzdavanjasvoga “ja” jaËat Êe stalnom primjenom. Ono πto je u poËetkuteπko, stalnim ponavljanjem postaje sve lakπe, sve dok pra-vilne misli i postupci ne prerastu u obiËaj. Ako hoÊemo, mise moæemo odvratiti od svega onoga πto je jeftino i poniæava-juÊe i popeti se na visoku uzviπicu; mi tako moæemo zadobitipoπtovanje ljudi i Boæju naklonost. (Put u bolji æivot, 313)

KristocentriËno razmiπljanje. — Tvoja posljednja misaonaveËer i prva misao ujutro treba biti Onaj u kojem su usre-dotoËene tvoje nade u vjeËni æivot. (Lt 19, 1895.; HC 116)

Razviti pozitivne osobine. — Pozitivnost i energija, teme-ljitost i ËvrstoÊa karaktera koju je pokazao Krist, trebaju serazviti i u nama, uz pomoÊ iste discipline kojoj je i On biopodvrgnut. Milost koju je primio primit Êemo i mi. (Isusovæivot, 46)

Napor razmjeran cilju kojem teæimo. — Misli trebajubiti upravljene k Bogu. Mi moramo uloæiti ozbiljne napore dabismo prebrodili zle sklonosti svoje tjelesne naravi. Naπi na-pori, naπe samoodricanje i ustrajnost, trebaju biti u srazmjerus beskrajnom vrijednoπÊu onoga k Ëemu teæimo. Samo akopobjeujemo kao πto je Krist pobjeivao, steÊi Êemo vijenacæivota. (Put u bolji æivot, 288)

Misli za sebe. — Ako dopustiπ da netko drugi misli umje-sto tebe, tvoje snage bit Êe osakaÊene i tvoje sposobnosti su-æene. Mnogo je onih Ëiji su umovi zakræljali zato πto se za-

667

621

tvaraju u razmiπljanju o najobiËnijim predmetima. Ti se tre-baπ boriti s misaonim problemima koji iziskuju primjenu naj-boljih sposobnosti tvojega uma. (RH, 16. travnja 1889.)

Oplemenjivanje srca koje uËi u Kristovoj πkoli. — Pravaplemenitost misli i ponaπanja prije Êe se steÊi u πkoli boæan-skog UËitelja nego bilo kakvim dræanjem utvrenih pravila po-naπanja. Kristova ljubav proæima srce, oplemenjuje karakteri oblikuje ga po ugledu na Njega. Takav odgoj daje nebeskodostojanstvo i nebeski osjeÊaj pristojnosti. Ljudskoj naravi dajeugodnost, a ponaπanju otmjenost koju nikad ne moæe datipovrπna uglaenost pomodarskog druπtva. (Odgoj, 216)

Potrebna umna disciplina. — Veliki je blagoslov imatisposobnost usredotoËivanja misli na posao koji trenutaËno ra-diπ. Mladi koji se boje Boga trebaju se truditi da svoje duæ-nosti obavljaju s razmiπljanjem, dræeÊi svoje misli u pravomokviru i ËineÊi najbolje πto mogu. Oni trebaju postati svjesnisvojih sadaπnjih duænosti i obavljati ih tako da ne dopustemislima da lutaju. Ovakva vrsta umne discipline bit Êe kori-sna i blagotvorna tijekom cijelog æivota. Svijetu Êe korisnoposluæiti oni koji nauËe razmiπljati o svemu Ëega se prihvate,bez obzira na to koliko se posao Ëinio malim. (YI, 20. kolovoza1903.; MYP 149)

Uzajamna povezanost misli. — Neki umovi podsjeÊajuna antikvarijat viπe nego na bilo πto drugo. U njima se nalazeprikupljeni i sloæeni mnogi neobiËni komadiÊi i krajevi istine;meutim, oni ih ne znaju prikazati na jasan, povezan naËin.Vrijednost tim mislima daje samo njihova uzajamna poveza-nost. Sve misli i izjave trebaju biti tijesno povezane, kao πtosu ujedinjene karike u lancu. Kada propovjednik izruËi predljude mnoπtvo grae koju oni trebaju pokupiti i sloæiti u nekired, njegov trud je propao jer je vrlo malo onih koji Êe touËiniti. (RH, 6. travnja 1886.; Ev 648,649)

Zaπto se um spuπta na nisku razinu. — Ako se umspusti na nisku razinu, to se dogaa uglavnom zato πto muje prepuπteno da se bavi svakidaπnjim Ëinjenicama, a nije iza-

668

Pravilno razmiπljanje


zvan i uporabljen da saæme veliËanstvene, uzviπene istine, trajnekao vjeËnost. Ta literarna druπtva i liceji gotovo kao po pra-vilu πire utjecaj koji je u potpunoj suprotnosti onome za πtose izdaju pa su stoga realna opasnost za mlade. To se nemora nuæno dogoditi, ali buduÊi da su na njihovom Ëelu ne-posveÊeni elementi, buduÊi da svjetovni ljudi æele da stvariidu tako da oni budu zadovoljni, njihova srca nisu u suglas-nosti s Isusom Kristom. Oni stoje u redovima Gospodnjih ne-prijatelja; njima se, zapravo, neÊe svidjeti aktivnost koja bipripadnike druπtva jaËala i utvrivala u duhovnosti. Oni iznoseniske, jeftine predmete u kojima nema elemenata uzdizanjaduha ili vrijednog znanja, nego samo zabave. (MS 41, 1900.)

Bavljenje nevaænim predmetima. — Tijekom sati buenjaum Êe biti stalno zaposlen. Bavi li se nevaænim predmetima,intelekt krælja i slabi. U djeliÊima sekundi mogu se, doduπe,pojaviti neke isprekidane misli; meutim, um nije izvjeæbanza stabilno, trijezno razmiπljanje. Postoje teme koje zahtijevajuozbiljne analize... BaveÊi se tim temama vjeËne vrijednosti,um Êe snaæiti, a karakter se razvijati. (RH, 10. lipnja 1884.)

Misli ostavljaju neizbrisiv zapis na duπi. — Klonite sesvakoga zla. Banalni grijesi, ma kako smatrani beznaËajni-ma, oπtetit Êe vaπa moralna osjetila i ugasiti unutarnje djelo-vanje Boæjega Duha. Misli ostavljaju svoj dojam na duπu; sviniski razgovori zagauju um. Svako zlo radi na ruπenju onihkoji ga Ëine. Bog moæe i hoÊe oprostiti greπniku koji se kaje;meutim, iako mu je oproπteno, njegova duπa je zaprljana iuniπtena njegova sposobnost uzviπenog miπljenja koju imajusamo neoπteÊeni umovi. Duπa Êe cijelog æivota nositi oæiljke.Zato teæimo k vjeri koja kroz ljubav radi i Ëisti srce, kakobismo pred svijetom mogli prikazivati Kristov karakter. (RH,8. prosinca 1891.; FE 195)

Okruæivanje duπe Ëistim ozraËjem. — Nitko ne trebabiti drzak ili nametljiv; naprotiv, mi trebamo tiho æivjeti svojuvjeru s jednim okom uvijek na Boæjoj slavi. ... Tada Êemosjati kao svjetlo u svijetu, bez buke ili trvenja. Nitko nemapotrebe izlagati se opasnosti da zataji jer je s njime Onaj koji

669

623

je mudar u savjetu, izvanredan na djelu i moÊan u ostvare-nju svojih zamisli. On radi preko svojih orua, vidljivih i nevid-ljivih, ljudskih i boæanskih. To je slavno djelo i ono Êe seobavljati na slavu Bogu ako svi koji su s Njime povezani po-kaæu spremnost da ono πto rade usklade s ispovijedanjem svojevjere. »istoÊu misli moramo njegovati kao neπto nezamjenji-vo u vrπenju utjecaja na druge. Duπa mora biti okruæena Ëi-stim, svetim ozraËjem, ozraËjem koje Êe voditi oæivljavanju du-hovnog æivota svih koji ga udiπu. (Lt 74, 1896.; SD 316)

Koristiti svaku sposobnost (savjet mladoj æeni). — Æivotduπe ne moæe se odræavati ako ona nije dovedena u pokor-nost Boæjoj volji. Svaku sposobnost treba uporabiti za izvrπa-vanje boæanske volje. Naπe misli, ako ostanu kod Boga, bitÊe pod vodstvom boæanske ljubavi i sile. A tada, drago mojedijete, æivi od rijeËi koje izlaze iz Kristovih usta. Neka te Go-spodin ojaËa, blagoslovi i vodi. Hrabro naprijed i vjeruj daÊeπ primiti ono za πto se moliπ. (Lt 339, 1905.)

Krist mijenja misli. — Krist je doπao promijeniti tok nje-govih [Ëovjekovih] misli i osjeÊaja. (1T 196, 1859.)

Kao cvijet suncu. — Neka se naπa duπa otvori i uzdignekako bi nam Bog mogao dati da udiπemo nebesko ozraËje.Moramo se dræati tako blizu Boga da se pri svakoj neoËeki-vanoj kuπnji naπe misli okreÊu k Njemu isto tako prirodnokao πto se cvijet okreÊe prema Suncu. (Put Kristu, 86,87)

Promjena poËinje u mislima. — RijeËi: “I dat Êu vamnovo srce” (Ezekiel 36,26), znaËe: “I dat Êu vam nov um”. Tupromjenu srca uvijek prati jasna slika o krπÊanskoj duæno-sti, razumijevanje istine. JasnoÊa naπeg gledanja na istinubit Êe razmjerna naπem razumijevanju Boæje rijeËi. (CT 452,1913.)

Neka preobraæavajuÊa Boæja milost Ëvrsto uzme u svojuvlast naπe sposobnosti miπljenja. Moæda Êemo misliti zlo, moædaÊemo svoje misli i dalje zadræavati na nepoæeljnim stvarima,ali πto imamo od toga? To cijeli naπ svakidaπnji æivot prila-

670

Pravilno razmiπljanje


goava onome u πto gledamo. Ali gledanjem u Isusa mi semijenjamo u Njegovo obliËje. Sluga æivoga Boga æeli postiÊiodreeni cilj. OËi su mu posveÊene; posveÊene su i uπi, paÊe oni koji su spremni svoje oËi i uπi zatvoriti za zlo doæivjetipromjenu. (MS 17, 1894.)

625

74

SUMNJE

Tajne koje ne moæemo dokuËiti. — Boæja rijeË, kao ikarakter njezinog boæanskog Autora, sadræi tajne koje ogra-niËena biÊa nikad neÊe moÊi potpuno shvatiti. Pojavljivanjegrijeha na svijetu, Kristovo utjelovljenje, novoroenje, uskrs-nuÊe i mnogi drugi biblijski predmeti, predoËavaju tajne, pre-duboke da bi ih ljudski um mogao objasniti ili Ëak potpunoshvatiti. Ali, nemamo razloga sumnjati u Boæju rijeË samo zatoπto ne moæemo razumjeti tajne Boæje providnosti.

I u svijetu prirode stalno smo okruæeni nepojmljivim taj-nama. I najskromniji oblici æivota problem su koji ni najmu-driji filozofi ne mogu objasniti. Na sve strane nailazimo naËuda koja nadmaπuju moÊ naπega shvaÊanja. Smijemo li ondabiti iznenaeni πto i u duhovnom svijetu ima tajni koje nemoæemo dokuËiti? PoteπkoÊa je zapravo u slabosti i ograni-Ëenosti ljudskog uma. Bog nam je u Pismu pruæio dovoljnodokaza o boæanskoj naravi Svetih spisa i ne smijemo sum-njati u Njegovu RijeË samo zato πto ne moæemo razumjeti svetajne Njegove providnosti. (Put Kristu, 93,94)

MoguÊnost za sumnje nije uklonjena. — Premda je Bogdao obilje dokaza da moæemo vjerovati, On neÊe nikada uklonitisve izgovore za nevjerstvo. Svi koji traæe kuke o koje bi objesilisvoje sumnje, naÊi Êe ih. A oni koji odbiju prihvatiti i posluπatiBoæju rijeË dok nije uklonjen svaki prigovor pa viπe nema mo-guÊnosti za sumnju, nikada neÊe doÊi k svjetlu.

Nepovjerenje prema Bogu je prirodna pojava neobnovlje-nog srca koje je u stanju neprijateljstva s Bogom. Ali SvetiDuh nadahnjuje vjerom i ona Êe napredovati samo ako je ci-

671

672


jenjena. Nitko ne moæe ojaËati u vjeri bez ulaganja odluËnognapora. Kad se potiËe, nevjerstvo jaËa, i ako ljudi sebi dopu-ste sumnju i kritiku, namjesto da razmiπljaju o dokazima kojeim je Bog dao za potkrjepu njihove vjere, ustanovit Êe da senjihove sumnje sve viπe utvruju. (Velika borba, 453)

Utjecaj teæine dokaza. — Oni koji su skloni sumnji, imatÊe viπe nego dovoljno razloga za to. Bog ne namjerava uklonitisve povode za nevjeru. On daje dokaze koji se moraju briæljivoistraæiti s poniznim umom i pouËljivim duhom; svatko trebazakljuËivati na temelju teæine dokaza. Bog daje dovoljno dokazaza vjerovanje iskrenom, otvorenom umu, ali kada netko od-baci teæinu dokaza, prethodno naπavπi nekoliko detalja kojinjegovom ograniËenom shvaÊanju nisu potpuno jasni, naÊi Êese u hladnom ozraËju nevjere, osporavanja i sumnji i doæi-vjet Êe brodolom vjere. (5T 675,676, 1889.)

Ne oslanjaj se na osjeÊaje (savjet jednom sumnjalici).— Veliki plan milosti s poËetka vremena bio je da svaka isku-πana duπa stekne povjerenje u Njegovu ljubav. Ako u ovomtrenutku, kad tvoj um muËi sumnja, æeliπ sigurnost, ne trebaπse oslanjati na osjeÊaje, nego na æivog Boga. On od tebe samotraæi da pokaæeπ povjerenje u Njega priznajuÊi Ga kao svojegvjernog Spasitelja koji te ljubi i koji ti je oprostio sve pogre-πke i zablude. (Lt 299, 1904.)

Svjetlo dana ne smije ugledati ni pomisao na sumnju.— Bdij vjerno kao Abraham da se vrane ili bilo koja pticagrabljivica ne bi okomile na tvoju ærtvu ili dar Bogu. Svakupomisao na sumnju treba tako Ëuvati da izgovaranjem neugleda svjetlo dana. Svjetlo uvijek bjeæi od rijeËi koje slavesile tame. U nama se svakoga dana treba pokazati æivot na-πeg uskrslog Gospodina. (Lt 7, 1892.; 2SM 243)

KroniËni sumnjalica je egocentrik. — Velika je nesreÊabiti kroniËni sumnjalica, osoba Ëije je oko i misao rezerviranasamo za nju osobno. Ako gledaπ samo na sebe i ako je topredmet tvojih razmiπljanja i razgovora, ti se neÊeπ moÊi pri-lagoditi Kristovom liku. Tvoje “ja” nije tvoj spasitelj. Ti sâm

673

627

po sebi nemaπ sposobnost otkupljenja. “Ja”, to je probuπeniËamac u koji pokuπavaπ “ukrcati” svoju vjeru. Onoliko kolikosi siguran da moæeπ uÊi u taj Ëamac i njime ploviti, tolikomoæeπ biti siguran da Êe on biti potopljen.

»amac za spaπavanje, idi k Ëamcu za spaπavanje! To jetvoja jedina sigurnost. Isus je kapetan Ëamca za spaπavanjekoji nikada nije izgubio nijednog putnika.

RazoËarani sumnjalice, kako moæete oËekivati da vam srcagrije Kristova ljubav? Kako moæete oËekivati da Njegova ra-dost ostane u vama i vaπa se radost ispuni ako se intenziv-no bavite svojim nesavrπenim karakterima i hranite se nji-ma? (Lt 11, 1897.)

Vjera nasuprot nevjeri. — Mi nismo svjesni koliko gubimonevjerovanjem. Bez vjere mi Êemo biti na strani gubitnika.Imamo Spasitelja koji razumije svaku stranu naπeg æivota. Onpoznaje naπa razoËaranja i toËno zna kakva nam je pomoÊpotrebna. Vjerujmo u Njega vjerom koja radi kroz ljubav iËisti duπu. (MS 41, 1908.)

Vjera raste u sukobljavanju sa sumnjama; vrsnost sakupljasnagu za suprotstavljanje kuπnjama. (YI, 4/1873.)

Njegujte vjeru. — Za nevjeru nema nikakve potpore. Go-spodin svoju milost i silu pokazuje uvijek iznova i iznova, ato nam treba biti pouka da uvijek u svim okolnostima treba-mo njegovati vjeru, govoriti o vjeri i Ëiniti djela vjere. Ne dopu-stimo da nam srca i ruke slabe doπaptavanjima sumnjiËavihkoji u naπe srce siju sjeme sumnje i nepovjerenja. (Lt 97,1898.; 7BC 928)

Sumnja izaziva æivËane bolesti. — Sigurnost u BoæjeprihvaÊanje unaprijedit Êe naπe tjelesno zdravlje. Ona utvrujeduπu u borbi protiv sumnji, nedoumica i prejake æalosti kojavrlo Ëesto iscrpljuje æivotne snage i izaziva najteæe æivËanebolesti. Gospodin jamËi svojom nepromjenjivom rijeËju da ÊeNjegovo oko biti na pravednima i Njegovo uho otvoreno zanjihove molitve, ali On se suprotstavlja onima koji Ëine zlo.Mi sebi u velikoj mjeri oteæavamo posao u ovome svijetu ka-

674

Sumnje


da polazimo od pretpostavke da je Gospodin protiv nas. (RH16. listopada 1883.; 3BC 1146)

Nikakva sumnja ne smije obuzeti um. — Nikakva sumnjaili nepovjerenje ne smije nam obuzeti um. Nikakav strah odBoæje veliËine ne smije nam ugroziti vjeru. Neka nam Bog po-mogne da Mu se pokorimo u krotkosti i poniznosti. Krist jeodloæio svoju kraljevsku odoru i krunu kako bi se mogao druæitis ljudima i pokazati da i ljudska biÊa mogu biti savrπena.Odjeven u odjeÊu milosti, On je u naπem svijetu æivio savrπenimæivotom kako bi nam pruæio dokaze svoje ljubavi. On je uËinioono πto Êe nevjerovanje u Njega uËiniti nemoguÊim. Sa svo-jeg visokog zapovjedniËkog mjesta u nebeskim dvorovima Onse spustio da preuzme na sebe ljudsku narav. Svojim æivo-tom pokazao je kakav moæe postati naπ æivot. Da ne bi bilostraha od Boæje veliËine koji bi uniπtio naπu vjeru u Boæjuljubav, Krist je postao Ëovjek boli i viËan bolestima. Ljudskosrce koje mu se preda postat Êe sveta harfa koja Êe πiritisvetu glazbu. (Lt 365, 1904.; 2SM 254)

Nema izgovora za priËe o razoËaranju. — “Otac ... nasizbavi iz vlasti tame.” (Koloπanima 1,13) Ako je ovo toËno,kakav onda imamo izgovor kada govorimo o razoËaranju, ne-vjerovanju i sumnji, Ëime oko sebe obavijamo tamu kao ogr-taË? Uklonimo mraËnu sjenku sumnje, odbacimo je, neka jeodnese Sotona, zaËetnik svih sumnji i obeshrabrenja. On vrebapriliku da svoju paklenu sjenku baci na naπ put. Naπa vjeramora probiti mraËni oblak sumnje i nevjere hvatajuÊi se zaKristovu ruku. (MS 102, 1901.)

Kako je Ellen White odbacila sjenku sumnje. — KadaSotona baci svoju paklenu sjenku preko mojeg puta, ja negledam u nju niti govorim o njoj i ne veliËam avla time πtobih govorila o njemu i njegovoj sili i o tome kako mi je teπko.Naprotiv, ja se vjerom probijam kroz tu sjenku hvatajuÊi seza Isusa Krista. GledajuÊi, mi se “mijenjamo u to isto obli-Ëje, iz slave u slavu”. Govorite o vjeri. Svaka sumnja kojuizgovorite posijano je sjeme, a to Êe sjeme uhvatiti korijenau neËijem srcu. Nemojmo izgovoriti nijednu rijeË sumnje i na

675

629

taj naËin slaviti avla za njegovu zadivljujuÊu sposobnost danas dræi u pokornosti. Nipoπto, jer me je Krist otkupio i izbavio.Sotona nada mnom nema vlasti. (MS 16, 1894.)

Pogreπne ideje o Bogu. — Sotona likuje kad Boæju djecuuspije navesti na nevjernost i maloduπnost. On uæiva kad vi-di da nemamo povjerenja u Boga, kad sumnjamo u Njegovuspremnost i snagu da nas spasi. Drago mu je kad nas uspijenavesti da mislimo kako Êe nam Bog djelima svoje providno-sti nanijeti πtetu.

Sotonin je posao prikazati Gospodina kao biÊe bez sami-losti i saæaljenja. On iskrivljuje istinu o Bogu. Naπe misli æelizaokupiti pogreπnim shvaÊanjima o Bogu pa, umjesto da sebavimo istinom o naπemu nebeskom Ocu, preËesto svoj umzapoπljavamo onim πto je Sotona izmislio o Njemu te sramo-timo Boga svojim nepovjerenjem i gunanjem protiv Njega.

Sotona stalno pokuπava uËiniti vjerski æivot sumornim.Æeli ga prikazati muËnim i teπkim, i kad krπÊanin u svojemuæivotu odaje takav oblik religije, on zapravo svojim nevjero-vanjem podupire Sotoninu laæ. (Put Kristu, 101)

Zatvori vrata srca sumnjama. — Kad avao doe sa svo-jim sumnjama i nevjerom, zatvori vrata svojeg srca. ZatvorioËi kako se ne bi bavio njegovom paklenom sjenkom. Otvoriih i usmjeri tamo gdje mogu promatrati vjeËne stvari pa Êeπsvakoga sata imati silu. Kuπnja tvoje vjere mnogo je skupo-cjenija od zlata. ... Ona te Ëini silnim u bijenju Gospodnjebitke, “jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protivVrhovniπtava, protiv Vlasti, protiv upravljaËa ovoga mraËno-ga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima” (Efeæanima 6,12).

Sotona polaæe pravo na svijet; on i nas smatra svojima.Ali hoÊemo li mu dati ono πto on traæi? Nipoπto. Ja pripadamnekome drugom. Ja sam skupo kupljena i moja je zadaÊada u svojem tijelu i duhu proslavim Boga. Ja nemam vreme-na govoriti o nevjerovanju. Moram govoriti o vjeri; moram jejaËati vjeæbanjem. Tako moja vjera napreduje kad se uhva-tim za Boæja obeÊanja, pa onda mogu spoznavati sve viπe iviπe.

676

Sumnje


Blaæeni, dragi Isus. Ja Ga volim jer je On za mene utjeha,nada, prilika i izvor; za mene osobno i za tebe osobno. Æelimda ti sebe vidiπ kao Njegovo vlasniπtvo. Okrenite svoja lica,Ëvrsto kao kremen, prema gori Sionu. Recite sebi odluËno dase tamo nalazi blago namijenjeno vama. (MS 17, 1894.)

Jedna rijeË sumnje otvara prostor za druge. — JednarijeË sumnje, jedna rijeË zlog razmiπljanja i zlog govorenja otvaraprostor za druge rijeËi sumnje. To je sijanje sjemena koje Êedonijeti æetvu koju Êe malo tko htjeti æeti. (Lt 117, 1896.)

Sjeme sumnje zakopano. — Oni koji su uznemireni sum-njama i imaju teπkoÊe koje ne mogu prevladati, ne trebajudruge slabe umove uvoditi u iste probleme. Neki su davalinagovjeπtaje ili Ëak priËali o svojem nevjerovanju, a onda na-stavili dalje ne pomislivπi o tome kakav su rezultat proizveli.Sjeme nevjere donijelo je u nekim sluËajevima svoj rezultatodmah, dok je u drugima leæalo zakopano vrlo mnogo vre-mena, sve dok dotiËna osoba nije krenula pogreπnim putemi popustila neprijatelju, a onda ju je i Boæje svjetlo napustilopa je podlegla snaænim Sotoninim kuπnjama. Tada je niklo isjeme nevjere, posijano prije tako mnogo vremena. Sotona gahrani i ono donosi rod.

Sve πto dolazi od propovjednika koji bi trebali stajati usvjetlu, ima snaæan utjecaj. A u trenucima kada nisu stajaliu jasnom Boæjem svjetlu, Sotona ih je koristio kao svoja oruai preko njih odapeo vatrene strijele k umovima nespremnimda se suprotstave neËemu πto je doπlo od njihovih propovjed-nika. (1T 378, 1863.)

Naπa je duænost vjerovati. — Vjeruj da Boæja rijeË neÊezatajiti, nego da je vjeran Onaj koji je obeÊao. Tvoja je duæ-nost da vjerujeπ da Êe Bog ispuniti svoju rijeË i oprostiti tigrijehe koliko i da priznaπ svoje grijehe. Moraπ pokazati vjeruu Boga kao onoga tko Êe uËiniti baπ ono πto je rekao — oprostitisve tvoje prijestupe.

Kako moæemo znati da je Gospodin doista naπ Spasiteljkoji praπta grijehe i potvrditi da smo u Njemu duboko sretnii blaæeni, da uæivamo veliku milost i ljubav koju je On obe-

677

631

Êao onima koji su skruπena srca, ako Njegovoj rijeËi ne vjeru-jemo bezuvjetno? O, koliki je broj onih koji idu kroz æivottuæeÊi, grijeπeÊi i kajuÊi se, ali uvijek pod oblakom osude!Oni ne vjeruju u rijeË od Gospodina. Ne vjeruju da Êe OnuËiniti upravo onako kako je rekao. (Lt 10, 1893.)

Uzrok sumnje je ljubav prema grijehu. — Iako oni tomoæda prikrivaju, pravi razlog sumnje i nevjerovanja u veÊinisluËajeva jest ljubav prema grijehu. UËenja i ograniËavanjakoja sadræi Boæja rijeË nisu dobrodoπla oholom srcu koje voligrijeh, a oni koji ne æele posluπati njezine zahtjeve spremnisu posumnjati u njezin autoritet. Da bismo dokuËili istinu,moramo je iskreno æeljeti upoznati i biti je spremni poslu-πati. Svi koji pristupaju prouËavanju Biblije u tom duhu naÊiÊe obilje dokaza da je ona Boæja rijeË i razumjet Êe njezineistine koje Êe ih uËiniti “mudrima za spasenje”. (2. Timoteju3,15) (Put Kristu, 97,98)

Njeguju je neoprezni. — Sumnju i nevjeru njeguju onikoji ne æive oprezno. Oni su bolno svjesni da njihov æivot neÊepoloæiti ispit Boæjeg Duha, bilo da im govori preko NjegoveRijeËi ili preko svjedoËanstava Njegovog Duha koja bi ih vo-dila k Njegovoj RijeËi. Umjesto da krenu od svojeg srca i potrudese uspostaviti sklad s Ëistim naËelima Evanelja, oni prigo-varaju i osuuju upravo ona sredstva koja je Bog izabrao dapripreme jedan narod da opstane u dan Gospodnji. (MS 1,1883.; 1SM 45)

Njegovane sumnje na koje se gleda kao na dokazaneËinjenice. — OpÊe primjenjivana metoda obrazovanja mladihne zadovoljava mjerilo pravog obrazovanja. BezboæniËki osje-Êaji utkani su u gradivo πkolskih udæbenika, dok se BoæjerijeËi stavljaju u domenu sumnjivog ili Ëak u svjetlo neËegaπto je dostojno prigovora. Na taj naËin umovi mladih izuËa-vaju Sotonine ideje i sugestije, pa nekada sumnje onima kojiih njeguju postaju dokazane Ëinjenice, dok se znanstvena istra-æivanja proglaπavaju prijevarom zbog naËina na koji se nji-hova otkriÊa tumaËe i laæno prikazuju. (YI, 31. sijeËnja 1895.;MM 90)

678

Sumnje


©to Ëiniti sa sumnjom. — Sumnjom ranjavaπ Kristovosrce iako ti On daje tako divne dokaze svoje ljubavi dajuÊisvoj æivot za naπe spasenje da ne poginemo, nego da imamovjeËni æivot. On nam je toËno rekao πto trebamo Ëiniti. “Do-ite k meni svi koji ste izmoreni i optereÊeni i ja Êu vas od-moriti.” (Matej 11,28) — (Lt 10, 1893.)

Sumnje nestaju kada drugima sluæimo na blagoslov.— Mnogi se æale zbog svojih sumnji i plaËu izjavljujuÊi danisu uvjereni u svoju vezu s Bogom. To se Ëesto moæe pripi-sati Ëinjenici da oni u Boæjem djelu ne rade niπta. Pozoviteih da iskreno pomognu drugima i posluæe im na blagoslovpa Êe nestati njihove sumnje i maloduπnost. (5T 395, 1885.)

Oni koji neprekidno govore o sumnjama i zahtijevaju novedokaze kojima bi odagnali svoj oblak nevjere, ne grade naBoæjoj rijeËi. Njihova vjera oslanja se na okolnosti; temelji sena osjeÊajima. Meutim, osjeÊaji, ma kako ugodni, nisu vje-ra. Boæja rijeË je temelj na kojem se moraju graditi naπe na-de u vjeËni æivot i Nebo. (Lt 11, 1897.)

©to o sumnji viπe govoriπ, to ona postaje mraËnija(savjet propovjedniku koji sumnja). — Vidjela sam da suBoæji aneli tuæno gledali prema tebi. Prije toga su napustilistraæu koju su dræali oko tebe odlazeÊi oæaloπÊeno, dok suse Sotona i njegovi aneli cerili likujuÊi nad tobom. Da si sesa svojim sumnjama borio sâm ne dajuÊi avlu povoda da tekuπa tako πto si naglas govorio o svojem nevjerovanju i o njemurado razmiπljao, ne bi privukao pale anele u tolikom broju.Naprotiv, odluËio si govoriti o svojoj tami; odluËio si o njojrazmiπljati. ©to viπe o njoj govoriπ i njome se baviπ, to Êeπbiti u veÊem mraku.

Ti odbijaπ od sebe svaku zraku nebeskog svjetla tako daizmeu tebe i onoga tko ti moæe pomoÊi nastaje veliki jaz.Ako nastaviπ kako si poËeo, pred tobom je tuga i bol. Boæjaruka uhvatit Êe te na naËin koji ti neÊe odgovarati. Njegovgnjev neÊe spavati. Ali On te sada poziva. Sada, upravo sadate poziva da Mu se vratiπ bez oklijevanja, a On Êe milostivooprostiti i izlijeËiti sve tvoje otpade. Bog izgrauje poseban

679

633

narod. On Êe ga oËistiti i pripremiti za odlazak na Nebo. Odonih koji su Boæje posebno blago, bit Êe uklonjeno sve πto jetjelesno dok god ne postanu kao sedam puta pretopljeno zlato.(1T 430,431, 1864.)

Neka zrake svjetla odagnaju sjenke sumnje. — Da bi-smo mogli imati æivot, silu, milost i spasenje, moramo bitiispunjeni svakom puninom Boæjom.

Na koji Êemo naËin dobiti te velike blagoslove? Krist jeumro da bismo ih mi mogli primiti vjerom u Njegovo ime.On nam je besplatno ponudio svjetlo i æivot. Prema tome, zaπtobismo uporno ostali kod zabijanja klinova na koje bismo vje-πali svoje sumnje? Zaπto bismo prostorije uma popunjavalisumornim prizorima sumnje? Zaπto ne bismo dopustili da sjajnezrake Sunca Pravednosti zasjaju u odajama srca i uma i oda-gnaju sjenke nevjere? Okrenite se Svjetlu, Isusu, dragom Spa-sitelju.

Umjesto da gledaπ u propuste i nedostatke nekog ljud-skog biÊa, prijei na prouËavanje karaktera Onoga u komenema nesavrπenstva. Isus je “zastavnik meu deset tisuÊa”,“sav je ljubak”. Nijedan Ëovjek ne smije nam postati uzor. Bognam je dao savrπeni uzor u svojem jedinoroenom Sinu; gle-dajuÊi u Njega, mi Êemo se preobraziti u Njegov lik. Gledajteu Krista Ëije je prijestolje visoko i uzdignuto, a zrake Njegoveslave ispunjavaju hram. (Und MS 23)

680

Sumnje


75

MA©TA I BOLEST48

Maπta vodi u teπke oblike bolesti. — Umom treba ovladatibuduÊi da on ima najsnaæniji utjecaj na zdravlje. Maπta Ëestovodi na stranputicu, a kad joj damo da se razmaπe, odvestÊe i u teπke oblike bolesti. Mnogi umiru od bolesti koje sunajveÊim dijelom imaginarne. Upoznala sam viπe osoba kojesu zbog utjecaja maπte navukle na sebe stvarne bolesti. (2T523, 1870.)

Umiru oni koji bi mogli ozdraviti. — Oko nas se nalazina tisuÊe bolesnih i umiruÊih koji bi, kad bi htjeli, mogli ozdra-viti i æivjeti, ali ih maπta u tome spreËava. Oni se boje da Êeim ako budu radili ili se tjelesno aktivirali biti joπ gore, iakoim je upravo takva promjena potrebna da bi bili zdravi. Beztoga oni nikada neÊe napredovati. Trebali bi uporabiti snaguvolje, izdiÊi se iznad svojeg pepela i svojih slabosti, prihvatitise korisnog posla i zaboraviti da ih bole lea, bokovi, pluÊai glava. Zanemarivanje aktivnog ukljuËivanja cijelog tijela ilinekog njegovog dijela donijet Êe sa sobom bolesna stanja. Zbogneaktivnosti bilo kojeg tjelesnog organa smanjit Êe se veliËi-na i snaga miπiÊa, a posljedica Êe biti sporo cirkuliranje krvikroz krvne æile. (3T 76, 1872.)

Maπta moæe dræati u vlasti dijelove tijela. — Bolestuzrokuje izostajanje skladne aktivnosti dijelova ljudskog orga-nizma. Maπta moæe upravljati i drugim dijelovima tijela na

48 Vidi takoer poglavlje 7, “Bolest koja poËinje u umu”; poglavlje42, “Um i zdravlje”; poglavlje 63, “Maπta”.

682

681

635

njihovu πtetu. Svi dijelovi organizma moraju raditi skladno.(MS 24, 1900.; MM 291)

Umiranje od bolesne maπte. — Jednom sam bila po-zvana u posjet mladoj æeni koju sam dobro poznavala. Bilaje bolesna i njezino se stanje naglo pogorπavalo. Njezina jemajka traæila od mene da se molim za nju. Majka je stajalai plakala govoreÊi: “Jadno dijete; neÊe joπ dugo æivjeti.” Opi-pala sam joj puls. Molila sam se s njom, a onda sam joj seobratila: “Sestro moja, ako ustaneπ, obuËeπ se i ukljuËiπ usvoj uobiËajeni posao u uredu, sva ova nemoÊ i bolest Êe proÊi.”

“Misliπ li da hoÊe?” pitala je.“Naravno”, odgovorila sam. “Tom svojom nemoÊi gotovo

si potpuno uguπila svoje æivotne snage.”Okrenula sam se majci i rekla joj da Êe ako njihova kÊi

umre, dijagnoza biti “bolesna maπta” ako se oni dotle ne uvjereu svoju zabludu. Ona je sebe uvjeravala da je nemoÊna ibolesna. Ali to je jadna πkola. Zatim sam joj rekla: “Zaboravisve πto si mislila; ustani i obuci se.” Posluπala me je i danasje æiva. (Lt 231, 1905.; MM 109)

Maπta oπteÊena boleπÊu. — Ti si izuzetno osjetljiva iosjeÊaji su ti duboki. Strogo poπtujeπ savjest i da bi se po-korila miπljenjima drugih, tvoje prosuivanje mora biti osvje-doËeno. Da je tvoje tjelesno zdravlje ostalo neoπteÊeno, ti bipostala izuzetno korisna æena. Dugo si bila bolesna pa je toπtetno utjecalo na tvoju maπtu; tvoje misli bile su usredotoËenena tebe samu, a maπta je sa svoje strane πtetno utjecala natijelo. (3T 74, 1872.)

Ovladavanje oboljelom maπtom. — Dobila sam svjetloprema kojem bi svi ti periodi padanja proπli kada bi se se-stra koju si spomenula trgnula i njegovala ukus za zdravuhranu. Ona je njegovala maπtu; neprijatelj je iskoristio nje-zinu tjelesnu slabost i zato njezin um nije spreman nositi ses nedaÊama svakidaπnjeg æivota. Njezina potreba je dobro, po-sveÊeno lijeËenje uma, pojaËana vjera i aktivna sluæba za Krista.Njezina potreba je takoer vjeæbanje miπiÊa u praktiËnom ra-du vani. Tjelesne aktivnosti bit Êe za nju jedan od najveÊih

683

Maπta i bolest


blagoslova æivota. Ona ne mora biti nesposobna zbog bolesti,nego æena zdravog uma, zdrava æena, spremna da svoj dioduænosti obavlja plemenito i dobro.

Svaka metoda lijeËenja koja bi se primijenila na ovoj se-stri donijet Êe malo koristi ako ona ne uËini svoj dio. Tjele-snim aktivnostima ona treba ojaËati svoje miπiÊe i æivce. Onane mora biti bolesnik; naprotiv, moæe obavljati koristan, oz-biljan posao. Kao mnogi drugi, i ona pati od bolesne maπte.Ali ona to moæe svladati i postati zdrava æena. Ovu sam po-ruku uputila mnogima i rezultati su odliËni. (Lt 231, 1905.;MM 108,109)

Pozovite volju u pomoÊ. — LjenËarenje je veliko zlo.BaveÊi se samima sobom, muπkarci, æene i mlade osobe misleda su u mnogo loπijem stanju nego πto stvarno jesu. Oni mazesvoje bolove i boliÊe, razmiπljaju o njima i priËaju o njimasve dok se ne stekne dojam da je njihovoj korisnosti doπaokraj. Mnogi su otiπli u grob iako su mogli i trebali æivjeti.Njihova je maπta bila bolesna. Da su se suprotstavili svojimslabostima i nisu dopustili da ih one svladaju; da su zatraæilipomoÊ od snage volje, mogli su æivjeti i svojim utjecajem po-sluæiti svijetu na blagoslov. (HR, 7/1868.)

Veza izmeu izbavljenja od grijeha i lijeËenja bolesti.— U sluæbi iscjeljivanja lijeËnik treba biti Kristov suradnik.Spasitelj je sluæio i duπi i tijelu. Evanelje, πto ga je On pro-povijedao i uËio, bilo je vijest o duhovnom æivotu i o ponov-noj uspostavi tjelesnog zdravlja. Spasenje od grijeha i iscje-ljenje od bolesti bili su u uskoj vezi. Ta ista sluæba povjere-na je krπÊanskom lijeËniku. Njegova je zadaÊa da se sjedinis Kristom u pruæanju pomoÊi kod fiziËkih i duhovnih potre-ba njegovih bliænjih. On treba biti vjesnik milosti bolesnima,koji pruæa pomoÊ njihovom oboljelom tijelu i duπi bolesnojod grijeha. (Put u bolji æivot, 58)

684

637

76

ODLUKA I VOLJA

VladajuÊa sila u ljudskoj naravi. — Volja je vladajuÊasila u ljudskoj naravi jer pokorava pod svoj utjecaj sve drugesposobnosti. Volja nije ukus ili sklonost, veÊ sila odluËivanjakoja djeluje u sinovima ljudskim na posluπnost Bogu ili naneposluπnost. (5T 513, 1889.)

Sve ovisi o njezinom pravilnom djelovanju. — Onajkoji je izloæen kuπnji treba shvatiti pravu moÊ volje. Ona jeupraviteljska snaga u Ëovjekovoj naravi — snaga odluke, snagaizbora. Sve ovisi o pravilnoj porabi te volje. Æelje za dobro-tom i ËistoÊom same su po sebi umjesne, ali ako se kod njihzaustavimo, one neÊe biti ni od kakve pomoÊi. Mnogi Êe padatinatrag u propast, nadajuÊi se i æeleÊi nadvladati svoje zle sklo-nosti. Oni se ne pokoravaju Boæjoj volji. Oni ne donose odlu-ku da Mu sluæe. (Put u bolji æivot, 102)

Izvor svih aktivnosti. — Vaπa volja je izvor svih vaπihaktivnosti. Ta volja, tako znaËajan Ëimbenik u Ëovjekovom ka-rakteru, u trenutku pada u grijeh predaje se pod vlast Soto-ne. Od tog trenutka Sotona neprestano utjeËe na Ëovjeka dahoÊe i Ëini ono πto njemu odgovara na svoju najcrnju pro-past i nesreÊu.

Ali ta nemjerljiva ærtva u kojoj je Bog Isusa, svojeg jedino-roenog Sina, dao da postane ærtva za grijeh, daje Mu moguÊ-nost da kaæe ne krπeÊi nijedno od naËela svoje vladavine: “Po-korite se meni; dajte mi svoju volju; odvojite je od vlasti Sotonei ja Êu je preuzeti tako da Êu u vama moÊi uËiniti da hoÊetei uËinite kao πto mi je ugodno.” Kad vam Bog podari Kristov

686

685


um, vaπa volja postaje kao Njegova, a vaπ karakter preobra-æava se u oliËenje Kristovog karaktera. (5T 515, 1889.)

»ovjekova volja je agresivna. — »ovjekova volja je agre-sivna i neprestano se bori da sve pokori svojim ciljevima. Akoje volja stavljena na Boæju stranu i stranu onoga πto je pra-vo, u æivotu Êe se pokazivati rodovi Duha. Bog je slavu, Ëasti mir odredio svakom Ëovjeku koji Ëini dobro. (RH, 25. kolo-voza 1896.; HC 153)

“NemoguÊe” — stvar vlastite volje. — Cijeli naπ æivotje Boæji æivot i mora biti uporabljen Njemu na slavu. Njegovamilost posvetit Êe i unaprijediti svaku sposobnost. Neka ni-tko ne govori da ne moæe izlijeËiti nedostatke svojeg karakte-ra. Naime, ako tako stvarno misliπ, nesumnjivo Êeπ izgubitivjeËni æivot. Ta “nemoguÊnost” leæi u tvojoj volji. Ako neÊeπ,onda ni ne moæeπ pobijediti. Stvarna teπkoÊa nastaje iz po-kvarenosti neposveÊenih srca i nespremnosti za pokoravanjeBoæjoj vlasti. (YI, 28. sijeËnja 1897.)

Uspjeπno smiruje æivce. — Um i æivci dobivaju tonus isnagu zahvaljujuÊi aktivnosti volje. Sila volje u mnogim Êese sluËajevima pokazati kao vrlo uspjeπna u smirivanju æiva-ca. (1T 387, 1863.)

Sotona koristi volju. — Kad se Sotoni dopusti da obli-kuje volju, on je koristi za postizanje svojih ciljeva. ... OnpokreÊe zle sklonosti i budi nesvete strasti i ambicije. On kaæe:“Dat Êu ti svu ovu moÊ, sve te Ëasti, bogatstva i greπna zado-voljstva”, ali su njegovi uvjeti odricanje od poπtenja i otuplji-vanje savjesti. Na taj naËin on degradira ljudske sposobnostii dovodi ih pod vlast grijeha. (RH, 25. kolovoza 1896.; HC153)

Kuπnje optereÊuju snagu volje do krajnjih granica. —Naπa je prednost kao Boæje djece da se Ëvrsto i nepokolebljivodræimo ispovijedanja svoje vjere. U nekim trenucima neodo-ljiva sila kuπnje, kako nam se Ëini, do krajnjih granica opte-reÊuje snagu naπe volje, pa se primjena vjere Ëini kao neπto

687

639

krajnje suprotno svim dokazima osjetila ili osjeÊaja. Mi svojuvolju moramo dræati uvijek na Boæjoj strani. Moramo vjerovatida se u Isusu nalazi vjeËna snaga i djelotvornost. ... Iz satau sat moramo Ëvrsto dræati svoje mjesto pobjednika u Bogu,jakih u Njegovoj sili. (Lt 42, 1890.; HC 124)

Odgajanje djece nije kao dresiranje nijemih æivotinja.— Odgajanje i obrazovanje djece u kuÊi ili πkoli ne treba bitikao kroÊenje nijemih æivotinja, buduÊi da djeca imaju razumi volju koju treba usmjeravati tako da sve njihove sposobno-sti budu u njezinoj vlasti. Nijeme æivotinje treba dresirati jernemaju ni razum ni intelekt. Ali ljudski um treba uËiti samo-kontroli. Treba ga uËiti da upravlja ljudskim biÊem, dok suæivotinje u vlasti svojega gospodara i dresiraju se da mu sepokoravaju. Za svoju æivotinju gospodar je um, prosuivanjei volja. (3T 132, 1872.)

Volju treba usmjeravati, a ne lomiti. — Dijete moæeteuËiti da kao ni æivotinja nema vlastitu volju. »ak se i njegovaosobnost moæe utopiti u onomu tko provodi njegov odgoj; nje-gova volja, u odnosu na sve namjere i ciljeve, pokorena jevolji uËitelja. Ovako odgajana djeca uvijek Êe imati nedosta-tak moralne energije i osobne odgovornosti. Ona nisu bila nau-Ëena oslanjati se na razum i naËela; njihova volja je bila uvlasti druge osobe; um nije bio podvrgnut aktivnostima kojega πire i jaËaju. Ona nisu bila usmjeravana i discipliniranaprema svojoj specifiËnoj konstituciji i karakteristikama umakako bi, kada to bude potrebno, aktivirala svoje najjaËe spo-sobnosti.

UËitelji ovdje ne smiju stati, veÊ moraju posvetiti posebnupozornost njegovanju slabijih sposobnosti kako bi se sve spo-sobnosti mogle aktivno koristiti i razvijati od jednog stupnjasnage na drugi i um mogao dostiÊi svoje optimalne razmjere.(3T 132, 1872.)

SaËuvajte svu snagu volje. — “Slamanja volje” suprotnoje Kristovim naËelima. Djetinja volja mora se usmjeravati ivoditi. SaËuvajte svu snagu volje jer je ona ljudskom biÊupotrebna u svojoj cjelokupnosti; dajte joj odgovarajuÊe usmje-

688

Odluka i volja


renje. S njom postupajte mudro i blago, kao sa svetim bla-gom. Ne razbijajte je na komade, nego je rijeËju i pravim pri-mjerom oblikujte i formirajte, sve dok dijete ne doe u go-dine odgovornosti. (CT 116, 1913.)

UËitelj se ne smije ponaπati kao diktator. — SebiËne,zlovoljne osobe koje se ponaπaju kao diktatori, neprofinjenogponaπanja i grube, koje nemaju obzira prema osjeÊajima drugih,nikada ne bi trebale raditi kao uËitelji. One Êe vrπiti katastro-falan utjecaj na svoje uËenike jer Êe ih oblikovati prema vla-stitom karakteru i na taj naËin ovjekovjeËivati zlo. Osobe ova-kvog karaktera nastojat Êe slomiti volju djeËaka ako je nemi-ran; meutim, Krist nije odobravao takav naËin postupanjas onima koji grijeπe. Osposobljeni nebeskom mudroπÊu, krot-koπÊu i poniznoπÊu srca, uËitelji Êe moÊi usmjeravati volju ipovesti uËenike putem posluπnosti. Meutim, neka nitko nemisli da Êe prijetnjama zadobiti ljubav uËenika. Mi moramoraditi onako kako je Krist radio. (TSS 80,81, 1900.; CSW174,175)

Podijeljena volja je zamka. — Svaka mlada osoba trebanjegovati vrlinu odluËnosti. Podijeljena volja je zamka koja Êebiti na propast mnogim mladima. Budite Ëvrsti i ustrajte natome da vaπa kuÊa, ili karakter, ne bude sagraena na pjeπËa-nom temelju. Neki imaju tu nesreÊu da su uvijek na pogre-πnoj strani, u trenutku kad Gospodin od njih oËekuje da buduljudi koji Êe znati razlikovati dobro od zla. (MS 121, 1898.)

Dva elementa karaktera. — Snaga karaktera sastoji seod snage volje i snage samosvladavanja. Mnoge mlade osobesnaæne, nekontrolirane strasti mijeπaju sa snagom karaktera,dok je istina u tome da je onaj tko se nalazi pod vlaπÊu svojihstrasti, zapravo slab Ëovjek. Stvarna Ëovjekova veliËina i ple-menitost mjere se prema snazi kojom on vlada svojim osje-Êajima, a ne snazi kojom osjeÊaji vladaju njime. NajsnaænijiËovjek je onaj koji Êe, iako osjetljiv na uvrede, vladati straπÊui oprostiti svojim neprijateljima. Takvi ljudi su istinski he-roji. (4T 656, 1881.)

689

641

Volja ujedinjena s boæanskom snagom. — Vi moæete po-stati odgovorni i utjecajni ako se snagom svoje volje, ujedi-njene s boæanskom snagom, ozbiljno prihvatite posla. Vjeæbajteumne sposobnosti i nipoπto ne zanemarujte tjelesne. Ne dopu-stite da vam intelektualna lijenost zatvori put prema veÊemznanju. UËite razmiπljati i stjecati znanje kako bi se vaπ umπirio, jaËao i razvijao. Nikada ne mislite da ste nauËili dovoljnoi da sada moæete popustiti u svojem radu. Njegovani um jemjera Ëovjeka. Vaπe obrazovanje treba trajati tijekom cijelogvaπeg æivota; svakoga dana trebate uËiti i praktiËno primjenjivatisteËena znanja. (4T 561, 1881.)

Ispravna uporaba volje kao sredstvo u odupiranju bo-lesti. — Pokazano mi je da mnogi koji su naoko slabi i kojise uvijek tuæe, nisu u tako teπkom stanju kako sami zamiπ-ljaju. Neki od njih imaju snaænu volju koja bi, kad bi bilauporabljena na odgovarajuÊi naËin, mogla posluæiti kao dje-lotvorno sredstvo za ovladavanje maπtom i tako se oduprijetibolesti. Ali vrlo Ëesto se dogaa da volju koriste na pogreπannaËin tvrdoglavo odbijajuÊi pokoriti je razumu. Ta je volja dovelado stanja kakvo jest; oni su teπki bolesnici pa Êe im biti po-sveÊena pozornost kakva se pridaje teπkim bolesnicima, bezobzira na miπljenje drugih. (2T 524, 1870.)

»imbenik u postupanju s bolestima. — MoÊ volje sene cijeni kako bi trebalo. Neka volja bude uvijek budna i pra-vilno usmjerena, tako Êe ona pruæiti snagu cijelom biÊu i postatizadivljujuÊe sredstvo u odræavanju zdravlja. Ona je takoersnaga u postupanju s boleπÊu. ...

RabeÊi volju da postave sebe u pravilan odnos spram æi-vota, pacijenti mogu mnogo pridonijeti suradnji s naporimalijeËnika za njihovo ozdravljenje. Postoje tisuÊe onih koji bimogli povratiti svoje zdravlje ako bi to htjeli. Gospodin neæeli da oni budu bolesni. On æeli da budu zdravi i sretni ioni bi trebali odluËiti biti zdravi i sretni.

Bolesnici se Ëesto mogu suprotstaviti bolesti odbijanjemda podlegnu slabosti i povuku se u stanje neaktivnosti. Dokse podiæu iznad svojih bolova i tegoba, pomozite im da seprihvate nekog korisnog posla prilagoenog njihovoj snazi. Ta-

690

Odluka i volja


kvom zauzetoπÊu u poslu i neograniËenim koriπtenjem zrakai sunËeve svjetlosti, mnogi od iscrpljenih i iznemoglih boles-nika moÊi Êe uæivati ponovno zadobijeno zdravlje i snagu. (Putu bolji æivot, 152,153)

ObeÊanje boljeg zdravlja. — Zle navike i obiËaji donoseljudima najraznovrsnije bolesti. Obrazovanje razumu treba do-kazati greπni karakter zlouporabe i poniæavanja sposobnostikoje je Bog dao Ëovjeku. Neka um funkcionira kako treba ivolja neka se postavi na Gospodnju stranu, pa Êe se tjelesnozdravlje poboljπati na Ëudesan naËin.

Ipak, to se nikada ne moæe ostvariti samo ljudskom sna-gom. Da bismo odbacili sve zle navike i druæenja i vjeæbalise umjerenosti u svemu, ozbiljnim naporima i u Kristovoj milostimi trebamo neprekidno uvjeravati jedni druge u potrebu tra-æenja od Boga pokajanja i oprosta za proπlost pozivajuÊi sena Kristovu ærtvu pomirenja. Moramo uËiniti da to postanedio naπeg svakidaπnjeg iskustva; moramo budno bdjeti i ne-umorno se moliti da Krist svaku naπu misao dovede u po-kornost sebi. Duπa mora dobiti Njegovu obnoviteljsku silu dabismo kao odgovorna biÊa mogli prinijeti Bogu svoja tijela kaoæivu ærtvu, svetu i ugodnu Njemu, πto je naπe duhovno bo-gomoljstvo, duhovno bogosluæje. (Medical Missionary, studeni—prosinac, 1892.; CH 504,505)

Narkotici i volja. — Neki koriste narkotiËka sredstva ipopuπtanjem njima stvaraju podlogu za stvaranje loπih na-vika, koje zatim osvajaju vlast nad voljom, mislima i cijelimËovjekom. (Lt 14, 1885.)

NauËavajte snagu volje. — Trebamo isticati utjecaj umana tijelo i utjecaj tijela na um. ElektriËna sila mozga, podu-prta umnom aktivnoπÊu, oæivljuje Ëitav organizam i tako postajedragocjena pomoÊ u odupiranju bolestima. To se mora jasnoiznijeti. Vaænost snage volje i samosvladavanja, kako za Ëuvanje,tako i za obnavljanje zdravlja, πtetne, Ëak i razorne posljedicegnjeva, nezadovoljstva, sebiËnosti, poroËnosti i, s druge strane,divnu æivotodavnu silu koja se nalazi u dobrom raspoloæe-

691

643

nju, nesebiËnosti, zahvalnosti — sve to treba prikazati. (Odgoj,176)

Sveti Duh ne zauzima mjesto volje. — Boæji Duh nenamjerava obavljati naπ dio posla bilo u pogledu htjenja iliËinjenja. To je posao ljudskog orua u suradnji s boæanskimsilama. »im svoju volju okrenemo u smjeru usklaivanja sBoæjom voljom, Kristova milost je spremna suraivati s ljud-skim oruem; meutim, ona neÊe umjesto nas raditi naπ po-sao, neovisno o naπem odluËivanju i odluËnom djelovanju.Prema tome, duπu neÊe obratiti obilje svjetla i gomilanje do-kaza, nego samo Ëinjenica da ljudsko orue prihvaÊa svjetlo,pokreÊe snagu volje svjesno priznajuÊi da je ono πto zna pravdai istina, suraujuÊi na taj naËin s nebeskim anelima postav-ljenim od Boga za spaπavanje duπe. (Lt 135, 1898.)

Sigurni samo onda kad smo sjedinjeni s boæanskim.— »ovjekova volja sigurna je jedino u jedinstvu s Boæjom vo-ljom. (Lt 22, 1896.; HC 104)

Ljudska volja treba se stopiti s boæanskom. — U ovomsukobu pravde s nepravdom mi moæemo uspjeti jedino uz bo-æansku pomoÊ. Naπa ograniËena volja mora se dovesti u po-kornost volji SvemoguÊega; ljudska volja mora se stopiti s bo-æanskom. To Êe nam dovesti u pomoÊ Svetoga Duha i tadaÊe svaka pobjeda voditi k vraÊanju Boæjeg otkupljenog vlasni-πtva, k obnavljanju Njegovog lika u duπi. (RH, 25. kolovoza1896.; HC 153)

ObraÊenje ne donosi nove sposobnosti. — Boæji Duhne stvara nove sposobnosti u obraÊenom Ëovjeku, nego dovodido odluËne promjene u uporabi njegovih veÊ postojeÊih spo-sobnosti. Kad se um, srce i duπa promijene, Ëovjek ne dobivanovu savjest, nego je tada njegova volja pokorena obnovljenojsavjesti, savjesti Ëija je uspavana osjetljivost sada probue-na djelovanjem Svetoga Duha. (Lt 44, 1899.; HC 104)

Sotona upravlja voljom koja nije pod Boæjom vlaπÊu.— Krist je rekao: “Jer sioh s neba ne da vrπim svoju volju,

692

Odluka i volja


nego volju onoga koji me posla.” (Ivan 6,38) Njegova je voljabila aktivno ukljuËena u spaπavanje ljudskih duπa. Njegovaljudska volja bila je hranjena boæanskom. Njegovi danaπnjisluge trebali bi se pitati: “Kakvu volju njegujem osobno? Jesamli dosad zadovoljavao svoje vlastite æelje i utvrivao se u se-biËnosti i tvrdoglavosti?” Ako ovo radimo, mi smo u velikojopasnosti buduÊi da Êe Sotona uvijek upravljati voljom kojanije pod vlaπÊu Boæjeg Duha. Kada mi svoju volju dovedemou sklad s Boæjom voljom, sveta posluπnost koju je Krist po-kazao primjerom u svojem æivotu, vidjet Êe se i u naπem æi-votu. (MS 48, 1899.; HC 107)

Volja treba biti pod vlaπÊu Ëiste savjesti. — Unutarnjimir i savjest, u kojoj nema protivljenja Bogu, okrijepit Êe iojaËati um kao πto se rosa spuπta na njeæne biljke. Volja jetada pravilno usmjerena i voena, odluËnija, a ipak dalekood svih izopaËenja. (2T 327, 1869.)

Volja odluËuje o æivotu ili smrti. — Tek Êe vjeËnostmoÊi otkriti slavnu sudbinu koju moæe dostiÊi Ëovjek vraÊenu Boæje obliËje. Da bismo dostigli ovaj visoki ideal, mi mora-mo ærtvovati ono πto sluæi na spoticanje duπi. Grijeh nas upravopreko volje uspijeva dræati u svojoj vlasti. Pokoravanje voljeprikazano je kao vaenje oka ili odsijecanje ruke. »esto namse Ëini da pokoravanje volje Bogu znaËi pristanak da idemokroz æivot osakaÊeni ili bogalji. ...

Bog je izvor æivota, a mi æivot moæemo imati jedino akosmo u zajednici s Njime. ... Ako se dræiπ iskljuËivo sebe, odbi-jajuÊi svoju volju pokoriti Bogu, opredjeljujeπ se za smrt. ...

Za predaju sebe Bogu potrebna je ærtva; meutim, to jeærtvovanje manjeg za neπto veÊe, zemaljskog za duhovno, pro-padljivog za vjeËno. Bog nije predvidio da se naπa volja uniπti,jer jedino uprezanjem snage volje mi moæemo ostvariti onoπto On od nas oËekuje. Mi Mu moramo pokoriti svoju voljukako bismo je primili natrag, oËiπÊenu, oplemenjenu i veza-nu za boæansku u tolikoj mjeri da Êe On preko nas moÊi izlije-vati bujice svoje ljubavi i sile. (MB 61,62, 1896.)

693

645

Treba razumjeti stvarnu snagu volje (savjet jednomnestabilnom mladiÊu). — Sve dok ne budeπ razumio stvarnusnagu volje, nalazit Êeπ se u neprekidnoj opasnosti. Ti moæeπvjerovati i obeÊavati sve i svaπta, ali tvoja obeÊanja i tvojavjera bit Êe bezvrijedni ako svoju volju ne staviπ na stranuvjere i akcije. Ako se u bitci vjere boriπ svom snagom svojevolje, pobijedit Êeπ. Ni tvojim osjeÊajima, ni tvojim dojmovi-ma ili tvojim emocijama ne moæe se vjerovati jer nisu pouzdani.(5T 513, 1889.)

Ti moæeπ zagospodariti voljom. — Ali ne trebaπ oËaja-vati. ... Tvoje je da svoju volju pokoriπ volji Isusa Krista. Kadato uËiniπ, Bog Êe je odmah preuzeti i uËiniti u tebi da hoÊeπi uËiniπ kako je Njemu ugodno. Tada Êe cijela tvoja naravbiti stavljena pod vlast Kristovog Duha pa Êe i tvoje misli bitiNjemu pokorene.

Svojim instinktima i svojim emocijama ne moæeπ vladatikako bi moæda æelio; ali moæeπ upravljati voljom pa ti je tadamoguÊa potpuna promjena u æivotu. Pokoravanjem svoje vo-lje Kristu tvoj Êe æivot biti sakriven s Kristom u Bogu i udruæensa silom koja je iznad svih poglavarstava i vlasti. Ti Êeπ imatisnagu od Boga koja Êe te Ëvrsto dræati uz Njegovu silu. ImatÊeπ i novo svjetlo, jer Êe ti biti omoguÊeno svjetlo æive vjere.Samo tvoja volja mora suraivati s Boæjom voljom. (5T 513,514,1889.)

Spona koja vezuje s boæanskom energijom. — Mi smoBogu pomagaËi. To je mudro uredio Bog osobno. Suradnja sljudskom voljom i trud s boæanskom energijom spona je kojaspaja ljude meusobno i s Bogom. Apostol kaæe: “Jer Boæjismo suradnici: Boæja ste njiva, Boæja graevina.” (1. KorinÊa-nima 3,9) »ovjek treba raditi s moguÊnostima koje mu je Bogdao. “Sa strahom i drhtanjem nastojte da postignete svoje spa-senje”, kaæe apostol. “Bog je, naime, onaj koji proizvodi u vamai htjenje i djelovanje.” (Filipljanima 2,12.13) (MS 113,1898.)

Kad je volja stavljena na Gospodnju stranu, Sveti DuhËini da ona postane jedno s boæanskom voljom. (Lt 44, 1899.)

694

Odluka i volja


647

Dio XV.

LAÆNI SUSTAVI TERAPIJE


649

77

PSEUDOZNANOST49

Boæje djelo i znanost. — »ovjekova spoznaja u materi-jalnom i u duhovnom pogledu djelomiËna je i nepotpuna; stogamnogi ne mogu svoja glediπta o znanosti uskladiti s biblij-skim izjavama. Mnogi kao znanstvene Ëinjenice prihvaÊaju teo-rije i spekulacije, i misle da se Boæja rijeË treba ispitati uËe-njem “laæno nazvane spoznaje”. (1. Timoteju 6,20) Stvoritelj iNjegova djela nadmaπuju njihovo shvaÊanje; buduÊi da ih nemogu objasniti prirodnim zakonima, biblijski izvjeπtaj sma-traju nepouzdanim. Oni koji sumnjaju u izvjeπtaje Staroga iNovoga zavjeta Ëesto idu korak dalje i sumnjaju u postojanjeBoga, a beskrajnu silu pripisuju prirodi. BuduÊi da su napustilisidriπte, prepuπteni su da se razbiju o stijene nevjerstva. (Velikaborba, 448,449)

Potrebno viπe od svjetovne znanosti. — Obratimo seBoæjoj rijeËi za vodstvo. Traæimo rijeËi “ovako govori Gospodin”.Dosta nam je bilo ljudskih metoda. Um poduËavan samo uokviru svjetovne znanosti neÊe moÊi razumjeti ono πto je Bo-æje. Ali taj isti um, ako je obraÊen i posveÊen, vidjet Êe uRijeËi boæansku silu. Jedino um i srce koji su oËiπÊeni posve-Êenjem Duha sposobni su za prepoznavanje nebeskih stvari.(GW 310, 1915.)

Sotona koristi znanost uma. — Pokazano mi je da semoramo Ëuvati na svim stranama i da se moramo ustrajnosuprotstavljati Sotoninim podmetanjima i zamkama. On se pre-

49 Vidi poglavlje 3, “Opasnosti psihologije”.

698

697


obrazio u anela svjetla i sada vara tisuÊe ljudi i odvodi ihu ropstvo. Nevjerojatna je prednost koju on dobiva od zna-nosti o ljudskom umu. Ovdje se on kao zmija neprimjetnouvlaËi, s namjerom da pokvari Boæje djelo. On Êe KristovaËuda i djela pripisati ljudskoj vjeπtini i sili.

Kada bi Sotona izvrπio otvoren, drzak napad na krπÊan-stvo, to bi krπÊanina u tuzi i oËaju dovelo do nogu njegovogOtkupitelja pa bi njegov silni i moÊni Izbavitelj natjerao ubijeg drskog neprijatelja. On se zbog toga pretvara u anelasvjetla i djeluje na um da bi ga zaveo s jedine sigurne i pravestaze. UËenja frenologije, psihologije i mesmerizma50 kanali supreko kojih on izravno pristupa ovoj generaciji i djeluje sasilom koja Êe obiljeæiti njegove napore pri svrπetku vremenakuπnje. (1T 290, 1862.)

Sotona dobro poznaje osobine uma. — Sotona je tisu-Êama godina eksperimentirao sa svojstvima ljudskog uma, iz-vanredno ga upoznavπi u meuvremenu. Svojim podmuklimdjelovanjem u ovim posljednjim danima, on ljudski um pove-zuje sa svojim proæimajuÊi ga svojim mislima. On taj svoj posaoobavlja na tako zavodljiv naËin da oni koji prihvaÊaju njego-vo vodstvo nisu ni svjesni da ih on vodi onako kako njemuodgovara. Veliki varalica oËekuje da Êe ljudske umove dovestiu stanje takve zbunjenosti da Êe ljudi moÊi Ëuti samo njegovglas. (Lt 244, 1907.; MM 111)

Iznose se nove teorije. — Svjetlo istine koja po Boæjemplanu treba doprijeti do ljudi u svijetu u ovo vrijeme nije onoπto znanstvenici svijeta æele dati ljudima, jer ti znanstveniciu svojim istraæivanjima Ëesto dolaze do pogreπnih zakljuËa-ka. IzuËavajuÊi mnoge autore, ovi se ljudi oduπevljavaju teori-jama sotonskog podrijetla. ObuËen u odjeÊu anela svjetla,Sotona ljudskom umu nudi za prouËavanje i podastire vrlozanimljive predmete, pune znanstvene tajanstvenosti. U istra-æivanju tih predmeta ljudi bivaju navedeni na pogreπne za-kljuËke, kao i da se u uvoenju novih teorija koje ËovjekaodvlaËe od istine udruæe s duhovima obmane. (9T 67,68, 1909.)

50 Vidi napomenu u poglavlju 3, “Opasnosti psihologije”.

699

651

Ono πto se protivi Boæjoj rijeËi samo je nagaanje. —Onaj tko poznaje Boga i Njegovu RijeË ima utvrenu vjeru uboæansko podrijetlo Svetoga pisma. On Bibliju ne ispituje natemelju ljudskih shvaÊanja znanosti. On ta shvaÊanja ispi-tuje na temelju ovog nepogreπivog mjerila. On zna da je BoæjarijeË istina, a istina nikada ne moæe proturjeËiti sama sebi.Sve ono πto u nauËavanju takozvane znanosti proturjeËi is-tini Boæjih otkrivenja, samo je puko ljudsko nagaanje. (8T325, 1904.)

Imitacija istine. — Postoje samo dvije strane. Sotona dje-luje svojom podmuklom, zavodljivom silom i pomoÊu svojihsnaænih prijevara hvata sve one koji nisu uËvrπÊeni u istini,koji su svoje uπi odvratili od istine i okrenuli se bajkama.Sâm Sotona je bio u istini; on je tajna bezakonja. ZahvaljujuÊisvojoj oπtroumnosti, on svojim zabludama koje razaraju du-πu daje privid istinitosti. U tome leæi njihova sposobnost prije-vare.

Upravo zato πto su imitacija istine, spiritizam, teozofija isliËne obmane stjeËu tako veliku moÊ nad ljudskim umovi-ma. U ovome se prepoznaje majstorsko djelovanje Sotone. Onse predstavlja kao Ëovjekov spasitelj, kao dobroËinitelj ljud-skog roda, pa na taj naËin joπ lakπe mami svoje ærtve u pro-past. (SpT Series A, br. 9, 24. rujna 1897.; TM 365)

Sotonina oËaravajuÊa sila. — Ono πto su bili vraËari upogansko doba, to su danas spiritistiËki mediji, vidovnjaci iproricatelji sreÊe. MistiËni glasovi koji su govorili u En Dorui Efezu joπ uvijek svojim laæljivim rijeËima zavode ljudske si-nove. Kad bi se mogao podiÊi veo ispred naπih oËiju, vidjelibismo kako zli aneli rabe sve svoje umijeÊe da prevare i uniπte.Gdje god postoji utjecaj koji ljude navodi da zaborave na Bo-ga, tu Sotona koristi svoju opËaravajuÊu moÊ. Kad se ljudipokore sotonskom utjecaju, njihov um postane zbunjen i duπaoneËiπÊena prije nego πto toga postanu svjesni. Boæji naroddanas treba prihvatiti apostolov savjet efeπkoj crkvi: “I ne buditesudionici u besplodnim djelima tame, veÊ ih radije razotkri-vajte!” (Efeæanima 5,11) (Djela apostolska, 182)

700

Pseudoznanost


Stupanje na Sotonin teritorij. — Mi se moramo Ëvrstodræati Boæje rijeËi. Potrebne su nam njezine opomene i ohra-brenja, njezine prijetnje i njezina obeÊanja. Potreban nam jesavrπeni primjer koji nam je dan jedino u æivotu i karakterunaπeg Spasitelja. Boæji aneli Ëuvat Êe Njegov narod dok sekreÊe stazom duænosti; ali sigurnosti u takvu zaπtitu nemaza one koji svjesno stupe na Sotonin teritorij.

Jedan sluga velikog varalice reÊi Êe i uËiniti sve πto trebakako bi postigao svoj cilj. Malo je znaËajno hoÊe li on sebenazvati spiritistom, “elektriËnim iscjeliteljem” ili “iscjeliteljemuz pomoÊ magnetskih sila”. Uz pomoÊ laænih tvrdnji on za-dobiva povjerenje neopreznih. On tvrdi da moæe Ëitati æivot-nu proπlost i da razumije teπkoÊe i nevolje onih koji im seobraÊaju.

PreruπavajuÊi se u anela svjetla, iako je u njegovom srcucrnina bezdana, on pokazuje veliko zanimanje za æene kojeod njega traæe savjet. On im priopÊava kako su sve njihovenevolje prouzroËene njihovim nesretnim brakom. Ovo doistamoæe biti istina, ali takav savjet ne poboljπava njihovo sta-nje. On im govori kako su im potrebni ljubav i suosjeÊanje.PretvarajuÊi se da je jako zainteresiran za njihovo dobro, onpreko svojih naivnih ærtava baca Ëini hipnotizirajuÊi ih ona-ko kako zmija hipnotizira uzdrhtalu pticu. One Êe uskoro bitiu njegovoj potpunoj vlasti, dok je straπna posljedica grijeh,sramota i propast. (CTBH 116, 1890.)

“Skrivene” sposobnosti uma. — Apostoli skoro svih oblikaspiritizma tvrde da imaju silu da lijeËe. Oni tu silu pripisujuelektricitetu, magnetizmu, takozvanim “hipnotiËkim utjecaji-ma”, ili uspavanim snagama Ëovjekova uma. I nije malo onih,Ëak i u ovo krπÊansko doba, koji odlaze ovim iscjeliteljima,umjesto da se pouzdaju u snagu æivoga Boga i u umijeÊe spo-sobnih lijeËnika.

Majka, koja bdi nad posteljom bolesnog djeteta, uzvikuje:“Ne mogu viπe! Zar nigdje nema lijeËnika koji bi mogao povratitizdravlje mome djetetu?” I onda joj netko priËa o ËudesnimizljeËenjima koja obavlja neki vidovnjak ili magnetiËki iscjeli-telj, i ona povjerava svoje blago njegovoj brizi stavljajuÊi gaisto tako stvarno u Sotonine ruke kao da on stoji pokraj nje.

701

653

Mnogo puta se tako cijeli buduÊi æivot djeteta stavlja pod upravusotonskih sila i ono skoro da ih se viπe nije sposobno oslo-boditi. (Izraelski proroci i kraljevi, 134; vidi: 5T 193; Ev 609)

Sotonine elektriËne struje. — Sotonini sluge tvrde dalijeËe bolesti. Oni svoju sposobnost pripisuju elektricitetu, ma-gnetizmu ili takozvanim simpatetiËkim lijekovima iako su oni,zapravo, samo vodiËi za Sotonine elektriËne struje. On na tajnaËin baca svoje Ëini preko ljudskih tijela i duπa. (ST, 24.oæujka 1887.; Ev 609)

Poπtovanje Boæje volje nasuprot dobitku i samom æi-votu. — Oni koji se predaju Sotoninim Ëaranjima moæda Êese hvaliti velikim prednostima koje time dobivaju. Meutim,dokazuje li to da je njihov put mudar i siguran? ©to ako seæivot produæi? ©to ako se osigura tjelesna dobit? HoÊe li sena kraju isplatiti nepoπtovanje Boæje volje? Svaki takav pri-vidni dobitak na kraju Êe se pokazati kao nenadoknadiv gu-bitak. Mi ne moæemo nekaænjeno sruπiti nijednu prepreku kojuje Bog podignuo da saËuva svoj narod od sotonske sile. (5T199, 1882.)

Radoznalost vreba. — Usporedno s propovijedanjem evan-elja, rade i posrednici laæljivih duhova. Mnogi ljudi iz rado-znalosti poËinju suradnju s njima, ali kad vide dokaze o djelo-vanju nadljudske sile, sve viπe su primamljeni, dok ne budupodreeni volji koja je jaËa od njihove. Oni se ne mogu oslo-boditi njezine tajanstvene sile.

Obrana duπe je slomljena. Ona nema nikakvu branu protivgrijeha. Kad se jednom odbace ograniËenja Boæje rijeËi i Nje-gov Duh, nitko ne zna do kojih dubina poniæenja moæe poto-nuti. (Isusov æivot, 198)

Znanost i objava. — Za mnoge je znanstveno istraæivanjepostalo prokletstvom. Bog je dopustio da se u otkriÊima napodruËju znanosti i umjetnosti poplava svjetla izlije na svijet,ali i najveÊi umovi, ako ih Boæja rijeË ne vodi u njihovomistraæivanju, ostaju zbunjeni u svojim pokuπajima ispitivanjaodnosa izmeu znanosti i objava. (Velika borba, 412)

702

Pseudoznanost


Krist je mogao otvoriti vrata znanosti. — Jednom jejedan propovjednik rekao kako ne vjeruje da je Krist mogaoznati neπto o znanosti. Na πto je ovaj propovjednik mislio?Znanost! Krist je mogao otvarati vrata znanosti jedna za drugim.On je ljudima mogao otkrivati blaga znanosti kojima bi seoni gostili i do naπeg vremena. Ali znajuÊi da bi takvo znanjebilo uporabljeno u nesvete svrhe, on ta vrata nije otvarao.(MS 105, 1901.; MM 116)

MraËni Ëasovi kuπnji doÊi Êe na svakoga kao dio pri-preme. — Ta noÊ u barci bila je za uËenike πkola u kojoj sutrebali biti pripremljeni za veliko djelo koje Êe obavljati poslije.MraËni Ëasovi kuπnji doÊi Êe na svakoga kao dio njegove pri-preme za uzviπenije djelo, za joπ predaniji i posveÊeniji rad.Oluja nije bila poslana na uËenike zato da bi doæivjeli brodo-lom, nego zato da ih pojedinaËno okuπa i ispita. ...

Vrijeme naπe pripreme uskoro Êe biti zavrπeno. Mi ne-mamo vremena za gubljenje u kojem bismo hodali kroz obla-ke sumnji i nesigurnosti. ... Mi imamo priliku stajati blizuIsusa. Neka nitko ... ne izbjegne nijednu teπku pouku nitiizgubi blagoslov ijednog teπkog ukora. (Lt 13, 1892.; HC 56)

703

655

78

VLAST UMA NAD UMOM51

Sile koje mogu zarobiti um. — Pojavit Êe se svakojakepokvarenosti, sliËne onima kakve su postojale meu pretpo-topnim ljudima, kako bi zarobile ljudski um. Uzdizanje prirodekao Boga, neobuzdano popuπtanje ljudskoj volji, namjere bez-boænih — sve to Sotona koristi kao orua da postigne odreeneciljeve. On Êe koristiti moÊ jednog uma nad drugim da ostvarisvoje zamisli. Najtuænija je od svih misli da Êe pod njegovimprijevarnim utjecajem ljudi imati obliËje poboænosti, iako bezstvarne veze s Bogom. SliËno Adamu i Evi koji su jeli plod sdrveta spoznaje dobra i zla, mnogi se i danas hrane prijevarnimzalogajËiÊima zablude. (8T 293,294, 1904.)

Opasna znanost. — Govorila sam jasnim rijeËima o opa-snoj znanosti koja kaæe da Êe jedna osoba povjeriti svoj umvlasti drugoga uma. Ta znanost je avolska. (Lt 130, 1901.)

Mentalni utjecaj u lijeËenju bolesnih. — U lijeËenju bo-lesnika moramo raËunati s ujtecajem uma. Ovaj utjecaj, akose pravilno koristi, jedno je od najuspjeπnijih sredstava zaspreËavanje bolesti.

S druge strane, postoji jedan oblik lijeËenja uma koji jejedna od najuspjeπnijih metoda zla. Primjenom ove takozva-ne znanstvene grane jedan se um podvrgava pod vlast dru-goga, tako da se liËnost slabijeg uma “ulijeva” u liËnost onogjaËeg. Jedna osoba time raspolaæe voljom druge. Tako se tvrdida je moguÊe promijeniti tijek misli, da se mogu “usaditi” im-

51 Vidi poglavlje 79, “Opasnosti hipnoze”.

704

705


pulsi zdravog organizma i pacijente osposobiti da se suprotstavebolesti te je nadvladaju.

Ovu metodu lijeËenja primjenjivali su ljudi koji nisu bilisvjesni njezine stvarne naravi i onoga Ëemu to vodi, i koji suvjerovali da ta metoda sluæi na dobro oboljelim osobama. Aliova takozvana znanstvena grana zasniva se na laænim naËe-lima. Ona je strana Kristovoj naravi i duhu. Ona ne vodi kOnome koji je æivot i spasenje. Onaj koji privlaËi umove ljudinavodi ih da se odvoje od stvarnog izvora njihove snage.

Boæja volja nije da ijedno ljudsko biÊe svoj um i voljupodvrgne vlasti drugoga, postajuÊi tako pasivnim oruem utuim rukama. Nitko ne treba dopustiti da se njegova osob-nost “ulije” u osobnost druge osobe. Neka nitko ne gleda ubilo kojem ljudskom biÊu izvor zdravlja. On se treba osjeÊatiovisnim o Bogu. U dostojanstvu muæevnosti koju je dobio kaodar od Boga on se treba pokoriti vlasti samoga Boga, a nebilo kojeg Ëovjeka.

Bog æeli dovesti ljude u neposredan odnos sa sobom. Usvom cjelokupnom postupanju s ljudskim stvorenjima On po-πtuje naËelo osobne odgovornosti. On se trudi da kod ljudiprobudi osjeÊaj osobne ovisnosti i usadi potrebu za osobnimvodstvom. On æeli da ljudsko dovede u zajednicu s boæan-skim, da bi se ljudi mogli preoblikovati u boæansko obliËje.Sotona radi na tome da sprijeËi ovaj plan. On se trudi nave-sti ljude na ovisnost o ljudima. Kad se srca ljudi odvrate odBoga, kuπaË ih moæe podvrgnuti pod svoju vlast. Tako on stjeËeprevlast nad ËovjeËanstvom. (Put u bolji æivot, 149,150)

Olakπanje privremeno, um trajno oπteÊen. — NijednomËovjeku kao pojedincu ne treba dopustiti da zavlada umomdrugoga Ëovjeka misleÊi da Êe mu to donijeti veliku prednost.“LijeËenje uma” jedna je od najopasnijih prijevara koja se moæeprimijeniti nad Ëovjekom kao pojedincem. Moæda Êe se osje-titi privremeno olakπanje, ali um takve osobe nikada neÊe po-novno biti snaæan i pouzdan. Moæda Êemo biti slabi, kao πtoje bila æena koja je dotaknula rub Kristove haljine; meutim,ako iskoristimo od Boga nam danu priliku i pristupimo Muu vjeri, mi Êemo reagirati istom brzinom kao i On na onajdodir vjere.

706

657

Boæji plan nije da ijedno ljudsko biÊe pokori svoj um dru-gom ljudskom biÊu. Uskrsli Krist koji sada sjedi na prijesto-lju s desne strane Oca, MoÊni je Iscjelitelj. Traæite od Njegasilu izljeËenja. Greπnici jedino preko Njega mogu pristupitiBogu onakvi kakvi jesu. Nikada Mu, meutim, ne mogu pri-stupiti preko uma bilo kojeg Ëovjeka. Ljudsko orue nikadase ne smije postaviti izmeu nebeskih sila i onih koji pate.(MS 105, 1901.; MM 115,116)

Skreni pogled s ljudskog na boæansko. — Postoji neπtoËime se moæemo baviti, a bolje je od vlasti Ëovjeka nad Ëovje-kom. LijeËnik treba uËiti ljude da skrenu svoj pogled od ljud-skog k onome πto je boæansko. Umjesto da uËi bolesnike dabudu ovisni o ljudskim stvorenjima u lijeËenju duπe i tijela,neka ih uputi k Onome koji moæe spasiti sve koji dolaze kNjemu. Onaj, koji je stvorio ljudski um, zna i πto tom umutreba.

Samo je Bog Onaj koji moæe lijeËiti. Oni koji su oboljeliumom i tijelom neka u Kristu gledaju Onoga koji im vraÊazdravlje. “Jer ja æivim”, rekao je Isus, “jer Êete i vi æivjeti.”(Ivan 14,19) Ovo je æivot o kojem trebamo govoriti bolesnici-ma i reÊi im da Êe im Krist, ako vjeruju u Njega kao LijeËni-ka, ako surauju s Njim, poπtuju zakone zdravlja i teæe kpotpunoj svetosti u Njegovom strahu, dati svoj æivot. Ako imovako objavimo Krista, mi im dajemo silu koja ima vrijednost,jer dolazi odozgo. Ovo je prava znanost o lijeËenju tijela i duπe.(Put u bolji æivot, 150,151)

Snaga i postojanost nasuprot potËinjenom umu. — Dis-cipliniranje ljudskog biÊa koje je uπlo u razumne godine mo-ra se razlikovati od obuËavanja nijeme æivotinje. Æivotinju uËimojedino pokornosti gospodaru. Gospodar je æivotinji i um i pro-suivanje i volja. Ta metoda, primijenjena u odgajanju djece,Ëini ih samo neπto boljima od automata. Njihov um, volja isavjest pod nadzorom su drugih.

Nije Boæja nakana da se tako vlada bilo Ëijim umom. Tkooslabljuje ili uniπtava individualnost, preuzima odgovornostkoja moæe imati samo loπe posljedice. Dok su pod nadzorom,djeca mogu izgledati kao dobro obuËeni vojnici, ali kad nadzora

707

Vlast uma nad umom


nestane, vidi se da karakteru nedostaje snage i Ëvrstine. BuduÊida nisu nauËili upravljati sobom, mladi ne poznaju nikakvihograniËenja osim zahtjeva roditelja i uËitelja. Kad ih nestane,ne znaju se sluæiti slobodom i Ëesto se predaju uæivanjimakoja ih vode u propast. (Odgoj, 256)

Ne sputavati savjest i osobnost. — U pitanjima savje-sti biÊe mora ostati slobodno. Nitko ne smije vladati tuimumom, donositi prosudbe umjesto drugoga ili mu propisivatiduænost. Bog svakoj duπi daje slobodu miπljenja i slobodu daslijedi svoja uvjerenja. “Prema tome, svaki Êe od nas dati BoguraËun sam za se.” Nitko nema pravo utopiti svoju osobnostu osobnosti drugoga. U svemu πto je povezano s naËelom trebasvatko biti “posve uvjeren u svoje miπljenje”. (Rimljanima14,12.5) U Kristovom kraljevstvu ne postoji nikakvo ugnjeta-vanje od gospodara, nikakve prinude na odreeno ponaπa-nje. Nebeski aneli ne dolaze na Zemlju vladati i zahtijevatiodavanje poπtovanja, veÊ kao vjesnici milosti suraivati s lju-dima na uzdizanju ËovjeËanstva. (Isusov æivot, 448,449)

Ljudska biÊa ne treba sputavati, zloupotrebljavati ili pri-siljavati ljudska ruka. (MS 43, 1895.)

Vjeæbati osobnost. — Bog svakom Ëovjeku dopuπta davjeæba svoju osobnost. Nijedno ljudsko biÊe ne treba utonutiu drugo ljudsko biÊe. ... Kad bismo oponaπali primjer bilokojeg Ëovjeka — pa i osobu kojoj bismo po naπem ljudskomsudu mogli pripisati gotovo savrπen karakter — to bi znaËiloda polaæemo povjerenje u nesavrπeno, nepotpuno ljudsko bi-Êe, nesposobno da bilo kojem drugom ljudskom biÊu usadiijednu jotu ili kovrËicu savrπenstva. (Lt 20, 1902.; HC 108)

Jedinstvo bez podËinjenog identiteta. — Mi se sadatrebamo ujediniti. ... Ali imajmo na umu kako krπÊansko je-dinstvo ne znaËi da se identitet jedne osobe treba utopiti uidentitetu druge osobe, niti da um jednoga treba voditi i vla-dati umom drugog Ëovjeka. Bog nijednom Ëovjeku nije daovlast ni rijeËju ni djelom kojoj neki teæe ili koju zahtijevaju.

708

659

Bog od svakog Ëovjeka zahtijeva da bude slobodan, svoj, i dapoπtuje upute Njegove RijeËi. (8T 212, 1904.)

Odanost Bogu nasuprot odanosti ljudima.52 — Ti pripadaπBogu duπom, tijelom i duhom. Bogu pripada tvoj um kao itvoji talenti. Nitko nema pravo upravljati tuim umom i mi-sliti za drugog Ëovjeka propisujuÊi πto je njegova duænost. Po-stoje odreena prava koja pripadaju svakom pojedincu u obav-ljanju Boæje sluæbe. Nijedan Ëovjek nema slobodu oduzima-nja ovih prava kao πto nema pravo oduzeti æivot. Bog nam jedao slobodu miπljenja pa je naπa obveza da poπtujemo svojerazumijevanje duænosti. Mi smo samo ljudska biÊa, a nijed-no ljudsko biÊe nema vlast nad savjeπÊu drugog ljudskog biÊa.... Svatko od nas ima osobnost i identitet koji se ne mogupokoriti bilo kojem drugom ljudskom biÊu. Mi smo individu-alna djela Boæjih ruku. (Lt 92, 1895.)

Propovjednici trebaju upuÊivati vjernike k Bogu. — Je-dino Bog treba biti vodiË Ëovjekove savjesti. Istinu treba pro-povijedati svuda gdje joj se otvore vrata. Boæju rijeË treba tuma-Ëiti onima koji ne poznaju istinu. To je posao Boæjih propo-vjednika. Oni ne trebaju uËiti ljude da gledaju u njih niti dateæe vlasti nad savjeπÊu drugih. “Ako komu od vas nedostajemudrosti, neka iπte od Boga, koji svima daje obilno i bez pri-govora, i dat Êe mu je. Ali neka iπte s vjerom, bez ikakvasumnjanja, jer je onaj koji sumnja sliËan morskom valovljukoje vjetar podiæe i tamo-amo goni. Takav Ëovjek neka ne mislida Êe πto primiti od Gospodina, jer je Ëovjek s razdijeljenomduπom, nestalan u svim putovima svojim.” (Jakov 1,5-8) (Lt26, 1907.)

Kad tijelo postane naπa uzdanica. — Mi smo skloni oËe-kivati suÊut i moralnu potporu od svoje okoline, namjesto dagledamo na Isusa. Bog u svojoj milosti i dobroti Ëesto dopuπtada nas iznevjere oni u koje mi polaæemo svoje povjerenje, dabi nas nauËio kako je pogreπno uzdati se u Ëovjeka i stvarati

52 Vidi poglavlje 29, “Ovisnost i neovisnost”.

709

Vlast uma nad umom


sebi uporiπte od onoga πto je tjelesno. Uzdajmo se u Boga ucijelosti, ponizno i nesebiËno. (Put u bolji æivot, 309,310)

Sotona upravlja umom koji vlada drugim umovima.— Kada branimo znanost o lijeËenju uma, mi otvaramo vratakroz koja Êe Sotona uÊi i preuzeti um i srce. Sotona upravljai umom koji je pokoren vlasti drugog uma i umom koji vla-da. Neka nam Bog pomogne da razumijemo pravu znanostzidanja na Kristu, naπem Spasitelju i Otkupitelju. (Lt 130,1901.; HC 109)

Sotona ne moæe dotaknuti um koji nije pokoren nje-mu. — Interesi koji su najvaæniji tebi osobno pod tvojom suvlaπÊu. Nitko ih ne moæe oπtetiti bez tvojeg pristanka. Ni svesotonske legije ne mogu vas povrijediti ako vi ne otvorite svojuduπu Sotoninim trikovima i strijelama. Do tvoje propasti ni-kada neÊe doÊi ako tvoja volja na to ne pristane. Ako tvojum nije zagaen, ni sva zagaenja u okolini ne mogu te okaljatiili opoganiti. (Lt 14, 1885.; HC 94)

Sotona ne moæe dotaknuti um ili intelekt ako mu se nepokorimo. (MS 17, 1893.; 6BC 1105)

Nije vjera Isusa Krista. — PrihvaÊanje istine nebeskogpodrijetla dovodi um u pokornost Kristu. Tada se zdravlje duπe,koje nastaje zahvaljujuÊi primanju i poπtovanju Ëistih naËela,otkriva u rijeËima i djelima pravde. Takva vjera ne nauËavada um treba upravljati umom, da jedna osoba predstavlja voljudruge osobe. Vjernici koji se oslanjaju na takvu znanost mo-æda Êe deklarativno biti zdravi u vjeri, ali to nije vjera IsusaKrista. Njihova vjera je vjera u posao koji radi Sotona. Oniznosi velike zablude; Ëudima koja Ëini, on obmanjuje mnogeljude. On Êe taj posao obavljati sve ËeπÊe. Zdrava crkva sa-stoji se od zdravih vjernika, od muπkaraca i æena koji imajuosobno iskustvo u istinskoj poboænosti. (Lt 130, 1901.)

710

661

79

OPASNOSTI HIPNOZE53

»uvajte se. — U ovim danima, kada se skepticizam ibezboπtvo tako Ëesto pojavljuju u znanstvenom ruhu, mi setrebamo Ëuvati sa svih strana. Uz pomoÊ ovog orua naπ velikiprotivnik vara tisuÊe ljudi i zarobljava ih prema svojoj volji.On izvlaËi velike prednosti iz znanstvenih grana koje se baveljudskim umom. On se ovdje uvlaËi neopaæeno kao zmija ikvari Boæje djelo.

Ovaj Sotonin ulazak uz pomoÊ znanosti dobro je priprem-ljen. Preko frenologije, psihologije54 i mesmerizma on pristupaizravnije ljudima ove generacije i djeluje sa silom koja Êekarakterizirati njegovu aktivnosti pri svrπetku vremena kuπ-nje. Na taj se naËin truju umovi tisuÊa ljudi i odvode u nevjero-vanje.

Iako se smatra da jedan ljudski um na tako divan naËinutjeËe na drugi, Sotona, koji je spreman do krajnjih granicaiskoristiti svaku moguÊnost, postupno se uvlaËi i djeluje i zde-sna i slijeva. Iako te znanosti do neba uzdiæu oni koji se nji-ma bave zbog velikih i divnih rezultata za koje tvrde da postiæu,oni su praktiËno nesvjesni sile zla koju njeguju; naprotiv, toje sila koja Êe tek raditi sa znakovima i laænim Ëudesima sasvom prijevarom nepravde. Obrati pozornost na utjecaj tih

53 Vidi poglavlje 78, “Vlast uma nad umom”.54 Napomena: ProcjenjujuÊi na odgovarajuÊi naËin ovu uporabu rijeËi

psihologija, kako je to uËinio autor, Ëitatelj treba uzeti u obzir njezinekonotaclije i asocijacije u razdoblju izmeu 1850-ih 1880-ih, koje se Ëestodovode u vezu s mesmerizmom (hipnoza) i frenologijom. Vidi Napomenus objaπnjenjem na stranicama 669 i 670 u ovom poglavlju. Vidi takoerpoglavlje 2, “KrπÊanin i psihologija” i poglavlje 3, “Opasnosti psihologije”.

712

711


znanosti, dragi Ëitatelju, buduÊi da sukob izmeu Krista i So-tone joπ uvijek nije zavrπen. ...

Zanemarivanje molitve navodi ljude da se oslanjaju nasvoju snagu i otvara vrata kuπnjama. U mnogo sluËajeva maπtaje opËinjena znanstvenim istraæivanjima, a ljudima laska svi-jest o njihovim sposobnostima. Znanstvene discipline koje sebave ljudskim umom imaju visoko, poËasno mjesto. One sudobre tamo gdje jesu,55 meutim, njih Sotona uzima kao svojamoÊna orua za zavoenje i uniπtavanje duπa. Njegova vjeπtinaprihvaÊa se kao da je s Neba, tako da on prima znakove obo-æavanja koji mu vrlo gode i odgovaraju. Svijet koji misli daje mnogo dobio s frenologijom i æivotinjskim magnetizmom,nikada nije bio pokvaren kao danas. ZahvaljujuÊi ovim zna-nostima, uniπtava se vrsnoÊa i polaæu temelji spiritizmu. (ST,6. studenoga 1884.; 2SM 351-353)

Sotona zaËetnik vlasti nad umom. — Teorija o prevlastijednog uma nad drugim potekla je od Sotone, koji je timesebe predstavio kao predvodnika u akciji da tamo gdje bi trebalabiti boæanska mudrost, postavi ljudsku filozofiju. Od svih za-bluda koje prihvaÊaju oni koji sebe nazivaju krπÊanima, ni-jedna se ne moæe smatrati opasnijom prijevarom, nijedna neodvaja sigurnije Ëovjeka od Boga, kao ova. Ma kako bila naokobezazlena, ako se primjenjuje na pacijentima, vodit Êe k nji-hovoj propasti, a ne k oporavku. Ona otvara vrata kroz kojaÊe Sotona proÊi da zauzme um koji se predaje pod vlast dru-goga, kao i onaj koji uæiva tu vlast. (Put u bolji æivot, 150)

Sotona hipnotizirao Adama i Evu. — Sotona je kuπaoAdama u Edenu koji se upustio u diskusiju s neprijateljem,dajuÊi mu na taj naËin prednost. Sotona je primijenio svojuhipnotiËku moÊ nad Adamom i Evom pokuπavajuÊi istu moÊprimijeniti i na Kristu. Meutim, nakon πto je Krist citiraorijeËi Svetih spisa, Sotona je znao da su njegovi izgledi dapobijedi ravni nuli. (Lt 159, 1903.; 5BC 1081)

55 Vidi Napomenu s objaπnjenjem na stranicama 669 i 670.

713

663

Ne igrajte se hipnozom. — Muπkarci i æene ne trebajuse baviti izuËavanjem vjeπtine zarobljavanja umova onih kojise s njima druæe. To je vjeπtina kojoj Sotona uËi ljude. Mi setrebamo suprotstaviti svemu πto spada u tu skupinu. Mi sene smijemo igrati mesmerizmom i hipnotizmom — znanoπÊuonoga koji je izgubio svoje iskonsko mjesto i bio izbaËen iznebeskih dvorova. (MS 86, 1905.; MM 110,111)

Upozorenje lijeËniku koji je davao prednost hipnozi.— Toliko me pritiπÊe tvoj sluËaj da ti moram nastaviti pisatikako se ne bi dogodilo da u svojoj sljepoÊi ne vidiπ gdje setrebaπ popraviti. ReËeno mi je da podupireπ ideje kojima tije Bog zabranio da se baviπ. Nazvat Êu ih vrste lijeËenja uma.Ti smatraπ da to “lijeËenje uma” moæeπ rabiti u svojem struË-nom lijeËniËkom zvanju. SljedeÊe rijeËi izgovaram tonom oz-biljnog upozorenja: »uvaj se, Ëuvaj se kamo stavljaπ svoje nogei kamo usmjeravaπ svoj um. Bog ti nije povjerio da radiπ tajposao. Sotona je zaËeo teoriju vlasti uma nad umom æeleÊiprikazati sebe kao onoga koji postavlja ljudsku filozofiju namjesto boæanske.

Nijedan muπkarac ili æena neka ne upotrebljava svoju voljukako bi vladali osjetilima ili razumom druge osobe, Ëime biona postala pasivni subjekt njihove volje. Ta Êe se vjeπtinamoæda Ëiniti kao neπto divno, ali je to neπto Ëime se ni ukakvim okolnostima ne smijeπ baviti. ... Baviti se moæeπ ne-Ëim boljim, a ne vlaπÊu jednog Ëovjeka prirodom drugoga.

UkljuËujem signal opasnosti. Jedina sigurna i istinska me-toda lijeËenja uma ostvaruje mnogo. LijeËnik mora poduËa-vati ljude da s ljudskog pogled skrenu k boæanskom. Onajkoji je naËinio Ëovjekov um, najbolje zna πto je tom umu po-trebno. (Lt 121, 1901.; MM 111,112)

»ini se dragocjenim i divnim. — Prihvativπi se znanostikoju si poËeo zastupati, ti poduËavaπ druge neËemu πto jenesigurno i za tebe i za one koje poduËavaπ. Opasno je doticatiumove uËenjem o lijeËenju uma.

Ta Êe ti se znanost moæda Ëiniti vrlo dragocjenom, aliona je za tebe i za druge samo zabluda koju vam je pripremioSotona. To je Ëarolija zmije koja ubada, donoseÊi duhovnu

714

Opasnosti hipnoze


smrt. Ona obuhvaÊa mnogo toga πto se Ëini divnim, ali jestrano Kristovom biÊu i Kristovom duhu. Ta znanost ne vodik Onomu koji je æivot i spasenje. ...

Na poËetku svojeg rada morala sam se boriti sa znanoπ-Êu o lijeËenju uma. Dobivala sam uputu da idem iz mjesta umjesto i govorim o prijevarnoj naravi te znanosti kojom suse mnogi poËeli baviti. Ova je teorija zaËeta u vrlo nevinomruhu — kao neπto πto popuπta napetost u umovima æivËanooboljelih. Ali kako su rezultati bili tuæni! Bog me je slao izmjesta u mjesto da ukoravam sve ono πto se odnosilo na tuteoriju. (Lt 121, 1901.; MM 112,113)

Ne vodi u ozdravljenje, nego u uniπtenje. — Æelim tijasno reÊi. Ti si se poËeo baviti poslom kojemu nema mjestau radu krπÊanskog lijeËnika i kojem ne smije biti mjesta unaπim zdravstvenim ustanovama. Ma kako izgledalo nevino,to “lijeËenje uma” svojim djelovanjem neÊe voditi u ozdravlje-nje oboljelih, nego u njihovu propast. U 2. Timoteju 3 opisujuse osobe koje prihvaÊaju zabludu o umu koji dræi potpunuvlast nad drugim umom. SaËuvaj nas Boæe od bilo Ëega sli-Ënog tome! “LijeËenje uma” jedna je od najjaËih sotonskih teo-rija; zato je vaæno da naπi lijeËnici jasno uvide stvarnu naravte teorije buduÊi da preko nje na njih dolaze velike kuπnje.Ta znanstvena teorija ne smije dobiti ni Ëesticu prostora unaπim bolnicama.

Bog nije dao ni jednu jedinu zraku ohrabrenja nijednomlijeËniku da se bavi metodom u kojoj jedan um dræi potpunuvlast nad drugim, tako da taj drugi izvrπava volju prvog. Nau-Ëimo Boæje putove i Boæje namjere. Ne dopusti da neprijateljstekne i najmanju prednost nad tobom. Ne daj da te navededa stupiπ na podruËje vrπenja vlasti nad drugim umom, nakonËega on postaje orue u tvojim rukama. To je vjeπtina Soto-ninog djelovanja. (Lt 121, 1901.; MM 113,114)

Otrgni se od hipnotizma (drugo upozorenje lijeËnikukoji koristi metode hipnoze). — Brate i sestro N, molimvas u Gospodnje ime da imate na umu da Êete, ako se nepromijene vaπa razmiπljanja i osjeÊaji o teoriji “lijeËenja uma”,ako oboje ne shvatite da se nalazite u nedvojbenoj potrebi

715

665

za obraÊenjem i promjenom svojeg uma, biti kamenovi spoti-canja, æalosni prizori za anele i za ljude.

Istina je na vas imala vrlo malo utjecaja. Opasno je zasvakoga, bez obzira na to koliko bio dobar Ëovjek, da poku-πava utjecati na drugi ljudski um i dovoditi ga pod vlast svojegauma. ReÊi Êu ti da je “lijeËenje uma” sotonska vjeπtina. Ti siu ovom trenutku veÊ otiπao dovoljno daleko da si svoje bu-duÊe æivotno iskustvo doveo u ozbiljnu opasnost. Od samogpoËetka ulaska te teorije u tvoj um pa do danas, ona se krajnjeopasno razvila u tebi.

Ako ne uviaπ da je Sotona glavni mozak koji je stvoriotu teoriju, odvajanje od nje u korijenu i grani neÊe biti takolako kao πto ti pretpostavljaπ. Cjelokupna zamisao ove teo-rije je remek-djelo sotonske obmane. Za dobro svoje duπe otrgnise od svega πto se nalazi u tom krugu. Svaki put kada uum druge osobe ulijevaπ ideje iz te teorije s namjerom dastekneπ vlast nad tim umom, ti se nalaziπ na Sotoninom tlui sasvim sigurno suraujeπ s njim. Radi dobra tvoje duπe,otrgni se od ove neprijateljske zamke. (Lt 20, 1902.; 2SM349,350)

Bog zabranjuje nauËavanje teorije hipnoze. — Nitko iz-meu vas ne treba prouËavati teoriju za koju si ti bio zainte-resiran. IzuËavanje te teorije isto je πto i ubiranje ploda sdrveta spoznaje dobra i zla. Bog i tebi i svakom drugom smr-tnom Ëovjeku zabranjuje da nauËavaπ takvu teoriju. VeÊ samaËinjenica da si imao bilo kakvog kontakta s tom znanoπÊutreba biti dovoljna da ti pokaæe, brate N, neprimjerenost Ëi-njenice da si glavni lijeËnik u bolnici. ...

BaveÊi se teorijom “lijeËenja uma”, ti si jeo s drveta spo-znaje dobra i zla koje ti je Bog zabranio da dotiËeπ. Za tebeje u ovom trenutku krajnje vrijeme da poËneπ gledati u Isu-sa i da se, promatrajuÊi Njegov karakter, promijeniπ u boæanskoobliËje.

Odreæi od sebe kao noæem sve ono πto odiπe hipnotizmom,teorijom uz pomoÊ koje rade sotonske sluge. (Lt 20, 1902.;2SM 350)

716

Opasnosti hipnoze


Sotona ima veliku silu (nastavak savjetovanja lijeËnikai njegove supruge). — Ne zaboravite da je Sotona siπao svelikom silom da zarobi umove i dræi ih u svojoj vlasti. Nijednood vas neÊe moÊi uËiniti niπta πto je ugodno Bogu ako nepoete za Spasiteljem koji kaæe: “Ako, dakle, tko hoÊe iÊi zamnom, neka se odreËe samog sebe, neka uzme svoj kriæ ineka me slijedi!” (Matej 16,24) Krist je naπ primjer u svemu.(Lt 20, 1902.)

Znanost povezana s velikom opasnoπÊu. — Mi te nepozivamo da se pokoriπ vlasti bilo kojeg ljudskog uma. “Lije-Ëenje uma” najstraπnija je teorija koju je ikada netko zastu-pao. Moæe je uporabiti svako zlo stvorenje provodeÊi svoje zlezamisli. Mi nemamo nikakvog posla ni s jednom od takvihteorija. Trebali bismo je se bojati. Glavna naËela te teorijenikada ne treba uvesti ni u jednu ustanovu. (MS 105, 1901.;MM 116)

Zloporaba slabosti. — ZastraπujuÊa je sila koju na ovajnaËin stjeËu muπkarci i æene zlog uma. Kakve su samo prilikekoje ta sila otvara onima koji æive da bi zloupotrijebili tueslabosti i lakoumnosti! Koliko Êe takvih, nakon πto su postalislabaπni i bolesni stavljajuÊi svoj razum pod tuu vlast, izna-laziti naËine da zadovolje sebiËne strasti ili gramzivost za do-bitkom! (Put u bolji æivot, 150)

Savjet u povodu objavljivanja knjiga o hipnotizmu. —Zar Êe njezini upravitelji [upravitelji nakladniËke kuÊe Reviewand Herald]56 objavljivanjem knjiga koje se bave hipnozom,pristati postati Sotonini sluge? Zar Êemo tu gubu unijeti uposlovne prostorije? ...

Sotona i njegovi sluge radili su i rade vrlo marljivo. HoÊeli Bog dati svoj blagoslov nakladniËkim kuÊama koje prihva-te neprijateljeve obmane? HoÊe li ustanove koje su naroduprikazivane kao svete Gospodinu postati πkole u kojima Êeradnici jesti plodove sa zabranjenog drveta spoznaje dobra i

56 Napomena: NakladniËka kuÊa Review and Herald godinama jeprimala komercijalne poslove da bi mogla odræavati opremu.

717

667

zla? Zar Êemo poduprijeti Sotonu u njegovom tajnom ulaskuu tvravu istine da u njoj ostavi svoju paklenu teoriju, kaoπto je to uËinio u Edenu?

Zar u srcu naπeg djela imamo ljude koji ne znaju razli-kovati istinu od zablude? Jesu li to ljudi koji ne mogu vidjetistraπne posljedice davanja potpore i utjecaja zabludi? Ako ta-kvim poslom zaradite i milijune dolara, kakvu Êe vrijednostimati taj dobitak u usporedbi sa straπnim gubitkom koji na-staje publiciranjem Sotoninih laæi? (Lt 140, 1901.; 2SM 350,351)

Smrtonosna zabluda. — Sotonski sluge odijevaju laæneteorije u privlaËnu vanjπtinu, kao πto je svoju stvarnu naravu Edenskom vrtu Sotona prikrio likom zmije. Ove sile ulijevajuu ljudske umove smrtonosnu zabludu. HipnotiËki utjecaj So-tone poËivat Êe na onima koji se odvrate od jasne Boæje rijeËii okrenu se “gataocima”. (8T 294, 1904.)

Opasnost istraæivanja. — Mi smo dostigli opasnosti po-sljednjih dana u kojima Êe neki, zapravo mnogi, “otpasti ...od vjere i prikloniti se prijevarnim duhovima i zloduhovskimnaucima”. »uvaj se u pogledu onoga πto Ëitaπ i sluπaπ. Neizgrauj ni trunak zanimanja za spiritistiËke teorije. SotonaËeka priliku da se neopazice prikrade svakome tko dopustida bude prevaren njegovim hipnotizmom. On svoju moÊ po-Ëinje πiriti nad njima veÊ u trenutku kada poËnu istraæivatinjegove teorije. (Lt 123, 1904.; MM 101,102)

Ne oglaπavaj Sotonine teorije. — Pokazano mi je da sene trebamo upuπtati u rasprave oko tih spiritistiËkih teorijajer Êe takve polemike i rasprave unijeti zabunu u ljudskeumove. Takvim predmetima ne treba dati pristupa na naπimbogosluæjima. Mi ne trebamo raditi na njihovom opovrgava-nju. Ako se naπi propovjednici i uËitelji predaju izuËavanjutih laænih teorija, neki od njih Êe “otpasti ... od vjere i priklonitise prijevarnim duhovima i zloduhovskim naucima”. Posao pro-povjednika Evanelja nije da glasno iznosi Sotonine teorije.Idi Ëvrsto naprijed zidajuÊi “stare razvaline” i podiæuÊi “temeljekoji Êe stajati od koljena do koljena”. Iznosi istinu, svetu, po-sveÊujuÊu istinu, a ostavi na miru neprijateljeve prijevarne

718

Opasnosti hipnoze


teorije. Ne daj mu podlogu na kojoj bi mogao sijati sjeme tihteorija. Bila sam opomenuta da se ne upuπtam u raspravuoko tih predmeta. Neka ni naπi propovjednici, uËitelji ili stu-denti ne koriste svoja usta za ponavljanje neprijateljevih lu-kavih podvala. (Lt 175, 1904.)

Propovjednici i lijeËnici uvuËeni u klopku. — Ima lijeË-nika i propovjednika koji su bili pod utjecajem hipnoze Ëijije zaËetnik otac laæi. Usprkos upuÊenim opomenama, Soto-nine vjeπte obmane prihvaÊaju se danas kao πto su se prihva-Êale u nebeskim dvorovima. Teorija kojom su bili prevareninaπi praroditelji, vara i ljude danaπnjeg vremena. Propovjed-nici i lijeËnici bivaju uvuËeni u klopku. (MS 79, 1905.)

Proπlost u novim oblicima. — Ponovit Êe se iskustvo izproπlosti. Sotonine praznovjerne laæi dobit Êe u buduÊnostinove oblike. Zablude Êe se prikazivati u privlaËnom i laskavomobliku. Boæjem narodu bit Êe predstavljane laæne teorije, odje-vene u odjeÊu svjetla. Sotona Êe na taj naËin nastojati pre-variti, ako bude moguÊe, i same izabrane. Tako Êe se izvrπitiveÊina zavodniËkih utjecaja na ljude; umovi Êe biti hipnotizi-rani. (8T 293, 1904.)

AutoriËino iskustvo s hipnotizmom. — Ubrzo se poËelogovoriti da su vienja posljedica mesmerizma i mnogi su ad-ventisti bili spremni u to povjerovati i dalje πiriti. Jedan lije-Ënik, cijenjen kao mesmerist, rekao mi je da su moja vienjamesmeristiËka i da se na mene moæe vrlo lako utjecati i dabi me mogao mesmerizirati i uËiniti da dobijem vienje.

Rekla sam mu da mi je Gospodin u vienju pokazao damesmerizam potjeËe od avla, iz bezdana, i da Êe uskoro otiÊitamo zajedno s onima koji se njime nastave sluæiti.

Zatim sam mu dopustila da me mesmerizira ako moæe.Pokuπavao je viπe od pola sata pribjegavajuÊi razliËitim po-stupcima da bi na kraju odustao. Vjerom u Boga mogla samse oduprijeti njegovom utjecaju tako da mi nije ni najmanjenaudio. (Rani spisi, 39)

719

669

Duhovni magnetizam. — Mi smo se u New Hampshireu[1848.] morali boriti s jednom vrstom duhovnog magnetizma,sliËnog mesmerizmu. Bilo je to naπe prvo iskustvo takve vrste.(LS 79, 1915.)

Nitko ne treba biti pasivno orue. — Boæja volja nijeda ijedno ljudsko biÊe svoj um i volju podvrgne vlasti drugoga,postajuÊi tako pasivnim oruem u tuim rukama. (Put u boljiæivot, 150)

Mora biti slobodan od ljudskih Ëarolija. — U lijeËenjuuma ne smije biti ni traga ljudskih Ëarolija. Ono se ne smijeponiziti pred Ëovjekom puzeÊi, nego se treba vinuti visoko kduhovnome seæuÊi za vjeËnim. (Lt 120, 1901.; MM 110)

Napomena s objaπnjenjem “frenologije i mesmerizma” — “dobri tamogdje se nalaze”: Ellen White je objavila 1862. godine opseæan Ëlanak uËasopisu Review and Herald pod naslovom “Filozofija i prazna prijevara”.Ponovno objavljen u knjizi Testimonies for the Church, sv. 1 (str. 290-302), taj materijal obuhvaÊa trinaest stranica gustog teksta opomeneprotiv prijevara i laænih Ëuda. Ona je u tom tekstu istaknula da Êe Sotonauporabiti odreene znanstvene teorije da namami duπe u mreæu koju jeraπirio uz pomoÊ spiritistiËkih fenomena.

Iz samog konteksta, kao i na temelju autoriËinog Ëlanka “Laænonazvana znanost”, objavljenog u Ëasopisu Signs of the Times 6. studenoga1884., moæe se zakljuËiti da je ona, kada je 1862. godine rabila izraze“frenologija”, “mesmerizam” i “æivotinjski magnetizam”, to Ëinila na slo-bodan, sveobuhvatni naËin upuÊujuÊi na znanosti koje se “odnose naljudski um” jer se o njima tako razmiπljalo u ono vrijeme.

Tekst iz 1884. u Ëasopisu Signs of the Times nedvosmisleno je graenna Ëlanku iz Ëasopisa Review iz 1862., gdje se koriste mnoge reËeniceiz tog Ëlanka, ponavljaju rijeËi iz nekih reËenica i koriste precizniji izrazi.To se posebno odnosi na reËenice u spisima iz 1862. godine u kojimase koriste rijeËi “frenologija” i “mesmerizam”.

Godine 1862. ona je pisala: “Frenologija i mesmerizam uzdiæu sevrlo visoko. Oni su dobri na mjestu na kojem se nalaze, ali njih Sotonakoristi kao svoja najmoÊnija orua da prevari i uniπti duπe. Ljudi njegoveprijevare i obmane primaju kao da su s Neba, pa se tako u umovimatisuÊa ljudi uniπtava vjera u Bibliju kao orue koje otkriva te zablude.”(Testimonies, sv. 1, str. 296)

Ellen White pisala je 1884. godine: “Znanosti koje se bave ljudskimumom vrlo se visoko uzdiæu. One su dobre na mjestu na kojem se nala-

720

Opasnosti hipnoze


ze, ali njih Sotona koristi kao svoja orua da prevari i uniπti duπe. Ljudinjegove prijevare prihvaÊaju kao da su s Neba, pa on na taj naËin pri-ma znakove oboæavanja koji mu vrlo gode.” (Signs of the Times, 6. stu-denoga 1884. BuduÊi da preciznije iznosi namjeru autora, ovaj se na-vod rabi i u ovom poglavlju.

Ono ranije “svjedoËanstvo” treba prikazati u svjetlu drugih navodau samom poglavlju uzimajuÊi u obzir sve navode, ranije kao i kasnije,koji su iziπli ispod njezinog pera o predmetu mesmerizma. Vidi Napo-menu za poglavlje 3.

Da bismo pokazali u kakvom su znaËenju izrazi “frenologija”, “me-smerizam” i “æivotinjski magnetizam” bili rabljeni sredinom devetnaes-tog stoljeÊa, mi ovdje navodimo odreena djela i publikacije navedenena kraju jednog popularnog medicinskog djela koje je bilo u opticaju uSAD-u 1852. godine:

American Phrenological Journal and Miscellany. Za izuËavanjefrenologije, fiziologije i samounapreivanja.

Chart for Recording Various Developments. Predvieno za frenologe.S brojnim gravurama.

Defense of Phrenology. By Dr. Andrew Boardman. OdliËno djelo zaskeptike i nevjernike.

Elements of Animal Magnetism; or, Process and practical applicationfor relieving human suffering.

Familiar Lessons on Phrenology. Za djecu i mladeæ, ilustrirano.Fascination; or the Philosophy of Charming (Magnetism). Ilustriranje

æivotnih naËela. Ilustrirano.Lectures on the Philosophy of Mesmerism and Clairvoyance. S upu-

tama o njihovim procesima i praktiËnoj primjeni.Marriage: Its History and Philosophy, s frenoloπkim prikazom funk-

cija za sretne brakove.Mesmerism in India. Vrhunsko djelo proslavljenog dr. Esdailea.

Najtoplije preporuËeno od strane struËnjaka.Matrimony; or, Phrenology and Physiology Applied to the Selection

of Congenial Companions for Life.Psychology, or the Science of the Soul. S gravurama æivËanog sustava.

Autor: Joseph Haddock, MDPhrenological Guide. Predvieno za samostalno prouËavanje vlasti-

tog karaktera. S brojnim gravurama.Phrenological Almanac: Ilustrirano brojnim gravurama; sadræi ilus-

trirane opise karaktera.Phrenology and the Scriptures, upuÊuje na njihov skladan odnos.

Autor: vlË. John Pierpont.Philosophy of Electrical Psychology. Autor: John Bovee Dods.Religion, Natural and Revealed; or, the Natural Theology and Moral

Bearings of Phrenology.The Illustrated Self-instructor in Phrenology and Physiology, sa sto-

tinu gravura i jednom kartom.

721

671

80

SOTONINA VJE©TINA SAMOUZDIZANJA57

Opasnost teorije o Ëovjekovoj uroenoj moÊi. — KadaSotona uspije tako zamagliti i zavarati ljudski um da navedesmrtnike na pomisao kako u sebi imaju ugraenu, uroenumoÊ da Ëine velika i dobra djela, oni prestaju oËekivati daBog uËini za njih ono πto navodno sami mogu, zahvaljujuÊitoj zamiπljenoj moÊi u sebi samima. Oni ne priznaju nikakvunadreenu, superiornu silu. Oni ne daju Bogu slavu na kojuOn ima pravo i koja pripada Njegovom slavnom i divnom Veli-Ëanstvu. Na taj se naËin ostvaruje Sotonin cilj i on likuje jerpali ljudi drsko uzdiæu sebe same. (1T 294, 1862.)

»ovjek sâm sebi mjerilo karaktera. — Sotona danasobmanjuje ljude laskanjem kao πto je obmanuo Evu u Edenu,budeÊi u njima æelju za zabranjenim znanjem i potiËuÊi u njimateænju za samouzvisivanjem. Upravo je njegovanje ovih zalaprouzroËilo njegov pad, a uz pomoÊ njih nastoji izazvati pro-past ljudi. “Vi Êete biti kao bogovi”, izjavljuje, “koji razluËujudobro i zlo.” (Postanak 3,5) Spiritizam uËi “da je Ëovjek biÊekoje se razvija, da mu je od roenja sueno razvijati se dovjeËnosti, kako bi se pribliæio Bogu”. I opet: “Svaki Êe umsuditi sebi, a ne drugome.” “Sud Êe biti pravedan, jer je tosuenje sebi... Prijestolje je u vama.” Jedan je spiritistiËki uËiteljrekao nakon πto se u njemu probudila “duhovna svijest”: “Svimoji bliænji bili su polubogovi koji nisu pali.” A jedan drugitvrdi: “Svako pravedno i savrπeno biÊe je Krist.”

57 Vidi Dio VI., “SebiËnost i samopoπtovanje”.

723

722


Tako je namjesto pravde i savrπenstva beskonaËnog Boga,jedino dostojnog πtovanja, namjesto savrπene pravednosti Nje-gova zakona, savrπenog mjerila ljudskih dostignuÊa, Sotonastavio greπnu, nestalnu ljudsku narav kao jedino dostojnu πto-vanja, jedino mjerilo suda ili karaktera. To je progres, ali nenaprijed veÊ nazad. (Velika borba, 476)

Nema ga u Kristovom nauku. — UpuÊena sam na tekstu Koloπanima 2,8 koji se posebno odnosi na suvremeni spi-ritizam: “Pazite da vas tko ne odvuËe mudrovanjem i ispraz-nim zavaravanjem πto se oslanja na predaju ljudsku, na ‘po-Ëela svijeta’, a ne na Krista.” ...

Prazna prijevara ispunjava umove jadnih smrtnika. Onismatraju da u njima postoji sila za vrπenje velikih djela pane osjeÊaju potrebu za nekom viπom silom. Njihova naËela ivjera oslanjaju se “na predaju ljudsku, na ‘poËela svijeta’, ane na Krista”.

Ovome ih Krist nije uËio. Niπta sliËno ne moæe se naÊi uNjegovom nauku. On umove jadnih smrtnika nije usmjeravaona njih same, na silu koju bi oni posjedovali. On je njihovemisli uvijek upuÊivao na Boga, Stvoritelja svemira, kao izvornjihove snage i mudrosti. U 18. retku upuÊuje nam se posebnoupozorenje: “Nitko neka vas ne podcjenjuje zato πto on samuæiva u ’poniznosti i πtovanju anela’, zadubljuje se u svojavienja, bezrazloæno se nadima tjelesnom pameÊu svojom.” (1T297, 1862.)

Teorija o odgovornosti samo prema sebi osobno. —On [Sotona] je uniπtio i joπ uvijek uniπtava tisuÊe ljudi kojipopuπtaju strastima, tako da je Ëitavu ljudsku narav uËinioneËovjeËnom. A da bi upotpunio svoje djelo, on preko duhovaobjavljuje da “prava spoznaja uzdiæe Ëovjeka iznad svih za-kona”, da je “sve πto postoji dobro”, da “Bog ne osuuje” ida su “svi poËinjeni grijesi bezazleni”.

Kad ljudi potom povjeruju da je æelja najviπi zakon, daje sloboda razuzdanost i da Ëovjek samo sebi polaæe raËun,treba li se Ëuditi πto pokvarenost i izopaËenost bujaju na svestrane? Mnoπtvo æudno prihvaÊa uËenja koja im daju slobo-du da posluπaju poticaje tjelesnoga srca. Uzde samosavlai-

724

673

vanja stavljene su na vrat poæude, umne i duπevne sile pod-reene su æivotinjskim nagonima, a Sotona likujuÊi uvlaËi usvoju mreæu tisuÊe onih koji tvrde da su Kristovi sljedbenici.(Velika borba, 437)

Lucifer je æelio Boæju moÊ, a ne Boæji karakter. — Lu-cifer je æelio Boæju moÊ, ali ne Njegov karakter. Æelio je zasebe najviπe mjesto, i svako stvorenje pokretano njegovim du-hom uËinit Êe to isto. Na taj naËin neizbjeæno nastaju otue-nost, svae i nesloga. Vlast postaje nagrada najjaËih. Sotoni-no carstvo je carstvo prinude; svaki pojedinac smatra drugo-ga preprekom na svom putu napretka ili pak stepenicamapo kojima Êe se popeti na viπe mjesto. (Isusov æivot, 357)

Tvrdoglavost onemoguÊava pruæanje boæanske pomoÊi.— Kad ga je Bog poslao faraonu, Mojsije je imao vrijednuponudu, ali se faraon usprotivio pa je svako njegovo protivljenjeizazivalo joπ veÊu tvrdoglavost. Je li Bog djelovao na njegada se nije mogao okrenuti k svjetlu? Ne, radilo se o ravnoduπ-nosti prema dokazima. Faraonova tvrdoglavost nastala je za-to πto je sjalo svjetlo koje on nije htio primiti. (MS 15, 1894.)

Tvrdoglavost i savjesnost (razmiπljanja na temu samo-voljnog, samoobmanutog Ëovjeka). — »itajuÊi pisma kojasam poslala u Oakland, steÊi Êeπ odreenu sliku o ljudskojtvrdoglavosti i odluËnosti da radi po vlastitom nahoenju, onakokako njemu odgovara. On nije sluπao Gospodnje savjete, sma-trajuÊi da je dobro æivjeti u vlastitom svjetlu. On Êe uËinitisve da bude sluga ovog djela, ali neÊe uËiniti baπ ono πto jeGospodin oznaËio kao pravo. Ako postane izdajica, kao πtoje bilo sluËaj s ......, nesumnjivo Êe to biti pod izgovorom dato Ëini zbog savjesti.

Ovo podmetanje savjesnosti veÊ je priliËno temeljito ispi-tano i provjereno. Znam πto govorim kad kaæem da imam vrlomalo povjerenja u njegovu savjesnost. Postoji dobra i loπa sa-vjest, a taj Ëovjek je u najveÊoj moguÊoj mjeri obmanuo sâmsebe. Pod tom prijevarom on Êe uËiniti mnogo toga u vlasti-tom duhu, πto nije u skladu s Boæjim Duhom. Pa ipak, za

725

Sotonina vjeπtina samouzdizanja


savjete Êe ostati nepokolebljiv kao stijena, za sve πto nije njegovorazmiπljanje i njegov put. (Lt 48, 1892.)

Straπna moÊ samoobmane. — Uistinu je tuæno biti bezdarova Boæjega Duha; meutim, joπ je straπnije biti liπen du-hovnosti i Krista, a ipak se pokuπavati opravdati, govoreÊi onimakoji su uznemireni zbog nas da nam nisu potrebni njihov strahi njihovo saæaljenje. Straπna je sila samoobmane u ljudskomumu! Kakve li sljepoÊe — praviti od tame svjetlo i od svjetlatamu! Istiniti Svjedok savjetuje nam da kupimo od Njega zlato“æeæeno” u ognju, bijele haljine, i pomast za oËi. Ovdje pre-poruËeno zlato okuπano u vatri jest vjera i ljubav. Ono srceËini bogatim jer je proËiπÊavano sve dok nije postalo Ëisto;πto se viπe kuπa, to njegov sjaj viπe blista. (4T 88, 1876.)

Sotonina moÊ nad onima koji sami sebe uzdiæu. —Kako je uzaludna Ëovjekova pomoÊ kada Sotonina moÊ dje-luje preko Ëovjeka koji sam sebe uzdiæe, a nije svjestan dase upregnuo u kola Sotoninih vjeπtina. U svojoj samouvjere-nosti on koraËa ravno u neprijateljevu klopku i biva uhva-Êen. On nije sluπao opomene koje su mu bile upuÊivane isada je postao plijen Sotone. Da je “hodio ponizno” s Bogom,doπao bi na ugovoreno mjesto koje je Bog pripremio za nje-ga. Tako bi u trenucima opasnosti bio siguran jer bi Bog zanjega podignuo zastavu nasuprot neprijatelju. (Lt 126, 1906.)

Vodi u samoubojstvo. — Svijet koji se ponaπa kao daBog ne postoji, utonuo u sebiËne ciljeve, uskoro Êe doæivjetiiznenadnu propast koju neÊe izbjeÊi. Mnogi æive u krugu bez-briænog zadovoljavanja sebiËnih prohtjeva, sve dok im se æivottako ne zgadi da oduzmu sebi æivot.

Plesom i opijanjem, pijanËevanjem i puπenjem, udovolja-vanjem svojim æivotinjskim strastima, oni odlaze kao vol naklanje. Sotona koristi sva svoja lukavstva i Ëarolije ne bi linaveo ljude da slijepo nastave dalje, sve dok Gospodin ne“izae iz mjesta svojega da pohodi stanovnike zemaljske zabezakonje njihovo”, kad Êe “zemlja ... otkriti krv svoju” i neÊe“viπe pokrivati pobijenih svojih”. »ini se kao da cijeli svijetsrlja u smrt. (MS 139, 1903.; Ev 26)

726

675

Vlastito “ja” æivo na svakom pedlju. — Veliku Êeπ po-bjedu steÊi kada zahvalnog srca i s odlukom da æiviπ s okomokrenutim samo k Boæjoj slavi nauËiπ slijediti znakove Boæjeprovidnosti koja otvara put u bolesti i zdravlju, u obilju i nei-maπtini. Greπna narav, vlastito “ja” æivo je i vidi se na svakompedlju. Vlastito “ja” mora se razapeti æeliπ li pobijediti u Isu-sovo ime i primiti nagradu vjernih. (4T 221, 1876.)

Grijeh najbliæi neizljeËivom. — Bog se ne moæe pribli-æiti onima koji æive da bi udovoljavali sebi, da bi sebi davaliprvo mjesto. Oni koji to rade na kraju Êe biti uvjerljivo po-sljednji. Grijeh najbliæi beznadnom i neizljeËivom je oholostmiπljenja, samoobmanjivanje. Ovo je prepreka na putu svakograstenja. Kada netko ima nedostatke karaktera, a to nije ustanju uvidjeti, kada je do te mjere “natopljen” uobraæenoπÊuda ne moæe vidjeti svoj nedostatak, kako Êe se oËistiti? “Netreba zdravima lijeËnika, nego bolesnima.” (Matej 9,12) Kakonetko moæe napredovati ako smatra da su mu putovi savrπe-ni? (7T 199,200, 1902.)

Poniæenje vlastitog “ja” vrlo vaæno. — Oni koji misleda Êe bez poniæenja vlastitog “ja” moÊi primiti Boæji blagos-lov na ovom skupu [odborski sastanak u Michiganu], otiÊiÊe isto onako kako su doπli. MuËit Êe ih iste nedoumice kakvesu ih muËile i prije. Meutim, braÊo i sestre, mi sebi to nemoæemo dopustiti. Ponizimo svoja srca pred Bogom. DopustimoKristu da naπe oËi pomaæe nebeskom “pomaπÊu za oËi” davidimo. Nemojmo biti slijepi; nastojmo sve jasno vidjeti. Ne-mojmo danas putovati prema Kanaanu, a sutradan natrag uEgipat, pa sljedeÊeg dana ponovno prema Kanaanu, a ondaponovno natrag u Egipat. Mi moramo iz dana u dan postoja-no putovati naprijed. Mojem srcu Ëini bol i ispunjava me naj-teæom tugom kada mislim na dragocjene blagoslove koje gubimozato πto smo toliko zaostali za svjetlom. (MS 56, 1904.)

Poznavanje sebe vodi u poniznost. — Poznavati sebeveliko je znanje. Istinsko poznavanje sebe vodi u poniznostkoja Êe otvoriti put Gospodinu da izgradi um, oblikuje i dis-ciplinira naπ karakter. (CTR 419, 1913.)

727



Na maksimalnoj udaljenosti od oholosti ili samouz-visivanja. — “Tko tvrdi da ostaje u njemu, taj mora tako æivjetikako je on æivio.” (1. Ivanova 2,6) “Nema li tko Duha Kristo-va, taj nije njegov.” (Rimljanima 8,9) Ovo usuglaπavanje s Isu-som neÊe proÊi nezamijeÊeno u svijetu. Ono Êe biti uoËeno ipostat Êe predmet komentara. KrπÊanin moæda neÊe biti svjestanvelike promjene, jer πto karakterom viπe podsjeÊa na Krista,to Êe skromnije biti njegovo miπljenje o sebi, ali Êe to zatovidjeti i osjetiti svi koji ga okruæuju.

Oni koji su doæivjeli najdublja iskustva u Boæjim stvari-ma, najdalje su od oholosti ili samouzvisivanja. Oni o sebimisle najskromnije i njeguju najuzviπenija shvaÊanja o Kri-stovoj slavi i vrsnoÊi. Smatraju da je i najniæe mjesto u Nje-govoj sluæbi za njih previπe Ëasno. (5T 223, 1882.)

Sigurnost kada se sjeÊamo vlastitih slabosti. — Ljudeispituju i kuπaju ne samo ljudski umovi, nego i nebeski svjetovi.Ako se ne boje i ne drhte zbog sebe samih i ako ne uvidevlastitu slabost; ako se ne sjeÊaju svojih prijaπnjih padova ine Ëine sve da ih ne ponove, ljudi Êe Ëiniti iste one pogreπkekoje su im svojevremeno donijele posljedice koje sebi ne mo-gu dopustiti i drugi put. (MS 43, 1898.)

Pobjeivanje sebe traje cijelog æivota. — Ispraviti po-greπke ili unijeti promjene u naËin ponaπanja ne moæe se uznekoliko sporadiËnih slabaπnih napora. Izgradnja karakteranije djelo jednog dana, jedne godine, veÊ djelo cijeloga æivo-ta. Borba za pobjedu nad samim sobom, za svetost i savr-πenstvo, je borba koja traje koliko i æivot. Bez stalnoga trudai stalne aktivnosti mi ne moæemo govoriti o napretku u posve-Êenom æivotu, o zadobivanju pobjedniËke krune. (Put u boljiæivot, 285)

Otisak boæanskog æivota. — Ne dopustite da vlastito “ja”poprimi velike razmjere ako ne æelite da cijeli Ëovjek budezaraæen. Jedna rupa dovoljna je za potapanje broda i jednapukotina da se pokida lanac; na isti naËin moguÊe je posto-janje odreene naslijeene ili steËene crte karaktera koja Êedjelovati u srcu, pretvarajuÊi se u rijeËi koje Êe, opet, izazvati

728

677

zlo koje se nikada neÊe izbrisati. Mi svi gradimo za vjeËnost.Neka karakter dobije peËat boæanskog u obliku Ëistih, ple-menitih rijeËi i Ëestitih djela. Tada Êe cijela nebeska obiteljgledati i reÊi: Dobro, slugo, dobri i vjerni. (Lt 91, 1899.)



679

DIO XVI.

NA»ELA I NJIHOVA PRIMJENA


681

81

SIGURNO LIJE»ENJE UMA58

Pravilno primijenjen umni utjecaj. — U lijeËenju bole-snika moramo raËunati s utjecajem uma. Ovaj utjecaj, akose pravilno koristi, jedno je od najuspjeπnijih sredstava zaspreËavanje bolesti. (Put u bolji æivot, 149)

Savjet jednom lijeËniku. — Jadnim, napaÊenim duπamas kojima si bio doveden u dodir bilo je potrebno viπe tvojepaænje nego πto si im pruæio. U tvojoj je vlasti i sposobnostida ih ohrabriπ da gledaju u Isusa i da se gledajuÊi mijenjajuu Njegovo obliËje. (Lt 121, 1901.; MM 112)

Sigurnost u stalnoj borbi protiv zlih maπtanja. — Nekasvatko tko æeli biti “zajedniËar boæanske naravi” shvati Ëinje-nicu da mora “umaknuti pokvarenosti koja je u svijetu zbogpoæude”. Duπa mora voditi neprekidnu, ozbiljnu bitku protivzlih maπtanja uma. Ona se mora postojano suprotstavljati kuπ-njama grijeha u mislima ili postupcima. Duπa se mora Ëuvatisvake neËistoÊe vjerom u Onoga koji je moÊan saËuvati vasod pada.

58 Napomena: Pravilni pristup umnim stavovima i lijeËenju uma iz-dvaja se u ovoj kompilaciji po pozitivnim metodama koje se naglaπa-vaju svuda u ovom djelu i Ëesto se prikazuju u izrazitoj suprotnostiprema nezdravim idejama. Prilaganjem svih takvih navoda na ovom mjestuizazvali bismo mnogo nepotrebnog ponavljanja. Poradi razumijevanja cjelineu ovom poglavlju, valja priloæiti nekoliko korisnih uputa od kojih su nekevrlo aktualne. — Urednici.

Vidi poglavlje 42, “Um i zdravlje”.

731

732


Mi trebamo ozbiljno razmiπljati o Boæjoj rijeËi, trijezno iiskreno se baveÊi stvarima koje se tiËu naπeg vjeËnog spase-nja. Isusova bezgraniËna milost i ljubav, ærtva koju je podnioza nas poziva na najozbiljnije i najsveËanije razmiπljanje. Tre-bamo provoditi vrijeme baveÊi se karakterom naπeg dragogOtkupitelja i Posrednika. Trudimo se shvatiti znaËenje planaspasenja. Ozbiljno razmiπljajmo o poslanju Onoga koji je do-πao izbaviti svoj narod od njegovih grijeha.

Ako neprekidno razmiπljamo o nebeskim temama, naπavjera i ljubav Êe jaËati. Naπe molitve bit Êe sve ugodnije Bo-gu buduÊi da Êe u sve veÊoj mjeri biti pomijeπane s vjerom iljubavlju. One Êe biti razumnije i usrdnije. Tako Êe doÊi dotrajnijeg povjerenja u Isusa pa Êeπ svakoga dana æivo gledatiKristovu spremnost i silu da “zauvijek spasi sve koji kroz Njegadolaze k Bogu”. (RH, 12. lipnja 1888.; HC 113)

Duπe okrijepljene dodirom SvemoguÊega. — Mi treba-mo razmiπljati o Bogu u prirodi — prouËavati Njegov karak-ter na temelju djela Njegovih ruku. Um jaËa upoznavanjemBoga i Ëitanjem Njegovih osobina u onome πto je stvorio. Dokpromatramo ljepotu i raskoπ prirode, naπi osjeÊaji okreÊu seprema Bogu. Iako su naπe duπe obuzete strahopoπtovanjem inaπ duh pokoren, naπe duπe primaju okrepljenje kada douu dodir sa SvemoguÊim preko Njegovih divnih djela. Zajed-nica s Bogom putem ponizne molitve razvija i jaËa umne imoralne sposobnosti, dok njegovanje misli u duhovnim stva-rima jaËa naπe duhovne snage. (YI, 13. srpnja 1893.)

»uvaj prilaze duπi. — Apostol je vjernike nastojao pouËitikoliko je vaæno saËuvati um da se ne bavi zabranjenim pred-metima i svoju snagu ne troπi na ono πto je beznaËajno. Onikoji ne æele upasti u Sotonine zamke moraju Ëuvati pristupeduπi; moraju izbjegavati Ëitanje, gledanje i sluπanje onoga πtonavodi na neËiste misli. Ne smiju dopustiti da se um nasumcebavi svakim predmetom koji mu moæe nametnuti neprijateljduπa.

Srce treba vjerno Ëuvati jer Êe u protivnom zlo izvanaprobuditi zlo unutra i duπa Êe lutati u mraku. (Djela apostolska,326,327)

733

683

Rezultati osobnog ozraËja. — Utjecaj vlastitih misli ipostupaka okruæuje svakog Ëovjeka kao nevidljivo ozraËje kojenesvjesno udiπu svi oni koji s njime dolaze u dodir. To jeozraËje Ëesto optereÊeno otrovnim utjecajima koji udisanjemi upijanjem donose sigurne rezultate kao moralnu izopaËe-nost. (5T 111, 1882.)

Okruæeni ozraËjem svjetla i mira. — Krist je uËinio sveπto je do Njega stajalo da se Njegova Crkva kao cjelina pre-obrazi, da zablista sjajem Svjetla svijeta, da se ispuni slavomEmanuela. Njegova je namjera da se svaki krπÊanin okruæiduhovnim ozraËjem svjetla i mira. On Ëezne da mi u svojemæivotu objavljujemo Njegovu radost.

OzraËje nebeske ljubavi okruæuje Ëovjeka u Ëijem srcuboravi Sveti Duh. I kao posveÊeno boæansko orue, on s dru-gima dijeli obilje boæanskih blagoslova kojima je obasut. (Isusoveusporedbe, 288)

Neprekidno se oslanjajte na Boga. — Mnogi ne znajuizgraditi odreene planove za buduÊnost. Njihov je æivot ne-sreen. Oni ne mogu ocijeniti kakav Êe biti kraj njihovih bri-ga i poslova, i to ih Ëesto ispunjava strahovanjem i nemi-rom. Ne zaboravimo da je æivot Boæje djece u ovome svijetuæivot putnika. Mi nemamo mudrost kojom bismo stvarali planza vlastiti æivot. Nije naπe da dajemo konture vlastitoj buduÊ-nosti. “Vjerom se Abraham pokori kad primi poziv da ode uzemlju koju je imao primiti u baπtinu. Ode, iako nije znaokamo ide.” (Hebrejima 11,8)

U svome æivotu na Zemlji Krist nije gradio planove zasebe osobno. On je prihvatio ono πto je Bog predvidio za Njega,i Njegov Mu je Otac iz dana u dan otkrivao svoje planove.Mi se trebamo osloniti na Boga, da bi naπ æivot bio iskljuËivoizvrπenje Njegove volje. Kad Njemu povjerimo svoje putove,On Êe upraviti naπe korake. (Put u bolji æivot, 303,304)

Vrijednost radne terapije. — Pokazano mi je da bi zaveÊinu bolesnika bilo korisnije da rade lak posao, Ëak i dase to od njih zahtijeva, nego da se od njih traæi da ostanuneaktivni i besposleni. Ako se snaga njihove volje odræi u ak-

734

Sigurno lijeËenje uma


tivnom stanju radi pokretanja uspavanih sposobnosti, bit Êeto najveÊa pomoÊ u oporavku njihovog zdravstvenog stanja.Ako oduzmemo svaki posao onima koji su tijekom cijelog svojegæivota bili preoptereÊeni radom, u devet od deset sluËajevata promjena Êe imati πtetne posljedice.

To se pokazalo toËnim u sluËaju mojeg supruga. Poka-zano mi je da je tjelesni rad vani daleko bolji nego unutra;ali ako se to ne moæe osigurati, lak posao unutra zaposlit Êei odvratiti um da se ne bavi simptomima i beznaËajnim tego-bama, spreËavajuÊi ujedno i nostalgiju za kuÊom. (1T 567,568,1867.)59

Dobro voene tjelesne aktivnosti. — Kad teπki bolesnicinemaju niπta Ëime bi ispunili svoje vrijeme i svoju pozornost,njihove se misli tada usmjeravaju na njih same, i oni tadapostaju boleæljivi i razdraæljivi. Oni su Ëesto svladani ovakvimneugodnim osjeÊajima sve dok ne poËnu razmiπljati o sebi umnogo crnjem svjetlu no πto je u stvarnosti istina, i mislekako su potpuno nesposobni da bilo πto rade.

U svim ovim sluËajevima, dobro usmjerena tjelovjeæba irad pokazali bi se kao uspjeπno sredstvo oporavka. U nekimje sluËajevima ovo nuæno za ozdravljenje. Radom ruku una-preuje se volja; a ono πto ovim bolesnim osobama treba jestupravo da se ponovno oæivi njihova volja. Kad je volja umr-tvljena, maπta postaje neprirodna, nenormalna, i tada je ne-moguÊe oduprijeti se bolesti. (Put u bolji æivot, 147)

TjeπeÊi druge, biva utjeπen i tjeπitelj. — »esto se upuÊujemolitva za one koji su u nevolji, koje muËe problemi, koji surazoËarani; i to je potrebno. Mi se trebamo moliti da Bog obasjazamraËeni um i utjeπi potiπteno srce. Ali Bog odgovara namolitve onih koji dolaze na izvor Njegovih blagoslova. Dok semolimo za one koji su oæaloπÊeni, trebali bismo ih potaknutida pokuπaju pomoÊi onima kojima je teæe nego njima sami-ma. Iz njihovih Êe srca nestati tama dok nastoje pomoÊi dru-

59 Napomena: Vidi Selected Messages, sv. 2, str. 306—308, radi iz-vjeπtaja o njezinom uspjeπnom sudjelovanju u oporavku Jamesa Whitea.

735

685

gima. Dok se trudimo utjeπiti druge utjehom kojom smo samibili utjeπeni, blagoslov nam se vraÊa. (Put u bolji æivot, 159)

Odmor i obnova (autorica savjetuje svojeg sina). — Æelimti neπto poruËiti. Jesi li spreman potpisati sveËano obeÊanjeda viπe neÊeπ slabiti i nagrivati Gospodnji hram radeÊi uvrijeme kad bi se trebao odmarati? Da bi mogao imati pravemisli i govoriti prave rijeËi, ti moraπ priuπtiti odmor svojemumu. Ti ne uzimaπ dovoljno vremena za odmor. Umorni mo-zak i æivci bit Êe okrijepljeni ako uneseπ promjenu u tom po-gledu. ...

Mi smo duæni prouËavati kako bismo doveli sebe u redodbijajuÊi raditi ono Ëime bismo slabili svoju tjelesnu, umnui moralnu snagu. Potreban ti je bistar, strpljiv um koji Êeizdræati sve πto bi se moglo dogoditi. Potreban ti je i snaæanoslonac odozgo. Vjeruj, a rezultate prepusti Bogu. Kada jed-nom uËiniπ najbolje πto moæeπ, budi miran. Vjeruj, vjeruj iuzdaj se. Neprijatelj Êe te pokuπati navesti da uËiniπ neki potezkoji bi znaËio poraz, ali ti to sebi ne moæeπ dopustiti. Ti sebine moæeπ dopustiti da vuËeπ nesigurne poteze. Tebi je potre-ban utjecaj koji Êeπ zadobiti pokazivanjem mudrosti i obzir-nosti. (Lt 121, 1904.)

Opuπtanje i odmor vrlo su vaæni. — Pokazano mi jeda svetkovatelji subote pretjerano rade ne dopuπtajuÊi sebini promjenu ni trenutke odmora. Rekreacija je potreba za onekoji rade tjelesne, a joπ vaænija za one koji rade preteæno umneposlove. Za naπe spasenje, odnosno za Boæju slavu nije bitnoda um dræimo u stanju neprekidnog i pretjeranog rada, Ëakni onda ako se radi o vjerskim temama.

Postoje neke vrste zabave kao πto su ples, kartanje, πah,dama itd., koje ne moæemo odobriti buduÊi da ih Nebo osu-uje. Te zabave otvaraju vrata velikom zlu. Po svojoj naravione nisu korisne, veÊ djeluju razdraæujuÊe i u nekim umovimakreiraju strast za igranjem, πto potom vodi u kockanje i rasip-niπtvo. Sve takve igre krπÊani trebaju osuditi i na njihovo mjestostaviti ono πto je krajnje neπkodljivo. (1T 514, 1867.)

736



Ako se oslanjamo na Boga, mi svladavamo razoËara-nje (savjet voi koji je pretjerano radio). — Gospodin ti jemilostivo poπtedio æivot da bi radio u Njegovom djelu. On neæeli da ti radiπ sâm, nezavisno od jedine sile koja moæe us-pjeπno ostvariti Njegove namjere. Zato ne budi zlovoljan, ne-go se uzdaj i gledaj u Isusa, ZaËetnika i Zavrπitelja tvoje vje-re. Ne upuπtaj se previπe u æurbu. Radi koliko moæeπ bez ve-likog optereÊivanja svojih tjelesnih i umnih snaga, ali nemojmisliti da moraπ preuzeti toliko briga i odgovornosti da viπenemaπ moguÊnosti Ëuvati svoju duπu u Boæjoj ljubavi.

Vinograd je Gospodnji; posao u Njegovom djelu Njegovaje stvar i On zato hoÊe da ti radiπ tako da saËuvaπ svoje tje-lesne, umne i moralne snage. Imaj na umu da ti zapravo sura-ujeπ s nebeskim silama. Ne dopusti neprijatelju da se upletei u najmanjoj mjeri. Naredbe primaj od Boga i nikako se ne-moj razoËarati Ëinjenicom da moæeπ obavljati jedino posao ogra-niËenog ljudskog orua. SvemoguÊi Bog djelovat Êe svojomsilom, Ëime Êe tvojem radu biti podaren uspjeh.

Ne misli kako moraπ uËiniti nemoguÊe stvari. Ne oËekujod drugih nemoguÊe. Neka Pavao sadi i Apolon zalijeva, aliBog daje da raste (vidi 1. KorinÊanima 3,6). “U poËetku utemeljizemlju, i nebo je djelo ruku tvojih. Propast Êe, ti Êeπ ostati.”(Psalam 102,26.27) “Propast Êe, ti Êeπ ostati, sve Êe ostarjetikao odjeÊa. Mijenjaπ ih poput haljine, kao odjeÊu, i nestaju.A ti si uvijek isti — godinama tvojim nema kraja.” (Hebreji-ma 1,11.12) (Lt 86a, 1893.)

Potreban osobni trud. — Ærtve se zlih navika morajupotaknuti da shvate kako trebaju uËiniti napor za sebe same.Drugi Êe se moæda najozbiljnije zaloæiti da ih podignu, BoæjaÊe im milost biti besplatno ponuena, Krist Êe im uputiti svojusrdni poziv, Njegovi Êe im aneli sluæiti; ali sve Êe to bitiuzalud sve dok oni sami ne ustanu da biju bitku za svojeosobno dobro. ...

Mnogi ljudi u oËajanju, osjeÊajuÊi strahovitu moÊ kuπnjii æelju koja ih vuËe k popuπtanju strastima, uzvikuju: “Nemogu se oduprijeti zlu.” Recite kuπanome da se moæe i moraoduprijeti. Moæda Êe ga zlo viπeput uzastopce svladati, ali nemora uvijek tako ostati. On je moralno slab, pod vlaπÊu na-

737

687

vika iz æivota u grijehu. Njegova su obeÊanja i odluke kaokule od pijeska. Svijest o neispunjenim obeÊanjima i sveËa-nim zakletvama slabi pouzdanje u vlastitu dosljednost i iskre-nost i navodi ga da misli kako ga Bog ne moæe prihvatiti,niti mu pomoÊi u njegovim pokuπajima. Ali on ne treba oËa-javati. (Put u bolji æivot, 101,102)

Cilj je vaæan. — Da bi se postigao uspjeh na bilo koje-mu podruËju, treba imati odreeni cilj. Tko æeli postiÊi praviuspjeh u æivotu, mora stalno imati pred oËima cilj vrijedantruda. Takav je cilj postavljen danaπnjoj mladeæi. (Odgoj, 233)

Najviπa kultura uma. — Spoznaju Boga stjeËemo iz NjegoverijeËi. Iskustveno poznavanje istinske poboænosti u svakidaπ-njem posveÊenju i sluæenju Bogu donosi najviπu kulturu uma,duπe i tijela; to posveÊenje svih naπih moÊi Bogu onemogu-Êava samouzvisivanje. Usaivanje boæanske sile ujedno je ipohvala naπoj iskrenoj teænji da dobijemo mudrost radi savjesneuporabe svojih najvrednijih sposobnosti na slavu Bogu i bla-goslov svojim bliænjima. BuduÊi da te sposobnosti dolaze odBoga — dakle, nisu naπe djelo — njih trebamo smatrati talen-tima od Boga koje trebamo uporabiti u Njegovoj sluæbi. (MS16, 1896.)

Pozitivne vrline unapreuju zdravlje. — Odvaænost, nada,vjera, suÊut i ljubav donose zdravlje i produæuju æivot. Zado-voljno srce i veseo duh su zdravlje tijelu i snaga duπi. “Veseloje srce izvrstan lijek.” (Izreke 17,22) (Put u bolji æivot, 149)

738



82

RAD SA ZNANO©∆U

Informacija, moÊ, dobrota i karakter. — Pravo obrazo-vanje ne podcjenjuje vrijednost znanstvenih spoznaja i lite-rarnih dostignuÊa, ali viπe od poznavanja Ëinjenica cijeni dje-lovanje, viπe od djelovanja dobrotu, viπe od intelektualnih do-stignuÊa karakter. Svijetu nisu toliko potrebni ljudi blistavauma koliko ljudi plemenita karaktera, Ëijim sposobnostimavladaju Ëvrsta naËela. (Odgoj, 203)

Bog je zaËetnik znanosti. — Bog je zaËetnik znanosti.Znanstvena istraæivanja otvaraju pred umom nesaglediva poljamisli i informacija omoguÊavajuÊi nam da Boga vidimo u Nje-govim stvorenim djelima.

Neznanje moæe pokuπati poduprijeti skepticizam poziva-juÊi se na znanost; meutim, umjesto da podupire skeptici-zam, prava znanost donosi svjeæe dokaze o Boæjoj mudrosti imoÊi. Pravilno shvaÊene, znanost i pisana RijeË se slaæu i svakaod njih baca svjetlo na onu drugu. One nas zajedniËki vodek Bogu pouËavajuÊi nas jednom dijelu mudrih i korisnih za-kona preko kojih On djeluje. (CT 426, 1913.)

Vjera i znanost. — Istinsko znanje boæanskog je karak-tera. Sotona je u umove naπih prvih roditelja ulio æelju zaspekulativnim znanjem, izjavivπi da Êe uz pomoÊ toga znanjaznatno poboljπati svoje stanje. Ali, rekao je, da bi to dostigli,morat Êe se postaviti nasuprot Boæjoj svetoj volji jer ih Bogne æeli voditi k onim najveÊim visinama. Bog nije æelio daoni steknu znanje koje Êe se temeljiti na neposluπnosti. Biloje to πiroko polje na koje je Sotona nastojao domamiti Adama

739

740

689

i Evu; to je ono isto polje koje on svojim kuπnjama otvaradanaπnjem svijetu. ...

Veliki razlog zaπto tako mali broj velikih ljudi svijeta ionih s akademskom naobrazbom osjeÊa potrebu da poπtujuBoæje zapovijedi leæi u tome πto su obrazovanje odvojili odvjere smatrajuÊi da svako od toga dvoga treba imati svoje pod-ruËje. Bog je pokazao jedno podruËje koje je dovoljno velikoda usavrπi znanje svakoga tko na njega stupi. To znanje biloje steËeno pod boæanskom upravom; bilo je tijesno povezanos Gospodnjim nepromjenjivim Zakonom, a rezultat je trebaobiti savrπeno blaæenstvo. (5T 503, 1889.)

Znanost je sila. — Poznavanje prave znanosti je sila. Na-ime, Boæja je namjera da se to znanje predaje u naπim πkolamau okviru pripreme za posao koji Êe prethoditi zavrπnim prizo-rima povijesti Zemlje. (CT 19, 1913.)

Sklad znanosti i vjere. — Koledæ u Battle Creeku [prviadventistiËki koledæ] bio je osnovan radi izuËavanja znanostikao i voenja studenata Spasitelju, od kojega i teËe svakopravo znanje. Obrazovanje steËeno bez biblijske vjere liπenoje svojeg pravog sjaja i veliËine.

Studentima sam æeljela utisnuti u misli Ëinjenicu da naπaπkola u obrazovnom smislu treba biti na viπem stupnju odbilo koje druge obrazovne ustanove s obzirom na to da bimladim osobama otkrivala plemenitija glediπta, ciljeve i pred-mete æivota, uËeÊi ih da steknu pravu spoznaju ljudske duæ-nosti i vjeËnih probitaka. Veliki i znaËajan cilj koji je bio umislima osnivaËa koledæa bio je prenoπenje ispravnih pogle-da i prikazivanje harmoniËnog sklada izmeu znanosti i bib-lijske vjere. (4T 274, 1879.)

Potreba za poznavanjem znanosti. — MladiÊi koji æeleuÊi u polje kao propovjednici, kolporteri ili literarni evaneli-sti, trebaju prethodno dostiÊi odgovarajuÊi stupanj umnog obra-zovanja, ali i obaviti odgovarajuÊu pripremu za svoj poziv. Onikoji nisu obrazovani, poduËeni i odgovarajuÊeg ponaπanja, neÊebiti spremni za ulazak u polje u kojem snaæni utjecaji talentai obrazovanja ratuju protiv istina Boæje rijeËi. Osim toga, oni

741

Rad sa znanoπÊu


se ne mogu uspjeπno nositi i razotkriti neobiËne kombinacijevjersko-filozofskih zabluda, za πta im je prijeko potrebno po-znavanje znanstvene kao i biblijske istine. (GW 81, 1915.)

Najvaænija znanost. — Iako je poznavanje znanosti sila,znanje koje nam je Isus osobno doπao podariti joπ je veÊasila. Znanost o spasenju najvaænija je znanost koju treba svla-dati u πkoli pripreme na Zemlji. Salomonova mudrost je po-æeljna, ali je Kristova daleko poæeljnija i znaËajnija. Do Kristane moæemo doÊi pukim vjeæbanjem uma, ali preko Njega mo-æemo dosegnuti najviπu preËku ljestava intelektualne veliËine.Iako ne treba obeshrabrivati teænju za znanjima iz podruËjaumjetnosti, knjiæevnosti i ekonomije, student treba na prvo-me mjestu steÊi iskustveno poznavanje Boga i Njegove volje.(CT 19, 1913.)

Krist je uporabio sræ svekolike istinske znanosti. —Ne vrπeÊi nikakav pritisak, nikakvo nasilje, On [Krist] stapaljudsku volju s Boæjom. To je sræ svekolike istinske znanostijer se njome ostvaruje silna promjena u umu i karakteru —promjena koja se mora odigrati u æivotu svakoga tko prolazikroz vrata Boæjega grada. (Lt 155, 1902.; ML 340)

Znanstvena istraæivanja nisu u sukobu s boæanskimotkrivenjem. — Bog je temelj svega πto postoji. Sveukupnaprava znanost stoji u harmoniji s Njegovim djelima; sveko-liko pravo obrazovanje vodi u posluπnost Njegovoj vladavini.Znanost pred naπim oËima otvara nova Ëuda; ona se podiæevisoko i istraæuje nove dubine, ali sa svojih istraæivanja onane donosi niπta πto bi bilo u sukobu s boæanskom objavom.(ST, 20. oæujka 1884.; 7BC 916)

Znanost ne moæe istraæiti boæanske tajne. — “©to jesakriveno, pripada Jahvi, Bogu naπemu, a objava nama i sino-vima naπim zauvijek da vrπimo sve rijeËi ovoga Zakona.” (Po-novljeni zakon 29,29) Kako je toËno realizirao svoje stvarala-Ëko djelo, Bog nikada nije otkrio ljudima; ljudska znanost nemoæe istraæiti tajne SvemoguÊega. Njegova stvaralaËka sila

742

691

neshvatljiva je koliko i Njegovo postojanje. (Patrijarsi i proroci,113)

Biblija, naπ vodiË u znanosti. — Mi smo upuÊeni naBibliju, πto se tiËe poznavanja rane povijesti naπeg svijeta,stvaranja Ëovjeka i njegovog pada. Uklonimo li Boæju rijeË,πto moæemo oËekivati nego da budemo prepuπteni bajkama,nagaanjima i slabljenju razuma kao neizbjeænoj posljedici vje-rovanja u zabludu?

Nama je potreban autentiËan izvjeπtaj o podrijetlu Zem-lje, o padu Lucifera i dolasku grijeha na svijet. Bez Biblijeizgubili bismo orijentaciju naoËigled laænih teorija. Naπ umbio bi izloæen tiraniji praznovjerja i laæi. Ali buduÊi da ras-polaæemo autentiËnim izvjeπtajem o poËecima svijeta, nas nemoraju ometati niti laæno voditi ljudska nagaanja i nepouz-dane teorije.

Gdje god se nalazili, krπÊani mogu odræavati zajednicu sBogom. Oni isto tako mogu uæivati u dostignuÊima posveÊeneznanosti. Njihov um moæe biti ojaËan onako kako je bio oja-Ëan Danielov um. Bog je njemu dao “znanje i razum u svakojknjizi i mudrosti”. Meu svim mladim osobama koje je Nabu-kodonozor ispitivao, “ne nae se nijedan kao Daniel, Hana-nija, Miπael i Azarja. I tako oni ostadoπe pred kraljem. I usvemu mudrom i umnom o Ëemu ih ispitivaπe kralj nae dasu deset puta vrsniji od svih Ëarobnika i gatalaca πto ih bijaπeu svem njegovu kraljevstvu”. (Daniel 1,19.20) (RH, 10. stu-denoga 1904.)

Sveukupna istina dosljedna sebi. — Takve su osobe [kojene vjeruju u izvjeπtaj iz Postanka] izgubile jednostavnost vje-re. Vjera u boæanski autoritet Boæje svete RijeËi treba biti ne-pokolebljiva. Biblija se ne moæe provjeravati ljudskim znan-stvenim idejama. Ljudsko je znanje nepouzdan vodiË. Skepticikoji Ëitaju Bibliju da bi u njoj otkrili pogreπke, mogu, zbognesavrπena shvaÊanja ili znanosti ili otkrivenja, tvrditi da sunaπli proturjeËja, ali kad se ova prividna proturjeËja pravilnoshvate, ona su u savrπenom meusobnom skladu. Mojsije jepisao pod vodstvom Boæjeg Duha, i ispravna teorija geologijenikada neÊe iznositi dokaze koji se ne mogu pomiriti s njegovim

743

Rad sa znanoπÊu


izjavama. Sva istina, u prirodi ili otkrivenju, dosljedna je samasebi u svim svojim objavama. (Patrijarsi i proroci, 87)

Neke toËke kojih se treba Ëuvati. — Mi se moramo ne-prestano Ëuvati sofizama [rafiniranog izvrtanja Ëinjenica] ugeologiji i drugim granama laæno nazvane znanosti, koji ne-maju Ëak ni privid istine. Teorije velikih ljudi treba dobro pro-sijati u potrazi za i najmanjim tragom bezboæniËkih ideja. Samojedno majuπno sjeme koje bi posijao neki uËitelj u naπim πko-lama i koje bi palo u duπu studenata, moglo bi donijeti æetvunevjere. Svu briljantnost intelekta koju Ëovjek posjeduje daoje Gospodin i zato je treba posvetiti Njemu u sluæbu. (RH, 1.oæujka 1898.; 7BC 916)

Znanje oæivljavano Boæjim Duhom. — Znanje je sila nadobro jedino kada je ujedinjeno s pravom poboænoπÊu. Onomora biti oæivljavano Boæjim Duhom kako bi moglo sluæiti zanajplemenitije svrhe. ©to je bliskija naπa veza s Bogom, topotpunije moæemo sagledavati vrijednost prave znanosti bu-duÊi da Boæje osobine, onako kako ih vidimo u Njegovim stvo-renim djelima, moæe najbolje ocijeniti onaj tko poznaje Stvo-ritelja svih stvari, ZaËetnika svekolike istine. Takvi mogu is-koristiti znanje u najviπem smislu buduÊi da se njihovi talenti,potpuno pokoreni pod vlast Boæjeg Duha, smatraju korisni-ma do krajnjih granica. (CT 38, 1913.)

Sluπkinja vjere. — Mi moramo osnovati πkole na naËelimai pod kontrolom uredaba Boæje rijeËi. U naπim πkolama mo-ra vladati drugi duh, koji Êe animirati i posvetiti svaki ogra-nak odgoja. Puni æara, mi moramo teæiti za suradnjom s bo-æanskim. Ta teænja neÊe biti uzaludna.

ObeÊanja Boæje rijeËi namijenjena su nama. Mi moæemooËekivati prisutnost Nebeskog UËitelja. Moæemo biti svjedociπirenja utjecaja Gospodnjeg Duha kada On u proroËkim πko-lama i svakom drugom naπem objektu uzme udjela u boæan-skom posveÊenju. Tada Êe znanost biti sluπkinja vjere, kaonekada Danielu. Svaki trud, od prvog do posljednjeg, voditÊe spasenju Ëovjeka — duπe, tijela i duha — i Boæjoj slavipo Kristu. (ST, 13. kolovoza 1885.; FE 99)

744

693

83

GERIJATRIJA

Nema kraja korisnosti. — Stari takoer trebaju ozraËjeobiteljske ljubaznosti. Nedostatak vlastitog doma najuspjeπ-nije bi se mogao nadoknaditi u domu braÊe i sestara u Kri-stu. Ako im se omoguÊi sudjelovati u svemu onome πto seodnosi na domaÊinstvo i obitelj, to Êe pridonijeti da se neosjeÊaju kao da je doπao kraj njihovoj upotrebljivosti. Nekaosjete da se njihova pomoÊ cijeni, da joπ uvijek postoji neπtoπto oni mogu uËiniti u sluæbi drugima, a to Êe razvedriti njihovasrca i dati novi smisao njihovom æivotu. (Put u bolji æivot, 123)

Poæeljna poznata okolina. — Ako je moguÊe, neka oniËije sijede glave i iznemogli hod pokazuju da su blizu groba,ostanu meu prijateljima i u obiteljskom krugu. Neka slaveBoga meu onima koje su poznavali i voljeli. Neka se njeæneruke pune ljubavi skrbe o njima. (Put u bolji æivot, 123)

StaraËki domovi nisu lijek. — Neprestano naglaπavamopotrebu skrbi o naπoj ostarjeloj braÊi i sestrama koji nemajudomove. ©to se za njih moæe uËiniti? Svjetlo koje mi je Gospodindao upuÊeno mi je viπe puta: nije najbolje rjeπenje osnivanjeustanova za brigu o starim osobama da bi oni mogli biti za-jedno u druπtvu. Takoer ih ne treba slati od kuÊe da bi setamo netko o njima brinuo. Neka Ëlanovi svake obitelji sluæesvojim roacima. Kada to nije moguÊe, posao preuzima crkva,πto treba prihvatiti kao duænost i prednost. Svi oni koji ima-ju Kristov duh odnosit Êe se prema oslabjelima i ostarjelimas posebnom paænjom. (6T 272, 1900.)

746

745


Uljepπava i oplemenjuje æivot. — NazoËnost jednoga odovih bespomoÊnih stvorenja u naπim domovima dragocjenaje prilika da suraujemo s Kristom u Njegovoj sluæbi milostii da razvijamo crte karaktera po ugledu na Njegov. Druæenjestarih s mladima donosi blagoslove. Mladi mogu unijeti zra-ke sunca u srca i æivot starih. Onima koji veÊ gube oslonacæivota treba radost u promatranju radosti i elana mladih. Za-uzvrat, mladima Êe koristiti mudrost i iskustvo starih. Nada-sve, oni trebaju nauËiti pouku nesebiËne sluæbe. Mnogim do-movima bi nazoËnost nekoga kome trebaju razumijevanje,strpljenje i samopoærtvovna ljubav, predstavljalo neprocjenjivblagoslov. Ovo bi unijelo vedar duh i plemenito ozraËje u obi-teljski æivot, i kod starih i kod mladih prizvalo plemenite osobineKristova karaktera, koje Êe u njima zasjati zadivljujuÊom bo-æanskom ljepotom i neprolaznim nebeskim bogatstvima. (Putu bolji æivot, 123)

Mladost i starost udruæuju snage. — Dirljivo je proma-trati kako se mlado i staro oslanjaju jedno na drugo: mladooËekuje od starog savjet i mudrost, stara osoba oËekuje odmlade pomoÊ i suosjeÊanje. Tako to, zapravo, treba biti. Bogæeli da mladi imaju takvu razinu, kvalifikaciju karaktera daim prijateljstvo starih Ëini zadovoljstvo; da se ujedine u njeæ-nim sponama ljubavi prema onima koji se pribliæavaju rubugroba. (Lt 6, 1886.; SD 161)

Skrb za ostarjele roditelje. — Roditeljima pripada odre-ena mjera poπtovanja i ljubavi koja ne pripada nijednoj drugojosobi. Sam Bog, koji je na njih stavio odgovornost za duπe unjihovoj brizi, uredio je da tijekom ranih godina æivota, rodi-telji zauzimaju mjesto Boga kod djece. I oni koji odbacujuautoritet svojih roditelja odbacuju Boæji autoritet. Peta zapo-vijed od djece zahtijeva ne samo da poπtuju svoje roditelje,pokoravaju im se i sluπaju ih, veÊ da im daju ljubav i njeænost,da olakπaju njihove brige, Ëuvaju njihov ugled te im priteknuu pomoÊ i utjeπe ih u starosti. Ona takoer nareuje poπto-vanje prema propovjednicima i vladarima, i svima onima ko-jima je Bog dao autoritet. (Patrijarsi i proroci, 249,250)

747

695

Snaga popuπta kako godine napreduju. — Oni koji imajuzadaÊu da skrbe o starijima, neka ne zaborave da su njimaposebno potrebne tople i udobne prostorije. Kako godine prolaze,æivotne snage jenjavaju i ostavljaju manje vitalne energije kojomse treba suprotstaviti nezdravim utjecajima; otuda starijimau veÊoj mjeri treba obilje sunËeve svjetlosti i svjeæeg, Ëistogzraka. (Put u bolji æivot, 168,169)

Prilagodba opadajuÊoj umnoj snazi. — »esto se dogaada ostarjele osobe ne æele shvatiti i priznati da njihova um-na snaga opada. BrinuÊi brigu svoje djece, oni skraÊuju sebidane. Sotona Ëesto utjeËe na njihovu maπtu i navodi ih dase neprestano brinu za svoj novac. Taj novac je njihov idolpa ga gomilaju uz svoju jadnu brigu. Ponekad Êe se liπavatimnogih æivotnih udobnosti i radit Êe preko svoje snage, samoda ne bi uporabili sredstva koja posjeduju. Oni na taj naËindolaze u stanje konstantne neimaπtine, bojeÊi se da nekadau buduÊnosti ne ostanu bez sredstava.

Svi ti strahovi imaju svoje podrijetlo u Sotoni. On raspaljujecentre u mozgu koji vode u ropske strahove i ljubomoru, kojikvare plemenitost duπe i uniπtavaju uzviπene misli i osjeÊa-je. Takve osobe su umno bolesne kad je rijeË o novcu.

Kada bi prihvatili stav koji Bog æeli da imaju, njihovi po-sljednji dani mogli bi biti njihovi najljepπi i najsretniji dani.Oni koji imaju djecu, u Ëije se poπtenje i razumno upravlja-nje imaju razloga uzdati, trebali bi toj svojoj djeci prepustitida ih uËine sretnima. Sve dok to ne uËine, Sotona Êe koris-titi njihov nedostatak umne snage i manipulirat Êe njima. Onitrebaju odloæiti svoje strahove i brige i svoje vrijeme uporabitiu πto je moguÊe veÊoj sreÊi, sazrijevajuÊi za Nebo. (1T 423,424,1864.)

PamÊenje nedavnih dogaaja brzo prolazi. — Onaj tkoje ostario u Boæjoj sluæbi moæda Êe primijetiti da zaboravljaono πto se zbiva oko njega jer mu nedavni dogaaji brzo od-laze iz sjeÊanja. Meutim, njegov um je vrlo budan za prizorei dogaaje iz djetinjstva. O, kad bi mladi razumjeli koliko jevaæno Ëuvati um i odræavati ga Ëistog i neokaljanog od izo-paËujuÊih misli; koliko je vaæno Ëuvati duπu od svih poni-

748

Gerijatrija


æavajuÊih navika buduÊi da se ËistoÊa ili neËistoÊa mladostiodraæava u starosti. (YI, 25. listopada 1894.; SD 78)

Osobine se pojaËavaju u starosti. — Pokazano mi jekako je David molio Gospodina da ga ne ostavi kad ostari,kao i to πto ga je navelo na tu ozbiljnu molitvu. Promatraoje kako je veÊina starih oko njega nesretna i da su se nesre-tne crte karaktera pojaËavale, osobito sa staroπÊu. Ako je netkopo svojoj naravi bio πkrt i pohlepan, on je to na najneugod-niji naËin pokazivao u staroj dobi. Ako je bio ljubomoran, raz-draæljiv i nestrpljiv, te osobine su se osobito snaæno izraæa-vale u starosti. (1T 422, 1864.)

Neobuzdana ljubomora i oslabljeno prosuivanje. — Da-vid je bio potresen gledajuÊi kraljeve i plemiÊe koji su oda-vali dojam da njima upravlja Boæji strah dok su se nalazili usnazi muπkosti, a ostarjevπi, postali ljubomorni na svoje naj-bolje prijatelje i roake. Neprekidno ih je pratio strah da senjihovi prijatelji za njih zanimaju samo iz sebiËnih pobuda.Osluπkivali su ideje i obmanjujuÊe savjete stranaca koji suse odnosili na one u koje su trebali imati povjerenje. Njihovaneobuzdana zavist ponekad bi se raspalila kao vatra zato πtose nije sve slagalo s njihovim oslabljenim prosuivanjem.Njihova pohlepa je bila straπna. »esto ih je muËila misao kakonjihova djeca i roaci æele njihovu smrt kako bi zauzeli nji-hovo mjesto, prigrabili njihovo bogatstvo i primali znakove po-πtovanja koji su pripadali njima. Neki od njih su do te mjerebili u vlasti svojih zavidnih, pohlepnih osjeÊaja da su ubijalivlastitu djecu. (1T 422,434, 1864.)

Davidova molitva za starost. — David je primijetio dasu neki, iako im se æivot odlikovao pravdoljubivoπÊu dok subili u snazi muπkosti, poËeli gubiti samosvladavanje kako ihje sustizala starost. Sotona bi se tada uvlaËio i vodio njihovemisli ËineÊi da postanu nemirni i nezadovoljni. David je vidioda su mnogi starci bili kao napuπteni od Boga izlaæuÊi sepodsmijehu i sramoÊenju od strane svojih neprijatelja.

Davida je to duboko potreslo; bio je uznemiren gledajuÊiprema vremenu kad Êe i sam biti starac. Bojao se da Êe ga

749

697

Bog napustiti i da Êe biti nesretan kao i druge stare osobeËiji je æivot vidio i da Êe biti prepuπten sramoÊenju od straneGospodnjih neprijatelja. S tom brigom u srcu on se molio:“Ne zabaci me u starosti: kad mi malakπu sile, ne zapustime! ... Boæe, ti mi bijaπe uËitelj od mladosti moje, i sve dosada navijeπtam Ëudesa tvoja. Ni u starosti, kad posijedim,Boæe, ne zapusti me, da kazujem miπicu tvoju naraπtaju no-vom i svima buduÊima silu tvoju.” (Psalam 71,9.17.18) Davidje osjeÊao potrebu za zaπtitom od zala koja su pratioci staro-sti. (1T 423, 1864.)

Odgovornost za koriπtenje povjerenih sredstava. — BratL. je Boæji upravitelj. Njemu su bila povjerena sredstva i onbi trebao biti svjestan svoje duænosti da daje Bogu ono πtoje Boæje. On ne bi smio zanemariti ono πto Bog s pravomzahtijeva od njega. Dok je æiv i dok raspolaæe sposobnoπÊuprosuivanja, trebao bi iskoristiti priliku i odrediti namjenuimovine koju mu je Bog povjerio, umjesto da drugima prepustida je koriste i odreuju joj namjenu nakon njegove smrti.(2T 675, 1871.)

Ne ostavljaj nered za sobom. — Brat L. trebao bi svojposao odræati u besprijekornom stanju, a ne ostavljati ga uneredu. On ima prednost da bude bogat u dobrim djelima ida prikupi “sebi lijepu glavnicu za buduÊnost da osvoji onajpravi æivot”. Za njega nema sigurnosti kada se povodi za svojimposustalim prosuivanjem. On se treba savjetovati s iskus-nom braÊom i traæiti mudrost od Boga, kako bi svoj posaomogao obavljati kako valja. Sada bi trebao doista ozbiljno shva-titi stvari i naËiniti “sebi kese koje ne stare, blago nepropad-ljivo na nebesima”. (2T 676, 1871.)

Ne gurati u stranu ostarjele suradnike. — Najnjeænijupaænju trebamo njegovati prema onima Ëiji je æivotni probi-tak tijesno vezan s Boæjim djelom. Bez obzira na njihove mnogenedostatke, ti radnici i dalje imaju sposobnosti koje ih ospo-sobljavaju da stoje u svojem radu i na svojem mjestu. Bogæeli da oni zauzmu vodeÊe poloæaje u Njegovom djelu. Oni suvjerno stajali usred oluja i kuπnji i nalaze se meu naπim

750

Gerijatrija


najdragocjenijim savjetnicima. Kako trebamo biti zahvalni πtooni svoje darove i dalje koriste u Gospodnjoj sluæbi!

Ne izgubite iz vida Ëinjenicu da su u proπlosti ovi ozbilj-ni borci ærtvovali sve da unaprijede djelo. »injenica da suostarjeli i osijedjeli u Boæjoj sluæbi nije razlog da oËekujemoda prestanu sa πirenjem svojeg utjecaja koji je snaæniji odutjecaja drugih Ëije je znanje o djelu neusporedivo manje iiskustvo u boæanskim stvarima daleko slabije.

Iako istroπeni i nemoÊni da nose teæe terete od onih kojemogu i trebaju nositi mlai ljudi, njihova savjetodavna vri-jednost od najveÊe je koristi. Oni jesu grijeπili, ali su od svo-jih propusta stekli mudrost; nauËili su izbjegavati zablude iopasnosti i nisu li kompetentni za davanje mudrih savjeta?Oni su podnijeli ispite i nevolje i, mada su izgubili neπto odsvoje vitalnosti, oni ne trebaju biti gurnuti u stranu od manjeiskusnih suradnika koji znaju vrlo malo o radu i samopoær-tvovnosti tih pionira. Gospodin ih tako ne ostavlja po strani.On im daje posebnu milost i znanje. (7T 287,288, 1902.)

Trebaju biti poπtovani i u Ëasti. — Stare stjegonoπe kojisu joπ uvijek æivi ne treba stavljati na teπka mjesta. One kojisu sluæili svojem UËitelju kad je posao bio teæak, koji su izdræalisiromaπtvo i ostali vjerni istini kad nas je bilo malo, trebauvijek dræati u Ëasti i poπtovanju. UpuÊena sam da kaæem:Neka svaki vjernik poπtuje ostarjele pionire koji su podnosilikuπnje i nedaÊe i mnoga odricanja i oskudice. Oni su Boæjiradnici koji su obavili istaknuti dio posla u izgradnji Njego-vog djela. (7T 289, 1902.)

Postupajte s njima kao s oËevima i majkama. — Doksu stari stjegonoπe u polju, neka se za njih brinu i neka ihpoπtuju oni koji uæivaju plodove njihovog rada. Ne preoptere-Êujte ih teretima. Cijenite njihove savjete, njihove rijeËi. Po-stupajte s njima kao s oËevima i majkama koji su nosili teretposla. Radnici koji su u proπlosti vizionarski ispunjavali po-trebe djela Ëine plemenito djelo kada, umjesto da sve teretenose sami, te terete polaæu na ramena mlaih muπkaraca iæena pouËavajuÊi ih onako kako je Ilija uËio Elizeja. (RH, 20.oæujka 1900.; 2SM 227)

751

699

Savjet ostarjelim i iskuπanim evaneoskim radnicima.— Neka Gospodin blagoslovi i podupre naπe stare i iskusneradnike. Neka im pomogne da budu mudri u pitanju oËuvanjasvojih tjelesnih, umnih i duhovnih snaga. Gospodin me je upu-tio da poruËim onima koji su dali svoje svjedoËanstvo o ra-nim danima vijesti: “Bog vas je obdario snagom razuma i Onæeli da razumijete i poπtujete zakone koji se odnose na zdravljevaπeg biÊa. Ne budite nemudri. Ne pretjerujte u radu. Odvojitevrijeme za odmor. Bog æeli da stojite na svojem mjestu u djelui obavljate svoj posao spaπavanja muπkaraca i æena kako ihmoÊna rijeka zla ne bi odnijela sa sobom. On æeli da svojoklop dræite na sebi sve dotle dok vas On ne pozove da gaodloæite. NeÊe proÊi joπ dugo, a vi Êete primiti svoju nagradu.”(7T 289, 1902.)

NajveÊa opasnost. — Pozvana sam da kaæem svojoj ostar-jeloj braÊi: Hodite ponizno s Bogom. Ne opadajte braÊu. Vitrebate obavljati posao koji vam je odreen pod vodstvom BogaIzraelova. Sklonost kritiziranju najveÊa je opasnost za mnoge.BraÊa koju ste u kuπnji kritizirati pozvana su da nose odgovor-nosti koje vi viπe ne moæete nositi, ali im moæete pomoÊi. AkohoÊete, vi moæete obavljati veliku sluæbu u djelu iznoπenjemsvojeg iskustva iz proπlosti povezujuÊi ga s radom drugih. Go-spodin nijednome od vas nije povjerio posao ukoravanja i osu-ivanja svoje braÊe. (Lt 204, 1907.; Ev 106,107)

752

Gerijatrija


701

DIO XVII.

PRAKTI»NA PSIHOLOGIJA


703

84

BAVLJENJE EMOCIJAMA

Ne moæemo Ëitati pobude. — Imaj na umu da ne moæeπËitati srca. Ti ne znaπ kakve su pobude pokrenule na postupkekoje ti smatraπ pogreπnima. Mnogi ljudi nisu dobili pravi od-goj i njihov karakter je iskrivljen; oni su tvrdi, “kvrgavi”; izgle-daju “grbavi” u svakom pogledu. Ipak, Kristova milost moæeih preobraziti. Takve nikada ne odbacuj; nikada ih ne bacaju razoËaranje ili oËaj govoreÊi im: “RazoËarao si me i zato tineÊu ni pokuπati pomoÊi.” Nekoliko na brzinu izgovorenih pro-vokativnih rijeËi — baπ ono πto po naπem miπljenju oni zaslu-æuju — mogu presjeÊi uæad utjecaja koja je trebala povezatinjihova i naπa srca.

Dosljedan æivot, strpljenje i ustrajnost, duh koji provokacijene izbacuju iz ravnoteæe, uvijek je najuvjerljiviji argument inajsveËaniji poziv. Ako si imao prilike i prednosti koje nisuimali drugi, imaj to na umu i budi uvijek mudar, paæljiv iblag uËitelj.

Æeliπ li da u vosku ostane jasan, snaæan otisak peËata,tada peËatom neÊeπ nekontrolirano, na brzinu, na silu udaritipo vosku; naprotiv, peËat Êeπ na meki vosak poloæiti paæljivoi mirno i Ëvrsto ga pritiskati nadolje, sve dok pod peËatomvosak ne otvrdne. Na sliËan naËin postupaj i s ljudskim du-πama. Tajna snage krπÊaninova utjecaja je njegov kontinui-tet, a on ovisi o postojanosti tvojeg oËitovanja Kristovog ka-raktera. Pomozi onima koji su pali u zabludu priËajuÊi im osvojim iskustvima. Kad si uËinio ozbiljne pogreπke, pokaæi kakosu strpljenje, dobrota i spremnost na pomoÊ tvojih suradni-ka tebi donijeli ohrabrenje i nadu. (TSS 116,117, 1900.; CSW100,101)

756

755


Borba protiv sile koja zarobljava tijelo, duπu i um. —Svijet obuzima dosad neviena napregnutost. Zadovoljstva, stje-canje novca, borba za vlast i sama borba za opstanak stra-hovitom snagom zaokupljaju tijelo, um i duπu. Usred te suludejurnjave progovara Bog. Poziva nas da se povuËemo u samo-Êu i razgovaramo s Njim. “Prestanite i znajte da sam ja Bog...”(Psalam 46,11) (Odgoj, 232)

LijeËenje duhovnih problema. — Ovaj je svijet prostra-na bolnica, ali Krist je doπao lijeËiti bolesne, objaviti oslobo-enje Sotoninim robovima. U Njemu su bili zdravlje i snaga.On je davao svoj æivot bolesnima, nevoljnima, onima kojimasu vladali zli duhovi. Nije vratio nijednog koji je doπao primitiNjegovu iscjeljujuÊu silu. Znao je da su oni koji su Ga moliliza pomoÊ sami na sebe navukli bolest; pa ipak ih nije odbioiscijeliti. A kad je Ëudotvorna moÊ uπla u ove jadne duπe,one su postale osvjedoËene o grijehu i mnoge su bile izlijeËeneod svoje duhovne, kao i od tjelesnih bolesti. Evanelje joπuvijek posjeduje istu silu; pa zaπto i danas nismo svjedociistih rezultata? (Isusov æivot, 680,681)

Ljudi kao ruke anela. — Ljudska orua su ruke nebeskihorua jer u svojoj praktiËnoj sluæbi nebeski aneli koriste ljud-ske ruke. Ljudska orua kao ruke pomoÊnice trebaju biti otvo-rene za znanje i moguÊnosti nebeskih biÊa. Kada se udruæi-mo s tim svemoguÊim silama, mi uæivamo prednosti njihovogviπeg obrazovanja i iskustva. Na taj naËin mi postajemo sudi-onici u boæanskoj naravi i uklanjamo iz svojeg æivota sebiË-nost, a daruju nam se posebni talenti za pruæanje pomoÊijedni drugima. To je nebeski naËin primjene sile spasenja.(6T 456,457, 1900.)

Ljudski i boæanski udio u vrijeme borbe i sukoba. —Gospodin ljudskom oruu uvijek daje posao. Ovdje je na djelusuradnja boæanskog i ljudskog. Imamo, dakle, Ëovjeka koji jeposluπan primljenom boæanskom svjetlu. Da je Savao rekao— Gospodine, ja uopÊe nisam sklon poπtovanju Tvojih preci-znih uputa ni izgradnji svojeg spasenja, da je Gospodin i de-

757

705

set puta poslao svjetlo da obasjava Savla, sve bi bilo besko-risno.

»ovjekov dio je da surauje s boæanskim. RijeË je o naj-okrutnijem, najoπtrijem sukobu koji nastupa u trenutku velikeËovjekove odluke da svoju volju i æivot pokori Boæjoj volji iBoæjem æivotu, oslanjajuÊi se na milostive utjecaje koji su gapratili tijekom cijelog njegovog dotadaπnjeg æivota. »ovjek morapoËeti stvarati sklonosti — “Da, Bog u svojoj dobrohotnostiizvodi u vama i htjeti i djelovati.” (Filipljanima 2,13) Karak-ter Êe odluËiti o naravi odluke i djelovanja. To djelovanje nijeu skladu s osjeÊajima ili sklonoπÊu, nego s poznatom voljomnaπega Oca koji je na Nebu. Slijedite i poπtujte vodstvo Sve-toga Duha. (Lt 135, 1898.)

Govorite o Boæjoj sili. — Kad te tko pita kako si, nenastoj misliti na neπto æalosno πto bi izgovorio s ciljem dazadobijeπ suÊut. Ne govori o nedostatku svoje vjere ili o svojimbrigama i patnjama. KuπaË se raduje kad Ëuje takve rijeËi.Dok govoriπ o sumornim temama, ti slaviπ njega. Ne razmi-πljajmo o velikoj moÊi Sotone da nas pobjeuje. »esto, dokgovorimo o njegovoj moÊi, mi se predajemo u njegove ruke.

Stoga radije govorimo o velikoj Boæjoj moÊi da sve naπeinterese ujedini sa svojim interesima. Govorimo o neusporedivojKristovoj sili, priËajmo o Njegovoj slavi. Cijelo je Nebo zainte-resirano za naπe spasenje. Boæji aneli, tisuÊe i tisuÊe, i desetinetisuÊa puta deset tisuÊa, poslani su da sluæe onima koji Êebiti nasljednici spasenja. Oni nas Ëuvaju od zla i odbijaju siletame koje nas pokuπavaju uniπtiti. Nemamo li razloga da usvakom trenutku budemo zahvalni, zahvalni i onda kad suoËite poteπkoÊe na naπoj stazi? (Put u bolji æivot, 157)

Ne govorite o negativnim osjeÊajima. — Ako ti je teπkoi ako u tvome srcu nema radosti, ne govori o svojim osjeÊa-jima. Ne bacaj sjenku na æivot drugih. Religija koja je hladnai bez Sunca, nikada ne privlaËi duπe ka Kristu. Ona ih odbijaod Njega i πalje u mreæe πto ih je Sotona raπirio za noge onihkoji su zalutali. Namjesto da razmiπljaπ o svojim razoËaranji-ma, razmiπljaj o sili koju moæeπ primiti u Kristovo ime. Nekatvoja maπta bude zaokupljena onim πto je nevidljivo. Neka

758

Bavljenje emocijama


se tvoje misli bave dokazima Boæje velike ljubavi prema tebi.Silom vjere ti moæeπ podnijeti nevolju, oduprijeti se kuπnji iodræati se pod naletom razoËaranja. Krist æivi na Nebu kaonaπ Zastupnik, naπ Branitelj. Sve ono πto On postiæe u svojojposredniËkoj sluæbi je naπe. (Put u bolji æivot, 310,311)

Osmijesi i vedre rijeËi. — Ako gledamo na vedru stra-nu æivota, mi Êemo naÊi dovoljno razloga da budemo vedri isretni. Ako drugima upuÊujemo osmijehe, osmijesi Êe nambiti uzvraÊeni; ako govorimo ljubazne, vedre rijeËi, one Êe inama biti izgovorene.

Ako su sumorni i potiπteni, kao da smatraju da su bezprijatelja, krπÊani odaju pogreπan dojam o vjeri. Katkad seËuje miπljenje da je vedrina proturjeËna dostojanstvu krπÊan-skog karaktera, ali je to pogreπno. Cijelo Nebo je u znakuradosti. (ST, 12. veljaËe 1885.)

Vedrina osvjetljava stazu. — Duænost je svakog pojedincada njeguje vedrinu umjesto da sniva tugu i nevolje. Mnogina taj naËin ne samo πto padaju u nesreÊu, nego i svojojnezdravoj maπti ærtvuju zdravlje i sreÊu. U njihovoj okoliniima neËega πto im ne godi pa su njihova lica stalno namr-goena, πto jasnije od rijeËi izraæava nezadovoljstvo.

Ove tjeskobne emocije nanose veliku πtetu njihovom zdrav-lju jer ometajuÊi proces probave, spreËavaju pravilnu prehranu.Æalost i strah ne mogu ukloniti nijednu nevolju, nego samouËiniti veliko zlo. Zato je vedrina i nada, koja osvjetljava stazudrugih, “æivot onima koji ih nalaze i zdravlje svemu tijelu nji-hovu”. (ST, 12. veljaËe 1885.; ML 153)

Vrijeme jela i emocije. — NauËite sami πto trebate jesti,koje vrste hrane najbolje hrane vaπe tijelo, a onda se upravljajteprema uputama razuma i savjesti. Za vrijeme jela odbacitebrigu i teπke misli. Ne budite u æurbi, nego jedite polako i uozraËju vedrine, srca ispunjenog zahvalnoπÊu prema Bogu zasve Njegove blagoslove. Zatim, ne bavite se umnim radom od-mah nakon jela. Umjereno se bavite tjelesnim aktivnostima idajte malo vremena æelucu da poËne raditi. (GW 241,242, 1892.;CH 565)

759

707

Njegovanje zablude ometa πirenje uma. — Um u kojemje zabluda jednom zauzela mjesto, nikada se ne moæe slobodnoπiriti za istinu, Ëak ni nakon istraæivanja. Stare teorije traæitÊe svoje mjesto. Razumijevanje stvari koje su istinite, uzviπenei posveÊujuÊe, bit Êe nejasno. Praznovjerne misli uÊi Êe u umi pomijeπati se s istinitim mislima i uvijek Êe djelovati poniæa-vajuÊe.

KrπÊansko znanje nosi peËat nenadmaπne superiornostiu svemu πto se odnosi na pripremu za buduÊi, besmrtni æi-vot. Ono Ëitatelja Biblije i vjernika, primatelja skupocjenogblaga istine, izdvaja od skeptika i ljudi koji vjeruju u pogan-ske filozofije.

Dræite se rijeËi “Pisano je”. Izbacite iz svojeg uma opasne,nametljive teorije koje Êe, ako ih podupiremo, dræati um zatoËenpa Ëovjek neÊe postati novo stvorenje u Kristu. Um se morastalno obuzdavati i Ëuvati. On za hranu mora primati samoono πto Êe jaËati njegovo vjersko iskustvo. (MS 42, 1904.; MM89)

Boæanska sila, jedina nada u promjenu. — Odvojenaod boæanske sile, nijedna prava reforma ne moæe biti uspje-πna. Ljudska obrana od uroenih i steËenih sklonosti je kaopjeπËani sprud pod naletom orkanske bure. Sve dok Kristovæivot ne postane æivotvornom silom u naπim æivotima, mi seneÊemo moÊi suprotstaviti kuπnjama koje nas okruæuju. (Putu bolji æivot, 72)

Sila nebeskih orua mora se udruæiti s ljudskim. To jejedini naËin da budemo uspjeπni. (Lt 34, 1891.)

Nemojmo se baviti vlastitim emocijama. — Nije mudrobaviti se sobom i razmiπljati o svojim osjeÊajima. Ako to Ëi-nimo, neprijatelj Êe na nas baciti poteπkoÊe i kuπnje koje slabevjeru i uniπtavaju hrabrost. Kad iscrpnije ispitujemo svoje osje-Êaje dopuπtajuÊi im da se slobodno rasplamsavaju, mi gaji-mo sumnju i sami padamo u smetenost i zbunjenost. Odvra-timo pogled sa sebe i gledajmo na Isusa. (Put u bolji æivot,155)

760

Bavljenje emocijama


Negativne emocije mijenja Boæji Duh. — ObuzimajuÊiljudsko srce, Boæji Duh preobraæava æivot. Mi odbacujemo gre-πne misli, odriËemo se zlih djela i na mjesto gnjeva, zavisti isvae dolaze ljubav, poniznost i mir. Radost dolazi na mjestotuge, a lice odraæava nebesku radost. Nitko ne vidi ruku kojapodiæe teret niti gleda svjetlo koje se spuπta iz nebeskih dvo-rova. Blagoslov dolazi kad se duπa vjerom pokori Bogu. Tadasila koju nijedno ljudsko oko ne moæe vidjeti stvara novo bi-Êe po Boæjem obliËju. (RH, 19. studenoga 1908.; ML 46)

Potreba za velikom mudroπÊu. — U radu s bolestimakoje nastaju uslijed duπevnih poremeÊaja zahtijeva se velikamudrost. Ranjenom, bolesnom srcu i razoËaranom umu trebajunjega i blago postupanje. ... Ovoj Êe vrsti nesretnika njeænasuÊut posluæiti na dobro. LijeËnik treba najprije zadobiti nji-hovo povjerenje a zatim ih uputiti velikom LijeËniku, i akooni steknu sigurnost da je On preuzeo njihov sluËaj, to Êedonijeti olakπanje umu i Ëesto Êe dati zdravlje tijelu. (Put ubolji æivot, 151)

Kristova blagost u postupanju s ljudskim umovima.— Krist svoj probitak poistovjeÊuje s probitkom ËovjeËanstva.Posao koji ima boæanske “vjerodajnice” demonstrira Isusov duh,otkriva Njegovu ljubav, Njegovu paænju i Njegovu blagost upostupanju s ljudskim umovima. ©to bi pred tobom sve bilootkriveno kada bi zavjesa bila povuËena i ti mogao vidjeti re-zultate svojeg rada i ophoenja sa zabludjelima kojima je trebalopruæiti najmudriji tretman da ne bi skrenuli s puta! “Zatouspravite ruke klonule i koljena klecava, poravnite staze zanoge svoje da se hromo ne iπËaπi, nego, πtoviπe, da ozdravi.”(Hebrejima 12,12.13) (SpT Series A, br. 3, str. 9,10, 3. kolo-voza 1894.; TM 184,185)

Struja æivotodavne energije. — U cjelokupnom Kristo-vom djelu iscjeljenja otkrila se sila ljubavi i sami Êemo, akovjerom sudjelujemo u toj ljubavi, biti orua u Njegovom dje-lu. Ako se zanemarimo povezati s Kristom boæanskom vezom,struja æivotodavne sile ne moæe obilno teÊi od nas k svijetu.(Isusov æivot, 682)

761

709

Jedini izvor trajnog mira. — Trajni mir i pravi spokojduha potjeËu iz samo jednog izvora. Isus je o ovome govoriokad je rekao: “Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni,i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej 11,28) “Ostavljam vam mir; mir,i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje.”(Ivan 14,27) Ovaj mir nije neπto πto On daje neovisno o svojojliËnosti. Taj mir je u Kristu i mi ga moæemo primiti samoonda kad primamo Njega. (Put u bolji æivot, 153)

Neka Njegovo iskustvo bude naπe iskustvo. — U Kristuje vapaj ljudskog roda dopro do Oca beskonaËne milosti. KaoËovjek upuÊivao je molitve Boæjem prijestolju, dok se Njegovaljudska priroda nije ispunila strujom nebeske snage koja trebaspajati ljudsko i boæansko. Stalnom vezom primao je æivot odBoga, kako bi mogao pruæiti æivot svijetu. Njegovo iskustvomora postati i naπe. (Isusov æivot, 294)

762

Bavljenje emocijama


85

SAVJETOVANJE

Potreba za savjetnicima. — O, kad bismo za pouzdanesavjetnike imali mudre, obzirne i optimalno uravnoteæene ljude,s potrebnim poznavanjem ljudske naravi, koji bi znali kakotreba usmjeravati i savjetovati ljude u Boæjem strahu. (Lt 45,1893.; 2SM 362)

Uho koje sluπa sa suosjeÊanjem. — Imamo potrebu zapastirima koji Êe pod vodstvom Velikog Pastira traæiti πto jeizgubljeno i zalutalo. To podrazumijeva podnoπenje fiziËkihneugodnosti i ærtvovanje udobnosti. To podrazumijeva njeænuskrb o onima koji grijeπe, boæansko suosjeÊanje i strpljenje.To podrazumijeva uho koje sa suosjeÊanjem moæe sluπati tra-giËne izvjeπtaje o nepravdama, poniæenjima, oËaju i bijedi. (GW184, 1915.)

Vaænost djelovanja pastora-savjetnika. — Kao πto selijeËnik bavi fiziËkim bolestima, tako i pastor sluæi duπi bole-snoj od grijeha. Njegov rad mnogo je vaæniji od rada lijeËnikabuduÊi da je vjeËni æivot vredniji od ovozemaljskog postoja-nja. Pastor se susreÊe s beskrajnom raznolikoπÊu naravi i zatoje za njega upoznavanje s Ëlanovima obitelji koje sluπaju njegovopouËavanje obveza, kako bi odredio koja Êe sredstva izvrπitina njih najbolji utjecaj u ispravnom smjeru. (GW 388, 1915.)

Prihvatite ljude na mjestu na kojem se nalaze. — SluæbaEvanelja je prihvatiti ljude na mjestu na kojem se nalazebez obzira na to u kakvom su poloæaju, bez obzira na to ukakvom su stanju i pomoÊi im na svaki moguÊi naËin. Moæda

764

763

711

Êe propovjednici trebati otiÊi u domove bolesnih i reÊi: “Spremansam ti pomoÊi i uËinit Êu najbolje πto mogu. Ja nisam lijeË-nik, ali sam propovjednik i æelim sluæiti bolesnima i napa-Êenima.” Oni koji su bolesni tijelom gotovo uvijek su bolesniduπom, a kad je duπa bolesna, bolesno je i tijelo. (MS 62,1900.; MM 238)

PredosjeÊanje æalosti. — Gospodnjim suradnicima po-trebna je u srcu Isusova ljubav koja blaæi. Svaki propovjed-nik treba æivjeti meu ljudima. Voen ispravnim metodama,neka ide od kuÊe do kuÊe i sa sobom uvijek nosi kadionicumirisnog nebeskog ozraËja ljubavi. PredosjeÊajte æalosti, te-πkoÊe i nevolje drugih ljudi. “Uite” u radosti i brige velikihi malih, bogatih i siromaπnih. (Lt 50, 1897.; Ev 348,349)

Potreba za savjetovanjem. — Kad se nau u nevolji ilipod naletom kuπnji, neiskusni trebaju stajati pod okriljem mu-drih savjeta; pouËite ih da Êe im za duhovna postignuÊa bitipotrebna odreena mjera postojanih, dobro usmjerenih napora.Onima koji su nedavno primili istinu, mi moramo Ëesto na-pominjati: “Nedostaje li komu od vas mudrosti, neka iπte odBoga, koji svima daje rado i bez negodovanja, i dat Êe muse.” (Jakov 1,5) Te rijeËi treba izgovoriti u duhu UËitelja kojiih je dao, jer su vrednije od zlata, srebra ili dragog kamenja.

Mlade Kristove sljedbenike uËite da svoje ruke stave uKristovu ruku i kaæu: “Vodi me, upuÊuj me.” Divne li utjehe,nade i blagoslova koje Êe jadne, uznemirene duπe primiti akoponizno potraæe Boga. Uvjet je da dou u vjeri, ne sumnja-juÊi niπta i traæeÊi vodstvo u vrijeme kad su uznemireni i æa-losni. Svakom iskrenom traæiocu daje se sljedeÊe obeÊanje:“Dobit Êeπ milostive odgovore.” “Primit Êeπ.”

»esto Êemo dobiti uputu da ono πto je Bog rekao nikadaneÊe izostati. Bolje je uzdati se u Gospodina nego u knezove.Svaku duπu moramo uËiti da svoje molbe prinosi u molitvipred prijestolje milosti. Onome koji tako Ëini sigurno Êe bitidana snaga i milost jer je Gospodin tako obeÊao. Pa ipak,tako je mnogo onih koji ostaju slabi jer ne vjeruju da Êe BoguËiniti toËno onako kako je rekao. (MS 19, 1894.)

765

Savjetovanje


Bog je dao pravila. — Otac je zakonodavac obitelji; onbi se, kao Abraham, trebao postarati da Boæji zakon budepravilo æivota njegove obitelji. Bog kaæe za Abrahama: “Njegasam izluËio zato da pouËi svoju djecu i svoju buduÊu obiteljkako Êe hoditi putem Jahvinim, radeÊi πto je dobro i praved-no, tako da Jahve mogne ostvariti πto je Abrahamu obeÊao.”(Postanak 18,19) Tada se ocu neÊe dogoditi da propusti statina put zlu, on tada neÊe dopustiti da doe do nerazumnog,popustljivog odvajanja takozvanih ljubimaca u obitelji; svojeuvjerenje o oËinskoj duænosti neÊe podvrgavati zahtjevima po-greπno usmjerene ljubavi. Abraham nije samo davao praveupute i prave zapovijedi veÊ je i odræavao autoritet pravednihzakona.

Bog nam je dao uredbe koje nas trebaju rukovoditi. Nedopustimo djeci da odlutaju sa sigurne staze, obiljeæene uBoæjoj rijeËi, i odu na putove πto navode na opasnost i po-svuda se πirom otvaraju. Blago ali odluËno, ustrajno i s mo-litvom obuzdavajte njihove zle sklonosti, upozoravajuÊi ih naπtetnost njihovih zlih æelja. (Put u bolji æivot, 244)

Sluπaj savjete iskusnih (rijeËi upuÊene oËajnom suprugui ocu). — Ti si se u svijetu dobro dræao, ali vjeËna istina Êeza tebe biti pravo sidro. Trebaπ Ëuvati svoju vjeru. Ne povodise za nagonima u æelji da podupreπ nesigurne teorije. NajveÊuvrijednost za tebe ima iskustvena vjera u Krista i pokorava-nje Boæjem zakonu. Rado prihvaÊaj savjete i preporuke onihkoji imaju iskustva. Ne odgaaj borbu za pobjedu nad grije-hom. Budi otvoren prema sebi, svojoj djeci i prema Bogu. Premasvojem iskuπanom sinu trebaπ postupati blago. Kao otac, trebaπznati da æivci koji mogu zatreperiti na zabavi, mogu zatrepe-riti i od najdublje boli. Gospodin svoj interes poistovjeÊuje sinteresom napaÊenog ËovjeËanstva. (4T 368, 1879.)

Savjeti koji su samostalne mlade mogli spasiti odpogreπnih brakova. — Kad je veÊ prekasno, oni zakljuËujuda su pogrijeπili i ugrozili svoju sreÊu u ovom æivotu i spasenjesvojih duπa. Nisu spremni priznati da je o tome bilo tko neπtoznao osim njih. A da su prihvatili savjete, mogli su poπtedjetisebi godine straha i boli. Meutim, u sluËaju onih koji su

766

713

odluËili raditi po vlastitom nahoenju, savjeti su bili uzaludni.Strast takve osobe ruπi sve prepreke koje moæe postaviti ra-zum i zdravo prosuivanje. (RH, 25. rujna 1888.; MYP 459)

Neki preduvjeti za savjetnika. — Vrlo je vaæno da osobakoja je izabrana da se brine o duhovnom napretku pacijena-ta i pomoÊnika bude zdravog prosuivanja i nepokolebljivihnaËela, koja Êe πiriti moralni utjecaj i koja zna kako se postupas ljudskim umovima. Ona treba imati mudrost i kulturu, nje-ænost, ali i inteligenciju. U poËetku ona moæda neÊe biti pot-puno uspjeπna u svakom pogledu, ali se uz ozbiljno razmiπljanjei uporabu svojih sposobnosti treba kvalificirati za taj vaæanposao. Da bi netko na tom mjestu sluæio prihvatljivo, a ipaks nepokolebljivim poπtenjem, potrebna mu je najveÊa mudrosti blagost buduÊi da Êe se morati suoËavati s predrasudama,vjerskom zaslijepljenoπÊu i najrazliËitijim zabludama. (4T546,547, 1880.)

Privatno savjetovanje moæe postati klopka (savjet upu-Êen propovjedniku). — Proπle noÊi vrlo snaæno mi je skrenutapozornost na tvoj sluËaj, a ja sam razgovarala s tobom onakokako bi majka razgovarala sa svojim sinom. Rekla sam ti:“Brate ......, nemoj smatrati svojom duænoπÊu da razgovaraπs mladim djevojkama o odreenim predmetima, Ëak ako ta-kvim razgovorima prisustvuje tvoja æena. Ti u njima ohrabrujeπmisao da je u redu ako propovjedniku povjeravaju obiteljskestvari i teπkoÊe koje bi trebalo iznositi pred Boga koji razu-mije srce, koji nikada ne grijeπi i koji pravedno sudi. Ne pristajsluπati povjeravanje bilo kakvih privatnih stvari koje se odnosebilo na obitelj ili na pojedince. Ako se nekome daje povodada sa svojim problemima pristupa Ëovjeku, on Êe smatratikako nema razloga da ne nastavi s takvom praksom pa Êeto postati klopka, ne samo za duπu koja se povjerava, negoi za onoga komu se povjerava.” (Lt 7, 1889.)

Granice u propovjednikovom savjetovanju æena. — Æenesu osjeÊale privlaËnost prema tebi pa su ti rado povjeravalesvoje privatne probleme i obiteljska razoËaranja. Ti ih ne bitrebao sluπati, nego im reÊi da si samo obiËan greπni smrt-

767

Savjetovanje


nik, a da je Bog njihova pomoÊ. Isus poznaje tajne svakogsrca i On ih moæe blagosloviti i utjeπiti. Reci im da bi se moglodogoditi da pogreπno prosudiπ i budeπ naveden da podupreπzlo umjesto da ga ukoriπ. Uputi ih na “Janje Boæje koje uzimagrijeh svijeta”. Ako se “opaπeπ” i, koliko god bilo teπko, osobnozauzmeπ tamo gdje je to potrebno za one koji zbog svoje sebiË-nosti i pohlepe zatvaraju vrata pred nebeskim svjetlom, mo-æda neÊeπ imati velik broj prijatelja, ali Êeπ spaπavati duπe.(Lt 48, 1888.)

Ponovljena upozorenja. — Ne daj æenama povoda da tise pribliæavaju. Stoj uspravne duπe i reci im da nisi njihovispovjednik. Isus je taj koji treba upoznati tajne srca. Ti sisamo Ëovjek koji prosuuje s ljudskog stajaliπta i moæeπ do-nijeti pogreπne odluke i dati pogreπne savjete. (MS 59, 1900.)

Dragi brate, ja ne vidim opravdanje πto zakazujeπ sastankesamo za djevojke. Neka iskusne æene poduËavaju i savjetujudjevojke i mlade æene lijepom ponaπanju i utjecaju. Ne dopu-πtaj im da svoje privatne priËe povjeravaju bilo kojem æivommuπkarcu. To nije po Boæjoj uredbi, pa ni ti ne trebaπ davatinikakvog povoda u tom smislu. (Lt 9, 1889.)

»imbenici uspjeπnog savjetovanja. — Kada u æivotu nekeduπe nastupi kriza i ti pokuπaπ dati savjete i preporuke, tvo-je Êe rijeËi imati samo onoliku teæinu utjecaja na dobro ko-liko si ga zadobio vlastitim primjerom i vlastitom liËnoπÊu.Da bi mogao Ëiniti dobro, ti moraπ biti dobar Ëovjek. Utjecajkoji Êe preobraziti druge ljude neÊeπ moÊi πiriti ako tvoje sr-ce nije ponizila, oplemenila i omekπala Kristova milost. Kadau tebi nastane ta promjena, bit Êe ti prirodno da drugimasluæiπ na blagoslov na isti naËin kao πto je prirodno da ruæaraa svoj mirisni cvijet ili vinova loza svoje rumene grozdove.(MB 127,128, 1896.)

©kola i iskustvo koji su Mojsija pripremili za ulogusuosjeÊajnog savjetnika. — Ljudi bi se rado rijeπili dugograzdoblja napora i neizvjesnosti, smatrajuÊi to velikim gubit-kom vremena. Meutim, neograniËena Mudrost je pozvala onoga

768

715

koji je trebao postati voa svog naroda da provede Ëetrdesetgodina kao ponizni pastir. Navike skrbi, samoodricanja i nje-æne revnosti za stado koje je tada stekao pripremile su ga dapostane suosjeÊajan i dobroduπan pastir Izraela. Ovo isku-stvo nije mogla zamijeniti nijedna prednost koju su ljudskouËenje ili kultura mogli dati. (Patrijarsi i proroci, 201)

Neki nisu pogodni da se bave ljudskim umovima (sa-vjet jednom propovjedniku). — Neke crte tvojeg karakteraËine te nesposobnim da mudro postupaπ s ljudskim umovi-ma. Ti ne radiπ na naËin koji Êe donijeti najbolje rezultate.(Lt 205, 1904.)

Bavljenje ljudskim umovima najljepπi je posao kojim suse ljudi ikada bavili. Nisu svi sposobni za ukoravanje onihkoji grijeπe. Oni nemaju mudrosti za pravedno postupanje,istodobno “ljubeÊi milost”. Oni ne uviaju potrebu za mijeπa-nje ljubavi i njeænog razumijevanja s vjernim ukoravanjem.Neki su uvijek nepotrebno oπtri i ne osjeÊaju potrebu za onimπto je rekao apostol: “I jedne, svadljivce, karajte, druge spa-savajte otimajuÊi ih ognju, treÊima se pak smilujte sa stra-hom, mrzeÊi i haljinu puti okaljanu.” (Juda 22.23) (3T 269,270,1873.)

Ljudski um nije svemoguÊ. — Jasna predodæba o Bogui onome πto On traæi od nas pomoÊi Êe nam da gledamo nasebe poniznim oËima. Onaj tko pravilno prouËava svete Spise,shvatit Êe da ljudski um nije svemoguÊ; da je bez pomoÊikoju jedino Bog moæe pruæiti, ljudska snaga i mudrost samoslabost i neznanje. (5T 24, 1882.)

Pokazivanje Kristove milosti. — Bog od svakog pojedincaoËekuje da manje gleda na ono πto je ograniËeno i da manjeovisi o ljudima. Mi imamo savjetnike koji pokazuju da nepoznaju Kristovu milost i da ne razumiju istinu kakva je uIsusu.

Oni koji surauju s Bogom imaju skromno miπljenje osebi. Oni nisu oholi, samosvjesni, puni sebe. Oni su strpljivi,blagi, puni milosti i dobrih plodova. Ljudsko slavoljublje za

769

Savjetovanje


njih je proπlost, a Kristova pravednost ide pred njima; slavaGospodnja njihova je nagrada. (SpT Series A, br. 3, str. 49,7. svibnja 1895.; TM 215,216)

Pitanja za savjetnike. — Kad smo naπoj braÊi i sestra-ma pokuπali prikazati zdravstvenu reformu i govorili im o va-ænosti jela i piÊa te da sve πto Ëine, Ëine na slavu Boæju, mnogisu rekli: “Nikoga se ne tiËe jedem li ovo ili ono. ©to god Ëini-mo, moramo sami snositi posljedice.”

Dragi prijatelji, vi ste u velikoj zabludi. Niste jedini kojiispaπtate zbog pogreπnog postupanja. Druπtvo u kojem æiviteu velikoj mjeri, kao i vi, snosi posljedice vaπih propusta. Akovi ispaπtate zbog svoje neumjerenosti u jelu ili piÊu, i mi kojivas okruæujemo takoer smo na udaru vaπih slabosti. Mi mo-ramo ispaπtati zbog vaπeg pogreπnog postupanja.

Ako se to odraæava u obliku smanjenih sposobnosti va-πeg uma i tijela, mi to osjeÊamo kad smo u vaπem druπtvu ito utjeËe na nas. Ako ste, umjesto da budete vedrog duha,potiπteni i sumornog raspoloæenja, vi bacate sjenku na raspo-loæenje svih koji su oko vas. Ako smo mi tuæni, potiπteni i unevolji, vi biste, kad bi vaπe zdravlje bilo odliËno, mogli namabistrog uma skrenuti pozornost na rjeπenje problema i upu-titi nam rijeËi utjehe. Ali ako vam je zbog vaπeg pogreπnognaËina æivota mozak tako omamljen i otupljen da ne moæetedati pravi savjet, zar mi tada nismo na gubitku? NeÊemo limi, zbog vaπeg utjecaja u tim okolnostima, biti na ozbiljnomudaru?

Moæda se mi u dobroj mjeri oslanjamo na vlastito pro-suivanje, ali ipak æelimo da nas netko savjetuje buduÊi daje “u mnoπtvu savjetnika ... mudrost”. Mi æelimo da u oËimaonih koje volimo naπ naËin æivota bude dosljedan; traæimonjihov savjet i æelimo da nam ga oni budu sposobni pruæitisvojim bistrim umom. Meutim, kako mi moæemo cijeniti vaπsud ako je snaga vaπih moædanih æivaca bila pod maksimal-nim optereÊenjem, odnosno ako je iz mozga povuËena vitalnasnaga zbog uzimanja neodgovarajuÊe hrane koju ste unijeliu svoj æeludac ili prevelike koliËine zdrave hrane? Kako mo-æemo cijeniti sud takvih osoba? One gledaju kroz gomilu ne-

770

717

probavljene hrane. To objaπnjava Ëinjenicu da smo mi na udaruvaπeg naËina æivota. NemoguÊe je grijeπiti u bilo Ëemu a dato ne izazove patnju drugih. (2T 356,357, 1870.)

Oprez u postupanju s ljudima. — Oni koji ... su nemarnii nagli u postupanju s ljudima, isti nedostatak u ponaπanju,istu odsutnost taktiËnosti i umjeπnosti pokazali bi kada bistupili u propovjedniËku sluæbu. (5T 399, 1885.)

Kako reÊi “jasne” poruke. — Bilo mi je reËeno da trebamuputiti neke vrlo jasne poruke onima koji su bili zbunjeni.Nisam mogla drugo nego reÊi im istinu buduÊi da mi je zanjih bila dana poruka. (Lt 271, 1903.)

Upoznajmo Kristov naËin postupanja s ljudskim umo-vima. — NauËimo postupati s ljudskim umovima onako kakoje to Ëinio Krist. Ponekad se mora izgovoriti i poneπto oπtro,ali budi siguran da je Sveti Boæji Duh u tvojem srcu prijenego πto izgovoriπ jasnu i odreenu istinu, a onda je ostavida sebi probija put. To probijanje ne obavljaπ ti. (Lt 65a, 1894.;2SM 371)

Bolesni imaju emocionalne potrebe. — SuÊut i taktiËnostÊe se Ëesto pokazati od veÊe koristi za bolesnike nego naj-struËniji postupak u lijeËenju, koji se sprovodi hladno i neza-interesirano. Kad lijeËnik prie krevetu bolesnika ravnodu-πno i nemarno, pokazujuÊi malo zanimanja za njega, i rijeËjui postupkom odaje dojam da taj sluËaj ne zahtijeva mnogopozornosti, pa ga tako ostavi samog s njegovim dojmovima,on mu nedvosmisleno nanosi ozbiljnu povredu. Sumnja i ra-zoËaranje nastali njegovom ravnoduπnoπÊu suprostavit Êe sekorisnom djelovanju lijekova koje takav lijeËnik prepiπe. (Putu bolji æivot, 151)

Bez ukora, samo blaga ruka. — Ako vidite nekoga tkosvojim rijeËima ili stavom pokazuje da je odvojen od Boga,ne okrivljujte ga za to. Vaπ posao nije da ga osuujete, negoda mu budete blizu i pomognete mu. PriËa o izgubljenoj ovcitreba biti geslo svakog doma. Boæanski Pastir ostavlja devedeset

771

Savjetovanje


devet ovaca i odlazi u divljinu potraæiti onu koja je izgub-ljena.

Pastir Êe nailaziti na gustiπ, moËvare i opasne pukotineu stijenama, ali ako se ovca nalazi u bilo kojem od tih mje-sta, On zna da je potrebna blaga ruka koja Êe je odatle izva-diti. Kada je otkrije, On je ne obasipa grdnjama, nego je samosretan πto ju je naπao æivu. ZaËuvπi njezino blejanje iz da-ljine, On se hvata u koπtac sa svakom teπkoÊom da spasiovcu koja se izgubila. »vrstom, a ipak njeænom rukom, OnrazgrÊe trnovito grmlje ili je vadi iz mulja; njeæno je podiæena svoja ramena i nosi natrag u stado. »isti, bezgreπni Otku-pitelj nosi onoga tko je greπan i neËist. (MS 17, 1895.)

Mudro savjetovanje. — SuosjeÊanje je dobro kad je mudro,ali mora biti praÊeno ispravnim prosuivanjem pod pretpo-stavkom da ta osoba suosjeÊanje zasluæuje. ©to reÊi o pitanjuprimanja savjeta i preporuka? Izreke 25,9-12: “Kad si u parbis bliænjim svojim, ne otkrivaj tue tajne, da te ne izgrdi tkoËuje i da ti se kleveta ne vrati. RijeËi kazane u pravo vrijemezlatne su jabuke u srebrnim posudama. Mudrac koji kori uhuje posluπnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata.”

Kad se druæimo sa æeljom da jedni drugima pomognemona putu u Nebo, kad razgovaramo o boæanskim i nebeskimstvarima, onda razgovor donosi rezultate; ali kad se razgo-vori koncentriraju na vlastito “ja” i na zemaljske i nevaænepredmete, tiπina vrijedi zlata. Posluπno uho primit Êe ukor sponiznoπÊu, strpljenjem i pouËljivoπÊu. Tek tada se naπa me-usobna komunikacija pokazuje korisnom i ispunjava ono πtoBog oËekuje. Kada se ispune obje strane boæanske upute —kada mudri ukoritelj izvrπi svoju duænost, a posluπno uho po-sluπa i shvati svrhu ukora, dolazi blagoslov. (Lt 52, 1893.;SD 166)

Budi smiren i blag bez obzira na to πto se dogaa. —Uvijek Êe se dogaati stvari koje nas vrijeaju, uznemiruju iiskuπavaju naπe strpljenje. ... Oni se moraju pripremiti za tone dopuπtajuÊi da ih to uzbudi ili izbaci iz ravnoteæe. Onimoraju biti smireni i ljubazni, bez obzira na to πto se dogaa.... Oni uvijek trebaju imati na umu da imaju posla s mu-

773

772

719

πkarcima i æenama oboljelih umova koji na stvari Ëesto gle-daju u izvrnutom svjetlu, a ipak su uvjereni kako savrπenorazumiju ono o Ëemu govore. (3T 182, 1872.)

Ne oËekuj previπe. — Propovjednici ne smiju previπeoËekivati od osoba koje joπ uvijek pipaju u mraku zablude.... Oni trebaju biti strpljivi i mudri u ophoenju s ljudima,imajuÊi na umu sloæene okolnosti koje su u ljudima kao poje-dincima stvorile tako razliËite osobine. (4T 262, 1876.)

OzraËje mira. — Vaπa apsolutno prva zadaÊa, draga braÊo,jest da osigurate blagoslov od Boga sebi samima. Tada tajblagoslov unesite u svoje domove; uklonite duh kritiziranja,svladajte svoje Ëesto neuravnoteæene zahtjeve i dopustite dau vama nadvlada duh vedrine i ljubaznosti. OzraËje iz vaπihdomova pratit Êe vas u vaπ ured, a vaπe Êe duπe biti okruæenenebeskim mirom. Svuda gdje vlada Isusova ljubav, vladat ÊesuosjeÊajna blagost i obzirnost prema drugima. Najvredniji po-sao koji moja braÊa mogu obaviti jest njegovanje karakterapo ugledu na Kristov. (5T 558,559, 1889.)

Vodite k zdencima æive vode. — Onaj tko teæi da ugasisvoju æe na izvorima ovoga svijeta, pit Êe i opet Êe biti æedan.Ljudi su posvuda nezadovoljni. Oni Ëeznu za neËim πto Êezadovoljiti potrebu duπe. Samo Jedan moæe ispuniti ovu æe-lju. Potreba ovog svijeta, “blago svih naroda”, jest Krist. Boæan-ska milost koju jedino On moæe dati je kao æiva voda — onaËisti, osvjeæava i jaËa duπu. (Isusov æivot, 137)

Razumijevanje svjetovnog naËina prosuivanja. — Pro-svijetljeno prosuivanje nagoni nas da uvidimo nadmoÊ ne-beskog nad zemaljskim, pa ipak Ëovjeka njegovo izopaËenosrce navodi da daje prvenstvo zemaljskim stvarima. Miπlje-nja velikih ljudi, teorije laæno nazvane znanosti, postavljajuse na istu razinu s istinama Svetih spisa. (RH, 24. studenoga1891.)

Veliki Savjetnik. — Doite Bogu sa svim svojim potre-bama. Sa svojim nevoljama i kuπnjama ne obraÊajte se dru-

774

Savjetovanje


gim ljudima; pomoÊi vam moæe samo Bog. Ako ispunite uvjeteiz Boæjih obeÊanja, ona Êe biti ostvarena u vaπem æivotu. Akoje vaπ um stalno kod Boga, vi se tada neÊete kretati iz stanjazanosa u dolinu oËaja i maloduπnosti. Vi neÊete govoriti dru-gim ljudima o svojim sumnjama i svojim sumornim osjeÊaji-ma. Vi tada neÊete govoriti: “Ja ne znam to, ili ne znam ono.Nisam sretan Ëovjek. Nisam siguran da mi imamo istinu.” Tito neÊeπ Ëiniti jer Êeπ imati sigurno i pouzdano sidro duπe.

Kada govoriπ o razoËaranju i potiπtenosti, Sotona sluπasa zluradim osmijehom; njega veseli spoznaja da te je doveopod svoju vlast. Sotona ne moæe Ëitati naπe misli, ali vidi onoπto radimo, Ëuje naπe rijeËi; tako, buduÊi da veÊ dugo poznajeljudsku obitelj, on svoje kuπnje moæe oblikovati tako da is-koristi slabosti naπeg karaktera. Kako mu samo Ëesto dopu-πtamo da dozna na koji nas naËin moæe pobijediti! O kad bi-smo samo vladali svojim rijeËima i postupcima! Kako bismosamo ojaËali kada bi naπe rijeËi bile takve da ih se ne posti-dimo kad se izvjeπtaj o njima pojavi u dan suda. Kako Êeone drugaËije izgledati u Boæji dan nego kakvima nam se Ëineu trenutku kad ih izgovaramo! (RH, 19. svibnja 1891.)

Tu, meu vama, nalazi se Silni Savjetnik vjekova, kojivas poziva da Mu poklonite svoje povjerenje. HoÊemo li seodvratiti od Njega i obratiti se nepouzdanim ljudskim stvore-njima koja isto tako potpuno ovise o Bogu kao i mi sami?Zar smo pali toliko ispod prednosti koje su nam omoguÊe-ne? Zar nismo krivi πto oËekujemo tako malo da Ëak nismotraæili ono πto Bog æeljno oËekuje da nam podari? (RH, 9. lipnja1910.)

721

86

POVJERAVANJE TAJNI

Pouzdanost donosi duπevni mir. — Svakoga tko se pred-stavlja Njegovim imenom, Krist pita: “Ljubiπ li me?” Ako voliπIsusa, voljet Êeπ i duπe za koje je On umro. Netko moædaneÊe imati najprivlaËniju vanjπtinu; moæda Êe imati nedosta-tke u mnogim stvarima; ali ako je poznat po nepokolebljivompoπtenju, zadobit Êe povjerenje ljudi. Ljubav prema istini, oslo-nac i povjerenje koje mu ljudi mogu pokloniti, uklonit Êe ilinadvladati nepoæeljne crte njegovog karaktera. Pouzdanost natvojem radnom mjestu i u pozivu i spremnost da se odrek-neπ sebe radi dobra drugih, donijet Êe ti duπevni mir i Boæjunaklonost. (4T 353, 1879.)

Reakcija na izigrano povjerenje. — Sve do konaËnogsuda vi neÊete moÊi znati kakav je bio utjecaj blagog, obzir-nog ponaπanja prema onima koji su bili nedosljedni, nera-zumni i nedostojni. Kad se suoËimo s nezahvalnoπÊu i gru-bim nepoπtovanjem onoga πto je sveto, mi smo brzi pokazatisvoj prijezir i ogorËenost. Oni koji su skrivili, to i oËekuju;oni su pripremljeni na to. Ali ako oni naiu na blago razu-mijevanje i obzir, oni doæivljavaju iznenaenje i Ëesto se unjima bude plemeniti porivi i teænja za plemenitijim æivotom.(Put u bolji æivot, 316)

Isus kao naπa osoba od povjerenja. — Malobrojni suoni koji ispravno cijene ili koriste dragocjenu prednost molitve.Mi trebamo pristupiti Isusu i iznijeti Mu sve svoje potrebe.Njemu moæemo iznijeti svoje male brige i nedoumice, ali i veÊeteπkoÊe. Sve πto se pojavljuje πto bi nas uznemirilo ili potre-

776

775


slo, trebamo iznijeti pred Gospodina u molitvi. Kad zaklju-Ëimo da nam je na svakom koraku potrebna Kristova prisut-nost, Sotona Êe rijetko imati priliku “ubaciti” svoje kuπnje.Njegova vrlo promiπljena namjera jest da nas dræi πto daljeod naπeg Prijatelja koji nas najviπe razumije. Nitko osim Isu-sa ne smije postati naπa osoba od povjerenja. S punim povje-renjem mi moæemo razgovarati s Njime o svemu πto nam jena srcu. (5T 200,201, 1882.)

Upozorenje o pitanju priznavanja grijeha. — Nikada nedaj ljudima povoda da u tebe gledaju kao u nekoga u komeje mudrost. Kada ti ljudi pristupe radi primanja savjeta, uputiih na Onoga koji Ëita pobude svaËijeg srca. U naπem propo-vjedniËkom poslu mora vladati drugaËiji duh. Nijedna osobane smije se ponaπati kao ispovjednik, nitko se ne smije izdvajatikao superioran. Naπa je zadaÊa da pred ljudima ponizimo sebe,a uzdignemo Krista. Spasitelj je nakon svojeg uskrsnuÊa obeÊaoda Êe Njegova sila biti sa svima onima koji pou u Njegovoime. Uzdiæimo tu silu i to Ime. Pred oËima svojeg uma stalnotrebamo imati Kristovu molitvu da budemo posveÊeni istinomi pravdom. (MS 137, 1907.; 2SM 170)

Ne ispovijedaj tajne grijehe ljudima ako te u tome nevodi Sveti Duh. — Osobama koje dou i traæe da se moliteza njih objasnite sljedeÊe misli: mi smo ljudi, ne moæemo Ëi-tati srca i ne znamo tajne vaπeg æivota. Takve tajne poznatesu samo vama i Bogu.

Ako se sada pokajete zbog svojih grijeha, ako bilo tkood vas shvati da je u bilo kojem sluËaju postupao suprotnosvjetlu koje je dobio od Boga i zanemario oËuvati u Ëasti kaoBoæji hram svoje tijelo i kao Kristovo vlasniπtvo ponizio galoπim navikama, priznajte to Bogu. Ako je Sveti Duh djelovaona vas na poseban naËin i naveo vas da svoje grijehe, kojiimaju privatni karakter, povjerite Ëovjeku, ne povjeravajte ihnijednoj drugoj duπi. (Our Camp Meetings, str. 44,45, 1892.;CH 373,374)

Neka Bog postane Ëovjekova osoba od povjerenja. —Svaki pojedinac treba steÊi praktiËno iskustvo u poklanjanju

777

723

svojeg povjerenja Bogu. Neka nijedan Ëovjek ne postane tvojaosoba od povjerenja; otvaraj srce samo Bogu; iznesi Njemusvaku tajnu svoje duπe. Iznesi Mu svoje teπkoÊe, male i velike,a On Êe ti pokazati izlaz za sve. Samo On zna kako da tipruæi baπ onu pomoÊ koja ti je potrebna. (GW 418, 1915.)

Ispovjedio sam se Bogu i On mi je oprostio grijeh. —Nije pohvalno govoriti o svojim slabostima i razoËaranjima.Neka svatko kaæe: “Teπko mi je πto padam u kuπnji i πto sumoje molitve tako slabaπne, πto je moja vjera tako slaba.Nemam izgovora πto je moj vjerski æivot tako zakræljao. Na-stojim dobiti puninu savrπenstva karaktera u Kristu. Grije-πio sam, a ipak volim Isusa. Posrnuo sam i pao mnogo puta,a On je ispruæio svoju ruku da me spasi. Iznio sam Mu sveo svojim propustima. Sa stidom i æaloπÊu priznao sam da samGa osramotio. Pogledao sam na kriæ i rekao: Sve ovo je Onpodnio zbog mene. Sveti Duh mi je skrenuo pozornost na mojunezahvalnost; na moj grijeh kada sam Krista izloæio otvore-noj sramoti. Onaj koji nije znao za grijeh, oprostio je moj grijeh.On me poziva u viπi, plemenitiji æivot i ja sada æurim k ono-me πto je preda mnom.” (MS 161, 1897.)

Nema posebne vrijednosti u ispovijedanju pred Ëovje-kom. — Ja se nadam da nitko neÊe doÊi na pomisao da Êeispovijedanjem grijeha steÊi Boæju naklonost, ili da u ispovije-danju grijeha ljudskim stvorenjima ima neke posebne vrijed-nosti. Naπe iskustvo mora postati vjera koja kroz ljubav radii Ëisti duπu. Kristova ljubav pokorit Êe tjelesne osobine. Istinane samo πto u sebi nosi dokaz o svojem nebeskom podrijetlu,nego ona vrsnoÊom Boæjeg Duha dokazuje i svoju djelotvornostu ËiπÊenju ljudske duπe. Gospodin æeli da Mu pristupamosvakoga dana sa svim svojim teπkoÊama i priznajemo Mu svojegrijehe, a On Êe nam pruæiti odmor dajuÊi nam da nosimoNjegov jaram i podnosimo Njegov teret. Njegov Sveti Duh sasvojim milostivim utjecajem ispunit Êe duπu pa Êe tako svakapomisao biti pokorena u posluπnost Kristu. (5T 648, 1889.)

»ovjek se ne smije povjeravati palom Ëovjeku. — ZaËovjeka nije nikakvo poniæenje da se pokloni pred svojim Stvo-

778

Povjeravanje tajni


riteljem i prizna Mu svoje grijehe traæeÊi oprost u ime zaslugaraspetog i uskrslog Spasitelja. Plemenito je i vrsno priznatisvoje nedostatke pred Onim koga si ranio svojim prijestupomi svojom buntovnoπÊu. To te uzdiæe pred ljudima i anelimajer “tko se ponizuje, bit Êe uzviπen”.

Meutim, onaj tko savije koljena pred palim Ëovjekom iispovijedajuÊi se otkriva tajne misli i maπtanja svojeg srca,sramoti sebe osobno jer poniæava svoje ljudsko dostojanstvoi sramoti sve plemenite nagone svoje duπe. ... Upravo to po-niæavajuÊe ispovijedanje Ëovjeka drugom palom Ëovjeku uzrokje sve veÊeg zla koje opoganjuje svijet i priprema ga za konaËnouniπtenje. (5T 638,639, 1889.)

Otvoreno priznavanje tajnih grijeha sije sjeme zla. —Pokazano mi je da mnoga, mnoga ispovijedanja ne bi trebaloizgovoriti na uπi smrtnih ljudi jer iz toga proizlazi neπto πtoograniËeni sud smrtnih biÊa ne moæe oËekivati. U umovima isrcima onih koji Ëuju raπireno je sjeme zla, pa kad se naupod udarom kuπnji, to sjeme niËe i donosi rod pa se i nanjima ponavlja isto iskustvo. Stavite li se, naime, u uloguonih koji su u kuπnji, zakljuËit Êete da ti grijesi ne mogubiti tako teπki. Nisu li te grijehe uËinili baπ oni koji su seispovjedili, ljudi s dugim krπÊanskim iskustvom? Na taj Êese naËin otvoreno priznavanje tih tajnih grijeha u crkvi is-postaviti kao miris smrti, a ne miris æivota. (5T 645, 1889.)

Otkrivanje tajni odvaja duπu od Boga. — Kada se sastanurazgovorljive sestre, vidjela sam da je obiËno prisutan Sotonajer tu ima πto raditi. On se tu postavlja da bi raspalio maπtui maksimalno iskoristio situaciju. On zna da sve to ogovara-nje, prepriËavanje, otkrivanje tajni i “seciranje” karaktera odvajaduπu od Boga. To je smrt za duhovnost i smireni poboæniutjecaj.

Sestra ...... svojim jezikom Ëini straπne grijehe. Ona bisvojim rijeËima trebala utjecati na dobro, a onda ipak Ëestogovori nasumce. Njezine rijeËi ponekad prikazuju drugaËijeznaËenje stvari nego πto uistinu jesu. Tu ponekad ima pre-tjerivanja, a onda i iskrivljavanja Ëinjenica. Tu nema namje-re iskrivljavanja, ali je ona vrlo dugo njegovala naviku da mnogo

779

725

priËa i priËa o beskorisnim stvarima da ju je to uËinilo nepaæ-ljivom i lakoumnom u rijeËima pa Ëesto ni sama ne zna πtoje rekla. To uniπtava svaki utjecaj na dobro koji bi mogla imati.Vrijeme je da se izvrπi cjelovita reforma u tom pogledu. Onjezinoj prisutnosti u druπtvu nije se govorilo tako povoljnokao πto bi se govorilo da se nije upuπtala u te greπne priËe.(2T 185,186, 1868.)

Punjenje uπiju drugih ljudi naπim privatnim nevolja-ma. — Mi svojim nevoljama ponekad punimo ljudske uπi i osvojim mukama priËamo onima koji nam ne mogu pomoÊi izanemarujemo sve povjeriti Isusu, koji je kadar naπ tegobnii tuæni put preobratiti u staze radosti i mira. (ST 17. oæujka1887.; HC 97)

»uvajte se ljudi koji ne poznaju Boga. — NastavljajuÊisvoje pouke uËenicima, Isus je rekao: “»uvajte se ljudi.” Nisusmjeli pokloniti potpuno povjerenje onima koji ne poznaju Bogaa pruæaju im svoje savjete; jer bi to Sotoninim predstavni-cima donijelo prednost. »ovjekovi izumi Ëesto djeluju nasu-prot Boæjim planovima. Oni koji zidaju Gospodnji hram tre-baju zidati prema uzoru pokazanom na brdu — prema boæan-skoj slici. Bog se obeπËaπÊuje i evanelje izdaje kad se Nje-gove sluge uzdaju u savjet ljudi koje ne vodi Sveti Duh. Svje-tovna mudrost je ludost pred Bogom. Oni koji se oslanjajuna nju sigurno Êe pogrijeπiti. (Isusov æivot, 284,285)

Ne izdajte tajnu ili sveto povjerenje. — U svakoj poje-dinoj naπoj ustanovi doÊi Êe do krize. Protiv njih radit Êe utjecajikoji Êe dolaziti i od vjernih i od nevjernih. Ne smije doÊi doizdavanja tajne ili svetog povjerenja da bi se okoristila ili uz-dignula vlastita liËnost. Mi moramo stalno, ljubomornom bri-gom, motriti na svoj æivot kako na svijet ne bismo izvrπili po-greπne dojmove. Recite i pretvorite u djelo: “Ja sam krπÊanin.Ne mogu postupati u skladu s vodeÊim idejama svijeta. Naprvom mjestu moram ljubiti Boga i svojeg bliænjega kao sa-moga sebe. Ja ne smijem ni ulaziti niti πutke odobravati bilokakav dogovor koji bi i na najbljei naËin ometao moju upo-rabljivost ili slabio moj utjecaj, ili pak uniπtavao bilo Ëije po-vjerenje u Boæja orua.” (5T 479, 1889.)

780

Povjeravanje tajni


87

PSIHOLOGIJA I TEOLOGIJA

Nalaze se u Svetome pismu. — Istinska naËela psiho-logije nalaze se u Svetome pismu. »ovjek ne poznaje vlastituvrijednost. On postupa u skladu sa svojom neobraÊenom naravii karakterom jer ne gleda u Isusa, ZaËetnika i Zavrπitelja svojevjere. Onaj tko pristupa Isusu, tko vjeruje u Njega i tko uIsusu ima svoj Primjer, shvaÊa znaËenje rijeËi: “A onima kojiga primiπe podade moÊ da postanu djeca Boæja.” (Ivan 1,12)

Ali kada doe do Isusovih nogu, on dobiva sposobnostda, kao u ogledalu, u svojem vlastitom, greπnom æivotu, uoËizastraπujuÊe dubine izopaËenosti u koje moæe potonuti neo-braÊeno ljudsko srce. On vidi obrise Ëistog karaktera Onogakoji je bezgreπan, obrise savrπenstva koje se daruje pokaja-nom, obraÊenom greπniku. Odjeven u blistavu haljinu Otku-piteljevog karaktera, on sjedi zajedno s Kristom na Nebu. (MS121, 1902.)

Bog savrπeno poznaje funkcije ljudskog uma. — Go-spodin Bog je precizan i nepogreπiv u svojim spoznajama. Onpoznaje naËin djelovanja ljudskog uma, aktivna naËela ljud-skih orua koja je naËinio; toËno zna kako Êe na njih djelo-vati ono πto doe pred njih i na koji Êe se naËin ponaπati ubilo kojoj kuπnji kojoj ih moæe izloæiti i u svim okolnostimau koje Êe biti stavljeni.

“Jer pred Jahvinim su oËima Ëovjekovi putovi i on motrisve njegove staze.” (Izreke 5,21) “OËi su Jahvine na svakomemjestu i budno motre i zle i dobre.” (Izreke 15,3) “Jer pogle-dom granice zemlje hvata i opaæa sve pod svodom nebeskim.”(Job 28,24) “Jer Jahve ispituje sva srca i zna sve misli i na-

781

782

727

mjere.” (1. Ljetopisa 28,9) On pojedinaËno zna sve πto dolaziu naπe misli. “Nema stvorenja njoj skrivena. Sve je, naprotiv,golo i razgoljeno oËima Onoga komu nam je dati raËun.” (He-brejima 4,13) — (Lt 18, 1895.)

Bog poznaje sve tajanstvene procese u ljudskom umu.— Jesu li muπkarci i æene voljni saznati kako se Bog odnosiprema stvorenjima koja je naËinio? On je naËinio Ëovjekovum. U naπem umu ne pojavljuje se nijedna plemenita misaokoja ne potjeËe od Njega. On poznaje sve tajanstvene proceseu ljudskom umu, jer nije li ga On naËinio? Bog vidi da jegrijeh ponizio i degradirao Ëovjeka, pa ga ipak gleda sa suo-sjeÊanjem i razumijevanjem jer vidi da ga je Sotona staviopod svoju vlast. (MS 56, 1899.; 6BC 1105)

Poboænost donosi mir i sreÊu. — Na umove se pokuπavaizvrπiti dojam da je poboænost πtetna za zdravlje. To je zabludai ne treba je podupirati. »ista poboænost donosi mir, sreÊu izadovoljstvo. Poboænost je korisna za ovaj i za buduÊi, vjeËniæivot. (Lt 1b, 1873.)

Sjediti kraj Isusovih nogu nasuprot oslanjanju na ljudskirazum. — Krist mora proæeti sve naπe misli, naπe osjeÊaje inaπu ljubav. On mora biti vidljiv u svim najsitnijim detalji-ma naπe svakidaπnje sluæbe, u poslu koji nam je On povjerioda radimo. Kada, umjesto da se oslanjamo na ljudski razumili prilagoavamo vodeÊim mislima svijeta, sjedimo kraj Isu-sovih nogu, æeljno pijemo Njegove rijeËi, uËimo od Njega i kaæe-mo: “Gospodine, πto hoÊeπ da Ëinim?”, tada naπa uroena sa-mostalnost, naπe samopouzdanje, naπa jaka samovolja ustu-pa mjesto djetinjem, pokornom i pouËljivom duhu. Kada sto-jimo u ispravnom odnosu prema Bogu, mi prepoznajemo ipriznajemo Kristovu vlast da nas upuÊuje i Njegovo pravo nanaπu bespogovornu posluπnost. (Lt 186, 1902.; HC 99)

Mijeπanje nauka o istinskoj poboænosti sa znanoπÊuo “filozofiji uma”. — On nije dao nikakvo novo svjetlo kojebi zamijenilo Njegovu RijeË. To svjetlo treba umove koji lutajudovesti Njegovoj RijeËi koja Êe, kad bude primljena i “pro-

783

Psihologija i teologija


bavljena”, posluæiti duπi kao krv æivota. Tada Êe se i dobradjela vidjeti kao svjetlo koje svijetli u tami.

Da si, baveÊi se “filozofijom uma”, marljivo prouËavao nauko istinskoj poboænosti, tvoje krπÊansko iskustvo umnogomebi se razlikovalo od sadaπnjeg. Zaπto si se odvratio od Ëistihpotoka s Libanona da bi pio iz mutnih ravniËarskih voda —prijevarnosti ljudskih izmiπljotina? Srcu je potrebna sila kojase moæe naÊi samo u Boæjoj rijeËi. Ta sila je kruh æivota odkojega Êe Ëovjek, ako ga jede, æivjeti vjeËno. On neÊe samopovremeno kuπati od kruha koji silazi s Neba. On treba æivjetiod rijeËi koje su duh i æivot onome tko ih prima. OzbiljnoprihvaÊanje istine, osobno primanje Kristovih rijeËi, dovodi dopromjene karaktera. (Lt 130, 1901.)

Sveti Duh ispunjava oËiπÊeni um. — Svoj um trebamoneprekidno puniti Kristom i prazniti ga od sebiËnosti i gri-jeha. ... Onako kako svoj um prazniπ od taπtine i bezvrijed-nih sadræaja, tako Êe nastala praznina biti popunjavana onimπto ti Bog æeli podariti — Njegovim Svetim Duhom. Tada Êeπiz riznice srca iznositi dobre stvari, bogate bisere misli, dokÊe drugi primati rijeËi. ... Tvoje misli i osjeÊaji poËivat Êe naKristu, a ti Êeπ drugima odraæavati ono πto je doprlo do tebe,πto dolazi od Sunca Pravednosti. (RH, 15. oæujka 1892.; HC115)

NaËela koja se odnose na sve okolnosti. — Gospodinje progovorio u svojoj svetoj RijeËi. Te svete stranice pune supouka i æivota, skladno ujedinjenih s istinom. One su savr-πeni pravilnik ponaπanja. U njima su nam dane upute i te-meljna naËela koja se odnose na sve æivotne okolnosti, iakose moæda ne spominje neki sasvim odreeni sluËaj. Neotkri-veno nije ostalo niπta od onoga πto je bitno za cjelokupni sustavvjere i za pravi krug praktiËnog æivota. Tamo je objaπnjenasvaka duænost koju Bog oËekuje od nas. Tako, ako netko izgubivjeËni æivot, to Êe biti zato πto je bio samozadovoljan, pretjeranosamopouzdan, pun taπte umiπljenosti i zato πto se u pogledusvojeg spasenja nije iskljuËivo oslanjao na zasluge Kristovekrvi. S prave staze neÊe zalutati nitko tko krotko i iskreno

784

729

prihvati Bibliju za svojeg vodiËa ËineÊi je svojim izvorom sa-vjeta i mudrosti. (Lt 34, 1891.)

Istina je aktivno naËelo. — Istina je aktivno, djelatnonaËelo koje oblikuje srce i æivot tako da je sve u znaku stal-nog napretka. ... Na svakom koraku uspona volja dobiva novipoticaj akcije. Moralni tonus postaje sve sliËniji Kristovom umui karakteru. Napredni krπÊanin raspolaæe vrsnoÊom i ljubav-lju koje nadilaze znanje, buduÊi da boæansko razumijevanjeKristovog karaktera snaæno i duboko obuzima njegove osje-Êaje. Samo putnik koji napreduje moÊi Êe cijeniti vrijednostBoæje slave koja se otkriva na vrhu ljestava; ona ga privlaËisve viπe i viπe, k joπ plemenitijim ciljevima koje mu Krist otkriva.Za to se moraju upregnuti sve sposobnosti uma i tijela. (MS13, 1884.; HC 68)

Pozitivni pristup. — Nebo posveÊuje pozornost onometko oko sebe πiri ozraËje mira i ljubavi. Takav Êe primiti nebe-sku nagradu. On Êe stajati u veliki dan Gospodnji. (MS 26,1886.; HC 234)

Promiπljanje i obrazovanje neÊe ometati osobni odnoss Bogom. — Ali iako su obrazovanje, praksa i promiπljanjeonih koji raspolaæu iskustvom veoma vaæni, suradnici se netrebaju oslanjati potpuno na sud bilo kojeg Ëovjeka. Svi oni,kao Boæja slobodna orua, trebaju traæiti mudrost od Njega.Kada se onaj πto uËi potpuno osloni na razmiπljanja drugogËovjeka i ne odlazi dalje od prihvaÊanja njegovih ideja, ontada joπ jedino gleda kroz oËi toga Ëovjeka i u tome se smi-slu ponaπa samo kao njegov odjek. Bog postupa s ljudimakao s odgovornim biÊima. On je spreman svojim Duhom dje-lovati u umu koji je usadio u Ëovjeka i to samo onda akoMu Ëovjek omoguÊi da djeluje i ako prepozna Njegovo djelovanje.Njegov je plan da svaki Ëovjek osobno koristi svoj um i svojusavjest. On ne æeli da itko postane sjenka drugog Ëovjeka,netko tko bi samo izraæavao miπljenje drugoga. (5T 724,725,1889.)

785



Bog odobrava najviπu kulturu uma. — Bog daje svojunajveÊu potporu najviπoj kulturi uma ako je posveÊena u Boæjojljubavi i strahu. Oni ponizni ljudi koje je Krist odabrao bilisu s Njime tri godine i stajali pod oplemenjujuÊim utjecajemnebeskog VeliËanstva. Krist je bio najveÊi uËitelj kojeg je svi-jet ikada poznavao. (RH, 21. lipnja 1887.; FE 47,48)

Um kao izvor svih postupaka, dobrih i loπih. — On jeza um pripremio to æivo staniπte; on je “tajno sazdani” hramkoji je sâm Gospodin pripremio da u njemu prebiva NjegovSveti Duh. Um dræi u vlasti cijelog Ëovjeka. Izvor svih naπihpostupaka, dobrih ili loπih, nalazi se u umu. Um je taj kojise klanja Bogu i koji nas dovodi u savezniπtvo s nebeskimbiÊima. Pa ipak, mnogi provedu i cijeli æivot a da ne saznajuza ... [πkrinju] u kojoj je pohranjeno to blago. (SpTEd 33, 11.svibnja 1896.; FE 426)

Pod upravom Neba ili izopaËen. — Oplemenjen, oËiπ-Êen um pod upravom Neba univerzalna je sila koja gradi Bo-æje kraljevstvo. IzopaËeni um ima sasvim suprotni utjecaj: oniskrivljava sile koje su povjerene Ëovjeku radi umnoæavanjau predanom radu za dobro. On obmanjuje i uniπtava.

Bog je dao dovoljno darova da bi Ëovjek mogao biti spo-soban i mudar za objavljivanje, snaæno i plemenito predstav-ljanje divnih Gospodnjih djela svima koji Ga ljube i poπtujuNjegove zapovijedi. On æeli da ljudi poπtuju Njegove zapovi-jedi jer je to na zdravlje i æivot svim ljudima.

Talenti povjerenja sveta su odgovornost. Nijedan Ëovjekne treba Ëeznuti za talentima bez ozbiljne molitve za mudrostodozgo koja Êe osigurati pravilnu uporabu svih sposobnostidobivenih od Boga i bez odluke da dobivenim talentima uka-zuje Ëast i slavu Bogu. Predivna je stvar pimanje svetog svjetlakoje je Bog dao i prenoπenje onima koji se nalaze u tami za-blude. Naime, ako vjerni suradnik to uËini na nesebiËan naËin,s plemenitom æeljom da pomogne i posluæi na blagoslov du-πama koje propadaju, pred njegovim oËima postaju vidljivanebeska blaga koja Êe ga uËiniti bogatim na Nebu. On je baπti-nik Boæji, a subaπtinik Isusa Krista, “vjeËne i od svega preteænijeslave”. (MS 63, 1900.)

786

731

»ovjek stvoren za plemenite ciljeve. — »ovjeka Ëiniistinsko uzdizanje uma, a ne stvaranje dojma o superiornosti.»ovjek postaje ono πto jest ako na odgovarajuÊi naËin njegujeumne sposobnosti. Ove oplemenjujuÊe sposobnosti dane sumu da bi mu posluæile u oblikovanju karaktera za buduÊi,besmrtni æivot. »ovjek je naËinjen za stanje radosti koje jeuzviπenije i svetije od onoga πto ovaj svijet moæe ponuditi.On je naËinjen po Boæjem obliËju za uzviπene i plemenite ci-ljeve, kao πto je pomaganje nebeskim anelima. (4T 438, 1880.)

Potrebna je promjena misli. — Umovi mnogih ljudi spu-πtaju se na tako nisku razinu da Bog ne moæe raditi ni zanjih niti s njima. Potrebna je promjena misli; moraju se pro-buditi moralna osjetila kako bi razumjeli Boæje zahtjeve. Zbroji bit prave poboænosti jest njegovati i trajno priznavati — rije-Ëima, odijevanjem i ponaπanjem — svoj odnos s Bogom. Umjestoponosa treba pokazati poniznost; umjesto lakoumnosti umje-renost i umjesto bezboænosti i nemarne ravnoduπnosti predajuBogu. (4T 582, 1881.)

Um pokreÊe na sluæbu. — Vidjela sam da je tijekom mi-nulog ljeta dominirao duh — prigrabi πto je moguÊe viπe odovog svijeta. Nisu se poπtovale Boæje zapovijedi. Mi Boæjemzakonu sluæimo umom; meutim, umovi mnogih sluæili su svi-jetu. Tako, buduÊi da su njihovi umovi u cjelini bili obuzetizemaljskim stvarima i sluæenjem sebi, oni nisu mogli sluæitiBoæjem zakonu. (1T 150, 1857.)

Sluæba koju Bog prima. — Mnogi misle da zbog manasvojeg karaktera ne mogu zadovoljiti mjerila koja je Krist po-stavio; meutim, takvima jedino preostaje da se na svakomkoraku pokore moÊnoj Boæjoj ruci. Krist ne cijeni Ëovjeka poopsegu posla koji obavlja, nego po duhu u kojem obavlja tajposao.

Kada vidi kako ljudi podiæu terete i kako ih pokuπavajunositi poniznih srca ne uzdajuÊi se u sebe, veÊ oslanjajuÊise na Njega, On njihovom trudu dodaje svoje savrπenstvo ipuninu. Tada je taj trud ugodan pred Ocem. Mi smo prihvaÊeni“u Ljubljenome”. Mane greπnika pokrivene su savrπenstvom i

787



puninom Gospodina, naπe pravednosti. One koji s iskrenomæeljom, sa skruπenim srcem ulaæu svoje skromne napore dadostignu Boæje zahtjeve, Otac gleda s njeænom ljubavlju i su-osjeÊanjem; On ih promatra kao svoju posluπnu djecu i ura-Ëunava im Kristovu pravednost. (Lt 4, 1889.)

Poznavanje Krista donosi snagu uma. — Krist je izvoræivota. Ono πto mnogima treba jest jasnija spoznaja o Nje-mu; njih treba poduËavati strpljivo i blago, pa ipak usrdno,da se cijelo biÊe moæe otvoriti iscjeliteljskim silama Neba. Kadsvjetlost Boæje ljubavi obasja zamraËene odaje duπe, prestajenemirna zabrinutost i nezadovoljstvo, a blaæena radost kri-jepi um i tijelu poklanja zdravlje i snagu. (Put u bolji æivot,153,154)

U Kristu nema neuspjeha. — SvemoÊna sila Svetoga Duhapredstavlja obranu svake ponizne duπe. Nijednom koji u kajanjui vjeri potraæi Njegovu zaπtitu Krist neÊe dopustiti da padnepod utjecaj neprijateljeve sile. Spasitelj je kraj onih koji su ukuπnji i u poteπkoÊama. S Njim ne postoji neuspjeh, gubi-tak, nemoguÊnost ili poraz; mi moæemo sve kroz Njega kojinam daje snagu. Kad dou kuπnje i nedaÊe, ne Ëekajte dasvladate sve poteπkoÊe, veÊ gledajte na Isusa, svog pomoÊni-ka. (Isusov æivot, 403,404)

788

733

88

NEGATIVNI UTJECAJI NA UM

Odstranite sva prigovaranja. — Iz svojih misli mi trebamoodstraniti sve prituæbe i prigovaranja. Prestanimo se bavitinedostacima koji su nam moæda pred oËima. ... Æelimo li imatidobar i Ëvrst oslonac u Bogu, mi moramo stalno gledati slavnei dragocjene stvari — ËistoÊu, slavu, silu, dobrotu, njeænost iljubav koje nam Bog daruje. Dok tako gledamo, naπe mislipostaju toliko obuzete tim pojmovima vjeËne vrijednosti daneÊemo imati æelju iznalaziti nedostatke u drugima. (MS 153,1907.; HC 232)

Skloni smo pamtiti ono πto je negativno. — MoramonauËiti na najbolji moguÊi naËin tumaËiti, objaπnjavati sum-njivo ponaπanje drugih ljudi. ... Ako stalno oËekujemo zlo,naÊi Êemo se u opasnosti da Ëinimo upravo ono u πto smosami sebe stalno uvjeravali. ... Mi ne moæemo izbjeÊi da naπiosjeÊaji ponekad budu povrijeeni ili naπ karakter stavljenna ispit, ali kao krπÊani mi moramo biti onoliko strpljivi, sno-πljivi, ponizni i krotki koliko æelimo da budu drugi.

O, koliko se tisuÊa dobrih i ljubaznih djela koja nam Ëinedrugi ... gube iz naπih misli kao rosa kad je ugrije sunce,dok zamiπljena ili stvarna uvreda ostavlja otisak koji se nalazina pretposljednjoj stepenici do potpune neizbrisivosti! Dale-ko najbolji primjer koji moæemo pruæiti drugima jest da bu-demo korektni mi osobno, a da onda sebe i svoj ugled prepu-stimo Bogu i da se pretjerano ne upliÊemo u ispravljanje svakogpogreπnog dojma kako bismo svoj sluËaj prikazali u povolj-nom svjetlu. (Lt 25, 1870.; HC 237)

790

789


ObliËje o kojem razmiπljamo mijenja naπ æivot. — Sveono πto nas navodi da uvidimo slabosti ljudske naravi dio jeBoæjeg plana da gledamo u Njega i da se ni u kakvim okol-nostima ne pouzdamo u Ëovjeka i oslanjamo na ono πto jetjelesno. ... Mi se mijenjamo u obliËje onoga o Ëemu razmi-πljamo, s Ëim provodimo vrijeme. Kako je, prema tome, vaænootvoriti srce stvarima koje su istinite, plemenite i poæeljne!(Lt 63, 1893.; HC 248)

Sjetite se ljudske slabosti. — Kad se druæimo sa svojimbliænjima, svi trebamo znati da su oni podloæni istim stras-tima kao i mi, da osjeÊaju iste slabosti i da trpe iste kuπnje.Zajedno s nama, oni se bore sa æivotom ako Ëuvaju svoj do-bar glas. ... Istinska krπÊanska uËtivost ujedinjuje i upotpu-njuje pravednost i ljepotu ponaπanja; milost i ljubav tvore “na-djev” dajuÊi naπem karakteru najplemenitije odlike i najpo-æeljniju privlaËnost. (Lt 25, 1870.; HC 236)

Ne podiæite prepreke. — Gospodin od svojeg naroda oËe-kuje da se ne bavi osuivanjem nepravde, Ëak ni kad je osudapravedna. On æeli da mi radimo neπto viπe, a ne samo da nasvoje neprijatelje odapinjemo strijele optuæbi koje ih samo moguotjerati joπ dalje od istine. Posao zbog kojeg je Krist doπaona naπ svijet nije bio da podiæe prepreke i da ljudima stalnopodmeÊe Ëinjenicu da grijeπe. Onaj tko æeli prosvijetliti pre-varene ljude, mora im se pribliæiti i za njih raditi s ljubavlju.On mora postati srediπte svetog utjecaja. (GW 373, 1915.)

Nadvladati osjetljivost. — Mnogi se odlikuju bujnom,neposveÊenom osjetljivoπÊu zbog koje su neprestano na oprezuvrebajuÊi rijeË, pogled ili postupak koje Êe moÊi prikazati kaonedostatak poπtovanja i paænje. Sve se to mora nadvladati.Svatko treba iÊi svojim putem u Boæjem strahu i davati najboljeod sebe ne dopuπtajuÊi da ga uznemiri pohvala niti uvrijediukor, sluæeÊi Bogu gorljivo i uËeÊi na najpovoljniji naËin tu-maËiti sve ono πto bi mu kod drugih izgledalo odbojno. (MS24, 1887.; HC 240)

791

735

Ne bavi se otkrivanjem nepravdi. — Ako osuujemo svojubraÊu i dopuπtamo da se u nama razvijaju negativni osjeÊajiprema njima, Ëak ako smatramo da nisu postupili prema namabaπ kako bi trebalo, to naπim srcima neÊe donijeti nikakavblagoslov i ni na koji naËin neÊe doprinijeti rjeπavanju problema.Ja se ne usuujem pustiti svoje osjeÊaje da se bave otkriva-njem svih nepravdi i razloga za prituæbe, uvijek iznova govo-riti o njima i boraviti u ozraËju nepovjerenja, neprijateljstvai razdora. (Lt 74, 1888.; HC 239)

Gubitak svijesti o poπtenju. — Kada izgubiπ svijest opoπtenju, tvoja duπa postaje Sotonino bojno polje; tebe obu-zimaju sumnje i strahovi u dovoljnoj mjeri da blokiraju tvojesnage i odvedu te u razoËaranje. (Lt 14, 1885.; HC 94)

Izazivanje razdora Sotonina posebna aktivnost. — Za-nemarivanje njegovanja ljubazne obzirnosti i strpljenja jed-nih prema drugima prouzroËilo je razdor, nepovjerenje, prigo-varanje i opÊu razjedinjenost. Bog ... nas poziva da ostavimotaj veliki grijeh i nastojimo ispuniti Kristovu molitvu da Nje-govi uËenici budu jedno, kao πto je i On jedno s Ocem. ...Sotonina posebna aktivnost je izazivanje razdora ... stvaranjeokolnosti u kojima Êe svijetu biti uskraÊeno najmoÊnije svje-doËanstvo koje mu krπÊani mogu dati — da je Bog svojegSina poslao da unese sklad u nemirne, ohole, zavidne, ljubo-morne i vjerski neuravnoteæene umove. (Lt 25, 1870.; HC 237)

Negativne emocije remete cijelo biÊe. — Zavist i ljubo-mora bolesti su koje remete sve sposobnosti naπeg biÊa. Njihje zaËeo Sotona u raju. ... Oni koji sluπaju njegov glas, poniæavatÊe druge i govoriti laæno o njima kako bi uzdigli sebe. Meu-tim, u Nebo ne moæe uÊi niπta πto je pogano. Dakle, sve dokse oni koji njeguju takav duh ne promijene, ne mogu uÊi tamojer bi tamo kritizirali anele. Bili bi zavidni zbog tue krune.Oni ne bi znali πto da govore ako ne bi imali prilike opisivatitue nedostatke i zablude. (RH, 14. rujna 1897.; HC 234)

Nesveta narav ugroæava um i æivot evanelista. — Toπto pokazujeπ nesvetu narav i to na skupovima Boæjeg naroda,

792

Negativni utjecaji na um


ugroæava tvoj um i æivot. Pitaj se isplati li ti se nastaviti dosa-daπnjim putem, u svai i prepiranju. (Lt 21, 1901.)

Kada izgube Boæju silu. — Muπkarci i æene kupljeni suskupo, i to kako skupo! Æivotom Boæjeg Sina. Kako je to straπnokada se svojim ponaπanjem stavljaju u situaciju u kojoj seizopaËuju njihove tjelesne, umne i moralne snage, u kojoj gubevitalnost i ËistoÊu. Takvi muπkarci i æene ne mogu prinijetiBogu ugodnu ærtvu.

IzopaËenoπÊu prohtjeva i æelja Ëovjek je izgubio Boæju si-lu i postao orue nepravde. Cijelo je biÊe bolesno — tijelo,duπa i duh. Ipak postoji lijek koji vodi posveÊenju ljudskihorua. ZahvaljujuÊi njemu, nesveti um i tijelo mogu se oËistiti.Tako nam je pruæena divna moguÊnost da primimo oprost ispasenje. (Lt 139, 1898.)

Onaj tko je voljan oËuvati jednostavnost u svim svojimnavikama, ograniËiti prohtjeve i vladati æeljama, moÊi Êe oËuvatisvoje umne sposobnosti da bi bile snaæne, aktivne i vitalne,brze da uoËe sve ono πto zahtijeva razmiπljanje ili djelovanje,sposobne razlikovati sveto od nesvetog, ukljuËiti se u svakuaktivnost koja je na slavu Bogu i na dobro ljudima. (ST, 29.rujna 1881.; SD 86)

Onima koji padaju nedostaje zdrav umni stav. — Onikoji su se uhvatili u Sotoninu zamku joπ uvijek nemaju zdravumni stav. Oni su zbunjeni, uobraæeni, pretjerano samosvjesni.O, s kakvom ih tugom Gospodin gleda i sluπa njihove ohole,napuhane i taπte rijeËi. Oni su se napuhali od ponosa. Sâmneprijatelj je iznenaen lakoÊom kojom su se predali u rop-stvo. (Lt 126, 1906.)

Pretjerana samouvjerenost kao neprijateljeva zamka.— Kako je uzaludna ljudska pomoÊ kada Sotona svoju siluusmjeri na ljudsko biÊe koje pati od samouzvisivanja ne znajuÊida surauje u sotonskim aktivnostima! U svojoj samouvjere-nosti on koraËa ravno u neprijateljevu klopku i biva uhvaÊen.Nije sluπao opomene i sada je uhvaÊen kao Sotonin plijen.Da je ponizno hodio s Bogom, on bi stigao pravo na mjesto

793

737

sastanka koje mu je Bog pripremio. Na taj naËin bio bi sigu-ran u vrijeme opasnosti jer bi Bog za njega podignuo zasta-vu nasuprot neprijatelju. (Lt 126, 1906.)

Srce je po naravi izopaËeno. — Mi moramo znati dasu naπa srca po naravi izopaËena i da smo se sami nesposobnikretati pravim putem. Pobjedu moæemo izvojevati jedino Bo-æjom miloπÊu udruæenom s naπim najozbiljnijim naporima. (RH,4. sijeËnja 1881.; HC 111)

Loπe navike ometaju razvoj. — Svaka navika ili obiËajkoji slabe snagu æivaca i mozga ili umanjuju tjelesne snage,spreËavaju razvoj vrline koja dolazi odmah nakon umjerenosti,a to je strpljenje. (MS 13, 1884.; HC 69)

Lijeni, nedisciplinirani umovi. — Bog ne æeli da se zado-voljavamo lijenim, nediscipliniranim umom, tupim mislima ineodreenim sjeÊanjima. (CT 506, 1913.)

Kretanje kroz æivot u nesporazumu sa svijetom. — Ve-Êina tih nediscipliniranih prolaze kroz æivot u nesporazumusa svijetom padajuÊi tamo gdje bi trebali biti uspjeπni. OnipoËinju vjerovati da svijet ima neπto protiv njih zato πto imne laska i ne miluje ih pa se osveÊuju ljuteÊi se na svijet iizazivajuÊi njegov otpor. Okolnosti ih ponekad prisiljavaju daglume poniznost iako se tako ne osjeÊaju, ali im tu vrlinuone ne daju i stvarno postaje jasno da Êe njihov pravi ka-rakter prije ili poslije biti otkriven. (4T 202, 1876.)

Razmotrite svaku naviku i obiËaj. — Muπkarce i æenemoramo uËiti da pozorno razmotre svaku svoju naviku i obi-Ëaj i da odmah uklone sve ono πto donosi bolesna stanja tijelui time baca tamnu sjenku na njihov um. (RH, 12. studenoga1901.; WM 127,128)

©to Ëiniti sa sumnjom. — »ak su i krπÊani s dugimiskustvom Ëesto na udaru najstraπnijih sumnji i kolebanja.... Ti ne smijeπ misliti da je zbog tih kuπnji tvoj sluËaj beznadan.

794



... Uzdaj se u Boga, imaj povjerenja u Njega i poËivaj u Nje-govim obeÊanjima. (Lt 52, 1888.; HC 86)

Kad avao pristupi sa svojim sumnjama i nevjerom, za-tvori vrata svojeg srca. Zatvori i oËi kako ne bi mislio na njegovupaklenu sjenku. Podigni ih tamo gdje Êe moÊi promatrati vjeËnestvari pa Êeπ imati snagu u svakom trenutku. Kuπnja tvojevjere mnogo je skuplja od zlata. ... Ona ti daje hrabrost dabijeπ Gospodnju bitku. ...

Ti sebi ne moæeπ priuπtiti luksuz puπtanja ijedne sum-nje u svoj um. Ne Ëini avolu zadovoljstvo time πto Êeπ priËatio straπnim teretima koje nosiπ. Uvijek kada to uËiniπ, Soto-na se smije, svjestan da te moæe uzeti pod svoju vlast kadavidi da si izgubio iz vida Isusa Krista, svojeg Otkupitelja. (MS17, 1894.; HC 86)

Ponavljanje slabi sposobnost suprotstavljanja. — Nitkonikada ne moæe posvetiti svoje od Boga primljene sposobnostiu sluæbu svjetovnosti ili ponosa, a da se ne nae na nepri-jateljevom teritoriju. ... Svako ponavljanje grijeha slabi Ëovje-kovu sposobnost odupiranja, zasljepljuje mu oËi i guπi nje-govo osvjedoËenje. (RH, 20. lipnja 1882.; HC 160)

Ohrabrite klonule duhom. — Kad radite za ærtve zlihnavika, upravite njihove oËi k Isusu, umjesto da im ukazujetena oËaj i propast u koje srljaju. Neka njihove oËi budu uprtek nebeskoj slavi. To Êe za spas tijela i duπe uËiniti viπe negostrahote groba o kojima bismo mogli govoriti bespomoÊnimai onima koji su izgubili nadu. (Put u bolji æivot, 30)

Besplodne teme koje gutaju vrijeme. — Mi moramoodbaciti bezbroj stvari koje privlaËe naπu pozornost. Postojestvari koje naprosto gutaju vrijeme i bude znatiæelju, a zavr-πavaju se ni u Ëemu. Ideali najuzviπenije vrijednosti zahtije-vaju naπu punu pozornost i energiju, koje se tako Ëesto tro-πe na neπto πto je relativno beznaËajno.

PrihvaÊanje novih teorija i pretpostavki, po sebi, ne do-nosi novi æivot duπi. »ak je i poznavanje Ëinjenica i teorijakoje po sebi imaju vaænost, od male vrijednosti ako za njih

795

739

ne postoji praktiËna primjena. Mi trebamo biti svjesni odgo-vornosti da svojoj duπi pruæimo hranu koja Êe hraniti i povoljnoutjecati na duhovni æivot. (Put u bolji æivot, 289)

Æivjeti za pravi cilj. — Mi trebamo æivjeti za svijet naπebuduÊnosti. Doista je bijedno i tuæno æivjeti besciljnim æivo-tom koji ovisi o sluËajnosti. Nama je u æivotu potreban cilj— trebamo æivjeti za odreeni cilj. Neka nam Bog svima po-mogne da budemo samopoærtvovni, da se manje brinemo iviπe zaboravljamo na sebe i svoje sebiËne probitke; da Ëini-mo dobro, ne zbog Ëasti koju oËekujemo ovdje, nego zato πtoje to svrha naπeg æivota i πto Êe to biti konaËan cilj naπegpostojanja. UpuÊujmo svakodnevno Bogu svoje molitve kakobi nas On oslobodio sebiËnosti. (Lt 17, 1872.; HC 242)

796



89

POZITIVNI UTJECAJI NA UM

Zahvalnost potiËe zdravlje. — Niπta viπe ne vodi k po-boljπanju zdravlja tijela i duπe od duha zahvalnosti i proslav-ljanja. Veoma je jasna duænost da se valja oduprijeti potiπ-tenosti, mislima i osjeÊajima koji donose nezadovoljstvo — kaoπto je jasna duænost da se molimo. (Put u bolji æivot, 156)

Vlasnici umnih i tjelesnih sposobnosti. — Nije niπtaprirodnije nego smatrati sebe potpunim vlasnicima sebe sa-mih! Ali nadahnuta RijeË kaæe: “... niste svoji. Jer kupljeniste otkupninom.” (1. KorinÊanima 6,19.20) ... U odnosu pre-ma svojim bliænjima mi smo vlasnici povjerenih nam umnihi tjelesnih sposobnosti. U odnosu prema Bogu mi smo upra-vitelji Njegove milosti. (Lt 44, 1900.; HC 40)

Teæimo jedinstvu. — Boæja je volja da meu Njegovimnarodom prebiva zajedniπtvo i bratska ljubav. Kristova moli-tva prije samog raspeÊa je bila da Njegovi uËenici budu jednokao πto je On jedno s Ocem, da svijet moæe vjerovati da ih jeBog poslao. Ova najdirljivija i najljepπa molitva seæe kroz vjekovesve do naπih dana, jer su Njegove rijeËi bile: “Ne molim samoza njih nego i za one koji Êe po njihovoj rijeËi vjerovati ume.” (Ivan 17,20)

Premda mi ne trebamo ærtvovati nijedno naËelo istine, ovostanje jedinstva treba biti naπ stalni cilj. To je dokaz istinskoguËeniπtva. Isus je rekao: “Ako imadnete ljubavi jedan premadrugome, po tom Êe vas svi upoznati da ste moji uËenici.”(Ivan 13,35) Apostol Petar bodri crkvu: “Na kraju, svi buditejednoduπni, puni suosjeÊanja, bratske ljubavi, milosra i po-

798

797

741

niznosti! Ne vraÊajte zlo za zlo, ni uvredu za uvredu, veÊ na-protiv blagoslivljajte, jer ste na to pozvani da baπtinite bla-goslov!” (1. Petrova 3,8.9) (Patrijarsi i proroci, 433,434)

UoËite u svojem okruæenju ono πto je pozitivno. —Svi vi ste na sredini jezera vidjeli divni bijeli cvijet, ljiljan.Kako smo æeljeli i trudili se da dobijemo taj cvijet! Bez obzirana to koliko oko njega ima pjene, raznih otpadaka i prljav-πtine, niπta neÊe umanjiti naπu æelju da dobijemo cvijet. Divimose ljiljanu, kako moæe biti tako divan i bijel kad je oko njegatako mnogo prljavπtine.

Objaπnjenje je — stabljika dopire sve do pjeπËanog dna iodande crpi samo najËistije tvari koje hrane cvijet dok se nerazvije i ne postane Ëist i bijel, bez ijedne mrlje, onakav kakoga znamo i vidimo. Ne bi li nas ovo moglo neËemu pouËiti?Naravno, jer nam pokazuje da, iako je svuda oko nas beza-konje, mi mu ne trebamo prilaziti. Ne govori o zlu i bezako-nju u svijetu, nego uzdigni svoje misli visoko i govori o svojemSpasitelju. Kada svuda oko sebe vidiπ bezakonje, bit Êeπ joπsretniji πto je on tvoj Spasitelj, a mi Njegova djeca.

Prema tome, hoÊemo li gledati u bezakonje oko sebe ibaviti se mraËnom stranom æivota? Mi ga ne moæemo izlije-Ëiti pa zato govorimo o neËemu πto je uzviπenije, bolje i ple-menitije. Govorimo o stvarima koje Êe ostavljati dobar dojamna um i to Êe svaku duπu izdiÊi izvan i iznad tog bezakonjau svjetlo. (MS 7, 1888.)

Brojenje blagoslova. — Kad bi sve pogreπno usmjerenesnage bile posveÊene samo jednom velikom cilju — bogatomobilju Boæje milosti u ovom æivotu — kakva bismo svjedoËan-stva, kakva iskustva mogli izloæiti u dvoranama za sjeÊanje,nabrajajuÊi uvijek iznova dokaze Boæje dobrote i milosti! ...Tada bismo sa sobom, kao postojano pravilo, nosili navikuzbrajanja duhovnih blaga — ozbiljno i ustrajno, kao πto usvijetu Ëine oni koji se bore za zemaljska i prolazna blaga.

Moæda neÊeπ biti zadovoljan onim Ëime sada raspolaæeπ,ali Gospodin ima Nebo puno blaæenstava i riznicu punu do-brih i plemenitih stvari za zadovoljenje potreba duπe. Mi da-nas traæimo viπe milosti, Ëeznimo za obnovljenim znakovima

799

Pozitivni utjecaji na um


Boæje ljubavi i dokazima Njegove dobrote, a ta dobra nebe-ska blaga On neÊe uskratiti onome koji iskreno traæi. (MS22, 1889.; HC 188)

Uzvrat prema darovima. — Svakome je sluzi neπto po-vjereno, pa su tako razliËiti darovi proporcionalni naπim ra-zliËitim sposobnostima. DijeleÊi svoje darove, Bog nije bio pri-stran. On je te svoje talente dijelio u skladu s Njemu pozna-tim sposobnostima Njegovih slugu, za πto On oËekuje odgo-varajuÊi uzvrat. (2T 282, 1869.)

Potreba za razumijevanjem pravilne primjene umnihi tjelesnih sposobnosti. — Vrijeme trebamo koristiti razum-no, ozbiljno i pod blagoslovom posveÊenja Svetoga Duha. Tre-bamo toËno znati kako se dobro, a kako loπe postupa s imo-vinom i umnim i tjelesnim sposobnostima. Bog je aktivni vlasniksvih sposobnosti koje je povjerio ljudskom oruu. On u svojojmudrosti postavlja Ëovjeku uvjete za uporabu svakog Boæjegdara. On Êe blagosloviti pravilnu primjenu svake sposobnostiukljuËene u proslavljanje Njegovog imena.

Dar govora, pamÊenja, dar imovine — sve trebamo sabi-rati na slavu Bogu radi unapreivanja Njegovog kraljevstva.Bog nam je povjerio upravljanje nad svojim dobrima u Nje-govoj odsutnosti. Svaki upravitelj ima poseban zadatak u posluunapreivanja Boæjeg kraljevstva. Nijedan se ne moæe izgova-rati. (Lt 44, 1900.; HC 40)

Bog daje talente, a Ëovjek njeguje um. — Mi trebamonjegovati talente koje nam je Bog dao. To su Njegovi darovii mi ih moramo uporabiti u njihovom pravilnom meusobnomodnosu na naËin da oblikuju savrπenu cjelinu. Bog daje talente,sposobnosti uma, a Ëovjek oblikuje karakter. Um je Gospod-nji vrt koji Ëovjek mora ozbiljno njegovati kako bi oblikovaokarakter po boæanskom uzoru. (Lt 73, 1899.; HC 106)

Nesposobnost koja nastaje zbog neaktivnosti. — Mnogikoji ne sudjeluju u krπÊanskim naporima izgovaraju se dasu nesposobni za rad. Meutim, je li ih Bog uËinio nesposob-nima? Ne, nipoπto! Ta nesposobnost je posljedica njihove

800

743

neaktivnosti i njihove hotimiËne odluke. I veÊ sad se u njihovomkarakteru osjeÊaju posljedice presude: “Dakle: oduzmite mutaj talenat!”

Trajno zanemarivanje primljenih talenata uguπilo je u njimaglas Svetoga Duha koji je jedini izvor svjetla. Presuda: “Ne-korisnog slugu bacite van, u tamu, gdje Êe biti plaË i πkrgutzuba”, nebeskim peËatom zapeËaÊuje izbor koji su sami naËinili,izbor kojim su odredili svoju vjeËnu sudbinu. (Isusove uspo-redbe, 249)

Poæeljno stapanje razliËitih elemenata. — Jedinstvo raz-liËitosti Boæja je namjera. Meu Kristovim sljedbenicima tre-ba doÊi do stapanja razliËitih elemenata tako πto Êe se jedanprilagoavati drugome, a svaki od njih obavljati svoj posebniposao za Boga. Svaki pojedinac ima svoje mjesto u ostvare-nju onog velikog plana koji nosi peËat Kristovog lika. ... Jedanje osposobljen za odreeni posao, drugi ima sposobnost zaobavljanje druge vrste posla, a treÊi uspjeπno radi neπto treÊetako da svi dopunjuju jedni druge. ... Boæji Duh, koji djelujeu razliËitim elementima i preko njih, uskladit Êe njihovo dje-lovanje. ... Tu Êe biti samo jedan vrhovni duh — Duh Onogakoji je neograniËen u mudrosti i u kome se svi razliËiti ele-menti spajaju u divno, niËim usporedivo jedinstvo. (Lt 78, 1894.;HC 169)

Srce se otkriva u karakteru. — Sve ono πto smo u srcu,otkrit Êe se u karakteru i izvrπit Êe utjecaj na sve one s kojimase druæimo. Naπe rijeËi i djela miris su æivota na æivot ili smrtina smrt. Mi Êemo na sudu biti suoËeni s onima kojima smosvojim biranim rijeËima i savjetima moæda pomogli da idu pra-vim, sigurnim putem — ako smo bili u svakidaπnjoj vezi sBogom, u æivom i trajnom poslu spaπavanja njihovih duπa.(Und MS 73.; HC 241)

Utjecaj na druge umove (savjet bezvoljnom Ëovjeku).— Ti trebaπ razvijati energiËnost u karakteru jer je primjerenergiËnog Ëovjeka dalekoseæan i nagoni na oponaπanje. Ta-kav Ëovjek kao da ima neku elektriËnu moÊ na druge umove.Malo je u naπem svijetu ozbiljnih ljudi. Pred svakim tko oz-

801



biljno radi za Boga podizat Êe se prepreke i barijere. Ali muπ-karci moraju baπ tu pokazati inicijativu. EnergiËni, ozbiljnisuradnik neÊe dopustiti da mu netko ograuje put. On Êeruπiti prepreke.

Tebi nedostaje postojana, ujednaËena, nepopustljiva ener-gija; ti se moraπ disciplinirati. Izvrπi promjenu iz temelja. Po-kreni se ozbiljno i svladaj sve djetinjaste osjeÊaje. Previπe sisaæalijevao sebe. Ti trebaπ odluËiti da æivot neÊeπ provesti radeÊitriËave poslove. Trebaπ odluËiti da Êeπ neπto ostvariti i natome radi. Ti imaπ dobre namjere. Uvijek neπto planiraπ, aline prelaziπ u konkretnu akciju. VeÊi dio tvoje aktivnosti je ugovoru, umjesto u djelovanju. Tvoje bi zdravlje bilo znatnobolje kad bi imao viπe ozbiljne energije i kad bi usprkos pre-prekama neπto ostvario. (Lt 33, 1886.)

Boæja ljubav ne moæe se definirati. — Kristova ljubavje zlatni lanac koji ograniËena ljudska stvorenja, koja vjerujuu Isusa Krista, povezuje sa svemoguÊim Bogom. Ljubav kojuGospodin njeguje prema svojoj djeci nadilazi znanje. Nikakvaznanost ne moæe je definirati ili objasniti. Nju ne moæe do-kuËiti nikakva ljudska mudrost. ©to utjecaj te ljubavi viπe osje-Êamo, to Êemo postajati krotkiji i ponizniji. (Lt 43, 1896.; 5BC1141)

Vjera oblikuje cijelo biÊe. — Prava vjera prebiva u srcu.BuduÊi da je ona tamo trajno naËelo, ona djeluje izvana, obli-kuje izvanjsko ponaπanje sve dok se cijelo biÊe ne prilagodiKristovom liku; naime, misli se pokoravaju Kristovom umu.Ako to trajno naËelo nije u srcu, um Êe se oblikovati premavarljivom obliËju Sotoninog uma koji izvrπava njegovu voljuna propast duπi. OzraËje koje okruæuje takve duπe pogubnoje za sve koji se nalaze oko njih, bili vjernici ili nevjernici.(Lt 8, 1891.)

Bliskost s prirodom donosi zdravlje tijelu, umu i duπi.— Tvari prirode su blagoslovi od Boga, dane da donesu zdravljetijelu, umu i duπi. One su dane zdravima da odræe njihovozdravlje i bolesnima da ih uËine zdravima. Udruæene s upora-

802

745

bom vode, one pridonose obnavljanju zdravlja viπe nego svikemijski lijekovi na svijetu. (7T 76, 1902.)

Posluπnost donosi odmor. — Mir, neprekidni mir dotje-cat Êe u duπu jer se odmor nalazi u potpunoj pokornosti IsusuKristu. Posluπnost Boæjoj volji donosi taj odmor. UËenik kojihodi krotkim i smjernim Otkupiteljevim stopama nalazi od-mor koji svijet ne moæe pruæiti i koji ne moæe oduzeti. “Tkose Tebe dræi, Ëuvaπ ga jednako u miru, jer se u Tebe uzda.”(Izaija 26,3) — (Lt 6, 1893.; HC 98)

Krotkost doprinosi miru. — Poniznost i krotkost uma,trajne osobine svetog Boæjeg Sina, ako postanu osobine Nje-govih pravih sljedbenika, donose im zadovoljstvo, mir i sreÊukoji ih uzdiæu iznad robovanja neprirodnom naËinu æivota. (HR,XII/1871.; (HC 98)

Oprost je odmor za duπu. — Kako opisati obeÊani “od-mor”? To je svijest da je Bog istinit, da nikada ne razoËaraonoga tko k Njemu dolazi. Njegovo praπtanje je potpuno i bes-platno; Njegovo prihvaÊanje donosi odmor duπi, odmor u Nje-govoj ljubavi. (RH, 25. travnja 1899.; HC 97)

Odmor kao rezultat predaje. — Odmor nalazimo kadauklonimo svako samoopravdanje, svako zakljuËivanje iz sebi-Ënih razloga. Potpuna predaja, prihvaÊanje Njegovih putovatajna je savrπenog odmora u Njegovoj ljubavi. ... »ini toËnoono πto ti je On rekao i budi uvjeren da Êe Bog uËiniti sveπto je rekao. ... Jesi li doπao k Njemu odriËuÊi se svih svojihpokuπaja, sveg svojeg nevjerovanja, sve svoje pravednosti? Doibaπ onakav kakav jesi, slab, bespomoÊan i spreman da seodrekneπ æivota. (RH, 25. travnja 1899.; HC 97)

Æivotni interesi u tvojoj su ruci. — Znaj da kuπnja nijegrijeh. Koliko god bile teπke okolnosti u koje moæeπ biti doveden,imaj na umu da niπta ne moæe stvarno oslabiti tvoju duπudok god ne poklekneπ pred kuπnjom, nego oËuvaπ svoje po-πtenje. Interesi koji su za tebe osobno najvaæniji, u tvojoj suruci. Nitko ih ne moæe naËeti bez tvojeg pristanka. Ni sve

803



sotonske legije ne mogu ti nauditi ako svoju duπu ne izloæiπsotonskim lukavstvima i strijelama. Ti neÊeπ propasti dok godna to ne pristane tvoja volja. Ako tvoj um nije zagaen iznutra,ni sve zagaenje koje te okruæuje ne moæe te umrljati nitiokaljati. (Lt 14, 1885.; HC 94)

Vladajte osjeÊajima. — Mi se radujemo u nadi, a ne zbogosjeÊaja. U nadi u Boæju slavu mi znamo da nevolja donositrpljenje, a iskustvo nadu. ©to to znaËi? Ako se ne osjeÊamobaπ onako kako bismo htjeli, moramo li postati nestrpljivi iizgovarati rijeËi koje Êe pokazati da imamo Sotonine osobi-ne? Mi sebi ne moæemo dopustiti izgovaranje zlovoljnih ili ne-ljubaznih rijeËi buduÊi da stojimo izravno pred oËima nebe-skih razumnih biÊa; mi bijemo bitku pred cijelim svemiromkoji nas promatra. Kako onda æalostimo Boæje srce kada Gase odreknemo na ma koji naËin! Oæiljci raspeÊa na Kristovimrukama pokazuju da nas je On izrezao na dlanovima svojihruku. (MS 16, 1894.)

Ohrabrenje obnavlja tijelo i duπu. — Onima koji pategovorite o suosjeÊajnom Spasitelju. ... On suosjeÊajno, s razu-mijevanjem promatra one koji svoj sluËaj smatraju beznad-nim. Dok je duπa ispunjena strahom i uæasom, um ne moæevidjeti Kristovo njeæno suosjeÊanje. Naπe bolnice trebaju po-sluæiti kao orua koja Êe uznemirenim umovima donijeti miri odmor.

Ako one koji su klonuli moæeπ nadahnuti vjerom punomnade i spasenja, tada Êe zadovoljstvo i vedrina zamijeniti razo-Ëaranje i nemir. Tako se stvaraju uvjeti da u njihovom zdrav-stvenom stanju doe do divnih promjena. Krist moæe obno-viti tijelo i duπu pa Êe oni, osjeÊajuÊi Njegovo suosjeÊanje iljubav, u Njemu doista naÊi odmor. On je sjajna jutarnja zvi-jezda koja svijetli usred moralne tame ovoga greπnog, izopa-Ëenog svijeta. On je svjetlo svijeta pa Êe svi oni koji Mu pre-daju svoje srce naÊi mir, odmor i radost. (Lt 115, 1905.; MM109,110)

KrπÊanin nije pasivan, veÊ aktivan. — Zdrav krπÊaninkoji napreduje u svojem krπÊanskom æivotu neÊe biti pasivni

804

747

primatelj u krugu sliËnih sebi. Kao πto prima, on mora i davati.Naπe vrline se mnoæe ako ih upotrebljavamo. KrπÊansko dru-πtvo donijet Êe nam Ëist zrak za disanje, a to disanje morabiti aktivno. Kada radimo krπÊanski posao, kada upuÊujemoizraze suosjeÊanja, razumijevanja i ohrabrenja, kada dajemoupute onima kojima su potrebne i kada u svojem krπÊan-skom poslu pokazujemo vrline kao πto su suzdræljivost, lju-bav, strpljenje i podnoπljivost, to Êe u nama stvoriti vjeru,posluπnost, nadu i ljubav prema Bogu. ...

Za duhovne miπiÊe i snagu bitno je da je duπa aktivna.Mi moramo biti aktivni duhovno i koristiti prilike koje namse pruæaju da Ëinimo dobro. ... ©to je netko vjerniji u izvrπa-vanju krπÊanskih duænosti, to Êe biti postojaniji i imati viπeduhovnog zdravlja. (Lt 1, 1882.; HC 260)

Iskoristiti druπtveni utjecaj. — KrπÊanstvo dolazi u dodirsa svijetom kroz druπtvene odnose. Svaki Ëovjek ili æena kojisu primili boæansku svjetlost trebaju osvjetljavati mraËnu stazuonih koji ne znaju za bolji put. PosveÊena Kristovim duhom,moÊ utjecaja u druπtvu mora dobiti uzviπeniju veliËinu u pri-voenju duπa k Spasitelju. Krista ne bismo smjeli skrivati usrcu kao πto se sebiËno Ëuva blago, sveto i dragocjeno, da bise njemu radovao samo njegov vlasnik. Krist u nama trebabiti kao izvor vode koja teËe u æivot vjeËni i donosi osvjeæenjesvima koji stupaju s nama u dodir. (Put u bolji æivot, 317)

MoguÊnosti krπÊanstva. — U svakodnevnom æivotu imamnogo ljudi koji strpljivo obavljaju jednoliËne i mukotrpneposlove, nesvjesni da posjeduju takve moÊi koje bi ih, kad biih razvili, izjednaËile s najcjenjenijim ljudima u svijetu. Po-treban je dodir vjeπte ruke koji bi probudio te uspavane spo-sobnosti. Takve je ljude Isus pozvao da budu Njegovi suradnicii dao im prednost da se druæe s Njim. Nikada veliki ljudi usvijetu nisu imali takvog uËitelja. Kad su proπli Spasiteljevuobuku, uËenici viπe nisu bili neznalice i neobrazovani. Postalisu Mu sliËni umom i karakterom; ljudi su znali da su bili sIsusom. (Isusov æivot, 190)

805



Potreba za ciljevima i namjerama. — Dok postojiπ, uæivotu trebaπ imati cilj. Skupljaj, sabiri oko sebe sunËevo svjetloumjesto oblaka. Nastoj biti svjeæi, divni cvijet u Boæjem vrtukoji Êe πiriti miomiris svuda oko sebe. Budeπ li tako æivio,neÊeπ umrijeti ni trena prije, ali Êeπ si zato zasigurno skratitidane budeπ li nesretno tuæio i gunao, ËineÊi svoje bolove itegobe temom razgovora. (HR, VI/1871.)

Æivot s ciljem Ëini nas istinski sretnima. — Oni kojiæive s odreenim ciljem i nastoje biti na dobro i blagoslovsvojim bliænjima, na Ëast i slavu svojem Otkupitelju, istinskisu sretni ljudi na zemlji. S druge strane, Ëovjek koji je nespo-kojan, nezadovoljan, koji pokuπava sad ovo, sad ono nadajuÊise da Êe naÊi sreÊu, uvijek Êe æaliti zbog razoËaranja. Njemuuvijek neπto nedostaje, nikada nije zadovoljan jer æivi samoza sebe. Neka tvoj cilj bude da Ëiniπ dobro i da vjerno izvr-πavaπ svoju ulogu u æivotu. (Lt 17, 1872.; HC 242)

Napregnite svaki æivac. — Mi moramo napregnuti svakiduhovni æivac i svaki duhovni miπiÊ. ... Bog ... ne æeli da osta-nete na stupnju poËetnika. On æeli da dostignete onu najviπupreËku na ljestvama pa da onda s nje zakoraËite u kraljev-stvo naπega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. (MS 8, 1899.;HC 217)

806

749

DODATAK A

Savjeti potiπtenoj sredovjeËnoj æeni

Moje misli su okrenute tebi, Martha. ... Mi æelimo vidjetikako se u potpunosti oslanjaπ na dragog Spasitelja. On teljubi, On koji je za tebe dao svoj æivot, jer vidi vrijednost tvojeduπe. Ne tako davno imala sam jedan san. Iπla sam kroz vrt,a ti si bila pokraj mene. Stalno si govorila: “Pogledaj tajneugledni grm, ovo deformirano drvo, ovaj jadni, zakræljali grmruæa. To mi kvari raspoloæenje jer u tome vidim sliku svojegæivota i odnosa u kojem stojim pred Bogom.”

I kao da je ravno pred nama iπla dostojanstvena figura igovorila: “Beri ruæe, ljiljane i karanfile, a ostavi trnje i neu-gledno grmlje i ne ranjavaj duπu koju Krist posebno Ëuva injeguje.”

Probudila sam se, a onda ponovno zaspala, pa mi se istisan joπ jednom pojavio. Probudila sam se ponovno i opet za-spala, i san je doπao i treÊi put. Prema tome, æelim da o tomerazmisliπ, da ostaviπ svoje nepovjerenje, svoju zabrinutost, svojestrahove. Okreni pogled od sebe k Isusu. Bog ti je uputiorijeËi ohrabrenja. Uhvati se za njih, postupi prema njima, hodaju vjeri, a ne po onome πto gledaπ. “Vjera je pak tvrdo Ëeka-nje onoga Ëemu se nadamo, i dokazivanje onoga πto ne vidi-mo.” (Hebrejima 11,1)

Isus svoju ruku dræi pod tobom. On neÊe dopustiti da teneprijatelj svlada. Isus Êe ti podariti pobjedu. On ima vrsno-Êu; On ima u sebi pravednost. Moæe se dogoditi da Êeπ topokuπati naÊi u sebi samoj i vjerojatno Êeπ biti oËajna u timpokuπajima zato πto je tamo nema. Ona je kod Isusa. Moæeπje dobiti vjerom jer ljubiπ Boga i dræiπ Njegove zapovijedi.

Ne sluπaj Sotonine laæi, nego se podsjeÊaj na Boæja obe-Êanja. Beri ruæe, ljiljane i karanfile. Govori o Boæjim obeÊa-

807


njima. Govori o vjeri. Uzdaj se u Boga jer je On tvoja jedinanada. On je moja jedina nada. Ja imam straπne borbe saSotoninim kuπnjama koje vode u razoËaranje, ali neÊu popustitini pedalj. Sotoni ne dam prednost nad svojim tijelom i umom.

Ako gledaπ u sebe, vidjet Êeπ samo slabost. Tu [kamogledaπ] nema Spasitelja. Isusa Êeπ naÊi tamo gdje nema tebe.Moraπ gledati u Njega i æivjeti; gledaj u Onoga koji je za naspostao “grijehom” kako bismo mi mogli biti oËiπÊeni od gri-jeha i primiti Kristovu pravednost.

I sada, Marta, ne gledaj u sebe, veÊ u Isusa. Govori oNjegovoj ljubavi, govori o Njegovoj dobroti, govori o Njegovojsili jer On neÊe dopustiti da budeπ iskuπana viπe nego πtomoæeπ podnijeti. A naπa pravednost je u Kristu. Isus ispravljanaπe nedostatke jer vidi da mi to sami ne moæemo. Dok semolim za tebe, ja vidim kako meka i blaga svjetlost okruæujeruku koja je ispruæena da te spasi. Boæje rijeËi su naπe vjero-dajnice, naπa preporuka. Na njima mi stojimo. Mi volimo is-tinu i volimo Isusa. OsjeÊaji nisu dokaz Boæjeg negodovanja.

Tvoj je æivot dragocjen u Boæjim oËima. Bog za tebe imaposao. Taj posao ti sada nije pokazan, ali nastavi samo daljeuzdajuÊi se bez prigovaranja jer bi to oæalostilo dragog Isusai pokazalo da se bojiπ osloniti na Njega. Poloæi svoju ruku uNjegovu. On preko nebeskih bedema pruæa svoju ruku pre-ma tebi da bi je ti jednostavnom vjerom poloæila u Njegovu.O, kakvu je ljubav, kakvu njeænu ljubav Isus pokazao premanama! Biblijska obeÊanja su karanfili, ruæe i ljiljani u Go-spodnjem vrtu.

Mnogo je onih koji hodaju mraËnom stazom gledajuÊi uono πto zavreuje prigovor, gledajuÊi u nelijepe stvari s objestrane iako se samo korak iznad nalazi cvijeÊe. Misle da ne-maju pravo reÊi da su Boæja djeca i zatraæiti ispunjenje obe-Êanja koja su im izloæena u Evanelju zato πto nisu dobilidokaz da ih Bog prima. Oni prolaze kroz bolne bitke muËeÊisvoje duπe onako kako je Ëinio Martin Luther, da bi se predaoKristovoj pravdi.

Mnogo je onih koji misle da k Isusu mogu doÊi jedinoonako kako je to uËinilo ono dijete koje je bilo u vlasti demonakoji ga je bacao i kidao, dok je bilo voeno k Spasitelju. Tinisi od onih koji trebaju doæivjeti takve sukobe i kuπnje. Ri-

809

808

751

chard Baxter bio je oËajan πto o sebi nije razmiπljao u onakobolnim i poniæavajuÊim bojama kako je mislio da treba. Me-utim, to je na kraju bilo objaπnjeno na njegovo zadovoljstvo,pa se u njegovo srce uselio mir.

Od tebe se ne traæi da sama poneseπ svoj teret jer si tiKristovo vlasniπtvo. On te dræi u svojoj ruci. Obgrljuje te svojimvjeËnim rukama. Ti ne æiviπ greπnim æivotom u opÊeprihva-Êenom znaËenju pojma. Ti se bojiπ svjesno Ëiniti zlo, u srcunjegujeπ naËelo da se odluËujeπ za dobro i sada trebaπ okre-nuti lice od trnja i korova prema cvjetovima.

Usmjeri svoj pogled na Sunce Pravednosti. Nemoj smatratisvojeg dragog nebeskog Oca tiraninom, nego gledaj na Nje-govu blagost, saæaljenje, Njegovu veliku i πiroku ljubav, Nje-govo veliko suosjeÊanje. Njegova ljubav nadilazi ljubav majkeprema djetetu. Majka moæe zaboraviti, a “ja neÊu zaboravititebe” (Izaija 49,15), kaæe Gospodin. Isus æeli da se osloniπna Njega. Moja je ozbiljna molitva da Njegov blagoslov u bogatojmjeri poËiva na tebi.

Roena si s naslijeem razoËaranja i zato neprekidno moraπpoticati osjeÊaj potpune nade. Ti si i od oca i od majke naslije-dila savjesnost, a onda si od svoje majke naslijedila i sklonostda sebe radije poniæavaπ nego da se uzdiæeπ. Ti emotivno rea-giraπ veÊ na jednu rijeË, dok je nekome drugom, tko je dru-gaËijeg temperamenta, za takvo πto potrebna snaæna osuda.Kada bi se naπla na mjestu gdje znaπ da pomaæeπ drugimabez obzira na to koliko teret bio teæak, bez obzira na to kolikotrud bio naporan, ti bi sve Ëinila s radoπÊu, a padala u malo-duπnost kad ne bi radila niπta.

Samuelu, koji je Bogu sluæio od ranog djetinjstva, bio jepotreban odgoj nekoga tko nije imao fiksiranu, tvrdoglavu isebiËnu volju. Tvoje djetinjstvo nije bilo obiljeæeno grubosti-ma iako je u tom razdoblju bilo ljudskih pogreπaka. Cijeli tajpredmet bio je otvoren preda mnom. Poznajem te neuspore-divo bolje nego πto ti poznajeπ sebe. Bog Êe ti pomoÊi da pobi-jediπ Sotonu ako se pouzdaπ da Êe Isus biti te teπke bitkekoje ti apsolutno nisi sposobna voditi svojom ograniËenom sna-gom.

Ti ljubiπ Isusa i On ljubi tebe. Prema tome, samo se strp-ljivo oslanjaj na Njega i uvijek Mu iznova govori: Gospodine,

810

Dodatak A


pripadam Tebi. Baci se srcem na Krista. Radost nije dokazda si krπÊanka. Tvoj dokaz nalazi se u rijeËima “tako govoriGospodin”. Ja te, draga moja sestro, vjerom polaæem u kriloIsusa Krista.

ProËitaj joπ ove stihove i u njima sadræane osjeÊaje primijenina sebe.

Drugi zaklon nemam,bespomoÊnu svoju duπu oslanjam na Tebe;

Ne puπtaj me, o ne puπtaj me samu!Krijepi me i tjeπi me i dalje;

Sve moje pouzdanje poloæeno je na Tebe,Svu svoju pomoÊ od Tebe dobivam;

Moju nezaπtiÊenu glavu pokrijSjenkom svoga krila.

Obilje milosti je u Tebe —Milost za praπtanje svih mojih grijeha;

Neka poteku iscjeljenja obilni potoci,UËini me i odræi Ëistom iznutra;

Ti, koji si Izvor æivota,Obilno mi daj da od Tebe primim;

Poteci kao izvor u mojem srcu,Podigni se sve do vjeËnosti. (Lt 35, 1887.)

753

DODATAK B

Bezuvjetno povjerenje, bez obzira na promjeneu emocionalnom ozraËju

AutoriËino osobno iskustvo

U trenucima kad nad sobom vidiπ duboku sjenku, to bivazato πto se Sotona postavio izmeu tebe i sjajnih zraka SuncaPravednosti. U trenucima nevolje taj sjaj je zamraËen i mine razumijemo zaπto nam se Ëini kao da je obeÊanje uskra-Êeno. Navedeni smo da gledamo u sebe same i na sjenku kriæa,πto nas spreËava da vidimo utjehu koja nam se nudi. Mi seæalimo na svoje stanje i svoju ruku povlaËimo iz Kristove ruke.Ali Boæja milost ponekad se iznenada probija do duπe i su-morni osjeÊaji bivaju odagnani. Æivimo u suncu kriæa s Golgote.Ne boravimo viπe u sjenci tuæeÊi se na svoje patnje, jer tosamo produbljuje naπu nevolju.

Nikada, Ëak ni onda kada hodamo dolinom, ne zabo-ravljajmo da je Krist, ako hodamo s pouzdanjem, isto onolikos nama koliko je i kada smo na vrhu planine. Glas nam jerekao: “Zar svoje terete neÊeπ prenijeti na Nositelja tereta, Go-spodina Isusa Krista? Zar ne æeliπ æivjeti na sunËanoj stranikriæa i reÊi: ‘Znam komu sam povjerovao i uvjeren sam da jeon moÊan poklad moj saËuvati za onaj Dan’? ‘Njega vi ljubiteiako ga ne vidjeste; u njega, iako ga joπ ne gledate, vjerujetete klikÊete od radosti neizrecive i proslavljene πto postigostesvrhu svoje vjere: spasenje duπa.’” (2. Timoteju 1,12; 1. Petrova1,8.9)

I ja sam se zadræavala pod sjenkom kriæa. Za mene nijeuobiËajeno da budem tako nadvladana i da podnosim tolikomaloduπnosti i potiπtenosti kao πto sam podnosila posljed-njih nekoliko mjeseci. Ne æelim biti zateËena u igranju s vla- 812

811


stitom duπom, a time i sa svojim Spasiteljem. Ne æelim pro-povijedati da je Isus ustao iz groba i uznio se u visinu i dasada æivi da bi posredovao za nas pred Ocem ako svoje pro-povijedanje ne poduprem praktiËno i ne vjerujem da mi Ondaje svoje spasenje, polaæuÊi svoju bespomoÊnu duπu na Isusai traæeÊi Njegovu milost, pravednost, mir i ljubav. Moram seuzdati u Njega, bez obzira na promjene u mojem emocional-nom ozraËju. Moram zahvaljivati Onome koji me je pozvao“iz tame k divnom svjetlu svojemu” (1. Petrova 2,9). Moje srcemora biti postojano u Kristu, mojem Spasitelju i gledati Nje-govu ljubav i milostivu dobrotu. Ja se ne smijem uzdati uNjega s vremena na vrijeme, nego uvijek, kako bih mogla po-kazati rezultate poËivanja u Onome koji me je otkupio svojomdragocjenom krvlju. Mi moramo nauËiti vjerovati u obeÊanjai njegovati postojanu vjeru kako bismo ih dobili kao pouz-danu rijeË od Boga.

Mnogi od onih koji ljube Boga i æele Mu odati Ëast, bojese da nemaju pravo na Njegova bogata obeÊanja. Oni Êe stalnoæivjeti sa svojim bolnim borbama i tamom koja okruæava nji-hovu stazu pa Êe na taj naËin izgubiti iz vida svjetlo ljubavikojim ih je Isus Krist obasjao. Oni gube iz vida svoje slavnootkupljenje po beskrajno visokoj cijeni. Mnogi se ne pribliæa-vaju kao da se boje dodirnuti Ëak i rub Kristove odjeÊe, alije njima ipak upuÊen Njegov milostivi poziv; On ih usrdnozove: “Doite k meni svi koji ste izmoreni i optereÊeni i ja Êuvas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, uËite se od menejer sam krotka i ponizna srca i naÊi Êete spokoj duπama svojim.Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako.” (Matej 11,28-30) (MS 61, 1894.)

755

KAZALO BIBLIJSKIH REDAKA

Brojevi upuÊuju na stranice izvornika

Postanak1,26 ........................... 3591,26.27 ............ 74,94,1152,15 ........................... 6022,18 .................... 159,1612,21-23 ...................... 1593,1-6..22,562,713,718,7223,5 ............... 722,739,7403,6 ............................. 7045 ................................ 1435,21-24 .......... 51,105,2265,22-24 ............... 245,5386,5.11 ........................ 3319,28.29 ...................... 14311,28 ......................... 14315,10.11 .................... 67318,19 ......................... 76518,32 ......................... 43419,30-33 .................... 14728,10-21 ............. 455,46232,24-30 .................... 454

Izlazak4,21 ............................. 357,13.14.22 ................. 7247,14.22 ........................ 358,15.19.32 ................. 7248,19 ............................. 359,7.12.35 ................... 7249,12.35 ........................ 3510,1.20.27 ................. 72410,20.27 ...................... 3511,10 .................... 35,72413,21.22 ............. 533,53414,4.8.17 ..................... 3517,3 ........................... 47419,5 .................... 536,53720,1-17 ...................... 57120,3-17 ............... 248,41120,12 .... 299,302,313,74720,13 ......................... 52720,14 ......................... 227

20,16 ......................... 11332,19 ......................... 51734,6 .................... 334,33534,7 ........................... 13634,30 ......................... 478

Levitski zakonik4,4.8.10 ..................... 71323,5-7.15-21.34-42 ... 627

Brojevi11,4-6 ........................ 61822,21-34 .................... 514

Ponovljeni zakon4,5.6 ............................ 978,2 ............................. 61818,9-15 ...................... 60829,29 ......................... 74232,30 ........................... 67

Joπua24,15 ......................... 326

Suci13,4.7.14 ............ 135,13613,7.13.14 ................. 13113,12-14 .................... 136

1. Samuelova16,7 .................... 199,25628 .............................. 700

2. Samuelova2,14 .................... 313,314

1. Kraljevi19,1-15 ...................... 486

2. Kraljevi6,15-20 ...................... 47920,1-11 ...................... 514

1. Ljetopisa28,9 ........................... 78229,14 ......................... 100

2. Letopisa1,10-12 ...................... 26432,24 ......................... 514

Job13,15 ......................... 49628,24 ......................... 782

Psalmi14,1 ........................... 34319,14 ......................... 65723,4 ........................... 81133,18 .................. 467,48234,7 ........................... 47934,18 ......................... 45636,9 ........................... 33546,10 ............. 10,640,75650,23 ......................... 46053,1 ........................... 34371,9.17.18 .......... 748,74990,17 ......................... 18391,3 ............................. 28102,25.26 .................. 737111,10 ....................... 553119,9 ......................... 108119,11 ................ 108,332119,105 ..................... 332119,130 ..................... 324120,3.4 ...................... 577137,2 ......................... 460139.15 ....................... 785144,12 ....................... 163149,4 ......................... 522

Izreke4,2 ............................. 5794,18 ........................... 3204,22 ...................... 63,458


4,23 ............... 74,176,6575,21 ........................... 7829,10 ........................... 55311,1 ........................... 43811,14 .................. 265,77011,25 .................. 567,56815,1 ........................... 52015,3 ........................... 78217,22 ........... 647,648,73820,23 ......................... 43822,6 ........................... 29423,7 ..... 235,285,601,608,

655,657,66624,6 .................... 265,77025,9-12 ...................... 77225,11 ......................... 62325,28 ......................... 520

Propovjednik12,14 ......................... 526

Pjesma5,10.16 ...................... 6805,16 .................... 343,349

Izaija6,1 ............................. 6806,8 ............................. 3666,9.10 ........................ 3329,6 ............................. 25013,12 ......................... 61314,12-14 .................... 72426,3 ........................... 80226,21 ......................... 72627,5 .................... 458,45928,10.13 ...... 327,350,35429,21 ......................... 63330,15 ......................... 47335,6 ........................... 24038,1-9 ........................ 51442,2.3 ........................ 27742,21 ......................... 56443,1 ........................... 64049,15 ......................... 80950,4 ........................... 18450,11 ......................... 31053,3 ........................... 67454,17 ......................... 61257,15 ......................... 24758 ................................ 9558,10 ......................... 43261,1.2 ........................ 75663,9 ........................... 512

Jeremija2,13 ........................... 33217,5 ........................... 70917,9 ........................... 27420,10 ......................... 11223,28 ........................... 2629,11 ......................... 47331,33 .................. 536,53745,5 ........................... 259

Ezekiel11,19 ........................... 8016,49 .................. 232,44416,49.50 .................... 38318,31 .................... 95,44728,14 ........................... 2336,26 ........ 80,95,447,670

Daniel1,8 ............................. 3771,8-16 ........................ 5531,8-17 ........................ 5681,17-20 ...................... 7423,14-18 ...................... 3275,5.24-28 ................... 3166,10.11 ...................... 5687,10 ........................... 57112,3 ........................... 642

Hoπea6,6 ............................... 85

Joel3,14 ........................... 368

Habakuk3,16 ........................... 247

Sefanija1,14 ........................... 368

Hagej2,7 ............................. 773

Zaharija3 ................................ 4534 ................................ 4404,2-6 .......................... 3184,6 ............................. 44013,7 ........................... 250

Malahija3,17 ............................. 844,2 ................. 27,126,411

Matej3,2 ............................. 5594,4.7.10 ... 41,95,500,659,

7134,5-7 ............................ 254,8-10 .......................... 255,8 ............................. 4395,13 .................... 436,4375,21 ........................... 5205,21.22 ............... 526,5275,22 ........................... 6585,27.28 ...................... 5265,28 ........................... 6585,29.30 ...................... 6935,48 .................... 104,1476,4.6.18 ..................... 6126,7 ............................. 2766,9-13 ........................ 3286,19.20 ...................... 2426,20 ........................... 1046,20.21 ...................... 4746,22 .................... 323,4966,22.23 ........................ 696,24 .................... 380,5166,26-28 ...................... 5876,30 .................... 115,5696,34 ........................... 4727,2 ...................... 207,2087,7.8 .......................... 1267,11 .................... 536,5377,12 .................... 207,6457,13.14 ...................... 6057,24-27 ............... 127,6887,29 ........................... 5089,1-8 .......................... 4559,2 ............................. 6149,11 ........................... 6239,12 ........................... 7279,13 ...................... 85,4809,20 ........................... 7069,20-22 ............... 185,53910,17 ......................... 77910,28-31 .................... 13711,7 ...................... 74,29311,28 ....... 39,66,640,678,

762,80311,28.29 ............. 493,63411,28-30 ..... 125,452,480,

651,778,81211,29 .................... 40,12511,30 .................. 471,55612,7 ............................. 8512,30 ......................... 43212,33 ......................... 57712,34 ......................... 30012,34.35 .................... 657

757

13,37 ......................... 57713,15 ......................... 33213,24-30.36-44 ......... 63613,28 ........................... 1513,33 ........................... 6713,52 ......................... 57314,22-33 ............. 480,70315,11.19.20 ................. 6915,18.19 ............. 526,52716,24 ............. 45,522,71616,25 ......................... 58917,14-18 ............. 808,80918,1-7 .......................... 4418,2-5 ........................ 27618,8.9 .......................... 4418,10-14 .................... 77118,20 .................. 263,64521,19 ........................... 5121,22 ......................... 46722,1-14 ...................... 66022,37-39 .................... 20523,12 ......................... 77824,24 .................... 40,71924,37.38 .................... 56724,37-39 ............. 221,23225,1-13 ...................... 53525,8 ........................... 80025,21 ......................... 55425,21.23 .................... 72825,23 ......................... 30025,30 .................. 167,80026,41 .................. 338,61627,46 ......................... 465

Marko1,22 ........................... 5802,27 ........................... 5124,24 ........................... 2084,26-29 .......................... 24,28 ............................... 55,25-29 ...................... 1855,25-34 ...................... 5395,29 ........................... 5397,20.21 ...................... 5268,18 ........................... 3328,34 ...................... 45,3808,35 ........................... 58911,13 ........................... 5112,30 ......................... 10212,30.31 .................... 20512,37 ......................... 33512,42 ......................... 34714,38 .................. 348,47015,34 ......................... 465

Luka1,46.47 ...................... 4922,14 ........................... 4992,42-47 ...................... 1824,4.8.10 ........... 41,95,5004,6-8 ............................ 254,9-12 .......................... 254,17-19 ...................... 7564,18 ............................. 665,32 ........................... 4806,38 ........................... 2087,24 ........................... 2938,11 ........................... 5338,43-48 ............... 185,5399,23 ............... 45,125,3809,24 ........................... 5899,47 ........................... 34810,27 ......................... 20511,23 ......................... 43212,4-7 ........................ 13712,24-27 .................... 58712,28 ......................... 11512,33 ......................... 75013,6-9 .......................... 5113,20.21 ...................... 6713,24 .................. 435,60514,11 ......................... 77815,1-7 ........................ 77116,10 .................. 312,43717,20 ......................... 55717,26.27 .................... 29717,26-30 .................... 23217,27 ......................... 29717,28-29 .................... 31518,14 ......................... 77821,2 ........................... 34722,44 ......................... 46523,13-32 .................... 57423,46 ......................... 495

Ivan1,12 ...................... 10,7811,18 ........................... 2501,29 ...................... 16,7673,1-17 .......................... 823,7.8 ............................ 143,16 ............. 250,319,6003,17 ........................... 2494,10 ........................... 6004,10.11 ...................... 77314,14 ...... 48,541,575,577

629,8054,25-30 ........................ 825,17 ........................... 5705,39 ............................. 946,37 ............................. 33

6,38 ........................... 6926,50-53 ........................ 496,50-63 ...................... 1126,51-63 ...................... 5067,37 ............................. 707,46 ........................... 3358,12 ........................... 643847 ............................ 34010,14 ......................... 25010,18 ........................... 2810,30 ......................... 56312,1-8 ........................ 24212,32 ......................... 34913,4-7 ........................ 27713,7 ........................... 46313,35 ......................... 79814,1-3 ........................ 63914,2 ........................... 25114,13 ......................... 46714,18 .................. 468,64314,18.19 .................... 53014,19 ......................... 70614,27 ......................... 76215,1-6 ........................ 26115,5 ........................... 43015,12 ......................... 63915,14 ......................... 49015,18 ......................... 55716,2 ........................... 32216,33 .................. 145,47917,3 ............................. 5317,15 ......................... 47917,17 .................. 434,77617,20 ......................... 79717,20-23 ............. 426,42717,21-23 ............... 40,79717,26 ......................... 24518,36 ........................... 1420,11-16 .................... 33420,15.16 .................... 33420,24-29 .................... 499

Djela7,22 ............................. 979,6 ...................... 757,78310,32 ......................... 43410,38 ......................... 56912,1-17 ...................... 47919,13-20 .................... 70024,16 ........... 320,328,69327,22-24.34.44 .......... 479

Rimljanima1,16 ............................. 661,17 ........................... 5371,25 ........................... 525

Kazalo biblijskih redaka


3,31 ........................... 5634,21 ........................... 5375,3 ............................. 8036,12 ........................... 4866,13 ........................... 2366,16 ........................... 5167,12 ............. 563,564,5677,23-25 ...................... 5167,25 .................... 229,7878,1 ............................. 2608,7 .......................... 22,748,9 ............................. 7278,22 ........................... 5148,28 ........................... 4968,32 ........................... 45712,1 ............... 76,486,69112,1.2 ........................ 27512,2 .................... 600,60112,3 ........................... 26012,9.10 ...................... 30614,5 .................... 427,70714,7 .................... 566,57614,12 ......................... 70714,16 ......................... 14814,17 ...... 65,251,412,452

1. KorinÊanima1,10 ............................. 402,13 ........................... 1012,14 ........................... 5573,6 ...................... 736,7373,9 ....... 124,132,359,360,

377,6943,13 ........................... 5483,15 ........................... 3393,16.17 ...................... 5083,17 ........................... 3213,19 ........................... 7806,19 ........................... 4126,19.20 . 425,662,676,7976,20 ............... 75,427,5539,25 ...... 388,486,568,6909,27 .................... 380,48610,12 ......................... 31510,13 .................. 473,80813,2.3 ........................ 24213,4 ........................... 24113,4-8 ........................ 60813,5 ............. 209,240,52915,31 ......................... 12515,33 ........................... 1515,57 ......................... 51616,13 ......................... 309

2. KorinÊanima2,16 ...................... 37,4323,2 ............................. 4223,3 ............................... 663,18 .......... 74,75,114,212

225,331,332,336,337,418,561,578,600,670,

675,680,7314,17 ........................... 4916,14 ........................... 3056,19 ........................... 5197,10 ........................... 45610,5 ....... 69,235,236,292,

324,325,595,656,657,691,802

10,12 ......................... 30011,3 ........................... 46111,13-15 ............. 698,70011,14 ................. 21,24,7312,5.9.10 ................... 46112,9 ........................... 102

GalaÊanima2,20 .................... 238,2723,3 ............................. 2385,6 ............... 146,355,5405,16-25 ...................... 5165,17 ........................... 3905,24 ........................... 2366,7 ............... 194,416,568

Efeæanima1,21 ........................... 6943,19.20 ...................... 4784,26 ........................... 5175,8 ............................. 5335,11 ........................... 7005,22-25 ...................... 1605,23-25 ...................... 1615,25-27 ...................... 2226,1 ............................. 2166,1-3 .......................... 7476,12 ............. 123,407,6766,17 ............................. 89

Filipljanima2,1-3 .......................... 2692,5 ...................... 324,4282,12 ............. 287,377,4272,12.13 ............... 427,6942,13 ..... 123,420,685,686,

694,7572,15 ........................... 6693,14 ........................... 6424,4 ...................... 464,6514,6 ............................. 470

4,8 ............... 108,635,7904,13 ............. 317,532,788

Koloπanima1,13 .................... 674,6751,27 ...................... 27,4282,8 ............................. 7232,10 .......... 27,51,109,3582,18 ........................... 7233,2 ............................... 743,3 ............................. 1233,8 ............................. 582

1. Solunjanima1,6 .......... 65,251,412,4522,19 ........................... 2385,23 .................... 434,659

2. Solunjanima2,7 ............................. 6992,9-11 .......................... 202,9-12 ........................ 7122,11 ........................... 6995,3 ............................. 726

1. Timoteju1,12 ........................... 8112,9 ............................. 5604,1 ...................... 147,7184,2 ................. 38,322,3394,8 ...................... 238,4055,24 ........................... 5236,12 ............. 105,462,6936,16 ...................... 28,1946,18 .................... 607,7506,20 .................... 446.697

2. Timoteju1,7 ............................... 341,12 .................... 463,5311,13.14 ...................... 6572,14 ........................... 4983 ......................... 714,7154,5 ............................. 262

Titu2,14 ........................... 560

Hebrejima1,11.12 ...................... 7371,14 ............................. 322,1 ............................. 3323,6 ............................. 2474,13 ........................... 7824,14-16 ...................... 4694,15 ...................... 84,512

759

6,6 ............................. 4986,19 ...... 185,400,476,4947,26 ............................. 328,10 .................... 536,53710,10 ........................... 3210,23 ......................... 68711,1 ........................... 80711,5 ............................. 5111,6 ........................... 58211,8 .................... 733,73412,1 ........................... 10512,2 ...................... 29,49512,12.13 .................... 76112,13 .................... 42,43212,15 ......................... 63912,24 ......................... 40113,4 ........................... 29613,5 ........................... 26313,8 ........................... 496

Jakov1,5 ............................. 7641,5-8 .......................... 7091,17 ........................... 2471,22.23 ........................ 501,25 ........................... 3321,26 ........................... 5771,27 ........ 27,606,626,6273,6-10 ........................ 5723,17 ........................... 2624,7 ............................... 245,6 ............................. 438

5,13-16 ...................... 4675,20 ........................... 190

1. Petrova1,5.6 .......................... 3861,7 ...................... 676,7941,8 ...................... 476,5791,8-9 ................... 811,8121,13 .................... 630,6561,13-15 ...................... 1081,22 .................... 146,2412,4 ............................. 1122,9 ............................. 8122,11 ........ 76,127,236,3823,4 ............................. 1663,8 ............................. 7983,15 ........................... 3335,3 ............................... 555,5 ............................. 2695,7 ...................... 452,473

2. Petrova1,4 ............... 239,405,7311,5-7 .......................... 5471,6 ............................. 7931,9 ............................... 391,10 ........................... 5235,5 ............................. 269

1. Ivanova1,9 .......... 33,126,456,6772,1 ............... 126,251,4562,6 ...................... 245,727

2,14 ........................... 3092,15 ........................... 5613,1 ................. 21,249,2503,4 ............................. 5653,13 ........................... 5573,15 ..... 520,524,526,527,

529,6084,10 .................... 249,2514,16 ........................... 2474,19 ........................... 206

3. Ivanova2 .................................. 27

Juda6 ................................ 71322.23 ...... 80,632,633,76924 ................ 405,406,732

Otkrivenje3,15 .................... 157,3163,17,18 ...................... 2733,18 ............. 284,725,7273,21 ........................... 1257,14 ........................... 3817,15-17 ...................... 5617,17 ........................... 46512,7.8 .......................... 2312,10 ......................... 58014,12 ........................... 9514,13 ......................... 46022,10 ......................... 804

Kazalo biblijskih redaka


761

OP∆E KAZALO

Brojevi upuÊuju na stranice izvornika

ADVENTISTI sedmoga dana, trebaju bitiodvojen i poseban narod 559

Ambicija(e), Boæji zakon preusmjerava526; bezvrijedne 70,90,318,325,342,470,471,517,686,687,769; vri-jedne 102,103,318,343,351. Vidi ta-koer Ciljevi, Teænje

Ambiciozni projekti, Sotona iznosi 642Antikvarijat, umovi poput 667,668Argument, dobar na svojem mjestu 574;

ljubav pobjeuje kad je nemoÊan210; najuvjerljiviji pod provokacijom755; najmoÊniji u korist krπÊanstva617; jednostavna objaπnjenja boljaod 574; ismijavanje slaba zamjenaza 269; kad ne postiæe niπta 80,287

Argumentirane propovijedi 500Asket, Krist nije bio 184Ateisti, πto Ëiniti s 268Automati, djeca ne smiju biti 707Autoritet, u domu 175; bez ljubavi 210Averzija, prema aktivnom radu 604

BAHATOST 540Bajke ili priËe, povrπne i uzbudljive 110-

112; mnoπtvo 308; odbacivanje Bi-blije vodi u 742; duhovne 306; uËe-nici odvraÊeni od Boæje rijeËi 196

Banalnosti, um se ne smije zaokupljati52

Baxter, Richard, iskustvo 809BeletristiËka literatura 591Besciljnost 343-345; ne biti 167Beskorisnost, zbog lijenosti 605Beskoristan, kako ljudi postaju kao Bo-

æje sluge 610Besperspekivne osobe, pravilo kojeg se

treba dræati u vezi s 255,256BespomoÊnost, æene 485

Besposlenost, otvara prilaze porocima604; Biblija ne odobrava 353,603;negativne posljedice 121,344,353,603,604,632,734; je grijeh 115,287.Vidi takoer Neaktivnost, Lijenost

Betterton, Thomas, glumac 582Bezboænici, druæenje s 307Bezbriænost, Ëuvati se, u duhovnim stva-

rima 286,332BeznaËajne stvari 52,353Beznadnost, u djetetu 488Beznae, æena koja je osjeÊala 485Bezvrijedna osoba, ljubazan stav prema

432,775Biblija, naπ vodiË, takva kakva jest 93,

108; dokaz da je Boæja rijeË 678; sa-ma sebi tumaË 346; razliËita tuma-Ëenja 54; najzanimljivija knjiga 108;naπe pravilo ponaπanja 784; zloupo-raba da se podupre zabluda 43

Biblijska istina, poznavanje, nuæno u ra-zotkrivanju zablude 309

Biblijska pravila, poznavanje 535Biblijske istine, uËiti mlade da tumaËe

364,365Biblijski uËenik, marljiv, nagrada za 101Biblijsko znanje, protuotrov za neistinu

96Biblioteke, knjige u 108,109BiË, gnjevne rijeËi kao 522BiËevanje samoga sebe, zbog grijeha 291Bijeda 644,763Bijedni, sretni ili kao obitelj 501Bijes 519. Vidi takoer GnjevBiti u krivu, kad je jasno da ste vi 78Bitka(e), svatko bije vlastite 430; mi ni-

smo u izmiπljenoj 555; okrutne, vje-rovati Kristu u 810. Vidi takoerBorbe


Blag, buduÊa majka treba biti 132; lju-bav Ëini Ëovjeka 241

Blago postupati s ljudskim biÊima 440;s malim djetetom 169

Blagoslovi, zaboravljeni prizvati u sje-Êanje 272

Blagost ili dobrota, njegovati u domu156; vjerna osoba sjedinjuje sa svo-jom silom 439; autoritet muæa trebase pokazivati s 160; utjecaj iscjeljuje151; pouke o, roditeljima i uËitelji-ma potrebna 189,190; potrebna uophoenju s bolesnicima 766; istin-ska, pogreπna zamisao o 287

Blagostanje, stvarno 405Bliskost, pretjerana, jedan Ëin moæe do-

vesti u opasnost vaπu duπu 256; be-sramna, misli koje vode u 227; ne-prikladna, Krist nije ohrabrivao 184;s grijehom Ëini da on izgleda manjeodvratan 558; æene ne smiju ohra-brivati 226

Bludna strast(i), ne poniæavati misli usluæbi 218; tjelesne i osjetilne 236;Boæji zakon osuuje 526; kako mla-di mogu trijumfirati nad 378; oda-vanje 516; neuredne i niske, æenakao sluga 222,225; uzde razuma ob-jeπene o vrat 144,305; izopaËeniapetit je 382. Vidi takoer Strast,Senzualnost

Bludne, gadosti, prikrivene braËnim za-vjetom 297,298; sklonosti, mesnaprehrana potiËe 390

Bog, postojanje neshvatljivo 742Bogatstvo, gomilanje 625; odanost 276,

277; moÊ kvari i uniπtava 206,644;trka roditelja za 4

Bojaæljiv i skuËen 214Bol, Kristova prigodom raspeÊa 464,465,

514,515; u srcu, molitva 462Bolesni, sluæba 477,499Bolesni um 62. Vidi takoer MaπtaBolest, doæivotna iz uËionice 312; duπe

63Bolest, posljedica 6.000 godina grijeha

510; mnoge potjeËu iz uma 62,396;duπevne 403; æivaca 312,410,485,614,674 Vidi takoer Ludilo, Duπev-na bolest

Bolest(i), umiπljena, smrti uzrokovane588; utjecaj uma u nadvladavanju

63; nikad ne dolazi bez uzroka 143;devet desetina ima svoju osnovu uumu 59; djece: uzrokovana prijestu-pom roditelja 143, prenesena od ro-ditelja 292; duπe, lijek za 492; pro-izvedena pomoÊu maπte 60; soton-ski mediji tvrde da lijeËe 701

Boleæljivost, umiπljena invalida 689,690Bolnica, svijet kao prostrana 756Bolovi i patnje, priroda upozorava putem

510; u leima, kod djece zbog mas-turbacije 290

Borba(e), u ispunjavanju duænosti 555.Vidi takoer Bitke

BraËne obveze, mladi nisu vjerni 299BraËni, odnos 155,157,220,221; zavjet

297,298Brak, pogreπne zamisli o 295; sretan

je moguÊ 213,425; prijevremeni, kri-ze u 298; ljudi koji postupaju kaoopsjednuti u pitanju 297; koji Bogne odobrava 299,305; nerazboriti,pravila koledæa spreËavaju 295,302,766; koji adventisti ne odobravaju219; s nevjernicima 296,304,305

Bratstvo, ljubav koja obuhvaÊa 244; is-tinska ljubaznost pokazuje obzirprema 255; opÊe, Krstova vjera po-vezuje sve u 244

Brbljanje, Sotona zna za svako 779Brbljivci ili ogovaraËi 113Breme(na), dolaze svima 284; osloboditi

se, koja spreËavaju odmor srca 508;danaπnja, hrabro nositi 473; sutra-πnja, ne muËiti se s 473

Briga, njeæna za zabludjeloga 763; Moj-sije je nauËio 768; koja samo raz-jeda 469

Briga 68,466-468,470-472,493,523,807.Vidi takoer Zabrinutost

Briga o sebi 795,796Briga(e), ne dodavati sutraπnje danaπ-

njim 472; pozajmljene, sloboda od65,412,452,469; uzroci 470; mladihparova 153; grozniËave 469; slobodaod 12,65,412,452; negativne poslje-dice 65,250, 251,412,452; ljubomor-na, nadzirite svoj æivot s 780; mno-πtvo, Bog nije optereÊen 472; Soto-nin izraz lica pun je 524; odgajatidjecu s150; trag 353; optereÊen, nebiti 467,469; πto Ëiniti s, 12,165,

763

452,480,759,776; svjetovne 128.Vidi takoer Briga o sebi

Brige i bremena, smanjiti, buduÊih maj-ki 132,133

Briljantna mladeæ ne postiæe uvijek naj-veÊi uspjeh 309,310

Briænost, postupati 103Brod, jedna rupa moæe potopiti 728; bez

kompasa i sidra, poput 641Brz pogled, koji ranjava 520Brzo misliti, ljudi koji Êe Ëesto morati

443BuËan, zaπto su neka djeca 150BuËni zahtjevi, naπe pale naravi 145Budnost, opasati moralnu narav 73BuduÊnost, ne dopustiti da briga za os-

labi srce 458; mnogi ne vjeruju Bo-gu u vezi s 469; briga za, mnogise brinu 474; briga ne moæe raspo-znati 471

Buka, utjecaj na majku 486

CELIBAT 220Cilj, u æivotu 795; uzviπen 341,366,367Cilj(evi) 139,154,193,341-344,364,367,

399,442,644,656,737,805,806;udubljivanje u 344,656; usmjerenina zemaljske stvari 344,656; utvr-eni, za æivotno djelo 366,367,442;uzviπeni i plemeniti, Ëovjek stvorenza 785; najveÊi i najsvetiji 341; ubraku, na slavu Bogu 153; imati uvidu vrijedne 65; æivjeti za 795; æiv-ljenje za, sreÊa u 806; sebiËni, spo-sobnost se ne smije koristiti za 424;preuski 362; gdje nema 442

Cirkus 590Civilizacija, naπa umjetna 559Cjelovitost 6,352,546Cjelovitost ili poπtenje, gubitak 321,691;

navike, kako steÊi 270; uzviπeni os-jeÊaj 617; postojana bitna 332, 333,547; stroga: pokriva nepoæeljne crtekaraktera 437, u karakteru 552,553; dosljedna, Krist bio omraæenzbog svoje 527; nepokolebljiva: blistapoput zlata 438, duhovnim savjet-nicima potrebna 766

Cjenkanje oko malih iznosa 436Crkva adventista sedmoga dana, potre-

bna reforma u 559

»AJ, negativni uËinci 321,485,589,590»amac za spaπavanje, Krist kao Kape-

tan 673»asopisi 285,286; neËisti i poniæavajuÊi

343,344»ast, dobro ime ærtvovano 296; uzvi-

πen osjeÊaj, dijete moæe imati 198.Vidi takoer SamopoËasti

»ednost, oËuvati najstroæu 432»estitost ili poπtenje, unutarnja, kako

imati 89»eænja, nemirna. Vidi Nemirna Ëeænja»eænjiv pogled 526»iËa Tomina koliba 110»io, kad se ne osjeÊate 758»istoÊa, njegovati naviku 177»istoÊa uma, tjelesno zdravlje bitno za

120»istoÊa, æelja za nije dovoljna 685; uzvi-

πeni osjeÊaj 617; napredak u 69;imati ljubav prema 632; odræavati146,147; moralna, njegovati moral-nu 256; vraÊanje zabludjelog u 439

»itanje priËa 110,591»itanje, Svetog pisma sa zanimanjem

95; æelja za kod djece, roditelji mo-raju nadzirati 285; pokvarene strastipotaknute 229; prekomjerno 11; po-vrπno 315; domaÊe duænosti i 511;neprimjerno 107,111; predavanje izanemarivanje tjelovjeæbe 511; neu-mjerenost u 591,592; navika neu-mjerenog 111,112; lako (povrπno)114,605; æelja oka pobuena 229;stvaranje mentalnih pijanica 111,112; pravilno naglaπavanje pri 581;Ëisto i zdravo 107; temeljito, gubi-tak ljubavi prema 110; koje suge-rira neËiste misli, izbjegavati 107,111,228, 29,591,733; povrπno 110;nepaæljivo 96; pogreπne navike 591.Vidi takoer Knjige, Beletristika, »a-sopisi, Navike, Romani, PriËe, Prou-Ëavanje, Bajke

»itati, jasno i s razumijevanjem 581,582

»ovjekova narav, ne moæe odbiti moÊzla 206

»uda, Sotona Ëini da prevari 710; kojaBog ne Ëini 35

»udotvorna moÊ, Boæja da preobrazi gre-πnika 47

OpÊe kazalo


»vrstina ili postojanost, bitna u obitelji175; nedostatak, velika πteta priËi-njena zbog 419

DANIEL, primjer moralnog razvoja 105;njegova visoka i sveta mjerila 237

Degeneracija uma 144Degradacija, opisi 763Delikvencija, maloljetniËka 566,567Depresija, nakon uzbudljivih zabava

646; uzrokuje bolest 482; ne odavatise 492; Ilija u 486; prati seksualnupodatljivost 485,486; kako ukloniti435; poput debelog pokrivaËa odmagle 492; propovjednik koji rasteu 492; od bolesti, osobe pod 491;duha 484-487, iskustvo E. G. W.s 811,812; bolesnik se treba uzdiÊiiznad 467; duh entuzijazma koji po-bjeuje 49; uzdiÊi se iznad, pomo-Êi bolesniku da se oslobodi 482; ne-prirodna, negativne posljedice 483;kad padne na duπu 496

Depresivna osoba 770; E. G. W. je od-luËila da ne bude 492; plemenitostkaraktera ne stjeËe se dok smo 490;pjevati kad smo pritisnuti tugom538; πto Ëiniti kad smo 495. Viditakoer UtuËenost

Depresivni, krπÊani odaju pogreπan do-jam 758; pacijent 493

Deset zapovijedi, prestupanje, bolest uz-rokovana zbog 569,570. Vidi tako-er Zakon Boæji

Dijete koje se kaje, oprostiti 170Diktatorski nastrojen, ne biti 40,241;

osobe koje su, ne zapoπljavati kaouËitelje 688

Diktirati, uËitelji koji vole 199Diplomacija, sama nije tajna istinskog

jedinstva 501Disciplina, bebe i 264; ne unositi gru-

bost u 284; uËitelj treba poticati200; odluËna, vaænost102; za jedanum slomila bi drugi 551,552; Ëvr-sta, ne gubiti blagoslov 703; gru-ba od strane roditelja i uËitelja 282;strogo se dræite 301; labava u dje-tinjstvu 599; mentalna: pomoÊ krozæivot 667; loπe navike spreËavaju382; djece 502,519; pravila, pridr-æavati se 124; svi ne mogu podnijeti

istu strogu 633; stroga, odgoj duπezahtijeva 13; okrutna, uËiti mladeda se suoËe s æivota 223,224; Ëvrstai postojana za sreÊu djeteta 171;cjelovita, zaπto dijete odbija 518.Vidi takoer Samodisciplina

Disciplinirati, dijete kako valja u prvetri godine 149; strpljivo, djece 150;um uËenika moæe se 191; sebe, uzpostojan napor 301

Diskrecija 100,735Dispepsija ili loπa probava, nervoznih

æena 393DispeptiËar, stvari koje Ëine da neka

osoba postane 63,393,396,443;mentalni, mladi koji su 110; reli-giozni 635

Djelotvoran, zanemarivanje da se po-stane 264

Djelotvorni radnici, u Boæjem djelu 506;oni koji su previπe lijeni ili nemarnida bi bili 602

Djelotvornost (efikasnost), ne Ëiniti ni-πta πto bi pokvarilo 301; podjedna-ka, ne rade svi s 341; vjeËna, nalazise u Kristu 687; raste u s upora-bom 263; vjera koja proizvodi 541;budite koliko moæete 301; Bog namdaje 154; rast u 45; iskoristite svojuna najbolji naËin 154; Bog cijenisamo dobrotu kao 66; kad Bog Ëiniljude 263,264

Djetinji umovi, roditelji moraju biti jediniuËitelji 150

Dobar, biti da biste mogli Ëiniti dobro767

Dobronamjerna osoba, blistavo lice 483Dobronamjernost, Kristova nesebiËna

182; svemir izraæava Boæju neogra-niËenu 249

Dobrota, æelja za nije dovoljna 685; pro-buditi ljubav za 70; djelotvorna jesamo 66; uzor, Krist je naπ 622;svojstvo istinske ljubavi 644; govo-rite o Kristovoj 808; vrednija od mo-Êi 739

Dobrovoljna sluæba, Bog æeli 422Dojmovi, analizirajte svoje 318; djeca os-

jetljiva na 599; nisu pouzdani 693;na djetinji um 149,293; odavanje593

Dokaz, teæina, odluËivati na temelju 672

765

Dokolica, prevelika 602,631,632. Viditakoer Neaktivnost

Dokon i nespokojan duh 314Doktrina, laæna, najsigurniji naËin da

se uniπti 500; zdrava, fanatizam za-tvara vrata 46

Dominacija, povlastica najjaËega 724Dosljednost, bez svojeglavosti 184,622,

623Dostojanstvo, imati 226,259; nebesko

667; kako saËuvati svoje 198; kruto482; rezervirano 184; istinska ljubavdaje duπi 209; neprimjereno, pogre-πno 79

Dovoditi u pitanje, opasno je, boæanskosvjetlo 575

Dovoljnost. Vidi SamodovoljnostDroge, kako ukloniti potrebu za 597;

snaæne, osobe koje pate traæe 512Drska djela 25Drska hrabrost, izgled, djeËja nesigur-

nost prikrivena 488Drska sloboda kÊeri 298Druπtvena dobrota 622Druπtvena ekonomija, nacije 625Druπtvena jednakost 625Druπtvena moÊ, koristiti 62,622,628,805Druπtvena zabava 315Druπtvena zajednica 622Druπtvene crte karaktera 621Druπtvene osobine 483Druπtvene prednosti, kao talenti 621Druπtveni elementi, u naπoj naravi 622Druπtveni odnosi 622,805Druπtveni æivot 623,625,627Druπtveno biÊe, Ëovjek stvoren da bude

161Druπtveno ophoenje, koristi od 621,622Druπtveno tkivo, oblikuje se odgajanjem

367,624Druπtveno uæivanje, skupovi za 623Druπtvenost, istinska ljubaznost i 255;

njegovati 289,621,625Druπtvo, djeca vole 168; zla 66,267; su-

vremeno 178,667; u kaosu 623; za-kon uzajamne nezavisnosti u 267;buduÊnosti 4; izgnanici iz 623; sta-leæi u, nikad se neÊe izjednaËiti 626;stvari koje demoraliziraju 625; do-brobit, utjecaj doma na 174; dje-vojka koja voli, mladih muπkaraca301

Duh i æivot, potrebni u Boæjem djelu375,376

Duh samoodricanja, uËitelju potreban190

Duh(ovi), zli, zajednica sa 608Duhan, zle posljedice 74-76,297Duhovite primjedbe 268,292Duhovna sila, steËena godinama isku-

stva 17Duhovno iskustvo, karakter 635; pokva-

reno zbog zlouporabe æeluca 618Duhovnost, zabluda o 291,411; meso

negativno utjeËe na 407; neznanjene poveÊava 365; razgovor koji jepoguban za 779

Duπa bolesna od grijeha, lijek za bolesnotijelo i 683,684

Duπa, prilazi, dobro Ëuvati 107Duπevna bolnica 41,144,454Duπevna depresija 482,490Duπevne bolesti, lijeËenje 66Duπevne, znaËajke, roditelji prenose na

djecu 134,135,616; osobine 100;osobine, prenesene s roditelja nadjecu 138

Duπevni bolesnici, duænost lijeËnika pre-ma 611; ima ih viπe nego πto mo-æemo zamisliti 63,396

Duπevni nedostaci 50,137,264Duπevni poremeÊaj, takozvani 388Duπevni problem 63,396,397Duπevni razvoj, fiziËki rad πtiti 287Duπevni slom 387; zbog nedostatka tje-

lovjeæbe 375Duπevno oboljeli 136,137Duπevno poniæeni, pacijenti koji su 83Duπevno stanje, koje se smatra gorim

nego πto jest 508Duπevno zdravlje, djece 62; prenapre-

zanje zbog mode 77; buduÊe majke131; Boæja ljubav poveÊava 27; men-talna vjeæba pospjeπuje 112; æivotna otvorenom unapreuje 648,649

Duænost(i), djecu treba odgajati za noπe-nje 61; laka za jednoga teπka je zadrugoga 615; male, ne zanemarivati604; zanemarene, prizvane u sjeÊa-nje 277; danaπnje, vjerno ispunjava-ti 472; mladi kojima je uæivanje 343

–AVOLJA radionica, navika koja postaje195

OpÊe kazalo


EGOCENTRI»NOST 45,271,275Egoizam, srca oËiπÊena od 339,340; ne-

ka ne bude 576; odvaja Ëovjeka odBoga 30

Egzistencija, borba za 756Ekonomija, bitna u sretnom domu 180;

navike jaËaju razum 259; pouke o,uËiti studente 366

Ekstremisti, pravi krπÊani nisu 48ElektriËna baterija, srca na koja Duh

djeluje kao 198ElektriËna moÊ, aktivnost mozga pobolj-

πava 60,396ElektriËna sila mozga 400; sotonski is-

cjelitelji koji su kanali za 701ElektriËna struja(nja), u æivËanom su-

stavu 230,446Emocije, promjenjive 126; kao oblaci

126; Krist dovodi pod vlast razuma124; laskanje sebi nije krπÊanska274; nije mudro potanko prouËavatisvoje 617; depresivne πkode zdravlju62,63,759; ne Ëine vas Boæjim dje-tetom 124; pokazivanje vjere nasu-prot dokazima 687; kolebljive iz-meu nade i straha 126,127; Duhstvara u nama svete 600; kad nemoæete vladati svojim 124; unutar-nje, kako vladati 125; hrana kojaotupljuje izoπtrenije i svetije 389;trebaju se pokoravati razumu i sa-vjesti 31,325; nisu pouzdane 126,693; srce koje nije natopljeno 528;religija nije puka 286; oæivljavanjakoja uzbuuju 590; Sotona nastojiuzbuditi 31; greπne, odgovornostBogu za 526; pod vlaπÊu, ne biti126,127; podloæne vanjskim okol-nostima 126; optereÊivanje æivacadok su miπiÊi neaktivni 375; pravaljubav nije 206; snaæne, æivot do-veden u opasnost zbog 519; Ëudesnenisu bitne 126; vi ne moæete vladatisvojim 549,694. Vidi takoer Os-jeÊaji, Strasti

Emocionalna religija 126Emocionalno ozraËje, promjene u 812EnergetiËar, upozorenja protiv 700,701.

Vidi takoer Hipnotizam, Magneti-zam, Mesmerizam, LijeËenje umom

EnergiËan Ëovjek, primjer je dalekose-æan 801

Energija(e), usmjeravati, mladih u pravekanale 290; odgoj i 187; bitna uodgovornom pozivu 342; najveÊa po-taknuta Kristovom ljubavlju 65; naj-veÊi interesi zahtijevaju 795; moæese proËistiti 31; pogreπno usmjerena798,799; potrebno unijeti viπe 801;potrebna za koristan rad, utroπenana zabavu 313; pogreπne pretpo-stavke o 29; potrebna, karaktera666; potrebna, unutarnjeg æivota237; prevelik utjecaj kod mladih290; suzbijena od zatvaranja u uËi-onice 290,291; neobuzdana, na kojuse avao smije 104; postojana, po-treba za 801; vitalna, mozak unosiu um 407; mladima je potrebna daudovolje zahtjevima 556

Entuzijazam, u kojem mladi nalaze is-tinsko zadovoljstvo 343; moÊ u glu-mi 582; duh koji se ne smije ohra-brivati 49

Evanelje(a), mnogi izmiπljaju svoja vla-stita 323,324; zaπto se razlikuju424

FANATI»NI pogledi, o Bogu, upozorenjaprotiv 306

FanatiËni umovi, Krist je bio poslan 791Fanatik, ne biti 436; smjeπten u duπev-

nu bolnicu 41Fanatizam 38,46; Kristova umjerenost

nikada nije vodila u 184,623; strp-ljivo postupati s 766

Fantastika ili beletristika, maπta izopa-Ëena Ëitanjem 108

Farizeji, stav u odnosu na molitvu 276Farizejstvo 242Filozofija, najdublja, tajne koje ne mo-

æe dokuËiti ni 569; laæna 446; ljud-ska nasuprot boæanskoj filozofiji712,713; spomenuta u Koloπanima2,8 723; uska 49; poganska 750,759; Sotona radi preko 711,712;upozorenja vezana za 783. Vidi ta-koer EnergetiËar, Hipnotizam, Ma-gnetizam, Mesmerizam, Kontrolauma, LijeËenje umom

Filozofske dvorane 101Financijske poteπkoÊe, kako se suoËiti

s 493Fiziologija, vaæna u djetinjstvu 640

767

Fotografije, obnaæenih æena 229. Vidi ta-koer Slike

Frenologija, Sotona se koristi 19,20,698,711,712,720

GEOLOGIJA, krivotvorine u 743Geslo, za svaki dom 772Geste 520,590Glad duπe 34; krik za Bogom u 262Glas, njegovanje 580-582; dar koji treba

pravilno koristiti 572; ljubav poko-rava 209; glazba, oËuvati 580; po-sebnosti, Sotona koristi 42; ugodan,za sretan dom 180; kako promije-niti svoj 68

Glasovi, koji obeshrabruju 113Glava obitelji, muæ kao 160Glava, zdrava hrana pogodna za bistru

166l iskoristite svoju na najbolji na-Ëin 197. Vidi takoer Mozak, Ra-zum, Um

Glavobolja, masturbacija uzrokuje 290Glazba 442; uho osjetljivo na 316; upo-

raba u Davidovo vrijeme 313,314Gledanje, izbjegavati onoga πto navodi

na neËiste misli 107,228,229,571,733; kroz gomilu neprobavljene hra-ne 770

Glediπte, nepristrano 47Glupo osmjehivanje 180Glupost (besmislica) 315,574 605; mu-

drost koja je 30,780Gnjev 517,520,523; kao ubojstvo 520;

utiπava se kad se mirno doËeka522; teπko obuzdati 520; prepu-πtanje, je grijeh 516; povrijeenogËastoljublja 517; pogubni efekti 60,691; spreËava Isusa da ue u dom15; raspirivanje, nikada se ne isplati192; pravedna ogorËenost 516,517;prema djeci 518,519,552; kad lju-bav zauzme mjesto 760; usijanje od520. Vidi takoer Strast, Narav,Ljutnja

Gnjevljiv duh, odavanje 520,582Gnjevna osoba, padanje u veÊu vatru

522GorËina, odagnati iz duπe 516; kad doe

smrt, nema 503; korijeni, njegova-nje 639; izgoni ljubav 277; mora seiskorijeniti 205; duh pobuuje kri-ticizam 521; proizvodi samopoπto-

vanje 277; zamjena za 464; æivotnazanemaruje pomoÊ 86

Gostoprimstvo, pravo, malo se pokazuje179

Govor, grubost u, bez 540; optuæivaËki500; njegovati naËin 581,582; or-gani, naprezati 581; pod vlaπÊu ra-zuma 581; osvetoljubiv 529; oπtar175; sposobnost 15,799; neprikla-dan 208; pravilan 580,581; zli 676;grub ili neljubazan 46; javni, spo-sobnost 580,581; vulgaran 156. Viditakoer Jezik, Izraæavanje, RijeË

Govorenje, prazno kod djece 605; navikamnogog 779; o nepoæeljnim stvari-ma 662; greπno, æene 779

Govoriti nepromiπljeno, ne 435Govoriti zlo, ne 439Govoriti, kao πto bi Gospodin govorio

425; jasno i razgovijetno 424Govornik, Krist kao 580,581,623; javni

424Graanske vlasti, suprotstavljanje, upo-

zorenje protiv 504Granit, vosak koji postaje 294GrË æivaca 511GrËka, izuËavanje 195Greπna narav, borba protiv 32Greπnik, nije svatko sposoban da po-

pravlja 80,769; ukazati na Krista453; pokazati njeæan i saæaljiv duhprema 500

Greπnost, osjeÊaj truje izvore æivota 451Grijeh(si), priznati se oproπtaju 277; os-

loboenje od 683,684; otpuπtanje jeËin duπe 571; ako nosimo vlastite456; najcrnjih boja, brak pokriva222; ponavljanje slabi moÊ otpora795; izbjegavati zaËetak 325

Griænja savjesti ili kajanje, dodatno bre-me 471; gorko, jezik koji donosi257; Krist je obeÊao da Êe ukloniti259,451; masturbacija uzrokuje os-jeÊaje 258; negativne posljedice 59,451,458; stajati pred Boæjim zako-nom bez 260

Grob, kuÊa kao 486,487Grub govor, utjeËe na æivot u domu 156Grub naËin, govorenje ranjava 45Grub, istina ne Ëini Ëovjeka 177Gruba osoba, ne zapoπljavati kao uËitelja

685,688

OpÊe kazalo


Grubo ophoenje, dijete predmet 201Grubost, dom gdje nema 175; sreÊe se

u æivotu 243; nikad ne pokazivatiu domu 157; istina ne stvara 177;ne unositi je u disciplinu 284; ra-zvija svojeglavost i neposluπnost 81;poremeÊeni æeludac moæe uzroko-vati 443; ne pokazivati 356; osobinaSotone 192; neki uËenici podnose81; ne govoriti nijednu rijeË 257;u karakteru 35

Gubitak, nema s Kristom 788Gunala, sposobni ljudi kao 577Gunanje, duπevna bolest zbog 400; po-

misao na, πto umiruje 259,631; za-dræalo stari Izrael izvan granica Ka-naana 179,498. Vidi takoer Neza-dovoljstvo, Jadikovanje

HARFA, s tisuÊu struna, ljudsko tijelokao 373,374

Heroji, istinski, tko su 689HipnotiËki utjecaj Sotone 719Hipnotizam 713,716-719. Vidi takoer

Magnetizam, Mesmerizam, LijeËenjeumom

Hipnotizirani, umovi Êe biti 719Hladna ravnoduπnost 38HladnoÊa, osobina Sotone 192; muæeva,

kruta 485; prema braÊi 277; kadnestaje vaπa 541

Hrabrost, steËena viπegodiπnjim isku-stvom 17; imajte i dajte sve od sebe735; unijeti u svakidaπnji posao376; bolest moæe uniπtiti 484; kakodati nekom tko grijeπi 756; vi mo-æete imati u Gospodinu 464; nedo-statak za pokoravanje duænosti 267;moralna, da se obuzda apetit 511;pospjeπuje zdravlje i produljuje æi-vot 458,647,738; Sotona nastoji uni-πtiti naπu 480; govoriti o duπi umor-noj od grijeha 514; prouËavanje kojeuniπtava 760; dovoljno da se djelujeprema naËelima 362,363; kuπnje ko-je uniπtavaju 128; uzdiÊi se iznadsvjetovnih mjerila o 268; rijeËi kojedonose klonulom duhu 158; rad zaBoga s 375

Htjenje, naπ udio u, Sveti Duh proizvodi691

Hume, David, skeptik 285

Hvalisavost, ljubav nikad ne potiËe 241;osobe koje nisu 769

IDEAL, Boæji za nas 105,106; visok isvet, usmjeriti um na 344

Ideja(e), πiroke, mladim ljudima potrebne309; idoliziranje nekoliko 43; osta-vite svoje u podnoæju kriæa 541; raz-liËite o Svetome Duhu 54; unapri-jed formirane 597; meusobni od-nos daje im vrijednost 668; traæeizraz 419; radnici se razlikuju u 615

Identitet, svatko ima koji se ne smijepodreivati 709; Bog svakom dajevlastiti 85

Idolizirati, dijete ne treba 169Incidenti, mali 570Individualna mjera, svatko mora dostiÊi

svoju 429Individualna snaga, kvaliteta koji je po-

trebna 269Individualnost, djeËja 282,425,687; Bo-

gom dana, saËuvajte svoju 154,282,361,423,430,687,705,707-709

Inferiornost, dojam o 274Informacije 114,739Instinkt 331,485Intelekt ili razum, kupanje osvjeæava

383; briljantnost, Bog daje 743; ka-va i Ëaj utjeËu na 484,590; savjetkoji ohrabruje 693; kultiviran je ve-liko blago 85; kultiviranje: tjelesnirad i 116,117, stvari koje ne smijusprijeËiti 7, æene kojima nedostajevremena za razvoj 289; kultura 89;razvijati do njegove punine 602; nerazvijati po cijenu morala 67; nije-me æivotinje nemaju 687; koji je za-kræljao baveÊi se banalnim pred-metima 667,668; oslabljeni: djeËji134, stvari koje uzrokuju 618, 742;prosvijetljen vlada æivotinjskim sklo-nostima 77; oplemenjeni i oËiπÊeni785; vjeæbanje, upozorenje vezanoza 441; najslabiji moæe shvatiti pra-vila Boæjeg zakona 562; dan Ëovje-ku od Boga 105,154; navike kojejaËaju 259; ljudski nije svemoguÊ769; lijenost negativno utjeËe na604; unutarnji mir osvjeæava 328;svoj iskoristiti najbolje 154; jedenjemesa zamagljuje 390; mora se po-

769

kloniti velikom JA SAM 92; nikadne kultivirati po cijenu morala 374;bolesnika, stvari koje bude 337; izo-paËeni, utjecaj 785; Ëitanje koje sla-bi 591; prima snagu u djetinjstvu151; sebiËni interes koji ograniËava271; zdrav, zdravo tijelo nuæno za116,117; snaga, kako djeca mogusteÊi 562,563; snaæan, prouËavanjeBiblije moæe stvoriti 92,93; koji So-tona ne moæe dotaknuti 710; stvarikoje oblikuju 551; pretjerivanje uoblaËenju ne zahtijeva 289; razvojkod djeteta u prvih 6 ili 7 godina149; pogreπne ideje o 363; gublje-nje 167; razvijen 117; razvoj kodmladih potrebno je usmjeravati 190.Vidi takoer Um

Intelektualna aktivnost, jedenje mesaslabi 390

Intelektualna dostignuÊa, karakter vred-niji od 739

Intelektualna kultura, veÊe mjerilo 360Intelektualna priroda, æivotinjska priroda

prevladava nad 485Intelektualna snaga 206,233,400,644;

nepromjenjivi zakoni u odnosu na331,406,407,448, 568; bez ljubavi210;

Intelektualna tromost 689Intelektualna veliËina(e), potencijal 351;

vrhunac 367,741; visoko mjerilo121,364,380; najveÊe mjerilo 377

Intelektualni divovi 101; zaπto su maladisciplinirana djeca 264

Intelektualni neuspjeh 271Inteligencija, Bog nam je dao 387; po-

greπno iskoriπtena 76; potreba za95,447,602,766; obnova 439; Soto-nina 24; talent 375

Inteligentan, biti 8,34; biti u odnosu naistinu 103

Intonacija, kao strijela 520Intuicija 504Invalid(i), koji vjeruje, oporavak 411; za-

neseni 386; moæe pobijediti bolest690; usmjerava misli na sebe 118,401,734; kroniËni, lijeËenje 119;oboljeli od maπte 397,588; iscrpljeni121,513,690; uposlenost pomaæe118,119,513,604,647,648,690; uzimskom razdoblju 397; mnogi Êe

ostati takvi 72; bolesni i razdraæljivi118,734; trebaju: probuditi volju118, uzdiÊi se iznad bolova 513; tje-lovjeæba koristi 119,120,734; koji susami sebe naËinili 16,61,682; πetnjakoristi 119; kojima nikakvo uvjera-vanje ne moæe pomoÊi 397,689,690;æena koja ne mora biti 683

Invalidnost, osobe zahvaÊene 682Iscijeliti, samo Bog moæe 706Iscjelitelji uma, upozorenja protiv 705IskljuËiv duh 428IskljuËiv, buduÊa majka ne smije biti

132; muæ ne smije biti prema æeni161; naπa vjera nas ne Ëini 629;neki ljudi su prirodno 179

Iskren, biti prema sebi 766Iskrenost 153,262Iskustvo, osobno pred Bogom 428; sta-

rijih, pomaæe mladima 746Ismijavanje 113,156Ispovjednik 776-779Ispunjenost sobom 642Istina, aktivno i radno naËelo 784; svat-

ko mora primiti za sebe 423; temelj-na, prepoznavanje 49; dræanje posavjesti 325; njegovati u srcu 157;u prirodi i otkrivenju 743; znati zasebe πto je 535; ljubav prema, pro-buditi 70; vrijednost ljubljenja 775;nikad ne proturjeËi samoj sebi 699;ne smije se govoriti u svako vrijeme84; naËela, ne ærtvovati 798; svoj-stvo prave ljubavi 644; lukave pri-mjedbe na 114; omekπava i opleme-njuje 180; postojana privræenost 437

Istraæivanje, tajne koje se ne mogu ob-jasniti najopseænijim 569,699,702.Vidi takoer Znanstveno istraæiva-nje

IπËekivanje nekog straπnog zla sa stra-hom 400,476,497

Ivan, evanelist, zaπto nam je potreban424

Izabrati, moÊ da se, izmeu pravog i po-greπnog 92; mi moæemo, sluæiti Bo-gu 420,685

Izbor, sloboda, oduzimanje Ëovjeku 421;okovi se razbijaju samo Ëovjekovim146; nesposobnost ovjekovjeËena800; moÊ: Bog nam je dao 420, vo-lja je 685

OpÊe kazalo


Izdræljivost, smanjuje se ili poveÊavauporabom 107

Izjelica, nije sposoban za savjet 391Izmiπljene priËe, glumci govore kao da

su stvarne 592Iznevjerena oËekivanja, æaljenje zbog 70IzopaËenost, bit, sebiËnost je 30; odnositi

se prema sa strpljenjem i ljubavlju243; um ne postaje odjedanput 75,225,336; moralno rastrojstvo izazva-no 228; osobe koje plaËu nad svo-jom 48. Vidi takoer Umna izopaËe-nost

Izraz lica, veseo 215; izraæava obliËje bo-æanskog 578; odraæava: potiπtenost483, nebesku radost 760; koji zraËiistinskom dobrotom 483; koji zraËiljubavlju 209; natmuren 48,62. Viditakoer Lice

Izrazi, paziti na 42; nepristojni, maπtaizopaËena 590

Izraæavanje, lagano i jasno, vaænost 580;ruæno, istina u srcu obuzdava 575.Vidi takoer Govor

IzuËavanje knjiga, odgoj srca znaËi viπeod mnogog 69

Izvana, ono πto se vidi 289Izvjeπtaji, laæni 548; nepovoljni 209. Vidi

takoer Brbljanje, Spletkarenje

JA, nesiguran brod 673Jadanje, misli ne smiju skrenuti u 593,

661; nezadovoljno donosi duπevnubolest 475,476; sloboda od 400,476;æalosti Svetoga Duha 478; na Kri-stovom licu nije bilo ni traga 183;greπno, ne obeπËaπÊivati Boga 124;kad teπkoÊe narastu 478. Vidi tako-er Nezadovoljstvo, Gunanje

Jadikovanje 464. Vidi takoer ÆalostJavni skupovi, prisustvovanje 623Jedan dan, u vremenu 554; naπ je samo

472Jedenje, u svako doba 443; ispravne na-

vike za Ëistu krv 60Jedinstvo, meu vjernicima 207, boriti

se za 559; kao dokaz uËeniπtva 798;Kristova ljubav vodi srca u 277; krπ-Êansko nije kontrola uma 708; uraznolikosti 53,423,426,800; uskladnoj akciji 502; zajednica umas umom 426,429; naπe, nije u pois-

tovjeÊivanju sa svjetovnim naËinomæivota 559; Sveti Duh u srcu stvara497; stanje, neprekidno teæiti za798; razgovarati o u vjerskom radu40; istinsko, u crkvi i obitelji 501

Jedinstvo, zbog ljubavi 210. Vidi tako-er Zajednica

Jednostavnost, Boæji zakon Ëudesan u563; Nebo cijeni 276; utkati u æivotskromnu 632; u braËnoj zajednici153,213,214; Ëuvati u svim navika-ma 445; akcije, saËuvati 292

Jednostrani muπkarci i æene 50Jetra, rad, tuga usporava 458; obamrla

utjeËe na vjerski æivot 407Jezik, jasan i jednostavan 574,580,587;

vulgarnost 180. Vidi takoer Govor,RijeË

Jezik, zauzdajte svoj 450,519,520,522,577; dar koji treba pravilno koristiti572; koji je veoma grijeπio 779; ob-razovanje 575; neposveÊeni 399

KAJANJE ili æaljenje 405,644,646Karanfili, u vrtu 807,808Kartanje, igra koju Nebo osuuje 736Kaste 255,626Kava, negativne posljedice na tijelo 392,

484,485,588-590Kazaliπte, opasno pribjeæiπte 590; odla-

æenje u potiËe strasti 315Kazne, πto ne mogu postiÊi 256Kaænjavanje djeteta 519Klonulost, ili snuædenost 402,482,502,

758,770; prehrana koja Ëini Ëovje-ka 389

Knjige, Biblija je najzanimljivija 108; ne-vjernika 357,358; izbor 506, otkrivavjersko iskustvo 108; koje se dajudjeci 285,286; pravljenje idola od312; poput æaba u Egiptu 343,344;ne objavljivati o hipnotizmu 717;prouËavanje 108,109; koje su pro-kletstvo 110; koje zbunjuju u po-gledu onoga πto je sveto 109; kojetruju um 344; koje tisuÊe ljudi od-vode u grijeh 196; neËiste i poniæa-vajuÊe 344; zle, uzbuuju maπtu290; mladi Ëeznu za 285. Vidi tako-er Literatura, »itanje, PriËe, Bajke

Knjiπko znanje, nije najveÊe 358; uËenicikoji stjeËu samo 363

771

Knjiæevna, druπtva 668; postignuÊa, vri-jednost 739

Kockanje 315,736Koji dugo trpe, oni 769Kokete, æene koje postupaju kao 226Koliba, moæe biti najsretniji dom 180KoloteËina, izbjegavati ulazak u 52Kompromis, ne praviti s loπim navika-

ma 268Kontrola uma 19,20,46,71-76,118,119,

427-429,698,699,704-720,783. Viditakoer EnergetiËar, Hipnotizam,Magnetizam, Mesmerizam, LijeËenjeumom

Kontrola uma nad umom, lijeËenje pu-tem 711,712. Vidi takoer LijeËenjeumom. Upozorenja protiv 421,428,705-708,710-717,728

Kontrola, apsolutna djece od strane ro-ditelja 283. Vidi takoer Samokon-trola

Konjske trke 315Korisnost, stalan rast u 104; odgajati

djecu za 61; veÊa, osposobite se za193; navike, uËiti djecu 287,288; æi-vot, mladi koji gube sposobnost za315; novovjenaËnih 153; cijenjenjesvoga “ja” najviπe πteti 265; podru-Ëje, usko 608

Krajnosti, æivot obiljeæen 394; zaπtitaprotiv 274; zaπto neki idu u 50

Kraljevstvo uma 404Kretnje, nagle i nepromiπljene 265Kriterij, majka koja je umislila da je za

obitelj 595; nijedan Ëovjek ne smijebiti za druge 423

Kriticizam, bezobzirni i nepristojni 575;njegovanje 419; krπenje Boæjih za-povijedi putem 638; razvoj kod djece577; mnogi se svakodnevno odaju637; potreba za viπe ljubavi i manje504; prema ljudima na visokim oodgovornim poloæajima 633; put,stupanje na 634; uklonite svoj 773;smeÊe, oËistiti 638

KritiËki raspoloæen, uËitelji koji su, bitÊe im uzvraÊeno na isti naËin 198

Kritizirati, opasno je, boæansko svjetlo575; kako se postaje sklon 634;sklonost meu starijim vjernicima752; nikad ne ohrabrivati uËenikada 190; roditelji ne smiju u prisut-

nosti djece 155; moæete sebe 637Krivnja, priznanje je bitno 456; svjesna

478; stupnjevi 452; ne pokuπavaj-te umanjiti svoju opravdanjima 455;strah u 478; sloboda od 65,250,412,452,456; neznanje koje ne uklanja455; negativne posljedice 65,250,251,412,451,452,458; sebiËnost uz-rokuje 272; osjeÊaj, Jakov osloboen454,455; mrlja, pravi krπÊanin bez412; govoriti duπi o njezinoj ne po-maæe 453; ostaviti osjeÊaj u podno-æju kriæa 451; osjeÊaj, Sotona na-meÊe greπniku 454

Krivotvorina, koja zavodi duπe 307; vjer-ska je uobrazilja 534

Krivotvorina(e), ne ponavljati, neprijatelja718; skepticizma 285; Sotonine,upozorenja na 528,719

Kriza(e), u ljudskom iskustvu, Krist pred-vidio svaku 181; Êe doÊi na svakuadventistiËku ustanovu 780

KrπÊani koji se æale, zatvaraju greπnici-ma put Kristu 433

Krug, od ruba do centra 501,502; svetioko obitelji 223

Krutost, omekπana ljubavlju 215Krv, cirkulacija 322,336,642,646; Ëista,

potrebna zdravom mozgu 60Krvarenje iz nosa, æalost uzrokuje 462KuÊa bez djece 62KuÊna okolica 177,178KuÊne duænosti, uËiti djecu 287KuÊni problemi, uzrokuju duπevnu bo-

lest 59KuÊno okruæenje 146; ozraËje 63,64,500Kule, graenje kula u zraku, loπa navika

442,588,593,661Kultura, svestrani razvoj 301; ne teæite

sebiËnoj i iskljuËivoj 359,360. Viditakoer Osobna kultura

Kultura uma 7,100,289Kupanje, pozitivni efekti 397Kuπnja(e), sve nas oËekuju 459; pozaj-

mljene iz buduÊnosti 632; Krist sesuoËio sa svim 184,185; ne govoritedrugima o svojim 494,774; vjeramoæe podnijeti 758; Bog odmjeravanaπe 473,479; velike, um koji ima408; kako pobijediti 36,556; jedneosobe nisu kao druge osobe 615;prilika u 496; razgovor o vlastitim

OpÊe kazalo


578,579; manje govorite o svojim459,460; koje bi bile veÊe 556; su-traπnje, priprema za 472

LAGATI sebi, osoba koja je 417Laki zadatak, sklonost da se traæi 603LakoÊa ili bezbriænost, ne prepuπtati se

292,316Lakomislen, potrebna posebna mudrost

u ophoenju s 439Lakomislenost 787Lakomislenost, jedan trenutak 35;, um

ispraænjen od, Boæji plan za 783;krπÊana po imenu 315, 316,637; od-baciti 105

Lanac, jedna karika moæe prekinuti 728Laskanje, ne nanosite πtetu ljudima 435Laskanje sebi 274Laskanje, Ëuvati se 39,74,145,722. Vidi

takoer Laskanje sebiLaskati, Krist nikad nije 587Laskave privlaËnosti, najzavodljivije, svi-

jeta 338Laskave rijeËi, njeæne i 152Latinski, uËenje 195Laæ, u æivotu krπÊanina nema mjesta

619; kako se suoËiti s 517; Sotonakoristi da sprijeËi Boæje djelo 528;tiranija, um bez Biblije osuen jena 96,746; koristi se za iskoriπta-vanje drugih 75

Laæne tvrdnje, æena odana 779Led, hladnoÊa u karakteru 35Liberalizam, bezbriæni 49Lice(a), Krist motrio na sluπatelja 82;

nova, mlade privlaËe 300; otkrivaosjeÊaje srca 483. Vidi takoer Izrazlica

Licemjer(i), Ëastoljubivi 243; poboæni,mnoga djeca su 300

Licemjerje, podlo, hvaljena djela Ëestosu 349; suvremeno udvaranje kao295

LijeËenje umom 19,20,46,71-76,698,699,704-720,783. Vidi takoer Energe-tiËar, Hipnotizam, Magnetizam, Mes-merizam

Lijen ili nemaran, osobe koje su previπe604

Lijena osoba, potrebna obazrivost uz mo-litvu prema 439; priziva avla daje kuπa 604

Lijenost 286; nadvladavanje 596; velikozlo 683; treba se plaπiti 344; sklo-nost k 442; Ëovjek se neÊe spasiti605; mentalno stanje koje vodi u398; odgajanje djece u 605; oni kojisu sami od sebe naËinili invalide,umiru od 61. Vidi takoer Dokonost

Liπen radosti, misao da je Krist bio 183Lokoti i kljuËevi, ograniËenja, ljudi koji-

ma ne trebaju 256Loπa probava. Vidi DispepsijaLozinka, sliËni Kristu naπa 644Lucifer, pad, istinita povijest o 742Ludilo 12,454Luka, evanelist, zaπto nam je potreban

424Lukavstvo, Sotonin izraz lica pun 524Luther Martin, borbe 808

LJUBAVNE priËe 110,285,286,290Ljubazan duh, pokazivati 63Ljubazan, biti 425,471,772, prema neza-

hvalnima 530; Boæji suradnici 769;buduÊa majka treba biti 132

Ljubazna djela, biti spreman za 366Ljubazne rijeËi, koje se govore o pokoj-

niku 503. Vidi RijeËLjubazno, postupati s djecom 501; utje-

caj 775Ljubaznost, djela, pomoÊi drugima 86;

svima je potrebna 186; unijeti u æi-vot 503; krπÊanska, u zadobivanjumladih 625; njegovati u srcu 157;djela: ljubav koja potiËe 208, Ëestose zaboravljaju 789, prema zablu-djelima 432; utjecaj na osobu kojagrijeπi 756; pokazivanje odreujekarakter 157; svakodnevno se vjeæ-bati u 15; autoritet muæa treba bitiu 160; utjecaj iscjeljuje 151; zakon(vidi Zakon); neka prevladava duh773; pokazivati prema uËenicima198; oni koji su u braku trebajupokazivati 153,212,313; uzajamnau domu 165; greπnici Êe uzvratitina 530; prezrena 277; promiπljenau domu 176

Ljubimci, uËenici prema kojima se od-nosi kao 81

Ljubomora, kao bolest 792; zamagljujemoÊ zapaæanja 335,529; proniclji-vost koja je bila 336,337; ne njego-

773

vati 533; zle crte karaktera koje jeproizvela 336,337; Boæji zakon go-vori o 526; potjeËe od Sotone 192,497,747,748,792; osoba ispunjena381; sjedinjena sa: zaviπÊu 145, na-prasitom naravi 145; neobuzdanakod nekih starijih osoba 749; izra-æavanje 575,637. Vidi takoer Zavist

Ljubomoran, zbog masturbacije 258; ne-ke starije osobe su 748,749

Ljutnja 516,529

MAGLA, debeli zastor od, depresija jekao 492

Magnetizam, duhovni 720; æivotinjski 20,700,701,711,712. Vidi takoer Ener-getiËar, Hipnotizam, Mesmerizam,LijeËenje umom

Majstorski um, Sotonin 18Male stvari, u disciplini æivota 656Malo dijete, nervozno, majËina duænost

u odnosu na 168Malo, kad oËekujemo 600Maloduπan, djevojka koja je bila 302Mane, drugih, πto Ëiniti s 680; nemojmo

traæiti 789. Vidi takoer PogreπkeMane, prirodne, nastojanje da se pobije-

de 523Marko, evanelist, zaπto nam je potre-

ban 424Marljivost 99,603; poduka mladih u 368;

bitna u sretnom domu 180; navikejaËaju razum; pouke o, uËiti 366;potrebna u stjecanju znanja 194

Masturbacija 230,231,258,290,592. Viditakoer Moralno oskvrnuÊe, Samo-oskvrnuÊe

Maπta, nenormalna uspavane volje 118,735; pozivanje na, u popularnimpripovijetkama 590; Biblija otvaraneograniËeno polje za 93; negativanutjecaj na tijelo 374,682; blistavezamisli 593; zarobljena znanstvenimistraæivanjem 20,711; Krist nikadanije uzdizao ljudsku 587; Krist jedopirao do srca pomoÊu 587; kavai Ëaj utjeËu na 484,589; ispovijeda-nje palom Ëovjeku 778; kontrolirajtesvoju 587-589, odluËno i ustrajno233; pod nadzorom neËistih misli592; ukaljana, ono πto uzrokuje229,591; disciplinirana uz Boæju po-

moÊ 595; bolest uzrokovana 60,397,681,682; bolesna: 593, potrebnoje svladati 588,589, smrt zbog 683,obitelj mentalno ugroæena zbog je-dne æene 595, put kroz æivot s 591,invalidi koje je naËinila 60,689,690,unesreÊeni zbog 488, mnogi mladiimaju 110, majke koje se povodeza 544,545, tjelovjeæba kao lijek za683, lijek za 488, praznovjerje po-tjeËe od 594, ne prikazuje ispravnokrπÊansku vjeru 291, ono πto uz-rokuje 488,507,591, misli da sve ideu propast 488, misli da Êe upastiu nevolje 488, kojoj je religija tiranin48, ærtve zbog dugog boravka u za-tvorenom prostoru 397, æene podutjecajem 398,682; ne dopustiti daluta 593, 660; posljedice vrlo osje-tljivog temperamenta na 336,337;izopaËena, duπa se mora boriti pro-tiv 731; meso utjeËe na 589; oæivlja-vanje mraËnih slika pomoÊu 489;srce pokvareno pomoÊu 591; vrloaktivna, razum pod kontrolom 589;kako postaje tiranin 591; invalida,je aktivna 397; neka se vaπa uhvatiza nevidljivo 758; mnogi pate zbogsvoje 61; brak Ëesto zaodjeven ro-mantikom, uz pomoÊ 153; morbid-na, zdravlje i sreÊa ærtvovani 62,758;treba biti: oËiπÊena i profinjena 301,proËiπÊena 239, obuzdana i disci-plinirana 660; ne smije vladati bu-duÊom majkom 133; starijih, Sotonase igra s 747; Ëesto vodi u zabludu397,681; organi, pretjeran rad mo-zga negativno utjeËe na 509; pre-tjerano uzbuena Ëitanjem beletri-stike 591; previπe hranjena i stimu-lirana beletristikom 591; bolesnika,ono πto potiËe 338; savrπenstvo kojepostoji samo u 636; izopaËena, opËi-njenost koja uzrokuje 69, Ëitanjekoje uzrokuje 108,290, 88; zatro-vana kazaliπnim predstavama 590;prvi zadatak reformatora je oËistiti595; Sotona ispunjava laænim ide-jama o Bogu 675; Sotona Êe se po-tajno uvuÊi u, ako mu se pruæi pri-lika 102; Sotonino poigravanje uslobodnoj ljubavi 305,306; koja ima

OpÊe kazalo


malu teæinu 595; tisuÊe se raz-bolijevaju i umiru zbog 682; prazna,odavanje 234,661; kad se stvarnostizgubi u 454; uzbuena 323; nera-zumna, djevojaËki um ispunjen 302;ljudske, Krist nikad nije poticao587; nesvete, osobe koje se odaju306

Meci, rijeËi koje ranjavaju kao 578Melankolija 258,797Memorija (pamÊenje), dijelovi Svetog pi-

sma urezani u 95,659; slaba, dje-ca roena s 136; usaditi Psalam34,7 u 478; navike koje poboljπa-vaju 597,616 617; utjecaj nauka opaklu na 454; gubiti 4,794; gubitakkod sladokusaca 389; najbolja kodmladih 294; potrebno jaËati 442; os-vjeæena biblijskim naËelima 327,328; sposobnost treba iskoristiti zaBoga 799; vjeæba, nedostatak 446

Mentalna izopaËenost 14Mentalna poduka, nedostatak 259; mla-

dih 281,309,362,508,509,740Mentalna povreda, zbog bolesne maπte

595Mentalna prilagodljivost, dijete liπeno

132,133Mentalna punina 5Mentalna snaga, starijima manjka 747,

748; djeca koja oskudijevaju u 138;vjeæbanje uma poveÊava 100; modapostojano slabi 560; kako invalidimogu poveÊati svoju 119; obnavlja-nje 11; navika koja slabi 445; od-baciti sve πto slabi 735; samodis-ciplina bitna za 308

Mentalna sposobnost(i), koristiti i jaËatisve 50; paralizirane grijehom 335;prouËavanje Biblije poboljπava 92,93,97,286; njegovati 441; treba ihkoristiti 666; ne posveÊivati ih povr-πnim zanimanjima 89; oplemenjiva-nje 785; vjeæba proπiruje 51; navi-ke uËvrπÊuju 597,598; dane su namod Boga 350; skladan razvoj 67,357,358,374; kako ojaËati i razviti3; poboljπanje 292; oËuvati Ëistim194,195; dræati pod kontrolom volje100; literatura koja naruπava 96;boæanski kvasac pokreÊe na rad 67;ojaËane molitvom 232; pokoriti Kri-

stu 233,234; usmjeravati 433; tre-baju biti dobro razvijene 375; maj-Ëina duænost u odnosu na 142,143;vladaju tijelom 51; vjeæbanje, Bogzahtijeva 101,102,602; nerazvijenekod neznaboæaca 350; koriπtenjenekih dok se druge zapostavljaju 50;upotreba duhana smanjuje 75; mine koristimo svoje kako bi trebalo193. Vidi takoer Intelektualne spo-sobnosti, Snaga uma

Mentalna stajaliπta, zdrava 39,793Mentalna vjeæba, najbolja, prouËavanje

Biblije kao 91; odrasla djeca kojasu nesposobna da izdræe puno 62;kombinirati fiziËku i 362

Mentalne sklonosti, djeteta 138Mentalni dojmovi 72,397Mentalni odgoj 14,189Mentalni organi, preoptereÊeni i oslab-

ljeni 375; saËuvati u zdravlju 378Mentalni sukobi 408,487Mentalni ukus, izopaËeni 111,112Mentalno biÊe, mora se podrediti Boæjoj

volji 644Mesmerizam 19,20,71-76,698,699,704-

720,783. Vidi takoer EnergetiËar,Hipnotizam, Magnetizam, LijeËenjeumom

Mesmerizirati ili hipnotizirati, pokuπajjednog lijeËnika da E. G. W. 719

Metoda, viπe se postiæe uz pomoÊ 6Milosre, krπÊansko, raste pokazivanjem

805Misli, odreene, borba za neËije 40; iz-

loæite svoje na jasan i povezan na-Ëin 668; iste, ne moæemo svi imati377; greπne, oslobodite se 90; pra-znovjerne uvijek su poniæavajuÊe759

Miπljenje(a), djece 283; razliËita 504; ra-znolikost 498; velikih ljudi i biblij-ske istine 774; ne odstupa se lakood 78; o sebi 274,728; ponos kaogrijeh 726; previπe ponosni za po-vlaËenje 575

Miπljenje, sloboda, Bog svima daje 707-709; ljudi jaki u, πkole trebaju 361;jogunastoj djeci potrebna prilika za501; moÊ, Bog je obdario Ëovjeka361,423; djeca nesposobna za zbogpogreπnog odgoja 282; prouËavanje

775

Biblije potiËe 286; pogreπno, po-greπna prehrana uzrokuje 392; lo-πe, odbaciti 44,192; naporno jaËaum 99; jedna rijeË loπeg stvara pro-stor za viπe 676; ishitrenost, umje-renost bitna u 443; odnos izmeuzdravog æivljenja i 77; ispravno: ra-zvoj moralne ËistoÊe ovisi o 69,235,jedina sigurnost duπe je u 235,284,601,608,613,659,660; pravi putovi,uËiti djecu 148; trijezno, nekima jeodbojno 316; trijezno i otvoreno 732.Vidi takoer Misli

Mijeπanje 157,304,305Miljeniπtvo, ne pokazivati u domu 765Miljenik(ci), uËitelji koji imaju 199Milost, zlouporabljena 277; istinska krπ-

Êanska ljubaznost ukljuËuje 790Milost, kako rasti u 471Mir i spokoj, um koji nalazi 68Mir, biti πto god se dogaalo 772Mir, oËuvati na sastanku 517; koji po-

staje prirodan 328Mir, trajni ima jedan izvor 762; rezul-

tat samodiscipline 13; sukobi kojinas pripremaju za 556; nalazi seu Kristu 68,240,455,762; Boæja obe-Êanja daju 513; kako imati 468; udomu i crkvi 503; unutarnji 328;razdraæljivost oduzima 156; æivot,ærtvovan 338; ljubav prema svome“ja” razara 607,608; koji nije vrije-dan toga imena 244; savrπeni: umkoji ima 378, vi moæete imati 378;razdraæljivom Ëovjeku potreban 520;prednost nalaæenja 68; Duh daje492; koji postaje prirodan 328; onoπto donosi 470,476,772,802; ono πtose tiËe naπega 481; istinski, ukla-njanje grijeha nuæno je za 649,650;kad zauzme mjesto razdora 760;koji daje svjeæinu umu 455

Miran æivot, djetetu je potreban 168Misao, misli, sposobnost usredotoËiva-

nja na trenutaËnu aktivnost 667;dopuπtanje da obuzme sumnja 661;uznemirujuÊe, Sotona potiËe 432;kad uËitelj potpuno ovisi o tuim785; tegobne, u atletskim sporto-vima 344; zauzdajte svoje 410; uve-sti u prave tokove 22,595; pokoritiGospodinu 125,593,658,660; briæ-

ljive: o svakidaπnjim postupcima348, zadobivanje duπa iziskuje 8;usmjeriti na Gospodina 69,235,666;usmjeravanje na zemaljske stvari662; narav 357,669; koje se njegujuu ranoj mladosti 281,551; Krist usrcu bit Êe u 238; Krist mora bitiu 782; krπÊanina, krπÊanski æivototkriva se 663; ËistoÊa, uËiti mlade361; usmjerene na sebe 682; ispo-vijedanje tajnih Ëovjeku 778; zbr-kane zbog plitkog disanja 484; vlastnad: daje vlast nad rijeËima 656,nije laka 661; vladajte svojim 218,234,587,588,658,661; vladajuÊa sila349; moÊ kontrole nad 691; isprav-ne navike, njegovati 657; popravitesvoje 49,292; pokvarene, odbaciti236, Ëuvati um od 748; kultiviranje,koristiti sredstva dana za 235,613,659; tijek, Krist moæe izmijeniti277,670, mora biti promijenjen786,787; poniæavajuÊe, obraniti dje-Ëji um od 172; duboke, bitne 352,547; najdublje, Biblija sadræi pred-mete za 90,418; usmjeriti na dokazeBoæje ljubavi 758; disciplinirane,potreba za 630; nezadovoljne, odbiti797; glupe, nemati 4,794; uzviπene,ono πto ih razara 669,747,748; ople-menjujuÊe, ispunjavati djecu 15; za-blude u, loπe navike koje uzrokuju597; zle, posljedice 69,235,526,659;zli aneli ne mogu Ëitati naπe 494,658,659,774; buduÊe majke utjeËuna dijete 132; primjerene kraj osobena samrti 503; izraz se odraæava na575; propust da se obuzdaju 660,661; osjeÊaji i Ëine karakter 593,660; prate rijeËi 420,663; glupe, na-laæenje zadovoljstva u 315; Boæji za-kon prodire u 564; upravljanje, ko-ristiti sredstva dana za 235,659; ob-likovanje, uËiti mlade 281,282; pa-zite na svoje 218,226,655; uobiËa-jene, teπko je promijeniti 662; odba-civanje mrskih ne navlaËi krivnju432; uzviπene i svete, ispunjavatium 121; potreban uzviπeniji stupanj663; Bog treba biti glavni predmet286; nepravilno uposlene, duπa podutjecajem 587,588; neËiste: izbjega-

OpÊe kazalo


vati sve πto navodi na 107,228,229,591,733, pretjerano uzbuen mozakproizvodi 508, kako nadvladati 234,uËenika 120, posljedica odavanja75,234,336; neËiste i greπne, Ëitanjekoje vodi u 111; utjecaj, kao nevid-ljive atmosfere 733; invalidi koji us-mjeravaju svoje na sebe 118; u ko-jima prevladava vlastito “ja” 592;dræite svoje: uzviπene i posveÊene435, u ispravnom duhu 667, podvlaπÊu razuma 662; ljubazne, licaonih koji njeguju 483; prirodni za-kon i 663; ne dopustiti da gorkeispunjavaju um 529; ne dopustiterazuzdanost 292; Gospodin moæeoËistiti vaπe 595; roditelji moraju iz-bjegavati poniæavajuÊe 156; mnogisu uznemireni zbog poniæavajuÊih658,659; odbaciti poniæavajuÊe 286;mnogi su niski i podli u 228; naËinna koji upravljate svojim 650; mno-ge Ëine svakidaπnju nepisanu povi-jest 655; mogu se oËistiti 31; mo-raju biti: voene boæanskom ljubav-lju i silom 669, Ëiste 657, obuzda-ne 292, uvjeæbane 656; potrebnoproËiπÊavanje 412; nove: nastajukod Kristovih sljedbenika 346, no-va djela moraju proiziÊi iz 6; ne smi-ju lutati po nevaænim stvarima 442;jedna priprema put drugoj 655; sa-mo vi moæete upravljati svojim 655;o duhovnim stvarima, koristi od732; teπke, borba protiv 409,410;drugih ljudi, ne biti odraz 361; us-mjeriti na svete stvari 235; prljave,prelaze u naviku kad se njeguju227,235, oskvrnjuju duπu 235; uk-ljuËiti najveÊe umne snage u borbis prljavim 667; prave, mozak koje-mu je potreban odmor za 735; Ëiste:Bog pomaæe onima koji traæe 595,kako se dolazi do 656, potrebnaoplemenjujuÊa sila 235,284,608,659, duπa se mora uzdiÊi do 239,uËenici trebaju iziÊi iz naπih πkolas 11,189; Ëiste i postojane, potrebnahrana za 661,662; Ëiste i prave,imati 235,659; Ëiste i uzviπene, uni-jeti 237; Ëiste i svete, ispunjavatidjeËje umove 661; Ëiste i neiskva-

rene, zaokupiti dijete 172; Ëiste iËedne, njegovati 390; proËiπÊavanje,posluπnoπÊu Boæjem zakonu 663;ËistoÊa u, potreba za 289; ËistoÊa,preko posveÊenja Duhom 366, nu-æna 669; istinska profinjenost, kakosteÊi 667; profinjene i oplemenje-ne, sredstva za postizanje 660; pro-finjene i proËiπÊene, Boæjom preo-braæavajuÊom silom 69; odnos Bo-æjeg zakona i naπih 564; Kristovavjera disciplinira 124; poboæne, dje-ca kojoj su bile strane 111,112; od-govornost Bogu za naπe 234,661;obuzdavajte svoje 593; ograniËavanjevaπih, potreba za 657; osvetoljubi-ve, zlo djelo pritajeno u 524; isprav-ne: ne dolaze prirodno 656, kakopostaju navika 285,601,608,666,ispravne rijeËi su rezultat 655, is-pravne rijeËi ovise o 655,656; vlada-nje, visoko vrednovati 235; posveÊe-ne vrlinom i svetoπÊu 366; Sotonanadahnjuje umove svojim 18; Sotoninije dopuπteno da Ëita naπe 474,494,658; sebiËna zaokupljenost æa-loπÊu 461; greπne, kako odbaciti760, potisnite svoje 658; greπan u,kako mnogi postaju 228; koje ra-njavaju duπu, njegovanje 489; na-sumiËni bljeskovi 668; Sveti Duhmoæe dovesti u posluπnost Kristu658; Sveti Duh poduËava i vodi na-πe 573; postojano usredotoËene naæivotni cilj 442; ojaËane izraæava-njem 419,420; stroga Ëestitost u,odræavati 432; optereÊivanje prilikomobjedovanja, odbaciti 759; kuπnje nagrijeh u, odluËno odbaciti 405; stva-ri koje se moraju ukloniti iz 789;premalo, stvari koje proistjeËu zbog59; prehrana kao predmet preveli-kog 393; predmeti za, vi moæeteodabrati 655; svakodnevno njeguj-te i pazite na svoje 656; njegovanje665,666; kompozicija, vodi u besra-mne slobode 227; crte karaktera ko-je skreÊu u mraËne kanale 337; be-znaËajne i povrπne, njegovanje 587,588; trivijalne, odbaciti 366; nemir-ne i zamrπene E. G. W. 461; usmje-rite sebiËne k duhovnosti 593; ne-

777

svete, smjesta suzbiti 325; praznei pokvarene, potrebno sprijeËiti 229,661; razliËiti predmeti, potreba za445; poroËne, literatura koja uzbu-uje 290, istina u srcu obuzdava575; umorne, potreba za odmoromod 508; mi ne moæemo upravljatisvojim 420, bez napora 234; dobroopasane, potreba za 655,656; kadse okreÊu Bogu kao cvijet suncu670; zdrave, tko Êe imati 333; rijeËiizraæavaju 420,573; svjetovne, Soto-na nadahnjuje 659; pogreπne: po-treban napor da se promijene 459,osjeÊaji su pogreπni kad imamo 660,ispravna naËela iskljuËuju 15; vaπaprva, ujutro 666; vaπa posljednja,uveËer 666; mladih, malo ljudi znakako usmjeriti 190; Sotona nastojiiskvariti 22. Vidi takoer Razmiπ-ljanje, ProuËavanje

Misaona snaga, potrebna Boæja preob-raæavajuÊa milost za 270

Misaoni ljudi, umovi naporno rade 399,400

Misionski napor, mladima potrebna po-duka u 368

Misionski rad, poduËavanje u 369Mislioci 361,587Misliti i djelovati, Bog daje sposobnosti

za 102; uËiti mlade da 281-283Misliti, ne o zlu 439; ne pokuπavajte,

dok patite 512; dopuπtanje drugo-me da za vas 264,667; trijezno i ot-voreno o svojem spasenju 406; uËitiuËenike da 365

Mjerilo(a), visoka i sveta 104,105; kakoispuniti Boæje 787; uzdignimo svoja,visoko iznad svjetovnih 268

Mjesta za balove, redovni posjetitelji 314MoÊ ili sila, nadmetanje za u svijetu

756; djelotvornost 68; veÊa, znanjekoje je 741; prekomjerna ljubav pre-ma 625; poznavanje znanosti je 741;govoriti o Kristovoj 808; misliti i Ëi-niti 361; istinsko obrazovanje je 739

MoÊ razboritosti 22,238MoÊ opaæanja, πest stvari koje zamag-

ljuju 335; prouËavanje Biblije izo-πtrava 89

MoÊ razmiπljanja, meu Ëovjekovim uzvi-πenijim sposobnostima 137; dana

nam je od Boga 188; Ëovjek morakoristiti svoju 91; duænost Ëovjekau odnosu na 750; uporaba, roditeljiodgovorni za 137

Moda 4,77,268,559MoguÊnosti, æivotne 342Molitva, naviknite se na 546; svakodnev-

na 546; odgovoran poziv zahtijeva342; zabluda o 276; bitna 288,289;za iscjeljenje 513,514; zanemariva-nje 20,286,711; ne usliπava se uvi-jek kako bismo æeljeli 534; zahtje-vi za vaπu 776,777; zaπtita protivprijevare 42; tajna 316,317; ponav-ljanje 276; tiha 614; koja je uob-razilja 534; kad um luta u 546

Molitveni sastanak, prisustvovanje na316,317

Monstrum, skriveni, niska strast kao222

Moralna ËistoÊa, njegovati 237Moralna izoπtrenost, hrana koja otup-

ljuje 236Moralna izopaËenost, grijeh uzrokuje

13,14Moralna obojenost, visoka, oËuvati 226Moralna osjetila 390Moralna snaga, Boæja ljubav poveÊava

27Moralne moÊi, oslabljene 96,236Moralne sposobnosti, oslabljene, djeca

roena s 136Moralni organi, oboljeli 292Moralni utjecaj, djeca osjetljiva na 148Moralno obrazovanje, uËenika 14Moralno rastrojstvo, izazvalo izopaËenost

228Moralno zdravlje 50Moralnost, najËistija u domu 163Morbidni i razdraæljivi, invalidi 118Most, ne prelaziti prije nego stignemo

do njega 470Motivi ili pobude, promjena u obraÊenju

349; uzviπeni, djelovanje iz 301; pre-ispitajte u svojem srcu 348,349,617; najveÊi za napredak 343; dru-gih 209, 243, 755; za sluæbu 345,603; koji pobuuju na akciju 6,208,345-349, 658, svako djelo prosuujese prema 347-349; sebiËni 348,644;nesebiËni 366, 483; pogreπni, pokre-tanje iz 24,234

OpÊe kazalo


Mozak i miπiÊi, razmjerno optereÊeni zazdravlje i svjeæinu 333

Mozak, aktivan æeli praviti nepodopπtine507; najbolja uporaba 197,364; is-tinski odgoj donosi 51; krv juri uzbog æalosti 462, zbog prekomjer-nog prouËavanja 444,508; prijestol-nica tijela 72,73; Kristova ljubav is-cjeljuje 65,250,412,452; bistar, po-treban da vodi druge 770, lijeËni-ku je potreban 409; zamagljen zbogpopuπtanja apetitu 144,317, zbognedostatka kisika 483, od πeÊera391,618; kava nadraæuje 590; zbu-njeni, jedan uzrok 386, πto Ëinitis 332,333; upravlja cijelim tijelom60,385; poremeÊeni probavni organiutjeËu na 332,333; elektriËna silaoæivljava sustav da odbije bolest400; elektriËna sila, potiËe umnuaktivnost 60,396; oslabljen prera-nom aktivnoπÊu 312; ispunjen stra-πnim snovima 454; hrana za 92;snaga, potroπena prije zrelosti 62;dan od Boga 7; Bog nas uËi kakokoristiti 263; zdrav, nuæan za zdravotijelo 60,385, Ëista krv bitna za60,385; kako negativno utjeËe naæivËani sustav 398; daje æivotnuenergiju umu 407; negativne poslje-dice nepravilne prehrane na 393;tjelovjeæba poveÊava utjecaj 400;tvrava biÊa 381; suosjeÊa sa æelu-cem 392; najosjetljiviji tjelesni or-gan 61,312; organ uma 60,385; sje-diπte mentalne akcije 72; negativ-ni uËinci pomanjkanja tjelovjeæbe na117,119-121,376,400,407,509; gu-bitak snage miπiÊa pod utjecajem509; Veliki Graditelj osigurava æivoti snagu 385; potrebe: adekvatnaprehrana 385, skladna akcija s dru-gim dijelovima tijela 396,407, odmorumjesto stimulansa 383,384; æivciiz upravljaju tijelom 72; æivËanaenergija, uklanja slabost; energijacijelog æivËanog sustava dolazi iz312; nikad ne uzbuivati stimulan-sima 407; ne otupljivati narkoticima407; ne radi na mehaniËki naËin115,116; organima za kretanje up-ravlja 72; prekomjerno jedenje za-

magljuje 387; previπe uzbuen kodinvalida 111; fiziËki rad ne preopte-reÊuje 120; odgovarajuÊa prehrana60,385; Ëitanje koje negativno utjeËena 111,112; olakπati od nepotreb-nih bremena 195; seksualno pretje-rivanje umrtvljuje 224; bolovi u æe-lucu utjeËu na 391; snaga je kapitalsiromaπnih 267, umanjena ili uve-Êana prema upotrebi 106; naporiSotone da umanji snagu 104; ko-ristan rad potiËe snagu 383; zaπtomladi imaju tako malu snagu 383;duhan negativno utjeËe na 75; upo-raba, bitna u borbi protiv bolesti400; izgubljena vitalnost zbog ne-pravilne prehrane 770; oslabljen,djeca roena s 136; umoran, savjetiu vezi s 508, potreban odmor 735,tjelovjeæba donosi olakπanje 116,117; kuπan na zabranjene povlastice507; kuπan da se prepusti osjeÊa-jima 507; kad je æivotna sila iz po-zvana da pomogne æelucu 443; ak-tivni plodonosan u starosti 339; loπenavike negativno utjeËu na 292,381,382; pogreπni naËin æivota otu-pljuje 770; mladog Ëovjeka, vjeæbakoja jaËa 117; mladi koji liπavajuhrane 316. Vidi takoer Intelekt, Um

Moædana aktivnost, stvari koje umanjujuili poveÊavaju 107,116,392; fiziËkozapostavljanje vodi pretjeranoj 195

Moædana snaga æivaca, masturbacija ra-zara 230; naruπena niskim strasti-ma 222; optereÊena do krajnosti,savjet vezan uz 770

Moædina, æalost utjeËe na 458Moædani æivci, usporeeni s telegrafskim

æicama 72; povezani s Ëitavim su-stavom 446; bolesni, zlouporaba æe-luca uzrokuje 392, neljubazna djelakao posljedica 392; gube zdravljezbog bolesnih uzbuenja 230; me-dij putem kojeg Nebo komunicira sËovjekom 73,230,446

Mrænja, zamagljuje moÊi zapaæanja 335,529; Kajinova prema Abelu 526; nenjegovati prema bliænjem 349; pre-ma korisnom radu 604; Boæji za-kon govori protiv 526; pokazivanje516; siromaπnih prema bogatima

779

66; prema naËelima istine Êe se na-staviti 525; svijeta, Duh daje snaguda se suoËimo s 70; pritajeni pla-menovi protiv Krista 528; osobe kojeljube Boga ne mogu njegovati 209;ukoravanje grijeha pobuuje 525;Sotonin izraz lica pun 524; ©aulovaprema Davidu 525,526; duπa kojanjeguje liπena Boæje ljubavi 520;Duh moæe zamijeniti ljubav za 530;duh: donosi zlo onom tko mrzi 522,potjeËe od Sotone, krπi πestu zapo-vijed 526,527; prema Kristu 610;jedne mlade æene prema roditeljima528. Vidi takoer Zloba, Neprijatelj-stvo

Mrziti, osoba koja svoga neprijatelja 529Mrzovolja 166Mrzovoljni, neki su prirodno 179MuËenik, umiπljeni 588MuËeniπtvo 518,632MuËni predmeti 183,410,489,757Mudrost, napredak u 367; traæiti od Bo-

ga 785; djeËja, formiranje 149; Kri-stov autoritet pokazan u 160; odo-zgo, kako steÊi 8; ljudska, Kristo-va milost i 152; autoritet muæa mo-ra se pokazivati u 160; u izboruknjiga 506; utjecaj otkriven 735;starijih, mladima pomaæe 746; te-ænja za na slavu Bogu 737,738; po-naπanje uËenika koji se pozivaju na81; koja je: poæeljna 358, ludost30,780, neznanje 769, vrlo dra-gocjena 358; u pravednom postupa-nju 80

Muπkost, pogreπne zamisli o 160

NABUSIT, kako Ëovjek postaje 634Nacija, sudbina, danaπnja mladeæ odre-

uje 4Nacionalnost(i), razliËite trebaju biti je-

dno u Kristu 426; ne Ëini ËovjekaËlanom Boæje obitelji 529,530

NaËela, svjetovna 352,547,780NaËelo mira, nama je potrebno 176NaËelo(a), trajno u srcu 802; djelovanje

iz 496; postupci otkrivaju 345; ak-tivno, ljubav je 240; daje poticajpropovjedniku 348; usvojena odmladih 598,599; uvijek djelovati iz292; biti voen 135, 230,489; bib-

lijska, osvjeæavaju pamÊenje 327,328; dijete nenauËeno da djeluje iz282,627,628; kompromisna 244; lju-dima od nisu potrebne zabrane iograniËenja 256; nikad ne ærtvovatiradi postizanja sklada 244; BoæjerijeËi, πkole zasnovane na 744; pokojima djelujemo 419; Pavao Ëvrstkao stijena u 45; osoba koja se ru-kovodi 395; pozitivno i aktivno 249;sumnjiva, smeÊe 36; religija je 286,287; ispravna: djelovanje po 107,dræati se 132, pokazivati 376, zane-marivanje njegovanja 401, izopaËe-nost 558; pravedna, njegovanje 30,31, pobjeda koju donose 30,31; slu-æiti Bogu iz 496; zdrava, zla kojauniπtavaju 559, mladi mogu imati108; postojano, dræati se 548, svi-jetu su potrebni ljudi od 739; snaga,kako imati 89; tvrava, izdajice u75; uËiti vjernosti u 172; uËitelja14; pobjeda 378; istinska ljubaznosti 255; dva suprotstavljena 557; ne-pokolebljivo 37; nepopustljiva 766;kad nagon upravlja 228; pogreπna,osloboditi se 113, 320

Nada i strah, emocije variraju izmeu126,127

Nada, postojana, kako imati 495, nalazise u Kristu 68,127; kako dati osobikoja grijeπi 464,756; milijuni liπeni474; nova, Krist zapalio 70; unapre-uje zdravlje 403,458,647,738; go-voriti o 492; vjerovanje u vlastitusnagu za 477; radujmo se u 803;rijeËi, obasjati æivote drugih 63,438,575,759; njegovati u dobro 662

NadahnuÊe, pogreπna zamisao o 581Nadmetanje, duh u obrazovanju 70NadmoÊ ili superiornost, sklonost k 785NadmoÊnost, æelja za 70Nagaanje, vjera za Mojsija nije bila 538;

takozvane znanosti 699Nagao, djeca koja su 298,299Nagla i nerazumna, strast je 223Naglost, navike, stjecanje 6Naglost (brzopletost), ljubav nije, u djeli-

ma 78,241Nagon(i), djelovanje prema 552; bolji, u

vezi s onim tko grijeπi 775; slijepipri sklapanju braka 303,304; njego-

OpÊe kazalo


vanje 355; udvaranje koje slijedi295; oslobaanje od 123; ne dje-lovati prema 292,552,765; preko-mjerno prouËavanje i 444; buduÊemajke 134; vjera nije 537; slijeenjeumjesto razuma 138; plemeniti 153,212; dobri, ozraËje koja slabi 482,483; su dar od Boga 541,611; sreÊase ne nalazi u 643; imaju svoje sje-diπte u tijelu 441; koji daje zdrav-lje 705; u uËenicima 81; nesposob-nost vladanja 124; pokazivanje kojiponiæavaju 225; ljubav probuena213; ljubavni, u djetinjstvu 212; Ëo-vjekov najjaËi 643; trenutaËni, rijeËikoje potiËu 575; prirodnog srca 316;nervozan Ëovjek pokrenut 490; novi,potaknuti 183,623; razum pod vla-πÊu 303,521; puteni 236,322; druπ-tveni 153,212; pravog krπÊanina552; mladi previπe vjeruju u 295

Nagovaranje laskanjem 175Najgluplja osoba, pravilo postupanja s

255,256Najgluplji uËenik, pravilo za 198NajjaËi Ëovjek 689NajmraËnija strana, mnogi gledaju 517Najplemenitije, njegujte ono u sebi 154Najslabija duπa 6Najsretniji ljudi, trebali bismo biti 643Najteæa sudbina, osobe koje misle da

imaju 459Naklonost ili privræenost, njegovati u do-

mu 158,161; prema Kristu trebanjegovati 782; hladnoÊa koja smr-zava 485; obojenost naπe, Krist do-πao izmijeniti 670; pokazivati premaonima kojima je najpotrebnija 241;Ëuvati svoju 218,238; neprimjere-na 297,339,765; ljubav uzdiæe, ople-menjuje 205; najvatrenija kod mla-dih 294; potreban odgoj i usmje-ravanje 350,446; potrebno usmjera-vati na Krista 243; upravljati 218,234,420; obuzdavati prije braka221; podrediti razumu i savjesti233; ne postiæe se prijetnjom 688;moÊno orue 218,234; pravilnauporaba 152,180,211,296,425,495,607; poprima smjer u djetinjstvu151; Sotona preusmjerava 102,267,321; prava i pogreπna 607; koristite

na slavu Bogu 319; pogreπno poka-zivanje 137,300,579

Nametljiv, ne biti 669Namjera(e), ozbiljna, djelovati s 104,352,

353,547; Ëvrstina Danielovih 568;bitna postojanost 656; Boæje Ëestoobavijene velom tajne 463; Ëiste isvete 656; odluËna, postiæe Ëuda 4,potrebna u stjecanju znanja 7; is-krena da se doe do istine 404; po-stojanost, uËiti 51,366; prava, DuhjaËa 553; mladalaËke odraæavaju seu starosti 748

Namrgoeni krπÊani 433Napadi gnjeva (grËevi), samoinducirani

519Napetost svijeta 756Napoleon Bonaparte 285Napor, Ëovjekov ozbiljni, boæanska sila

udruæena s 105; nadljudski nije taj-na pravog jedinstva 501

Naprasit duh, greπnost 588,589Naprasit, osoba koja je bila 381Napredak, duhovni 40,346; ljudski, po-

greπna uËenja o 722,723Napredan duh, uËitelja 193Narav(i), nema dva Ëovjeka s istom 424,

615; ljubazna, njegovati 319,320;oba roditelja prenose svoju na djecu134,135; vesela, buduÊa majka tre-ba imati 131; kristolika 619,644;mraËna 617; vaπa ostaje ista na-kon uskrsnuÊa 620; pogreπna 600;kako poboljπati 597,616,617; nato-pljena zahvalnoπÊu i mirom 620;razdraæljiva, meso potiËe 618; uoË-ljive razlike u 616; ljudi razliËitih619,620; mrzovoljna, Ëuvati se 617;roditelja, djeca nasljeuju 142; oso-bita naslijeena 616; nedruæeljubivaπeÊer uzrokuje zlu 618; izopaËenai plaha 201,619; ugodna 619; ne-mirna, djeËja 605; druæeljubiva, uËi-ti studente da pokazuju 628; prgava387,518,616; kvarenje djeËje 599;vesela 618; meka 667; osvetoljubi-va 533; gnjevne rijeËi guraju u veÊuvatru 522; loπe navike razvijaju loπu386; kontrolirana izbjegava nevolje520; nuæna kontrola 582; nemirnazbog pogreπne prehrane 388; uzru-jana i nepoæeljna 332,333; uravno-

781

teæena, zdravlje tijela i 392, 405, po-spjeπuje rast u milosti 392; zla koduËitelja 192; propuπtanje da se za-uzda 519; gruba, Krist omekπava617; gruba i osuivaËka, kvari æivotu domu 156; pokoriti svoju æustru583; sveta, roena od Duha 600,pokazivati 552; razdraæljiva, uzrok386, ne pokazivati 517; dræati podkontrolom Svetoga Duha 192; saËe-kati dok se jogunastog djeteta neohladi 501; podrediti prirodnu istrastvenu 583; posebna, kod ne-kih naslijeena 616; nastrana, kul-tiviranje 647; odavanje æustroj 80;nagla, prenesena na djecu 145; ki-sela, kiseli; æeludac stvara 394; od-nos prehrane i stanja 386; privla-Ëna, uËiti djecu 169; blaga i ugod-na 332,333; uËitelji moraju dræatipod kontrolom 192; mi ne moæemoizbjeÊi kuπnju 789; nekristolika, uËi-telj ne smije pokazivati 355; nekon-trolirana 520,523; nesveta, um uopasnosti zbog 792; neobuzdani na-leti 292,293; dobro usklaena 520.Vidi takoer Temperament

Narkotici 691Nasilje, Krist se ne sluæi prema ljudskoj

volji 741Naslaga, sebiËni interesi kao 339Naslijee, razmotriti moÊ 142Nasrtaji, nagli i naprasiti 182Nastojanja, teænje, izbor 342Nasumice, govoriti 779Navika(e), ponovljena djela postaju 151,

552,599; dovesti sve pod Boæju kon-trolu 235; njegovanje grijeha jaËa13; djeËje, formiranje 661; utvru-ju karakter 552; pokvarene: napu-stite svoje 234, nadvladati odluË-nom borbom 540; stvorenja, ljudikao 109; steËene, ne robovati 146;svakidaπnje, tiranija obiËaja u 73;poniæavajuÊe 258; razvratne, potrebaza slobodom od 55; ekonomiziranja,πtedljivosti 598; zle: sloboda od 601,osobe koje poznaju moÊ 440, prak-ticiranje nekih u tajnosti 317, po-sljedica popuπtanja jednoj 35, po-nekad se napuπtaju prije prihvaÊa-nja Krista 600, ærtve moraju same

uloæiti napor 737, rad za ærtve 795;buduÊe majke 133,135; brze i spore6; dokoliËarenja 366; u ranim godi-nama 308; u mladosti, mala djelakoja stvaraju 347; nemara, kod dje-ce 605; neumjerenosti, jednog mla-diÊa 317; lijenosti, kod djece 287,288; dugo utvrivane zasljepljujurazumijevanje 230; muæevne, obli-kuju se u mladosti 281; propovjed-nika 348; promijenjene strogomdisciplinom 151; moraju biti u skla-du s prirodnim zakonima 137; Ëestozanemarivanje oblikuje 599; lutanjauma u molitvi 546; reda, steÊi 6,596,597; redovitosti, formirati 596,597; sjedenja u kasne sate 296,596,597; radne, neupuÊenost u 510; jed-nom oblikovane su poput ËeliËnemreæe 596,599; πtetna, uporaba du-hana je 75,76; prljave misli postaju227; nadvladati prethodno utvre-ne 597; pravilne, zdravlje se stjeËe597; Ëiste, uËiti djecu 140; neraz-boritost u tjelesnim otkriva neraz-borit karakter 405; preispitajte svesvoje 794; ispravne: blagoslov nadva naËina 109, kako oblikovati107,354,366, vaænost pokazivanja376, kod mladih postaju dio karak-tera 551,599, uklanjanje uzroka bo-lesti pomoÊu 597, uËiti djecu 148;sjedenja 389; rijetko se mijenjaju151,599; popustljivosti, utjecaj nadruπtvo 144; jednostavnost u, koristiod 792,793; greπne, sloboda od 90,540,601; rasipniËke, mladi se ku-πaju na 366; pridræavati se strogihpravila u 596; stroga umjerenostpotrebna u svim 377; revnosne, pro-povjednici moraju imati 399; uËi-telja, vaænost 14, 189; suzdræljivo-sti, mentalna vjeæba bitna za 389;koje pomaæu da se oblikuje karakterza buduÊi æivot 618; pokvarene, za-bave koje jaËaju 590; loπe, uloæitiodluËan napor da se napuste 233;Ëestite, oblikovane u mladima 140,281; mi se vrlo razlikujemo u 615;pogreπne: izbjegavati roditelja 142,svladavaju se energijom i ustraj-noπÊu 600, omoguÊavaju Sotoni da

OpÊe kazalo


vas napada 14, vrπe despotsku moÊ109, Ëvrsta odluËnost da se svladaju235, negativne utjeËu na zdravlje275,292,380,381,510,595,597,690,793, Ëine Ëovjeka olupinom 257,moralni organi oboljeli zbog 292, te-æe ih napustiti nego dobre 599, lak-πe se oblikuju od dobrih 599, po-sluπnost Boæjem zakonu je zaπtitaprotiv 576, moÊ, razmotriti 142, sa-mopoπtovanje izgubljeno zbog 257,401, samokontrola izgubljena zbog257,401, pokuπaj reformiranja dru-gih napadanjem 599, neuvjeæbaniumovi koji stjeËu 178, kad im sesuprotstavi, pruæaju snaæan otpor601, πto istina moæe uËiniti za ljudes 402,614, zaπto se teπko odviknutiod 597,598, mladi koji su stekli292; mladih: druπtvu daju ton 610,koje odluËuju njihovu buduÊnost598,599

Nazovi-krπÊanin 593Nebo, korak po korak prema 556NeËiste navike 228NeËistoÊa 597,604; negativne posljedi-

ce 116,117,119,734; odbaciti svaku105

NedaÊa(e), koristi od 464,500; Krist sesuoËavao sve 184,185; savjeti u vezis 556,776,779

Nedisciplinirane osobe kao buntovnici794

Nedjelotvornost, kako se postaje 289;osobe koje su zadovoljne πto su 264

Nedosljedan, stav djelovanja prema 432Nedostaci, ne baviti se drugih 178; sje-

tite se svojih u radu s drugima 632Nedostatak kontrole kod mladih 290,

291,443Nedruπtveno ozraËje, tama 483Negativna strana 44,45,540Neizvjesnost, magla, osobe koje lutaju

u 311,451,703Nejedinstvo 791Nekompetentan, osobe koje se zadovolja-

vaju da budu 264Neljubazan naËin, govoriti na 45Neljubazan, biti ljubazan prema 255Neljubazna djela, kao posljedica oboljelih

æivaca mozga 392Neljubazni izrazi, utjecaj 433

Neljubaznost 157-159,524,608; dom bez175; utjecaj 433

Nemarnost, je grijeh, navike 417Nemir 551,642Nemirna Ëeænja(e) 70,384,400,476NemoguÊe stvari 736,737Nemoralnost, æariπte 590Nepaænja 92,332,477Nepodnoπljiv, gotovo, zaπto su djeca 150Nepodopπtine, mozak koji smiπlja 507Nepogreπiv, propovjednik nije 262Nepokoran, osobe koje su 167,178,290,

806Nepokornost, mesna hrana stvara 391;

uËitelji koji stvaraju 199Neposluπnost, Ëovjekove snage izopaËene

zbog 205,206NeposveÊenost 498Nepoπtenje 326,437Nepoπteno, ne Ëiniti niπta πto je 238Nepouzdan brod, umovi kao 102Nepovjerenje u sebe 522,636Nepovjerenje, ne dopuπtati da ue u um

674; meu Boæjim narodom 497;ozraËje791; uzroci 336,337,672,791;negativne posljedice 156,258,451,458; osoba koja se odaje 258, 381;odbaciti 537,807

Nepoæeljne stvari, umovi koji se bavenekim 466,491

Nepoæeljni zadaci, æivotni, ne uËiti dase izbjegavaju 364

Nepoæeljno, nesposobnost da se trpi ne-πto 49

Nepravda, koja krπi πestu zapovijed 527;nesreen æeludac uzrokuje 443; ka-ko reagirati na 432;

Nepredvieni sluËaj(evi), biti vjeran u264; vodstvo koje je potrebno mla-dima u 365; traæiti mudrost od Bogau 464; Duh daje snagu za 70

Neprijatelj, osoba koja je bila svoj naj-veÊi 381

Neprijateljstvo, prema svijetu 794; nemakada doe smrt 503; duh kod muæa485

Neprijateljstvo, æivot u ozraËju 797; kadljubav obuzda 205. Vidi takoer Mr-ænja

Neprilika(e), sigurnost protiv 410; od-nos prema 154,155; predajte Isususvoje 776; poslovne 128,399; finan-

783

cijske, kako se suoËiti s 493; kakose uzdiÊi iznad 460; nerazboriti po-stupci stvaraju 265; poloæite svoje:kraj Gospodnjih nogu 84,259, naNositelja tereta; stav prema u va-πem radu 493; pitanja o, dijete stva-ra majci 168; u traæiti Boæju po-moÊ 365; oËekuju novovjenËani par153; bolesti æivaca prouzroËene 410,674; nijedna nije prepreka za Boga481; bez obzira na mi moæemo na-predovati 108,237; oËajniËke (bez-nadne) 480; osloboditi se 508; tra-æenje boæanskog vodstva u 764; pre-dajte svoje Bogu u molitvi 262; uËitebolesne da predaju svoje Kristu 408;stvari koje nas uvlaËe u 128,760;previπe uzrokuje navalu krvi u glavu402; izbjegavanje 33; potkopavajuæivotne snage 674; πto Ëiniti kad vaspritisnu 12,459,475; kad samo ra-stu 475; kad Êe nestati 472

Nepristojan govor, staza koja skreÊe na634

Nepristojne slobode, mladi koji sebi do-puπtaju 231

Nepristojnost, navika koja potiËe 575;Hamova u potomstvu 142

Nerazborito postupanje 237,256Nerazboritost, u tjelesnim navikama 405Nerazumna osoba, ljubazni stav prema

432,775Nerazumni, krπÊani 519; ljubav nije 212Nerazvijene snage, potaknuti kod djece

150Neredovitost(i), u obiteljskom æivotu 111,

164,165Nervoza 490Nervozan Ëovjek, djeluje impulzivno 490Nervozna, beba, briga za 168; djeca 443Nervozne æene, zaπto ima tako puno 393NesebiËan duh, siromaπne udovice 347NesebiËna sluæba, velika æivotna pou-

ka 351NesebiËnost 85,275,276,768NesebiËnost, njegovati u osjeÊajima 327;

primjer 611,612; æivotodavna sila u61,691; naËelo Boæjeg kraljevstva611; Sotonina mrænja prema 612;voljeti kao πto je Krist volio je 211

Nesklad meu vjernicima 275; ne saka-titi istinu da se sprijeËi 244; dom

gdje vlada 179; u obitelji i crkvi501; popuπtanje apetitu uzrokuje392; Ëista ljubav spreËava 644; So-tona kao zaËetnik 724. Vidi takoerNesloga, Razdor, Razilaæenje

Neslaganje, meu roditeljima, utjecaj nadjecu 500

Nesloga, izbjegavati ono πto bi moglostvoriti 503; uzroci 156,392,791;sjeme, æetva 497.

Nesmotren, potrebna mudrost u odnosuna 439; stariji evanelisti kao 752

Nesposobnost, uËenika 446NesreÊa 158,411,524,495,576,642NesreÊe, plima zbog obiteljskih proble-

ma 158Nesretno stanje 485Nestrpljenje, njegovano 335; ne pokazi-

vati 356,803; kod uËenika 81; utje-caj uniπten 79

Nestrpljive rijeËi 392,512,518,522Nestrpljive starije osobe 748Nestrpljivi propovjednici 79Nestrpljivi roditelj 164Nestrpljivi uËitelji 79,200,748Nestrpljivo izraæavanje 518Nestvaran, patnja koja je 511NesuosjeÊajni, neka ljudi uvide da nismo

629“Neπto bolje”, geslo odgoja 342Neugodan duh, odavanje 80Neumjerenost, utjeËe na uzviπenije spo-

sobnosti 336; u jelu i piÊu 589,597,769,770; u Ëitanju 591,592; uzroci344; korijeni 344

NeupuÊen, nitko ne treba biti 105; dru-πtvo 610; taktiËnost u postupanjus 439; usmjeravati uËenike da po-maæu 364

Neuredan, istina ne Ëini Ëovjeka 177Neuspjeh, strah od, izbjegavanje odgo-

vornosti zbog 264; proπli, potrebada pamtimo svoje 728; osobe kojedoæivljavaju tamo gdje bi trebale us-pjeti 794; s Kristom ne moæe biti788

Nevaæne stvari 795NevjerniËka, drskost, Ëovjek koji poka-

zuje 35; miπljenja u obrazovanju109,678

NevjerniËke misli u teorijama velikihljudi 743

OpÊe kazalo


Nevjernik(ci), knjige 358; u druπtvu 268.Vidi takoer Skeptik

Nevjernik, u braku 305Nevjerstvo u radu 309,310Nevjerstvo, Bog nikad neÊe ukloniti svaki

izgovor za 271,672; njegovanje 419,646,678; hladno ozraËje 672; Kristæalosno ukorava 477; oblak, potreb-no odagnati 679; mraËni oblak, vje-ra mora probiti 675; strah koji ot-kriva 476,477; navika koja potiËe575; æetva 743; uzviπenije obrazova-nje da se nadvlada 90; aluzije na676,677; kako se saËuvati od 464;kako postupiti s 499; Izrael zadræanizvan Kanaana zbog 498; zadræavanas na svijetu mnogo godina 498;veliki gubitak zbog 673; nema op-ravdanja za 674; odbiti svako 803;ærtvovanje osobnog suda 267; So-tona likuje kad nas navede na 675;rijetko se pobjeuje sukobom 499;zatvoriti vrata srca za 676,794,795;jaËa dok se potiËe 672; snaæan duh,zli aneli nastoje stvoriti 504; govo-renje o 102,489,675,676,679; kojemotkrivenje Boæje volje ne moæe po-moÊi 36; koje se nikad neÊe pokoritidokazu 535; teorije, Sotona potiËe527. Vidi takoer Skepticizam

Nevjerstvo, peËat, Hume primio 285; uznanstvenom ruhu 19, 711; stijene,osobe sklone 697; sjeme, Sotonahrani 676,677; tisuÊe odvedene u711. Vidi takoer Skepticizam

Nevolja(e), pozajmljene 400; hrabro do-Ëekati 283,284; razmiπljanje o 62,406,758; dolaze svima 284; izraæa-vanje nezadovoljstva produbljuje811; prepirke koje stvaraju 501;stalno predvianje 459; poremeÊe-ni probavni organi uzrokuju 333;poloæite svoje kraj Gospodnjih no-gu 84,259,464,777,778; gledanje nau radu 493; osobe kojima su predoËima 400,470; sprijeËiti drugih764; izlijevanje u ljudski um 779;privatne, duænost propovjednika uodnosu na 766

Nevolje, pozajmljene iz buduÊnosti 632;srce koje nije uznemireno 243

Nevoljkost, da se pokori Bogu 549,686

Nezadovoljna osoba 806Nezadovoljni, umovi 178,646;, ljudi koji

su svugdje 773Nezadovoljstvo(a), tjeraju Isusa iz doma

159; zamjena za 464; nesretne skra-Êuju vaπe dane 805,806; odagnatiiz misli 789; kad naiu teπkoÊe ipritisci 471; nepotrebno supruge160

Nezadovoljstvo, lijek za 16,17,124,125,408,788; otkriva odsutnost Spasi-telja 642

Nezadovoljstvo, sloboda od 400,476; na-mrπtenost koja izraæava 62,759; plodsebiËnosti 551; izraæavanje 637; ne-gativno utjeËe na zdravlje 61,451,458,691; u djeci 550. Vidi takoerGunanje, Jadanje

Nezahvalna djeca, bogobojaznih roditelja529

Nezahvalnost, njegovanje dok se previ-aju sadaπnji blagoslovi 277,646,775

Nezakonitost 344,625Nezaposlen, Ëovjek nije stvoren da bude

115,116Nezaposleno mnoπtvo, sklonost 367Nezavisan æivot, uËiti studente 367Nezavisni ljudi, potreba za 265Nezavisnost, individualna, pokazivanje

43,266,267,269; pokoravanje bez ær-tvovanja 274; nedostatak za poko-ravanje osvjedoËenju o duænosti267; moralna, ponovno stjecanje iz-gubljene 259, koja je ispravna 268;uzajamna, zakon 267; prirodna, va-πa 783; plemenita, samoizdræavanjejaËa 258; koju nije lako pokoriti 78;duh koji je opasan 45; tvrdoglavanaglog djeteta 207; istinska nije tvr-doglavost 268; neposveÊena kvarikorisnost 265

Neznanje ili neupuÊenost, bolje od jed-nog aspekta obrazovanja 188; uzro-kuje bol i patnju 510; ne poveÊavaponiznost i duhovnost 365; æivot po-sveÊen Bogu nije æivot 350; majke,je zloËin 142,143; nema vrline u310; o korisnoj uposlenosti 287,288; uobraæeno, laæna znanost je310; o Boæjem zakonu 73; o zako-nima zdravlja 83,363,510; o naπoj

785

tjelesnoj prirodi 73; koje ne ukla-nja krivnju 455; pokuπava podu-prijeti skepticizam 739; mudrostkoja je 769

Neznatne stvari 421Niπta, ne raditi 604. Vidi takoer Bespo-

sliËenjeNitko i niπta, potencijal 532NoÊ, sjedenje do kasno u 296Nostalgija za domom, meu pacijenti-

ma 734; moæe biti na dobro 127Novak 806NovËana potreba, umiπljena, patnja zbog

594Novina, ljubav prema 590Novine, ljubavne priËe u 285,286“Novo srce” znaËi novi um 95

NJEÆAN, biti 435; obzir 85Njeæan obzir, prema siromaπnima 84;

pokazivati, posveÊen prema djeci145

Njeæno, postupati s djecom 501Njeænost, blagost, evaneoski radnici tre-

baju otkriti Kristovu 504; Kristova,u ophoenju s umovima 761; lju-bav koja Ëuva krπÊansku 244; do-laziti u obitelj s 215; njegovati strp-ljivu prema zabludama drugih 636;izrazi, nisu znak slabosti 215; bes-konaËna, Krist vas promatra s 260;zdravstveni radnici trebaju postu-pati s 83,85; zemaljskih prijatelja,sjeÊanja na 277; saæaljiva: premadjetetu koje pati 84, gdje ljubav vla-da 773; imati posveÊenu 210; tako-zvana, prema mladima 175; duhov-na prema osvjedoËenim srcima 440;bez sentimentalizma 184,622; rije-Ëi 215. Vidi takoer SuosjeÊanje

OBAZRIV, biti 425Obazrivost, prema onima koji to ne za-

sluæuju, vrijednost 775ObeÊanja, prekrπena 737; Boæje rijeËi

533,643,700,807Obeshrabren, ne biti ni na koji naËin

631,736Obeshrabrena osoba 337; teret samoj

sebi 487; ispunjena tamom 459;uputiti na Krista 453; molitva za735; rijeËi koje ohrabruju 158

Obeshrabreni um, zahtijeva blag postu-pak 761

Obeshrabrenje(a), djeËje 488; Krist po-znaje naπa 673; ne prepuπtati se457,630; Ilijino 486; oduπevljenjekoje pobjeuje 49; srca pritisnuta84,85,337; negativne posljedice 321,461,462,490,579,771; neka zado-voljstvo zauzme mjesto 804; nikadne prekidajte prouËavanje zbog 100;muæa i æene 154,155; izopaËenihljudi 755; Sotona je uzroËnik 675;osoba roena s 809; radost Sotonekad govorimo o 494,774; govoriti o495,575,675,774; misliti o svojim758; ne popuπtajte ni pedalj 808

ObeshrabrujuÊa strana, æena spremnagledati na 400

ObeshrabrujuÊa tama 643ObeshrabrujuÊe, E. G. W. odluËila da

ne govori 492ObiËaj(i), opÊeprihvaÊeni, kad treba pri-

hvatiti 255; u sukobu s prirodom559; koji ispunjavaju svijet boleπ-Êu 144; poistovjeÊivanje s, vraÊajucrkvu svijetu 558; ropstvo zemalj-skim i putenim 381; ovoga izopaËe-noga vijeka, ne popuπtati ne pedlja268; Sotona odvlaËi ljude od spa-sonosne svjetlosti prema 77; uËeniklako naveden da slijedi 446; tiranijau svakidaπnjim navikama 73; neoponaπati svjetske 557; potreba od-luËnog odvajanja od svjetovnih 268,547

ObiËni æivot, moguÊnosti mnogih iz 805Obiteljske stvari, propovjednici se ne

smiju mijeπati u 766,767Obmana, u udvaranju 303Obnova 325Obnovljen Ëovjek, prva duænost 162ObraÊen, svatko mora biti 423ObraÊenje, istinsko 145,349Obrazovati se 582Obrazovanje, je bitno 785; potreba za

ljubaznijim 150; praktiËna i knjiπ-ko, kombinirati 287

Obzir, duæni, ne prelaziti preko vaænihpredmeta bez 365; Jakovljev pre-ma obitelji 164; uzajamni, njegovati616; ozbiljan, predmeti koji zahtije-vaju 668; njeæni, zanemarivanje nje-

OpÊe kazalo


govanja 791; promiπljeni: izvrπava-ti duænosti sa 667, djelovati sa 592

OËaj, mnogi vape u, poruka ohrabrenjaza 737; potiπtenost koja prerasta u399; utonulost u 480; nema potrebeza 457,630,694; osoba koja je vo-ljela 489; opisi 763; izopaËeni ka-rakteri ne smiju se gurati u 755.Vidi takoer Potiπtenost, Depresija

OËaravajuÊa sila, Sotonina, mi æivimou ozraËju 146

OËekivati zlo, uvijek 789OËi, biti vjeran straæar svojih 229, 661;

gledanje laænim 589; kako se po-sveÊuju 270; ljubomorne, æena ko-ja sve promatra 336,337; æelja, pro-buena gledanjem i Ëitanjem 229,591; gledanje, srce izopaËeno 113,338; duhovne, savjest kao 332; onoπto se vidi preËesto privlaËi pozor-nost 662

Odanost, biti 435Odbojnost prema korisnom radu 344Odbojnost prema samome sebi 33Odgoj uma, cjelovit 54,301,741Odgovoran, visoki poloæaj, ljudi na 633Odgovorna biÊa, Bog postupa s ljudi-

ma kao s 785Odgovornost(i), strah od, svladajte svoj

604; iskustvo osposobljava Ëovjekada nosi 415; veÊe, stjecanje 270;osobna, dijete liπeno 282,682; teπkeæivotne, djeca nepripremljena za283; uzajamna, muæa i æene 502;osobna, Bog priznaje naËelo 261,705; razvijena moÊ za noπenje 423;strah od 532; izbjegavanje, besko-risna zamiπljenost kao plod 442;djeca koja potpomaæu one koji nose273; nevoljnost da se preuzme 273

Odgovornost, pojedinaËna 434Odgovornosti, dodavanje sutraπnjih da-

naπnjim bremenima 472Odjek, ne biti drugih 785OdluËnost, nedostatak, ukalupljenost

zbog 8; tvrdoglava u braku 304,305;velika πteta uËinjena zbog 419; sna-ga, volja je 685; mladi trebaju nje-govati 688

Odluka(e), bitna u: obitelji 175, Boæjemdjelu 598; najteæi sukob poziva na757; ishitrena, izopaËena narav vodi

u 332,333; vaæne: nepravilna pre-hrana utjeËe na 443, ljudi na odgo-vornim poloæajima donose 443; pre-veliki ponos da se opozove 575

Odluka(e), dobre 553,801; ozraËje kojeguπi 483

Odmor, starijim slugama evanelja po-trebno vrijeme za 752; elementi, ne-pokoreno srce nema 551; kako naÊiu Kristu 45,802,803; u Bogu, nje-govati duh 662; onima koji napor-no rade potrebna razdoblja 735,736;istinski duha ima jedan izvor 762

Odobravanje, djeca ohrabrena 145; vaπe,pomaæe djeci da zadobiju 502

Odricanje, od svoga “ja”, potreba za 410.Vidi takoer Samoodricanje

Odvajanja, nova 48OgorËeni neprijatelj(i), Krist meu 182OgorËenost, pravedna 516,517; Sotona

pobuuje, protiv onih koji ukoravajuza grijeh 525; pokazivanje premanezahvalnima 775; rijeËi, kleveta neutiπava 548. Vidi takoer Ljutnja,Gnjev

Ograda(e) 520,633OgraniËeni, ljudi 52; uËenik, potrebe 199OgraniËeni umovi, uËitelj i 200OgraniËenje(a) ili suzdræavanje, proiz-

voljno 81; strast je nedostatak 223;um mora biti pod odgovarajuÊim551; koje zahtijeva braËni odnos157; neuobiËajena, djeca pod 550;koja nameÊe Boæja rijeË 583; mladipuni odbojnosti prema 303. Vidi ta-koer Suzdræavanje

OgraniËenje, u vjerskom radu 41Ohol duh, pokazivanje 80,214Ohol, ne biti 241,540; neki su prirodno

179; uËitelji koji su 198Ohola osoba 45,616. Vidi takoer PonosOholost, nezavisnost poËiva na 274Ohrabrenje(a), njeæne rijeËi 215; djeci

potrebno da budu posluπna 502;pruæati onima kojima je potrebno804; s ljubavlju, duænost prema æeni155,156,502; Boæje rijeËi, potrebaza 700; grijeha, neka ne bude 172;rijeË koristi djetetu 168

OhrabrujuÊe rijeËi, desetostruko nakna-uju napor 158; æene prerano umi-ru zbog pomanjkanja 158

787

Oklijevanje 598Okolnosti, prilagoavanje 167; kao sluge

bogobojaznom Ëovjeku 146; karak-teri koje oblikuju 548; neugodne472; nesretne bliænjih 438; ne do-pustite da vama vladaju 269; vanj-ske, emocije podloæne 126; vjera sene smije upravljati prema 533; osje-Êaji se mijenjaju s 495; Bog uzimau obzir naπe 473; koje razdraæuju199; Ëovjek moæe stvarati svoje 269;nikad ne Ëine Ëovjeka 269; ne smijuutjecati na vas 274; æivotne, Kristje predvidio sve 181; jedina sigur-nost u svim 522; religija kojom up-ravljaju 199; shvatiti kao orua zarad 269; samokontrola potrebna usvim 523; kojima ne moæete vladati317; nepovoljne, ne biti obeshrab-ren 265

Okorjela srca, meu mladima 201Okruæenje, izbor 147; zlo, utjecaj 142;

utjecaj na umove 489; pobijediti 36;loπe, ne biti obeshrabren zbog 265

Okrutan sud, izvanjska pristojnost i 208Omalovaæavanje 337,503,607,608,631Omraæen, zaπto su pravi krπÊani 527Opasnost(i), Bog je svjestan naπih 479;

mi moæemo predvidjeti 468OpËiniteljska moÊ, greπnog karaktera

227Opijenost uma 111,112Opijum, uporaba 76Opravdanja, bezvrijedna 146Opravdanje. Vidi SamoopravdanjeOprost od Boga, traæiti 690,691,778; gri-

jeha 457Opsjenari, zabludjeli za realnost 613Optimizam, unijeti u svakidaπnji rad

375,376; mladih, na korist stariji-ma 746

Optuæba(e), laæne, okrutne, stroge 498,522,528,633

Optuæivanje, u domu 178Oronulost, πiroko rasprostranjena 567Ortodoksnost, teπka i hladna 49OsjeÊaj(i), prouËavanje Biblije proËiπÊava

96; povezuju ljude u saveze ili udru-æenja 28; podijeljeni, umovi odvra-Êeni zbog 23; zbrka 31; nevjerniË-ki, obrazovanje povezano s 109; po-greπni, um zbunjen 22; Ëisti, religija

nije 27; izopaËeni, djeËji umovi is-punjeni 15; nitko nema pravo vla-dati tuim 713,714; budite vjernistraæari nad svojim 229,661; pomi-jeπani zbog sebiËnosti 272; moral-ni 226,669; koji se viπe ne izopaËujuni kvare 31; neπto πto zadovoljava,upozorenja na 314; æalosni, pokazi-vanje 646; analizirajte svoje, u svje-tlu Boæje rijeËi 318; drugih, sma-trati svetim 616; su promjenjivi 528;kao neπto manje od pobune protivBoga 460; loπi, invalidi se bave 118;ne biti pod vlaπÊu 49,126,127,274,495; nose sve pred sobom 297,298;sjedinjavanje dviju osoba 609; kojise njeguju u ranoj mladosti 281,551; djetinjasti, svladati 630,801;njegovati nesebiËnost u svojim 327;Krist se mora sjediniti s 783; od-luËna promjena, istinsko obraÊenjeje 349; potiπtenosti, od prekomjer-nog ljenËarenja 603; nezadovoljstva,duπevna bolest zbog 400,475,476;nemojte: isticati svoje 480, se po-kretati 489, vjerovati u 495,672; neËine vas djetetom Boæjim 124; nepostupati u skladu s 757; uzviπeni,strah i ljubomora razaraju 747,748;uzbuenja, ne odavati se 460; uz-buenost na vjerskim skupovima39; buduÊe majke utjeËu na dijete132; koji se izraæavaju oko onih kojisu na samrti i kod pokojnika 503;nedostatak vlasti nad 589,660,661;vjera ne ovisi o 536,537,679; slabeæene, duænost muæa u odnosu na158; davanje oduπka 520,521; po-kazivanje 128,402,460,480,760; sjaj,bljesak kroz æivce 642; Boæji zakonseæe u 564; krπenje Boæjeg zakonau 33; dobri ili loπi, ne sluæite svojim480; sretan uzlet, vjera nije 540;mrænje, kad se potisnu ne povlaËekrivnju 432; najgori srca, razdra-æljivost i prigovaranje raspiruje 501;zadovoljstva, ohrabrivati 809; bezobzira na djelovati u skladu s pri-rodnim zakonom 119; nisu vjera 49;ostaviti sve u podnoæju kriæa 541;Ëovjek koji je osjeÊao smetnju u svo-jim 485; melankoliËni, boriti se pro-

OpÊe kazalo


tiv 409,410; moraju biti pod vlaπ-Êu: razuma i religije 593,600, Sve-tog Duha 192; nisu uvijek radosni496; nisu dokaz: Boæjeg nezadovolj-stva 808, da ste krπÊanin 538; nisupouzdani 693; ne smiju biti mjeri-lo 126; drugih, biti paæljiv prema198, uËitelj treba poπtovati 688; bo-lesnika, nesposobnost da se potpu-no ue u 512; Ëesto su varljivi 126;osobe koje se stalno pozivaju nasvoje 127; radovati se ne u veÊ unadi 803; religija nije puki 286;vjersko iskustvo koje nije dublje od127; oslanjati se na vjeru a ne na537; obuzdati svoje 593; osvetolju-bivi, njegovanje 517,523; ærtvovanjeËvrstoj volji 398; pjeskovit temelj,krπÊanska nada ne poËiva na 496;ugodni, nisu vjera 679; isticanje kadse Ëine ustupci 244; snaga 689; us-hiÊenja nije obraÊenje 127; greπni,svladajte svoje 658; jaËaju pokazi-vanjem 419,420; snaæni protiv poje-dinaca 521; najnjeæniji muæa premaæeni 158; koji muËe i najbolje ljude432; misli i tvore moralni karakter593, 660; istinska ljubav nije sadr-æana u 206; nedobronamjerni oso-bina Sotone 192; nerazumni rodite-lja 179; mijenjaju se s okolnostima495; hoditi vjerom a ne po 495; po-nekad ne moæemo izbjeÊi povredu789; kad ne treba govoriti o svojim758; bez stvarnog uzroka 517; po-greπni, iskorijeniti 600, odbaciti 517,523; su pogreπni kad su misli po-greπne 660; mladenaËki, malo ljudizna kako usmjeriti 190. Vidi tako-er Emocije, Strasti, Misli

OsjeÊati se, kad vas pitaju kako se 757Osjet, organ 594Osjetljiv, krajnje, osobe koje su bile 485,

589,682; osoba tako da se ne moæeurazumiti 638; na πto treba biti 638

Osjetljivo dijete, duænost majke prema168

Osjetljivost 638,791; na dojmove, potre-bna najfinija 434

Oskvrnjenje, Baltazarovo 316Oskvrnjenje sebe 231,290. Vidi takoer

Masturbacija

OskvrnuÊe, moralno 47Oslanjanje na sebe 121,425,533Osmijeh 156,183,572,758Osoba 103Osobe Ëistog uma 512Osobe, koje prigovaraju 659; koje se

spotiËu 255,256Osobna kultura 259Osuda 342,343,453Osuda, ne biti brz na 435; navuËena

ustrajavanjem u grijehu 456; æiv-jeti pod oblakom 677

OsuivaËki, govor 500; razgovor 521Osuivanje, nikoga ne Ëini boljim 453Osveta, nikad ne pobjeuje neprijatelja

243,520; duh 522,524,608; krπi πe-stu zapovijed 526,527

OsvetniËke rijeËi, Krist nije govorio 517,518,520

Osvetoljubive misli 608OsvjedoËiti, osobe koje nije lako 519,520Oπtar, u postupanju 540; u zapaæanju

pogreπaka drugih 637Oπtre rijeËi, govoriti 771Otkrivenje, istraæivanje, πiroko polje za

361Otkupljenje, plan, neiscrpan predmet

prouËavanja 574Otpadniπtvo, prvi koraci u 303,304,306;

Bog opraπta i iscjeljuje 679Otpor, ponavljanje grijeha umanjuje moÊ

297Otuenje 492,724Otvoren ili poπten, budite u svim svojim

postupcima 436Otvorenost ili neposrednost, potrebna li-

jeËniku 436Ovisnost, o Bogu 261,264,270; koja se

polaæe u vas, vrijednost 775; osjeÊajosobne, Bog ohrabruje 261,705

Ovisnost, o sebi 477OzraËje, okruæuje duπu 34,96,207,733OæaloπÊena, duπa 70,735; osoba, molitva

za 735OæaloπÊeni, savjeti 459-461Oæiljci i rane, ostavljeni na umovima

uËenika 82

PAKAO, nauk o, koji uzrokuje ludilo 454Pasivno biÊe, Ëovjek nije 605Patnja, uzrokovana prirodnim putem

511; Bog ne uzrokuje 510; nestrp-

789

ljenje u 512; Ëovjekovo neznanje igrijeh uzrokuju 510; traæenje sna-ænih opojnih sredstava za ublaæa-vanje 512; 6.000 godina 510; Kristje podnio 514,515

Pavao, kuπnje apostola 461; zaπto namje potreban 424

Paæljivi, biti jedni prema drugima 503Paænja usmjerena na sebe 401; muæ i

æena moraju nastaviti s prvobitnom155,157,216; najveÊi interesi zahti-jevaju budnu 795; potreba pokazi-vanja ljubazne 366; mala djela 208,576; u prijateljskim rijeËima i bla-gim pogledima 85; podreenih 301;muπkaraca, upozorenje æenama uvezi s 226; tisuÊu stvari izaziva 795;nedopustive, odbaciti 226

PeËat 755Percepcija ili zapaæanje, jasno, moliti se

za 63,64; otupljeno grijehom 335;zdravo, prouËavanje Biblije doprinosi333; oπtrina, istinsko obraÊenje i 10;moralno, hrana koja otupljuje 322;potrebno ojaËati 442; grijeha, oπtraosjetila Ëine Ëovjeka pronicljivim u333,334; proËiπÊena Boæjom poru-kom 340; grijeh zamagljuje 334. Viditakoer Pronicljivost

PiÊa, mnoga popularna djeluju sliËno Ëa-ju 590

PijanËenje 726; potiËe strasti 315; osobeodane 726

Pijanica 297; savjest 321Pijesak, odluke kao konopci od 737Pisanje, osobe koje se bave 445Pitanja od malog znaËenja 498Pjesme, maπta izopaËena 590. Vidi ta-

koer HimnePjevati, kad ste pritisnuti tugom 538PlaÊa 272,612Plahovitost 292Plaπiti se, osobe koje se uvijek 466,477Plaπt znanosti, skepticizam i nevjerstvo

pod 19,711Plan(ovi), usmjeravanje na zemaljsko

662; za buduÊnost 733; radnici serazlikuju u 615

Planiranje, oslanjanje na druge da zavas 264

Plemenite osobine 483Plemenitost, duπe, napredak 367; teæiti

237; stvarna, mjera 689; prava lju-bav daje duπi 209

Ples, pri prenoπenju KovËega saveza 313,314; osobe odane, sudbina 314,726,736

PloËa, uporaba u duhovnim poukama194

Pobjednici, pomoÊi djeci da budu 518Pobjeivanje, ne oklijevati u 765,766Poboænost 106,179,782; æiva, opadanje

332,632; povremena 126Pobuna, protiv Boga, æivot 650; djeca

ispunjena, kako govoriti 501; u dje-tetu, roditeljsko potvrivanje 552;duh koji potiËe 525

Podcjenjivanje, duh 81,794Podizanje djeteta 765Podjela, u obitelji i crkvi 501; um koji

govori o 40; slabost i poraz u 265Podrugivanje 269,471Podrum, iziÊi iz tame 490,491Podsmijeh 576PogaaËi sudbine 700Pogled odobravanja, majËin 168Pogled(i), ljubav u 64; ljubazni, upuÊi-

vati 85Pogledi, izopaËeni 589; uski 362Pogreπan korak, jedan 35Pogreπka(e), budite spremni priznati svo-

je 523; drugih, naπa duænost u vezis 46,209,634; posebne, djecu Ëestoukoravano za 488. Vidi takoer Pro-pusti

Pogreπka(e), drugih, ispravljanje 519,633,728,790; oproπtene i zaboravlje-ne 503

Pogreπke, djetinje beznaËajne 502; is-pravljanje 70,71,503; ozbiljne 756;doæivotne, djevojaËke 300; brak kao155; proπle 728; tue 637,755; uËe-nika 192

Pogreπni postupci, uËenika, ne obznanji-vati 190

Pogreπno postupanje, patnje koje se na-vlaËe 66

Pogreπno razumijevanje, dræati se otvo-renim za 504

Pogreπno vodstvo, roditeljsko 550Pohlepa, odavanje stvara slugu grijeha

516; Jude Iskariotskoga 598; sta-rijih osoba 748,749; osobe koje suse predale 767; Ëesto ostaje neuko-

OpÊe kazalo


rena 452. Vidi takoer ©krtost,Gramzivost

Pohlepa stjecanja, umovi eksploatiraniradi 717. Vidi takoer ©krtost,Gramzivost

Pohvala, opasnost za krπÊanina 34; zamrtve 503; unapreuje zdravlje 795,797; rijeË koristi djetetu 168; za do-bro ponaπanje djece 145; za mrtve503

PoistovjeÊivanje, s Isusom, ne ostaje ne-primijeÊeno u svijetu 727; sa svije-tom, uzrokuje gubitak smjernica558

Pojedinci, Evanelje radi s 423; napa-dati nije naπ zadatak 504

Pokajanje 79,80,456,690,691Pokajati se, svatko se mora 423Pokazivanje putenosti, neprirodna æelja

za 230Pokoravanje sebe 803Pokoravati se, svatko se mora 423Pokornost, potpuna samo Kristu 154;

koja smekπava grube crte 619Pokret, ograni, mozak upravlja 72PokretaËke sile, duπe 349Pokreti, besmisleni 266Pokret(i), nove i Ëudne stvari u vjerskim

42Pokvarenost, unutarnja 238; poput na-

dolazeÊe plime 625; um ne tone od-jednom u 75,225,336

PolitiËka ekonomija, nacionalna 625Politika, poπtenje i, se ne slaæu 638;

svjetovna, identitet Boæjeg djela i558

Poloæaj(i), sposobnost da se obnaπa 615;poπtovanje koje se ukazuje 276,277

Poloæaj, zemaljski 529,530PoloviËna sluæba 102Poljoprivreda u πkolama 193Pomaganje sebi 367. Vidi takoer Samo-

uzdræavanjePomirljiv duh, njegovati ljubazan i 522PomoÊ, stariji oËekuju od mladih 746;

efekt 756Ponaπanje, uglaeno, uËiti 435; je bitno

177,180,667; kako ugladiti 617; rav-noduπno i bezbriæno lijeËnika 771;profinjenost u 79,660; grubo i oπtrou ophoenju 617; neugodno 210

Ponaπanje, savrπeno pravilo izlaæe Biblija

784; reforme u ne postiæu se slabimnaporima; vaπe svakidaπnje 345;uËiti se 435; krπÊansko, æivot krπÊa-nina otkriva se u 663; ljubazno 209;osobna religija otkriva se u 27; pri-stojno, potrebno æenama 226,768;stroga ËistoÊa u, oËuvati 432; neuË-tivo, oπtro ukoriti 46. Vidi takoerVladanje

Ponizan, budite kao πto æelite da bududrugi 789; ovisnost o Bogu uËinitÊe vas 261

Poniznost srca 522. Vidi takoer Skrom-nost, Poniznost

Poniznost, napredak koji poveÊava 618;utjecaj 794; kao rezultat vjere 532;kristolika, sebiËnost je nedostatak271; njegovati 636; raditi u Boæjemdjelu s 639; neznanje ne poveÊava365; obred osmiπljen da potakne277; primiti ukor s 772; laæna 39;biti kao malo dijete u 348; trebazauzeti mjesto ponosa 619,787; is-tinska, vjernik koji ima 30; kad za-uzme mjesto zavisti 760; steËena go-dinama iskustva 17; srce koje svemoæe podnijeti s 257; muæ treba Ëu-vati svoj poloæaj s 161; utjecaj is-cjeljuje 151; je rod vjere 532; savr-πeni plod 555; ne ærtvujuÊi samopo-πtovanje 274

PoniæavajuÊe navike 239; u braËnom od-nosu 223

PoniæavajuÊi porok, robovi, djeca kao140

Poniæavanje sebe 30Poniæenje 76Ponos, osobina Sotone 192; zamagljuje

moÊi zapaæanja 355, 529; umire kadumre svoje ja 638; dostojanstvo kojenema 260; odgoj i 70,90; zavist jeplod 526; ne osjeÊa potrebu 453;poticanje 273,298; ostaviti 284; po-niznost treba zauzeti mjesto 787;kod studenata 81; sud ærtvovan267; nije dopustio Æidovima da pri-hvate Krista 324,325; zamijenjen sosjetljivoπÊu 638; miπljenja 726,727; osobe najudaljenije od 560,728; oholi i 39,793; sebiËni, zado-voljavanje 273; Ëesto ostaje neuko-ren 452. Vidi takoer Oholost

791

Popustljiv, biti bez ærtvovanja samopo-πtovanja 274; osobe koje su ili stro-ge ili vrlo 394

Popustljivost, pokvarena, odbiti 233; po-niæavajuÊa, kod djece 172; pretje-rana koja je grijeh 112; zabranjena,umoran mozak kuπan na 507; plo-dovi, nemir i nezadovoljstvo su 551;πtetna, djeËja 550; omiljene, napus-titi 597; sebiËna utjeËe na druge637; posijano sjeme donosi rod 297;koja πteti zdravlju 61,75,83,170,380;neprirodna, korak po korak u 597

Popuπtanje sebi 75,308,334,342,343,391

Poraz, nesmotreni pokreti uzrokuju 265;slabost i, u podjeli je 265; s Kristomne moæe biti 788

PoroËne, navike, koje se stjeËu u zlomdruπtvu 147; osobe, druπtvo 610

PoroËni ili Ëestiti, mladi mogu biti, kakoodaberu 551

Porok, put u, dokonost kao 604; razaratijelo i duπu 230

Poruke, laæne 42Posao, naπ prvi 358Posljedica prati uzrok 416Poslovne, brige, ostaviti kada se ostavi

posao 215; neprilike 215; transakci-je, duænosti krπÊanina u 437

Posluπna djeca, Boæja 787Posluπnost, posljedica vjere 532; bespo-

govorna 783Posredovanje, Kristovo za nas 758Postojanost, mladima nedostaje 707Postupno umiranje, osoba koje su same

sebe naËinile invalidima 61PosveÊenje, stalno, blizak odnos s Kri-

stom uz 11; istinsko koje je pravozadovoljstvo 343; utvrditi navike 15;ideja da πkodi zdravlju 291; trebazauzeti mjesto nevjerovanja 787

Poπten, neki su ako ih to niπta ne staje638

Poπtena, osoba 438,639; protuvrijednost,prihvatiti za ono πto prodajete 438

Poπtenje, u stjecanju znanja 194; poli-tika i nemaju niπta zajedniËko 638;postojano zavreuje poπtovanje 437,775

Poπtovanje (obzir), potiËe teænju za izu-zetnoπÊu 154; prema: djeci 198, ro-

diteljima 502,747, zabludjeloj duπi255, uËitelju 198, sebi, njegovati366; pokazivati drugima koje samiæelite 424; u dobro ustrojenoj obitelji502; nedostatak, paziti na znako-ve 791; ©emovo prema ocu 142;prava ljubaznost uËi 255. Vidi ta-koer Samopoπtovanje

Poπtovanje treba rasti 141,252Poticaji 68,154; grijeha 516Potiπtena duπa(e), Krist obeÊava nadu

za 70; nadahnuti nadom i vjerom804; rijeËi koje donose hrabrost 158

Potiπtenost ili utuËenost, ne govoriti o494,774; buduÊe majke, utjeËe nadijete 131-133; vjera mora probiti496; kako se uzdiÊi iznad 460; upisanju 487; radost koja zauzimamjesto 432; osobe koje nisu uzne-mirene 646; vjerski æivot nije 476;Sotona bi htio da poboæni æivot bude675; bolesnik se mora uzdiÊi iznad467,482; πto moæe odagnati 811;kad govorimo o Sotona sluπa 494;osjeÊaj, zbog prevelike dokolice 631,632; zabrinuti i optereÊeni umoviodaju se 399; buduÊa majka nesmije se odavati 131; kako pomoÊiosobama koje su 679; ljubomora ko-ja uzrokuje 336,337; niπta se ne do-biva a mnogo gubi 662; Sotona li-kuje kad nas navede na 675; dolina,od ushiÊenja do 494 774; koja pre-rasta u oËaj 399; zaπto samosaæa-ljenje otvara put u 630. Vidi tako-er Depresija, OËaj

Potok, kao ilustracija 610Potreba(e) ili oskudica, neprekidna, sta-

rije osobe u 747; strah od 459,747;umiπljena 475; iznesite svoje predBoga 480

Potrebe, sve vaπe, doite Bogu s 774,776PouËljivost, primiti ukor s 772Pouka(e), prve djeËje u krπÊanskom æi-

votu 216, u prvih sedam godina149; veoma vaæne 294; teπke, ne iz-bjegavati 703; najvaænije, uËiti 299;potrebno ih ponavljati 580

Pouzdanje. Vidi SamopouzdanjePovjerena sredstva, razliËita 423Povjerenje u sebe 75,274,477,725, 726,

783,784,792

OpÊe kazalo


Povjerenje, izdaja 780; izmeu muæa iæene 223,502; dijete koje je izgubilo,u majku 552; djeca æele da im seukazuje 198; kako roditelji moguimati kod djece 502; majka koja za-dobiva kod djece 216; bitno u do-bro organiziranoj obitelji 502; os-jeÊaj, uËiti mlade da imaju 281,282;Bog oËekuje naπe 637; meusobnoevaneoskih radnika 264; ne raza-rati u Boæja orua 780; nedosta-tak, rijeËi koje uzrokuju 178; kakozadobiti drugih 772; koje se pola-æe u vas, vrijednost 775; uËitelj mo-ra zadobiti uËenika 198; Sotona na-stoji poremetiti 31; postojana oda-nost istini zadobiva 437; koje donosiolakπanje obeshrabrenima 761; pre-veliko u sebe 266. Vidi takoer Po-vjerenje u sebe

Povjerenje, stalno, svakodnevno potrebno533; djetinje, nuæno 532,537; Ëvr-sto, u Krista 492; savrπenije, uËitiduπu 468; tiho, uËiti 468; sveto, iz-daja 775; osjeÊaj 157; jednostavnodjetinje 537; mi moramo imati da-nas 473; nepokolebljivo, steÊi 17;vrijedni, uËenici koji su 198. Viditakoer Vjera

Povreda, stvarna ili umiπljena 789,790Povrπan 101; um 357Povrπne stvari, misli se ne smiju stalno

baviti 660Povrπni razgovor 408Povrπno Ëitanje. Vidi »itanjePozdrav, ljubazni pomaæe 34Pozitivni zahtjevi, u obitelji 175Pozitivnost, karaktera 666Poziv, lakπi, biti zadovoljan 342; najsve-

Ëaniji, strpljiva snoπljivost je 755Pravda, krπÊanska ljubaznost ukljuËuje

790; Boæja, pogreπne ideje o 250;jasan osjeÊaj za 533; sjedinjena sljubavlju 439

Pravednost, ne πteti zdravlju 292PraviËnost, odstupanje od savrπene u

poslovnim odnosima 437Pravila i propisi u domu 502; ponavlja-

nje 80Pravilno Ëitanje 581Pravilo æivota, Boæji zakon kao 563Pravilo(a), odnos studenata prema, u ko-

ledæu 521; dom treba imati 172; æe-ljezna i mladi 284; koja se tiËuudvaranja u πkoli 303; kojih se tre-ba dræati u radu s uËenicima 198

Pravo i duænost, zahtjevi 74Pravo i pogreπno, praviti razliku izmeu

417Pravo(a), izabrati ono πto je zato πto je

pravo 612; crkva moæe odobriti po-greπno kao da je 345; dostojanstvoljudskih, kultivirati 244; zablude o322,724; uzviπena naËela 310; vo-ljeti zato πto je pravo 318; nitkonam ne smije oduzimati naπa 708;drugih, poπtovati 616; Ëvrsto stajatiza 270; pogreπno i, moÊ pravljenjarazlike izmeu 417

Prazan (koji je bez sadræaja), um kojineÊe biti 357

Praznovjerje 46,96,759,594,742Preciznost (toËnost) 597,598; raditi s 603Predmet Ëitanja, neodgovarajuÊi, obuz-

dati æelju za 286Predmeti, neËisti, bavljenje 661Prednosti, vjerske 529,530PredosjeÊaji, nesreÊe, ne njegovati 476;

zla, æivot pun 489; mraËna, stvarnozadovoljstvo ne remete 405

PredosjeÊaj zla, crte karaktera koje skre-Êu misli na 337

Predodæbe (pojmovi) 643,644Predrasude, individualno prosuivanje

i 267; kod bolesnika 766; um kojidopuπta da ga zarobe 422; odbijajuispitati dokaze 422; sukobi kojistvaraju 498; æena pod utjecajem594; ne dopustite nikome da stvoriu vaπem umu 435

Predstavljanje, laæno u malim stvarima437

Predvianje zla, neki uvijek 469Predviati zlo 336,337,575Prehrana, depresija i 62. Vidi takoer

EmocijePrekomjeran rad 735,752Prekomjerno prouËavanje 50,51,388Preljub. Vidi Spolna aktivnostPremoÊ ili supremacija, prisvojena 30;

svoga “ja” 79Premoreni, roditelji od posla 165Prenatalni utjecaj(i), olako se uzimaju

135,136

793

Prenatalno razdoblje djetetovog æivota139-141

Prepreke 36,801Pretpostavka (uobrazilja) 24,534Pretpostavke, nema potrebe da se za-

maramo 96,742; odvajanje od Bib-lije prepustilo bi nas 742

Pretvaranje (laæni izgovori) 306,307,619PreuveliËane tvrdnje, ne praviti 577PreuveliËavanje, æena odana 779PriËa(e), umovi djece ispunjeni 114; uz-

budljive 315; oËaravajuÊe 111; bez-vrijedne 357; istinite ili izmiπljene114

Pribranost 167,168,192,517Prigovaranje 268,672Prigovaranje ili iznalaæenje pogreπaka,

posljedice 156,485,577; razdraæiva-nje drugih 410; neka roditelji pre-stanu sa svojim 179; neka ne budeu domu 178; poput tuËe koja pu-stoπi 485; ljubav ne vodi u 241; za-nemarivanje koje izaziva 791; isko-rijeniti svako iz misli 789; vezanoza beznaËajne djetinje pogreπke 502;nikad ne pomaæe 501

Prijatelj(i), najbolji, Isus je 776; biranjenevjernika za 113,304; osoba kojojneÊe nedostajati 632; po imenu kojisu najopasniji 557

Prijateljstvo, napadno, svijeta je kao trice211; um uglaen i profinjen 621,622; bezboænika, upozorenja protiv557; laæno, Sotona radi kroz 557;snaga i utjecaj 609; pravo: predokusradosti Neba 155, toplina pravog211

Prijateljstvo, Bog stvorio Ëovjeka za 609;prirodno je traæiti 609

Prijazan, majËina duænost da bude 486Prijazni pogledi, upuÊivati 211Prijaznost, djeËja 550Prijekor, krπÊanin gluh za 575,607,608,

631Prijestup, jedan sat 548Prijetnja(e) 688,700Prijevara ili obmana, od strane djece

577; put u, poËetak 35; pronicavostkoja je 336,337; svaka moguÊa, So-tona koristi 42; nema u prirodi 416;politika prikazuje zabludu kao is-tinu 524; ærtva, uËenik koji lako pa-

da kao 446; zaπtita protiv, molitvakao 42; Sotonine, proganjanje svihkoji se usude odbaciti 525; soton-ske, aneli spremni da nas zaπtiteod 33, remek-djelo 715,716; slika,suvremeno udvaranje kao 295; ko-risti se za iskoriπtavanje drugih 75.Vidi takoer Samoobmana

Prijezir, kuπnja da se pokaæe 775; nesmije se zapaziti ni traËak u glasu576; osoba slijepa za 608, 609,631

Prikazivanje 342,343,560,644Prilagodba 265Prilagodljivost, bitna za uËitelja 200Prilazi duπi, dobro Ëuvati 107,228,733Prilika(e), uspjeh ovisi o iskoriπtavanju

100,366,551Primatelj, pasivni 804Primljiv, kao ljepilo 265; djeca su pri-

rodno 291; mladi su 281Priroda, zajednica s, koristi iz 11; uzdi-

zanje kao Boga 704; zakoni. VidiZakoni prirode; pogreπne ideje o570; istraæivanja u 361; prouËavanje446; pouke iz 569; svjedoËi o Bogu570; pojave u: prouËavati 91, kori-stiti kao ilustracije 335

Prisebnost, gubljenje prilikom omalova-æavanja 49

Prisila, Isus se nije koristio 571,707,708,741; Sotona se okrutno koristi 325.Vidi takoer Sila

Prisilna odanost, Bog se ne zadovoljava422

Pristanak, kuπnja vam ne moæe naπko-diti bez vaπeg 803

Pristojnost 209,667Pristranost 199,799Pristup, nepaæljiv i nagao 770,771Pritajene snage 101; sile u ËovjeËjem

umu 701Prituæbe (razlozi za nezadovoljstvo), uve-

liËavanje 590; od brata ili prijate-lja 439; pretpostavljene, uveliËava-nje 590; æena koja iznosi svoje pro-povjedniku 227

Privatne stvari, duænost propovjednikau odnosu na 76

PrivlaËnost 376Privræenost, æene 215Priznanje grijeha 456,776,779Priznanje pogreπke, plemenito 778

OpÊe kazalo


Priznatost, svjesnost o 154Prizori, djeca izloæena obeshrabrujuÊim

113Problemi, Bog moæe rijeπiti vjernika 194Problemi, stvari koje uvijek donose 772;

æivot na selu nije osloboen 648;Bog kuπa strpljenje i vjeru pomo-Êu 476

Profinjeni, krπÊani Êe biti 435Profinjenost, napredak u 367; prijatelj-

ska druπtva i 621,622; naπi umovimoraju postati 186; istinska, ne ot-kriva se dok prevladava vlastito “ja”208, potrebna u domu 180

Progonstvo zastupnika istine 525Prohtjev, od prekomjernog prouËavanja

444Promatranje, pokvarene strasti potak-

nute 229. Vidi takoer Oko, Gleda-nje

Promiπljenost 157,198,436,469,773Pronicavost, mladih umova 78,82Propovijed(i), argumentirane rijetko o-

mekπavaju i pokoravaju duπu 500;omekπavaju duπu 500; potrebna po-navljanja 580; kratke, bolje se pam-te 580; vrlo snaæne, koje sasijecajuËovjeka na komade 521

Propovijedanje, monotono i liπeno du-ha 580

Propusti, vaπi vlastiti 332ProstaËki izrazi 577Prosvjetljenje, propovjedniku potrebno

boæansko 262Protiviti se, ne u vjerskom radu 40Protivljenje, duπa uniπtena zbog 6; pre-

ma istini, sijanje 35ProuËavanje Biblije, savjeti o 92,101; do-

nosi uzviπenije obrazovanje 110; za-πto nekima ne godi 316

ProuËavanje, poteπkoÊe u 100; pretje-rano, negativne posljedice 55,444,488,508; Boæja rijeË kao temelj 89;prikupljanje viπe knjiga za 506; dje-vojka koja zaostaje u 302; marljivo,djeca nenaviknuta na 550, zadobi-va pobjede 99; sklonost i æelja za195; jedenje mesa utjeËe na 390;onoga πto su ljudi rekli ili napisali360; prijevremena smrt zbog 506,507; istraæivati i moliti se u 100;provoenje mnogo vremena u 368;

koje je grijeh 195; prekomjerno 445(Vidi takoer Prekomjerno prouËa-vanje); oslanjanje na druge u 264

Provokacija, reakcija na 257,432,520,576,755

ProzraËivanje, nedovljno, utjecaj na um483

Psihologija, Sotona se koristi 19,698,711; prava naËela u Bibliji 10,781

Pπenica i kukolj, usporedba o 636Puπenje 726Pun mrænje, æena koja je bila 528Puteni nagoni. Vidi takoer NagoniPuteni umovi 305,306Puteno, ili senzualno, dræati se dalje od

svega πto je 237; zadovoljstvo, lju-bav koja nije bolja od 296,297

Putenost, velika roditelja prenosi se nadjecu 138; dom previπe svet za 157;u braku 223; u privatnom æivotu,oËistiti se od 239; kuπnja meu oni-ma koji nisu u braku 231; umovinavedeni da se bave 95

RABINI, πkole 101Rad mozga, pravo obrazovanje ukljuËuje

viπe od samog 363,364; stalan, ne-gativne posljedice 507,509; ne vrπitii tu stati 197,364, odmah nakon je-la 759; pretjerani, negativne poslje-dice 61,312,506,508,509; osobe kojese oslanjaju na druge za svoj 289;uËenik koji se potpuno predaje 507.Vidi takoer Umni napor

Rad, odnos prema 598; djeca koja nevole 290; koji se obavlja za Njega,kako Krist gleda na 787; pretjeran735,736; neuspjeh u 309,310; Ëo-vjekov, kako Bog vrednuje 787; dru-gorazredan ili prosjeËan 351; neu-godan 598. Vidi takoer Prekomje-ran rad

Radna zajednica. Vidi TrgovaËka unijaRadost, duboka i mirna 472; Bog je iz-

vor 28; veÊa nego πto imamo 420;koja daje zdravlje 65,403, 407; Ëu-vajte svoju pred Bogom 480; æivo-todavna 65,412,452; najveÊa æivotna343; Kristova ljubav donosi 240,452; milijuni liπeni 474; vjerski æi-vot koji donosi 476; zadovoljstvo idaju svjeæinu umu 17,403; koja za-

795

uzima mjesto: potiπtenosti 432, tuge432,760

Radost, Kristova ljubav donosi 240; za-misao da je Krist bio liπen 183

Radostan, budite pred Bogom 480; akose ne osjeÊate 758

Radoznalost, kontakt sa sotonskim oru-ima iz 702

Rana, balzam za svaku 464Rano djetinjstvo, proteæe se do πeste ili

sedme godine 149Raskalaπenost, noÊna 296; nadolazeÊa

plima 625; pogubne posljedice 316;Sotona navodi mlade na 76,315;ono πto vodi u 147,195,290,291,344,736

Raskoπ 70Raspoloæenje, radosno 63,575Raspoznavanje, nesposobnost za 289Ratoborne osobe 40Ratobornost, ono πto potiËe 498Ravnoduπnost, zabrinjavajuÊa, u pitanju

stupanja u brak s nevjernicima 304;pojava, u djetinjem obeshrabrenju488; bezbriæna: krπÊana po imenu637, posveÊenje treba zamijeniti787; ne uniπtavati osobu koja je uzabludi 258; hladnoÊa, duπe kojeSotona ne moæe dræati u 38; lijeËni-ka, obeshrabrenost uzrokovana 771;nepromiπljena mladih 81; uporna,sluπanje istine s 35; tupa: æetva 35,milijuni robovi 474; prema istini,posljedica sijanja 35

Razborit, treba biti 226Razboritost, omalovaæavanje 25,469Razdor, meu Boæjim narodom 498; iz-

bjegavati sve πto bi moglo stvoriti503; meu braÊom 497,498; put u792; popuπtanje apetitu uzrokuje392; u domu, aneli bjeæe od 159;braÊa nemaju vremena za 498; So-tona kao zaËetnik 497,724; sjeme,æetva od 497; sumnja i nepovjerenjestvaraju 156; kad mir zamijeni 760.Vidi takoer Nesklad, Nesloga, Razi-laæenje, Svaa

Razdraæivanje, drugih 410;, nikad ne po-maæe 501; djeci ne pomaæete 200

Razdraæivati se, ne 470,737; vjera nasosposobljava da se ne 472

Razdraæljiv, Ëovjek 520; duh, u πkoli 200

Razdraæljiv, djeca koja su postala zbogmasturbacije 258, pogreπnih navi-ka u jelu 443; djevojka koja je bilakad joj se netko usprotivio 302; in-validi koji su 118; osobe sklone dabudu 387; osoba koja se lako 522.Vidi takoer Svadljiv

Razdraæljiv, ne biti kad pritisnu poteπ-koÊe 631

Razdraæljive rijeËi 582Razdraæljivost, pokazivanje, kontrolira-

ti 257; dom u kojem nema 175; udomu, aneli bjeæe od 159; neka ri-jeËi ne prelaze vaπe usne 257; kvariæivot u domu 156; roditeljska 165;vanjska pristojnost i 208; kod su-pruge 160; negativne posljedice usluæbi bolesnima 477,632; poreme-Êena probava uzrokuje 384,443; za-πtita protiv 632; u domu 156; pra-vilna prehrana ne izaziva 166. Viditakoer Svadljivost

Razgovarati, osobe koje vole 125Razgovor, jeftin, ne upuπtati se u 577;

povrπni i glupi, ne sudjelovati u 113;umjesto akcije 801; bogat 242; kojikuπaË uæiva sluπati 757; æena odana779

Razgovor(i), koji vodi neËemu 772; anelisluπaju naπe 573; mladiÊi kao te-ma meu djevojkama 300; usmje-ren na sebe 772; prosti 237; veseli177; djeËji 113,114; Kristovo kori-πtenje 600; poticanje 178; bezna-Ëajni 487, 574; niski 669; ugodni178; Ëisti 257,665; prazan i uzalu-dan 316; tema, patnje i bolovi kao805,806; povrπni i glupi 113,315.Vidi takoer Razgovarati

Razilaæenje 428,497,498,502,503. Viditakoer Nesklad, Razdor

Razlaganja, kritiËka i optuæivaËka 521Razmaziti, dijete ne treba 169,298Razmaæen, dijete ne smije biti 169Razmiπljanje, apstraktno nije dovoljno

546; πira polja za 94; bitno za rastu milosti 288,289; sreÊa otkrivenau 602; zanemarivanje 286; o Kri-stovom poslanju 406,732; o Svetompismu 406; s molitvom, teme za662; posveÊeno ugodno Bogu 328

Razmiπljanje, stalno, teme koje poziva-

OpÊe kazalo


ju na 732; sveto 237; um je danza 602; o Bogu u prirodi 732

Razmiπljanje (o neËemu mraËnom), æenapreviπe odana 400; nad æalostimai nevoljama 62

Razmiπljati, uËiti 689,436Raznolikost, djeci potrebna 648Raznolikost, jedinstvo u. Vidi JedinstvoRazoËaranje(a), ne baviti se 337; vjera

moæe podnijeti 758; u obitelji, pro-povjednikova duænost u pogledu766; kako se bolesna maπta suoËavas 488; kako izbjeÊi 472; ne ispu-njavati æivot 12; nikad ne smatrajtesvoj brak 155; proπla, ne æalite nad459; osobe koje se uvijek æale na805; vjersko iskustvo steËeno 556;sebiËni interes donosi 271; uzalud-no, krπÊanin nije prepuπten 644;æene koje govore propovjedniku osvojim 227; æene koje misle da imje æivot 227; pogreπan naËin suoËa-vanja s 459

Razum, jedan ne smije biti pod vlaπÊudrugoga 713,714; buenje, 293,294; Ëuvati se oboæavanja 91; dijetenenauËeno da postupa 282,687,688; stvari koje treba dræati pod vla-πÊu 31,124,233,237,333,395,581,660,662; koji je pod vlaπÊu vrlo æivemaπte 589; osjeÊaji æene trebaju bitipod vlaπÊu 398; loπe navike nanoseπtetu 257,454; svrgnut: opisima pa-kla 454, zbog gnjeva 521; nalozi,jesti po 759, slijeenje nagona umje-sto 138, braËni odnos pod 223; pija-nice 321; nijeme æivotinje nemaju282,687; emocije i strasti morajuse pokoriti 324,325; dan nam je odBoga 197,350,752; uËenik treba ko-ristiti svoj Bogom dani 197; inva-lidi koji se odbijaju pokoriti 689,690; carska moÊ, treba posvetiti406; æena koja je izgubila u æalosti399; bludna strast koju ne kontro-lira 222; mnogi vjeruju bez 535,536;mnogi ne koriste u pitanju braka304; mora priznati Bibliju kao naj-veÊi autoritet 92; koji je preoptere-Êen: razvratnim navikama 227, na-gonima 236,322; strast koja gazi297,298,766; uzde objeπene o vrat

bluda 144,305; posveÊeni, nesvetestrasti moraju se pokoriti 237; duπeosvjedoËene preko 267; posebnovarljiv 517; pijenje Ëaja negativnoutjeËe na 321; mora gospodariti æi-votom 406; neobrazovani kod okru-tnih neznaboæaca 350; raspaljeni,poruka upuÊena 590; glas, Ëovjekje Ëesto gluh za 297; kad slijepi na-gon upravlja 303; kad strast uprav-lja 228; zaπto izgleda oslabljen 228

Razumijevanje, jasno i zrelo, vi moæeteimati 326; zamagljeno zbog nezna-nja i grijeha 98,447; potrebno obra-zovanje da osvjedoËi 690; u duhov-nom znanju, rasti u 105; potrebnoduboko Svetoga pisma 146; æivo286; mnogo knjiga zbunjuje 108,109; oæivljeno prouËavanjem Bibli-je 96; traæiti pomoÊ Svetoga Duhau, Biblije 92; kako imati jaËe i ja-snije 614; pomaæe uËeniku da shvatisvete istine 52; istinsko krπÊansko,svjetlo obasjava 412. Vidi takoerShvaÊanje

Razumijevanje, jasno, prouËavanje Bib-lije bitno za 95,447; Bog i Njegovadjela iznad naπeg 697; Bog je odre-en i nepogreπiv u 781; propovjed-nici s nepotpunim 43; tajne Êe seotvoriti naπem 100; moÊ, prouËava-nje Biblije poveÊava 98

Razumjeti, uËiti uËenike da istinu 365Razumno biÊe, pravo Ëovjeka kao 421Razumno, obavljati Boæje djelo 540;

sluæiti Kristu 365; uËiti Boæju rijeË95,96

Razuzdani moral u Sodomi 232Razuzdanost 76,146,382Razvoj, svi ne dostiæu isti 341Red, Bog æeli 596; navike, njegovati

345,597; je prvi zakon Neba 177;ljubav prema, poticati 290,291;odræavati 124

Redovitost i red, steÊi navike 597,616,617

Reforma, ustrajati u 49,760Reformator, vi ste 436Rekreacija, donosi umno osvjeæenje 313;

zabava i, razlika izmeu 313; za-misao da je svaka grijeh 48; ne tre-ba biti: besmislena 313, besmisle-

797

na razdraganost 313; osobama kojerade fiziËki potrebna 735,736; stu-denata u ©vicarskoj 197; uËitelji-ma potrebno vrijeme za 83

Religija, koja je hladna i liπena radosti758; osjeÊaji moraju biti pod kon-trolom 593; znanost kao pomoÊni-ca 744; maπta u kojoj je tiranin 48;osoba koja ne uæiva u 647; Ëista ineokaljana, iziskuje napor 286, 287;prava, ima sjediπte u srcu 802; tre-ba odlikovati brak 213; kako otkritipravu 787; bît istinske 787; kojagodi Sotoni 41; zaπto veliki ljudi od-vajaju od obrazovanja 740

Revnost 49Rezerviran, treba biti 226Rezerviranost, hladna, osobe koje su

482; omekπana boæanskom ljubav-lju 215; nedostatak kod kÊeri 298;æene koje ne pokaju potrebnu 226;povuËena i dostojanstvena, æene214; pravila, udvaranje koje krπi295; stroga, æene se uvijek trebajudræati 226; koja odbija familijarnost623

RijeË(i), gnjevne 501; kao sjeme koje seposije 518; gorke 518; oπtre 578;hrabre 576; nepromiπljene i nepaæ-ljive 779; potrebno paziti na 436;koje uzrokuju patnju 514; kao meci578; vesele 158,181,489,573,758; iz-bor 801; krπÊanske 663; koje utvr-uju zle anele u njihovom poslu505; kontrola, kontrola misli donosi656; vladajte svojim 494,583,774;kritiËke 578; ohrabrujuÊe 157,158,160,208,576; zli aneli motre na na-πe 659; izraæavaju misli 663; raz-draæljive 583; prijateljske 85; bla-ge 156,617; pazite na svoje 656;teπke 518,677; grube 518,522,578,802; nepromiπljene 113,257; imajuutjecaj na dobro ili zlo 433; zvuËne573,574; pune nade 576; prazne113; nestrpljive 149,518,522,583;ukazuju na karakter 575,663; lju-bazne 84,211,572,579,609,642; ne-ka vaπe ne izazivaju gnjev djeteta519; poput oluje koja pustoπi 572,577; duge i teπke 574; mogu se pro-Ëistiti 31; ljudi su pod utjecajem vla-

stitih 575; ruæne 518; priznanja (vidiPriznanje); ljubavi i dobrote 572;osjetljive 356; ugodne 257; otrovne529; prikladne 735; Ëiste 257; Ëi-stoÊa u 289; odraæavaju se na ka-rakter 575; zapisuju se u nebeskimknjigama 296; otkrivaju osjeÊaje sr-ca 572; prave 158,513,656; Soto-na moæe Ëuti naπe 494,774; Sotonabiljeæi naπe 658; okrutne 178,356,518,578; pokazuju koja sila upra-vlja vaπim umom 579,580; SvetiDuh Êe posvjedoËiti vaπim 257; izgo-vorene u nesmotrenosti, reagiranjena 649; najstroæa Ëestitost u, oËu-vati 432; suosjeÊajne 642; njeæne34,579; koje Êe sluæiti kao pouka113; koje: udaraju i ranjavaju 178,nikad ne treba izgovarati 257; ne-promiπljene 257; neljubazne 803;neugodne 159; gnjevne, reakcija na522; æene 157,161

RjeËitost, disciplina moæe uËiniti viπe od102; πutnje 582; s ljubavlju 242

RjeËnik, nema potrebe za da bi se ra-zumjele Kristove rijeËi 573,574

Roditeljska kontrola 518Roditeljski autoritet, ispravan 748Roaci, nevjerni 113; neprijateljstvo od

strane 71Roenje, ne uvodi vas u Boæju obitelj

529,530Romani, negativan utjecaj Ëitanja 229,

290,588,591. Vidi takoer Beletris-tika

RomantiËni projekti, okrenuti se od 398Ruæe 805,807,767Ruæne rijeËi, ne koristiti 540; nisu nebe-

skog podrijetla 501

SAMODISCIPLINA, svima potrebna 102;bitna za duπevnu snagu 308; maj-kama nedostaje ljubav prema 167;potrebna u domu 213,214; prakti-cirati 4; istina zahtijeva 388. Viditakoer Disciplina

Samodovoljne osobe 39,386,769,784,793

Samodovoljnost 266,267,726,727Samohvala 242Samoispaπtanje 276Samoispitivanje 167

OpÊe kazalo


Samoisticanje, ljubav prema 550Samokontrola, potrebna Boæja pomoÊ za

125; svi trebaju uËiti 179,189, 190,308; ravnoteæa, odræavati 146,147,292; djeca koju se ne uËi 145,298;djeca nauËena su sretnija 61; nje-govati 125; bitna 166,615; buduÊojmajci potrebna 133,134; propustnjegovanja 381; malo uËenika imapotrebnu 362,363; najveÊi talentibez 4; stjecati navike 361,573,660;veoma obrazovan um bez 4; u od-goju 102; u oËuvanju i obnovi zdra-vlja 60,691; nedostatak, posljedice518,658; gubitak: kod starijih osoba749, uËitelja 357, kako sprijeËiti383,384, jezik koji donosi 257, loπenavike uzrokuju 401; savrπena, uËitimlade 79; osobe odrasle bez 519,bitna odluËna 523; moÊ, za snagukaraktera 689, stvari koje umanjuju227,228,236,444; uzde o vrat strasti303,724; potrebna za djelovanje iznaËela 362,363; uËiti 169,282,687

Samoljublje 274,335,339,517,529Samoobmana 247,417,487,725Samoobrana 276,499Samoobuzdavanje, snaga jaËa uporabom

76,284,601,608,666,804. Vidi tako-er Samokontrola

Samoodricanje, odnos prema, kod po-pustljive djece 61, kod osoba kojepate 512; djeca nauËena su sretnija61; Kristovo 249,626; krπÊansko612,666,667; kÊeri nenauËene 278;buduÊa majka treba prakticirati132-135; vjernost Kristu iziskuje555; Bog zna sva naπa 612; nedo-statak, pretovaren æeludac uzrokuje391; pouke o, uËiti uËenike 366; æi-vot, obraÊenje bitno u 334; mnogise ne æele 380; supruænici trebajuprakticirati 213; nuæno u sluæbi Kri-stu 380; cijena, odbijanje utjehe po386; spremnost na 242; uËiti dje-cu da prakticiraju 169; koriπtenjetalenta zahtijeva 558

Samoopravdanje 518,803Samoosuivanje 277Samopoπtovanje, ne odbacujte svoje 259;

budite ponizni ne ærtvujuÊi 274; dje-ca gube masturbacijom 258; razvi-

jati 145,260; ne uniπtavajte svoje451; postojano njegovati 237,256;kako saËuvati 198; gubitak, jezikkoji donosi 257; izgubljeno, kakopovratiti 259, 260, obnova 255; oËu-vati u udvaranju 296; zabludjelih,ne uniπtavati 258; prikladno, Bogne osuuje 260; samouzdræavanjejaËa 256; uËiti mlade da imaju 281,282; istinska ljubaznost uËi 255;kad muæ ustupi svoje 161

Samopoærtvovnost 242,249,344,362,795,796; duh 190

Samopravednost 33,192,803Samoproslavljanje 29,30,33,39,260,793Samosaæaljenje 259,284,631Samoubojstvo 298Samoukost 445. Vidi takoer Samoupu-

ÊivanjeSamoupuÊivanje 292. Vidi takoer Sa-

moukostSamouvaæavanje, moæe uËiniti mnogo zla

355; Krist posramljuje 626,627; zlauzrokovana 277; pravi krπÊanin nesmije biti pun 540; πteti korisnosti265; osoba u kojoj nema 33; nepri-mjereno kod studenata 81

Samouvjereni, mi smo 271Samouvjerenost 273,277,618Samouzdizanje, teænja za 722; vjernik

u kojem nema 30; posveÊenost kojaspreËava 737; æelja za 70; osobenajudaljenije od 728; otkriva se urijeËima i postupcima 592; pogub-ni utjecaj 274; πtake 277; taπtina725,726,770,792

Samouzdræavanje 258,366,367Samovoljna osoba 298,443,518,529, 783Samovoljna vlast, od strane muæa ili æe-

ne 161,425Samovoljne mjere u vezi s mladima

342,343Samozadovoljstvo 77,170Samozadovoljstvo ili samouvjerenost

273,277,618Sanjarenje 588,593,604,661Savjesna vjernost, potreba za 427Savjesne osobe, patnja 512Savjesno grijeπiti, ljudi mogu 322Savjesnost, osobita steËena od roditelja

809; promjena pod pritiskom 725;pretvaranje 725

799

Savjest, zlouporabljena i otupjela 323;drugih, nijedan Ëovjek nema vlastnad 707-709; nitko se nema pravomijeπati u vaπu 327; apetit utjeËena 297; kao duhovne oËi 322; loπa725; izopaËena 322; otupljena 687;djetinja 707; Ëista 322, 407, 647;zamraËeni kutak 367; kontrola:strasti moraju biti pod 51,333,395,emocije i strasti trebaju biti pod 31,51,124,233,325,326, Sveti Duh pre-uzima 257, pokoriti se 319,320; os-vjedoËenje 324; buenje umrtvlje-ne 67; umrtvljena ili spaljena kaovruÊim æeljezom 322; ne usklaivatisve 322; pijanice 321; svatko za se-be treba koristiti 785; uspavana os-jetila 692; ne praviti od svoje kriterijza ostale 327; uzdiÊi na mjesto nje-zinog autoriteta 319; dar od Boga319; Bog nikad ne prisiljava 325,475; Boæji zahtjevi unijeti u 54; Bo-æje opomene, Sotona nastoji uguπiti525; dobra 725, bitna u preobraæe-nom karakteru 320; dobra i loπa,Biblija govori o 323; ocjenjivanje do-bra i zla pomoÊu 322,323; vodiË Ëo-vjeËje, samo Bog moæe biti 709; kojase povodi prema ljudskim zapaæa-njima 323; zdrava 323; Ëestiti Æi-dovi osvjedoËeni preko o Kristu 324,325,351; kako neki ranjavaju svoju471; kako znati koju vrstu imate323; ne uznemiravati duπu u pita-njima 707,708; Ëuvati svoju: u stra-hu Boæjem 403, Ëistom i pravom320; sloboda, Bog budi um ogra-niËenjima 500; Ëovjek koji kaæe daga ne osuuje njegova 323; moæese prosvijetliti, potaknuti i oËistiti326; zlouporaba, Bog zabranjuje319; mora se prosvijetliti 324; no-va, ne dobiva se obraÊenjem 692;nije svaka podjednako nadahnuta322; koja nije u skladu s BoæjomrijeËju, nije pouzdana 324; ne za-mjenjuje “ovako govori Gospodin”322; koja nije pod utjecajem boæan-ske milosti 323; jako oslabljena kadse jednom poËini nasilje nad njom320,321; koja je suprotstavljena is-tini 267; preoptereÊena nagonima

236,322; pomagati djeci da imajuËistu 327; potaknuta Kristovom si-lom 600; uklanjanje zaπtite iz 35,320; obnavlja se obraÊenjem 692;je posveÊeno blago 327; Sotona na-stoji vladati putem straha i sile 325,475; oæiljci ranjene ostaju zauvijek326; uguπena dugo njegovanom se-biËnoπÊu 339; osjetljiva, prouËava-nje Biblije stvara 96; buenje, kodbolesnika 409; duπe se osvjedoËujupreko 267; pogoena osjeÊajem gri-jeha 454; pijenje Ëaja negativnoutjeËe na 321; istanËana, neki ne-maju 339; istanËanost, gubitak 76;ispitajte svoju Boæjom rijeËju 323;koja je siguran vodiË 325; koja Êe:prevariti 324, uvijek biti nepouzdana320,321, neÊe se rukovoditi ljud-skim savjetom 325; oni koji zloupo-trebljavaju i gaze svoju 320; pravakrπÊanska 412; rad istine na morase pozvati u srce 324; neprosvije-Êena 323; oskvrnjena, postaje tira-nin nad drugima 321; oskvrnjenje,posljedice 320,321; glas, Ëovjek Ëe-sto ne Ëuje 297, Sotona nastoji od-vratiti 320; osvjeæava razum 328,693; je divna steËevina 320; oslab-ljena, potrebe 320, 21; dobro usmje-rena 322; kad osuuje naπe postup-ke 348; kad krivnja optereÊuje, πtoËiniti 326; kad slijediti naloge u jelu759, nije sigurno 324; kad istinaprolazi kroz i osvaja duπu 325

Savjet(i), razborit, uravnoteæenost u 301;od braÊe 65,266; iskusne osobe746,785; osobe koje zatvaraju uπiza 304,305; pravi, pomraËen razumne moæe dati 770; mudar: muæ kojidaje æeni 155,502, onaj tko ne pazina prehranu nije sposoban uputiti391, neiskusnoj osobi potreban 764;onima koji grijeπe potreban 579;mladi oËekuju od starijih 746

Savjetnik(ci), duhovni za bolesnike; vri-jedni, stari vjerski voe kao 750

Savjetovanje, konfuzan mozak moæeutjecati na 332,333

Saæalijevati sebe, previπe 801Saæaljenje, boæansko prema zabludjeli-

ma 763; lijeËnici misionari treba po-

OpÊe kazalo


stupati sa 85; njeæno uz vjerne uko-re 80,769

Saæaljenje, Kristovo 84; beskonaËno, va-paj ËovjeËanstva za 762; istinsko,uËitelji moraju nauËiti πto je 352.Vidi takoer Samosaæaljenje

Saæaljiv, biti 435; ljubav Ëini srce 241SebiËan, duh 126; um koji neÊe postati

357; izraz lica 402SebiËna, narav 355; osoba(e) 179,523,

659,68; prednost 256SebiËne teænje 726SebiËni, æivot 345; krπÊani 433; interes(i)

271,325,339,795 796SebiËno, srce 66,208; stajaliπte, zaklju-

Ëivanje sa 803; stjecanje 437SebiËnost, prokletstvo sreÊe 271,272; po-

mraËuje: prosuivanje 272, snaguzapaæanja 335,539; uzrokuje kriv-nju 271,272; ako se njeguje moæeuËiniti mnogo zla 271,272,355; dje-Ëja 168,518; hladna, boæanska lju-bav moæe otopiti 193,212; zbunjujeosjeÊaje 272; ispraznite svoj um od783; sræ izopaËenosti 30; buduÊamajka ne smije se odavati 132; plo-dovi 551; ostaviti 284; uporna 607;srca oËiπÊena od 339,533,540; uz-viπenije obrazovanje podrazumijevaostavljanje 90; kako odbiti 601; πtetikorisnosti 265; naslijeena 210; jenedostatak kristolike poniznosti 271;usmjeravanje uma na sebe je 461;dugo njegovana guπi savjest 339;ljubav koja je 241,242; Ëini vas slu-gom grijehu 516; ne pokazivati 241;uskogrudna, πto ubija 636; nemau Kristovoj ljubavi 208; suprotnost,prava religija je 606,607; obred kojiodvaja Ëovjeka od 277; nadvladava-nje, jedina sigurna staza u 523; oso-be zatvorene u svojoj 632; izopaËujenaËela 272; moliti se Bogu da nasoslobodi od 796; odbaciti svaku261; pogubne posljedice 61,691; ro-bovi, mladi koji su 76; blato 540;studenata 81; nadmoÊ u djetetu dozrelosti 518; je zamijenila ljubav205,206,562; Ëesto biva neukorena452; neprekidno raditi na svladava-nju 175

Seksualna, aktivnost, onih koji nisu u

braku 230; neumjerenost, uniπta-va ljubav prema svetosti 223,224

Seksualne prednosti 224,225Sentimentalizam, kao zamka za duπu

306; djevojka koja zaostaje u studi-jima zbog 302; izbaciti iz æivota 292;bolesni 227,296,301,398,574,575,588; nije prava ljubav i suosjeÊanje306; njeænost bez 184, 622

Sentimentalni osjeÊaji, uzdiÊi se iznadniskih 642

Senzacija, ljubav prema 590Senzacionalne priËe 111,112Senzacionalni, karakter, vjerska sluæba

590; predmeti 94Senzibilnost ili osjetljivost, prouËavanje

Biblije budi 96; Sveti Duh oæivljavakrπÊanina 277; jedenje svinjetineotupljuje finiju 391; oπtra, za opa-æanje grijeha 333, 334; moralna,moralno oskvrnjenje otupljuje 230;profinjena Boæjom porukom 340;duhan otupljuje 75

Sidro, lutanje bez 311Sigurnost, u sebe 33; gdje naÊi 612,613;

osjeÊaj 495; vaπa jedina 39Sila, Boæja rijeË je naπa 808Sila, djeca pokorena 283; krπÊanin mora

rasti u 45; odluËna, potrebna u iz-gradnji karaktera 352,353; kraljev-stvo, Sotonino 724; nema vanjskeu djelu otkupljenja 571; moÊ jakada povrijedi 206,644; bez ljubavi210

Simpatizeri, koji nisu pravi prijatelji 463Siromaπtvo, problemi, Boæji plan u ve-

zi s 625,626SitniËavost, ne odavati se 292,299,300,

316,357; stvara 436Sitnice 394,436,498SjeÊanje, lanac na Kristovu poniznost

277; hodnici: slike koje ne treba za-dræavati u 337, darovi zadræani u798,799

SjeÊi, ne smijete 771Sjeme, nije voÊnjak 545Sjena, ne biti drugoga 103,429; osobe

koje bacaju 459. Vidi takoer Potiπ-tenost

Skepticizam, pod plaπtom znanosti 19,711; nema opravdanja za 311; stva-rni uzrok 678; krivotvorina 285;

801

prava znanost ne podupire 739. Viditakoer Sumnja

Skeptik 743,759,760Sklad, potpuni vlada svemirom 569; ni-

kad ne ærtvovati naËelo radi posti-zanja 244; Duh u srcu stvara 497

Sklonost k neËemu, borba protiv 146;djece k pogreπnim stvarima 134,135,145,765; ne slijediti svoje 49,302; Ëinjenje onoga πto nije u skla-du sa 757; kako pobijediti svoje407; uroene 5; Ëojek moæe pobije-diti svoje 123; prirodne, vladavina127; osjeÊaj duænosti iznad 74; ne-obuzdane, æelja da se slijede 30; vo-lja nije 685; mladi kojima se dopu-πta da slijede 81,312,313

Sklonost(i), roditelji moraju paziti na148; kultivirane 34,145,504,558,598,760; naslijeene, moraju senadvladati 6,32,39,132,135,142,145,146,292,293,346,504,546,558,598; prirodne 31,105,760; naπe 35;k zlu: zaπtita protiv 145, mora senadvladati 6,346,666, prenesena nadjecu 139

Sklonost(i), æivotinjske, djeca roena sa136, hrana koja jaËa 388, prosvi-jetljeni razum treba kontrolirati 77,muæeve 223,224, um voen 222,224,724, ojaËane popuπtanjem 232,pokoriti viπim umnim snagama 219,æene koje su oboljele zbog 224,225;niske, Sotonine zamisli o 224; osje-tilne, Krist pokorava 777; zle, po-trebno nadvladati 685, Sotona ras-piruje 686,687; niæe, uzviπenije moÊitrebaju upravljati 377; bludne, pre-nesene na djecu 136; sebiËne, ple-menitije sile uma podreene 594;greπne, zabava i 590, zablude o 29

Sklonost, uzrokovanju patnji 514; cije-njenja sebe iznad drugih 277; k od-bijanju zla 533; k izbjegavanju prak-tiËnih duænosti 344; k ljubljenju svi-jeta 593; pogreπna 600; prenesenana dijete 148; prirodna, savjeti zapreusmjeravanje 377; k zlu, pobjedanad 30,31

Sklonosti, prirodne 424Skretanje, zadatak, Ëovjek mora sam iz-

vrπiti 757

Skromnost, djetinja 171; u braku 153,213; pravila u udvaranju 295; æen-ska 226,298

Skupovi, Boæjeg naroda 624Slabi i nevjerni 554SlabiÊi 265,361Slabost, izraz ljubavi nije 153; naslije-

ena 145; potreba da shvatimo svo-ju vlastitu 728; govoriti o svojim,nije zahvalno 777

Slabosti, razgovor o 683Slabouman, nijedno dijete nije roeno

u ranoj povijesti 143Slaboumnost (imbecilnost) 73,111,416,

567Slava, ne prisvajati ili pripisivati sebi

39SliËni se razumiju 340Slike, koriste u duhovnim poukama 194;

odvratne 229; Vidi takoer Fotogra-fije

Sloboda(e), doktrina da je dopuπtena553,724; besramna 226,227; kakomladi koriste 300,707

Sloboda, najveÊi osjeÊaj 57; misliti o,koju nam Bog daje 708,709

Slobodna ljubav 306Slobodna moralna biÊa, svi ljudi su 22,

421,595Sluπanje, izbjegavati, koje navodi na ne-

Ëiste misli 107,228,733. Vidi tako-er Uho

Sluæba, praktiËna 756,757Sluæenje sebi 345,642Smeten, osoba koja nije brigama 12Smetene osobe mogu pomoÊi drugima

431Smjer, svatko mora odabrati svoj prije

ili poslije 429Smijanje 408,487Smijeh, bezazleni mladih 48Smrt, od umiπljene bolesti 588; stupa-

nje u, Ëitav svijet 726; prerana, odprouËavanja knjiga 506,507; zbogkrπenja prirodnih zakona 570; neu-mjereni apetit uzrokuje 511

Snaga mozga, zlouporaba smanjuje re-zervu koja je potrebna za hitne slu-Ëajeve 506; paralizirana nepravilnomprehranom 391; navika koja slabi793; kako koristiti u razlikovanjuistine 333; saËuvajte svoju 506; mi

OpÊe kazalo


nemamo preveliku 7; neredovni satijedenja i spavanja potkopavaju 388

Snaga, ne preoptereÊivati svoju 506; vje-Ëna, nalazi se u Kristu 687; za da-nas i sutra 473; ljudska koja je sla-bost 771

Snaga uma, apetit se mora podrediti394,395; prouËavanje Biblije razvi-ja 97; mora se udruæiti s moralom352; njegovanje 107,225,229,591;porobljavati 74; nepravilno usmje-ravanje 376; jedenje mesa utjeËe na390; moraju biti: disciplinirane 588,uravnoteæene 442; podreene nis-kim strastima 225

Snaga volje, kao pomoÊ u obnovi i oËu-vanju zdravlja 601,604,648,682,683,689-691; kao moÊan utjeπitelj æivaca487,648,686; prizvati u pomoÊ priprouËavanju 100; biti bitku vjere693; Ëvrsta i odluËna, nedostatak95; Ëini ruke spretnijim 6; potrebnada: svlada pogreπan smjer djelovanja519, ojaËa karakter 689; ne cijenise kako bi trebalo 690; uz boæan-sku pomoÊ moæe odbiti kuπaËa 105,687

Snaga(e) uma, ispravne tjelesne navikepospjeπuju 443,568; sve moraju bitidobro razvijene 50,441,442; primije-niti sve u stjecanju znanja 194; koddjece 173; prouËavanje Biblije pro-πiruje i oæivljava 93,94,418; tijelo itreba razmjerno optereÊivati 120;slom 382, 508; aktivno upraænjavatisve 188; mogu se uvjeæbati do naj-veÊe uËinkovitosti 446; samo Kristmoæe iscijeliti 326; ograniËene, uz-rok 101; ispravno postupanje pre-ma snaæi um 443; njegovanje 50,360,665,785,786; opasnost od kva-renja 792; razvijati do krajnosti 421;razvoj 312,378,443, mladi trebajupostiÊi najveÊi 187,188; ne zloupo-trebljavati 377; ne Ëine karakter545; Ëinite sve πto moæete sa 736;produktivnost, zdravlje ovisi o 441;energiËan rad koji koristi 603; ople-menjene duhovnim istinama 421;izjednaËavanje tjelesnih i tjelovjeæ-bom 118,345,364,445,509; vjeæbajtesvoje 689, na temama koje se tiËu

vjeËnih interesa 112; iscrpljivanje444; dar od Boga 55,377,546,800;Bog moæe pomoÊi da se obnove ioËuvaju 648; skladno i zdravo djelo-vanje 378; skladno razvijene prou-Ëavanjem Biblije 96; zdrava akcijapospjeπuje sreÊu 112; kako se sma-njuju 69; izoπtrene da uoËe razlikuizmeu svetog i nesvetog 445; odr-æavati u najboljem moguÊem stanju55; potrebno ih disciplinirati 588;zapostavljanje kod djece 375; nove,Bog nam ne daje 98,447; novi dar,tko prima 663,664; plemenite darsu od Boga; ne iskoriπtavaju se ko-liko bi mogle 364; starijih sluguEvanelja 752; preoptereÊene, po-greπne ideje o njegovanju 118,119;oËuvanje: koristi od 792,793, stvaribitne za 445; saËuvajte svoje 736;snaæne i aktivne, kako oËuvati 445;prouËavanje Boæje rijeËi potiËe 447;pod utjecajem æivotinjskih sklono-sti 724; talenti koji se moraju razviti545; stvari koje negativno utjeËu na336,364,392,399,406,418,443,445,446,507,508,570,591,770; stvari ko-je jaËaju 99,288,289,421,447; bez-vrijedne priËe ne jaËaju 357; istinskiodgoj mora probuditi 187; pravi od-goj 360; koriπtenje: u Boæjoj sluæbi319,344,345, najmarljivije 99, raz-borito 665; æivahne i brze da zapaze445; kad spontano djeluju 442; kadljubav utjeËe na 205; vaπe najboljeu borbi s problemima miπljenja 667;mladih, uposliti 281,282. Vidi tako-er Izbor, Intelektualne sposobno-sti, Mentalne sposobnosti, Snaga vo-lje

Snoπljiv, biti 425; budite kao πto æeliteda budu drugi 789; meusobna 503

Sodoma, Lotova obitelj u 339Spavanje, osvjeæava 116,484,603SpiritistiËki, mediji 700; uËitelj 723Spiritizam, apostoli, tvrde da lijeËe 701;

krivotvorina istine 699,700; pogre-πna uËenja 553,722,723; nastranipogledi o Bogu 306; temelji, znanostkao 305; suvremeni, Koloπanima 2,8odnosi se na 723

Spisi, karakter 487

803

Spletka 548Spletkarenje, Sotoni je poznato svako

779Spletkari 113Spokoj 157,550,642,662; Kristova lju-

bav donosi 65,250, 251,412,452;svjeæ zrak doprinosi 116; na Kristo-vom licu 183; uma, donosi blago-slov drugima 328; svjetlo Boæje lju-bavi donosi 27; osjeÊaj 157. Vidi ta-koer Mir, Staloæenost

Spomenik, vaπ vlastiti 366Sportovi, uzbudljivi 315; grubi 290,291Sposobnost za rad, uËitelju potrebna

198Sposobnost(i) opaæanja, smanjene 73,

103,332-336Sposobnost(i) 242,263,265; obraÊenje

mijenja 692; najveÊe ne stvaraju sesame po sebi 738; nove, ne dobivajuse prilikom obraÊenja 692

Sposobnost zakljuËivanja 7,97Sposobnosti, razliËiti stupnjevi, Bog ob-

daruje ljude, 423,424; naπe razliËiteodgovornosti razmjerne 423; mjestokoje nam je namijenjeno odreenoje naπim 341; smatrati svetim 104;nadmoÊne, mnogi mladi obdareni110; usmjeriti prirodne u korisnekanale 424

Srce(a), zabrinuta i uznemirena 469;slomljeno, svijet ne moæe iscijeliti411; Kristova ljubav iscjeljuje 65,412; Ëeænje, jedino Biblija moæe za-dovoljiti 91; zlo pobuuje zlo 228,229; Boæja preobraæavajuÊa sila mi-jenja 69,235; kako utvrditi protivSotone 332; nepokorna u πkoli 82;je Ëovjekova tvrava 74; mora biti:vjerno Ëuvano 228, proËiπÊeno 74;novo (vidi Novo srce); ljudska, pri-rodno izopaËena 793; mi ne moæe-mo Ëitati drugih 755,776; mladih,poput mekog voska 294; Ëisto, niπtanije vrijedno kao 620; sebiËno, ka-rakteri po obliËju 548; tuæno, po-trebno blago postupanje prema 761;sunËevo svjetlo djeËjem, stvari kojesu kao 145; njeæno, kako imati 607;igranje sa veliki je zloËin 299,300;Êudljivo odvlaËi sposobnosti duπe29; mi ne moæemo promijeniti svoje

420; umorno i nemirno, Krist lijeËi182; kultura 51; odgoj 69

SrdaËnost, ozraËje koje guπi 483SreÊa, svi æele postiÊi 472; kao poslje-

dica samodiscipline 13; prokletstvo,sebiËnost je 272; djetinja, discipli-na koja osigurava 171; stalno rastiu 104; ovisi o usmjeravanju umana vesele stvari 459,489; besposli-Ëenje nije 602; dom vjeËne 643; po-greπan naËin traæenja 472; nalazise u: Kristovoj sluæbi 645, sreÊi onihkojima pomaæemo 644, radu 602,razmiπljanju 602; Boæji zakon donosi565; zdravlje tijesno povezano sa378,387,646,648; zdravo djelovanjeumnih snaga unapreuje 112; ka-ko imati 468; ideja da je zabava bi-tna za 315; dovedena u opasnostbrakom 766; u odreivanju Kristaza svojeg savjetnika 127; neprocje-njiva, izvor 411; treba rasti 252; lju-bazna djela donose u obitelj 158;neka muæ i æena donose jedno dru-gom 155; æivot ærtvovan za kratakæivot grijeha 338; mali svijet, domkao 158; Ëovjekov najsnaæniji na-gon je traganje za vlastitom 643;krotkost uma donosi 802; mental-na, grijeh se mora ukloniti da bi-smo imali 649; buduÊa, poËeti uæi-vati ovdje u 650; u domu, neupuÊe-nost obrazovanih dama u 288; no-vovjenËanog para 153; drugih, traæiti85; jedini put k 645; Biblija priznajenaπu æelju za 643; roditelji koji se-biËno misle na svoju 137; razmjernanesebiËnim djelima 641; Ëista i ne-pomuÊena, kako imati 378,640; Ëi-sta i neokaljana religija bitna za 27,772; stvarna: vjerni krπÊanin uæiva643, nalazi se samo u dobru i Ëi-njenju dobra 603; koja je ærtvova-na bolesnoj maπti 62; zadovoljstvopruæanja drugima 405; traæenje uzabranjenim zadovoljstvima 647;greπni Ëovjek namjerava osigurati663; izvor, svatko ima u sebi 642,prava krπÊanska naËela otvaraju 48,411; prouËavanje bitno za 363; zbrojæivotne, stvari koje saËinjavaju 86,576; koju rijeËi nikad ne mogu iz-

OpÊe kazalo


raziti 34; stvari koji bacaju pokrovpreko 647; prolazna, traæi se iz se-biËnih pobuda 644; istinska: cijeloNebo pomoÊi Êe nam u stjecanju643, posluπnost prirodnim zakoni-ma omoguÊuje 571, razdraæljiv Ëo-vjek ne zna za 520, osjeÊaj greπnostitruje 451, proistjeËe iz srca koje jeu miru s Bogom 644; najstvarnija,Ëista ljubav donosi 644; mi moæemoimati sada 556; kad nam gotovo ne-primjetno dolazi 472; mladi traæe usvjetovnim zabavama 291

Sretan duh, pokazivati u domu 633; po-treban lijeËniku 84

Sretan æivot, pripremati uËenike za 367Sretan, djeca koja imaju vlastiti put nisu

551; Krist æeli da budemo 643; Bogæeli da budemo 649; obitelj moæebiti nesretna ili 501; popustljivosts pretpostavkom da Êe djeca biti550; osobe koje su najsretnije 603;majke trebaju biti 167; obveæite seda budete 662; roditelji koji su 141;stvari u prirodi koje nas uËine 248;biti istinski, æivljenje za cilj Ëini Ëo-vjeka 806; roditelji 63

Sretna narav, buduÊa majka treba po-ticati 131

Srediπte, kad æivot nalazi svoje 343Stabilnost, pozitivna sila za 351Stajaliπte(a), ostati pri 42; neodgovara-

juÊe 400,590; posebna 42Staloæenost, Kristova ljubav donosi 65,

250,251,412,452; svjeæ zrak dopri-nosi 116; svjetlo Boæje ljubavi do-nosi 27. Vidi takoer Mir, Spokoj

Staloæenost, koristi drugima 662; maj-ka koja odgaja mora biti 167, 168

Starije osobe, briga i potrebe 745-752Starost, posljedice 747-749Stereotipan, u naËinu rada 52Stid 269,453,503Stijena, nedokuËiva priroda 35Stimulans, Ëaj kao 569,590Stjecanje novca 756; sklonosti k 594Stradanje ili patnje, dolaze u svaki æivot

284; ne govoriti o svojim 757; Bogne uzrokuje 510; neki uzroci 137,283,284,510

Strah i nada, emocije se kolebaju iz-meu 126,127

Strah i sumnja, primanje Boæje rijeËisa 535

Strah(ovi), starijih osoba 747,748; dje-ca pokorena 283; vjera postaje jaËau sukobu sa, 476; od pogreπnog po-stupanja 809; stalan od hrane 401;ne njegovati 476; nejasni od onogaπto dolazi 474; æaloste Svetoga Duha469,478; rastu s popuπtanjem 480;negativne posljedice u sluæbi boles-nima 477; zbog krivnje 478; u tre-nucima opasnosti 476,477; ukorije-njeni teæe svladati 480; æivjeti u Bo-æjem 480; mnogi primaju Boæju ri-jeË sa 535; odbacite svoje 807; So-tona nastoji vladati savjeπÊu putem475; osjeÊaj Boæje prisutnosti moæeodagnati 478; robovi, milijuni su474; ropski koji Sotona pobuuje747,748; duπe uznemirene 640; pri-miti savjet sa 475; koji paraliziravaπu energiju 791; tisuÊe gledaju nabuduÊnost sa 474; πto Ëiniti sa 475

Strast(i), biti sluga 146; æivotinjske: dje-Ëje 136,225, buËno traæe zadovolje-nje 222; prehrana koja ne pobuuje166,618, pogreπna ideja o 224, hra-na koja jaËa 618, negativne poslje-dice odavanja 77,136,214,224,229,336,726, u braËnom odnosu 224,ljubav prema 214; kao skriveno Ëu-doviπte 222; niske, negativne poslje-dice odavanja 222,224,232, brak i221; Sotona nastoji pobuditi niske224; slijepa, udvaranje koje prati295; vatrene rijeËi, nikad ne izgo-varati 518; provala, mnogi umiruod 519; djeËje, ispravljati 168; djeËjenajgore 552; kontrola, najpogodni-ja hrana za 236; kontrolirajte svo-je 218,234,588,589; vladanje, ko-risti od 445,647,792,793; pokva-rene, negativne posljedice odavanja222,647, stvari koje pobuuju 229,591; propuπtanje da se obuzdaju223; osloboenje od 123; ne dopu-stiti da nas pokreÊu 517; izljev, vla-dati 275; vladajte svojim 221; pr-ljave, robovanje 225; nadzirite svoje218,238; imaju sjediπte u tijelu 236,441; srce koje nije puno 243; odava-nje: odgovornost Bogu za 316, ne-

805

gativne posljedice 139,229,335,336,724, tisuÊe uniπtene 724, krπenjeπeste zapovijedi putem 527; πtetnozadovoljavanje zabranjeno 382; jetvrdoglava i gruba 213,223, moÊanËimbenik 218,234; uËite obuzdavatisvoje 230; niæe: hrana koja negativ-no utjeËe na 236,407, imaju sjediπteu tijelu 236, strogo nadzirati 335,336; niske i bludne, prizori koji po-buuju 229,591; bludne: slijepe zaposljedice 222, iskoriπtavanje slabihumova za 717, davanje slobode vla-davini 222,229,591, rastu s godina-ma 231,290, æivotna energija potro-πena na 222, Vidi takoer Pohota;brak zasnovan na 296; se moraju:pobijediti 31, koriti 126, podreditiumnim snagama 308, podrediti ra-zumu 31,233, pokoriti Kristovoj volji233,234; moraju biti pod kontrolom:savjesti 31,51,233,326, razuma124,326, Svetoga Duha 6,346; pri-rodne, prednost napuπtanja 647;novi poredak, pogreπne pretpostavkeo 29; nisu pod vlaπÊu Svetoga Du-ha 192; kod uËitelja i uËenika 354,355; pomuÊuju razum i prosui-vanje 766; osoba pod vlaπÊu nijeKristov sljedbenik 234,689; izopa-Ëene, gubitak zbog 792; izopaËene,grijeh prenesen na djecu 140; Soto-na nastoji potaknuti 22,31,237,686,687; sebiËna, prava ljubav nije214; ropstvo, um pod 297; robovi,roditelji kao 137; napadi, potrebnasnaga volje da se nadvladaju 519;ne izgovarati nijednu rijeË u 257;snaæna i nekontrolirana; zabluda o689; koja sve ruπi 297,298,766;stvari koje pobuuju 315; neukro-Êene, uËenik kao ærtva 521; nesvete237,686,687; neobuzdane, popustlji-vost jaËa 232; neposveÊene, ærtvabijede zbog 305; kad upravljaju ra-zumom 228; kad ljubav vlada 406;najgore, teπke rijeËi potiËu 518; mla-denaËke, Sotona raspaljuje 22; voljatreba upravljati 406. Vidi takoerGnjev, Emocije, OsjeÊaji

Strastven istup, uËitelja 191Strastven, Krist nije bio 184

Strastvena osoba 80Strog, ne biti strog u vjerskom radu 40;

zabluda da je Krist bio 183; nekisu nepotrebno 80; uËitelji 198

Strogost 175,199,566; postupati s dje-tetom sa 170

Stroj(evi), mozak ne radi poput 115,116;ljudi kao u radu 264,265

Strpljenje, pomaæe u prouËavanju 100;njegovati 589; odreuje karakter157; svakodnevno pokazivati 15; na-vika koja oteæava 794; veÊe, uËitise 468; neumjerenost oteæava 236;neka Ëuva radost u srcu 216; doËe-kati izopaËenost sa 243; potrebnou: krπÊanskom radu 804, ispravlja-nju pogreπaka 434, domu 213,214;roditeljima potrebno 189,190; uËi-telju potrebno 189,190,200,353,354;stvari koje iskuπavaju 772; kuπa-nje, obuzdavanje jezika pomaæe pri522; sa zabludjelima 756

Strpljiv, biti 425; kao πto æelite da bududrugi 789; s djecom 501; meusob-no 503; æene koje su 393

Strpljivost, starijima potrebna naπa 746;njegovati 157,589; boæanska premagreπnicima 763; vjeæbajte se u: sva-kodnevno 15, u druπtvu 615, u do-mu 213,214; srce koje moæe svepodnijeti s 257; ljubazna, iznena-uje greπnika 775; nedostatak do-nosi oblak nad obitelji 165; poukeiz, roditeljima i uËiteljima potrebne189,190; neka bude u braku 211;uzajamna: privlaËi anele u obitelj165, njegovati 616, muæ i æena mo-raju pokazivati 155; potrebna u krπ-Êanskom radu 804; uËenicima po-trebna uËitelja 81; njeæna, zanema-rivanje razvijanja 791; vrlina kojutrebamo poticati 632. Vidi takoerStrpljenje

StvaralaËka sila, Boæja je neshvatljiva742

Stvaranje, krπÊanstvo i, imaju jednogaBoga 193; kako je Bog izveo, nijeotkriveno Ëovjeku 742; izvjeπtaj osaËuvan neiskrivljen kroz stoljeÊa351,352

Sud, jesti prema najboljem 393; urav-noteæeni 11; djeËji, duæno poπtovanje

OpÊe kazalo


prema 283; prosvijetljeni 773; is-kusni, uËiti poπtovanje prema 293;pogreπiv starijih 749; Bogom dani,nepoπtovanje 25; oπtar (vidi Oπtar);nezreo, nemudar u pitanju braka302; individualni, izraæavanje 267;kad osjeÊaji odreuju 398; ËovjeËjije pristran i nesavrπen 452; potre-bno ojaËati 442; cijeniti braÊe 45,266; iskusnih ljudi, poπtovati 299;roditelja, poπtovati 293; uËitelja, po-πtovati 293; jednog Ëovjeka: ne trebabiti vladajuÊa sila 263, oslanjanjena 23,265,785; vlastiti, vjerovanjeu 266; roditelji koji dovode u pita-nje jedno drugog 502; roditelji kojisu za djecu 283; izvrnuti 228; sebiË-nost pomraËuje 272; odgaanje kadse radi o braku 304; zdrav: prou-Ëavanje Biblije i 95,447, u postupa-nju s bolesnima 766; prava religijaposveÊuje 34

Sudbina, karakter odreuje 417; zlih,utvrena njihovim izborom 650; sli-jepa, æivot ne vlada 363

Suci, buduÊi meu danaπnjom mlade-æi 4

Sudski sporovi, meu braÊom 497Sugestija(e), mladi brzo odgovaraju na

291Sukob(i), savjeti u vezi sa 498,499; laæno

uzbuenje obiËno stvara 42; kakoBog koristi da probudi umove 500;je beskoristan 499; oko beznaËaj-nih stvari, Ëuvati se 498,504; osobekoje vole 40; Sotona potiËe umoveda stvori 23,498; ne ulaziti u s oni-ma koji nisu naπe vjere 504

Sukob, napredak kroz 346; Bog dopu-πta da pripremi duπu za mir 555,556; najteæi poziva na odluËnost 757

Sukobi, ne izazivati 504,527Suluda jurnjava, Bog govori ljudima u

756Sumnja(e), ne dopustiti da ue u um

593,601,674,794,795; uzroci 128,310,336,337,410,480,674,760,771;krπÊani napadnuti 794; sukob sa,vjera raste kroz 476,673; ne njego-vati 476,533; ne izraæavati 102,494,575,774; izraæena je posijano sjeme675; raste s popuπtanjem 480; kuke

za vjeπanje 271,680; negativne po-sljedice 425,674,791; nema opravda-nja za 311; pokazivanje 672; Sotonaje uzroËnik 675; duπe utvrene pro-tiv 410,495,631; duπe uznemirene499,640,678,679; izgovaranje, upo-zorenja protiv 575,578,579,675,676,679; πto Ëiniti sa 95,475,499,672,673,675-677,703,794,795. Vidi tako-er Skepticizam, Nevjerstvo

Sumnja, posljedice 537,538,678,697Sumnja, kanal, misli ne smiju teÊi 593,

661; obeshrabruje djecu 198; nenjegovati 533,674; izraæavanje 637;negativni utjecaj u domu 156; ljubo-mora koja uzrokuje 336,337; osobapod utjecajem drugih 381; oËistitismeÊe 638

Sumnjalica(e), kroniËni ili obeshrabreni673; na hridinama nevjerstva 697;Toma kao 499

Sumnjati, oni koji æele naÊi Êe priliku311,672

Sumnje, najstraπnije 794SunËevo svjetlo, starijima potrebno mno-

go 747SuosjeÊajan, duh 182,193; kako biti 578SuosjeÊajne osobe, 483SuosjeÊajni pogled 323SuosjeÊanje, starijima potrebno 746; po-

trebno svim umovima 186; izmeuuma i tijela 59; Kristovo, oni kojipate imaju najveÊe 84; krπÊanskiradnici povezani 504; struja: ozra-Ëje koje guπi 483, rezerviranost kojaspreËava 153; laæno 579; oæaloπÊe-nima potrebno dublje 333,334; nebiti liπen 540; ohrabruje teænju zauzviπenoπÊu 154; razvijati djetinje607; svako druπtvo traæi pokazivanje615; mnogi Ëeznu za prijateljskim85; pokazivati prema: onima koji-ma je ono potrebno 804, mladima284; savjet o pokazivanju 772; srcagladna 208; izraæavajte jedni dru-gima 616; u domu 178,213,215, ne-dostatak 153,158,212; u postupa-nju prema bolesnima 8,83,771; urijeËima i djelima 215; razborito po-kazivati 772; nedostatak 477, oso-bina Sotone 192; sluπati zabludje-log sa 763; oËekivati od Krista 709;

807

nekoj djeci potrebno viπe 150; una-preuje zdravlje 458,738; opleme-njeno prouËavanjem Biblije 96; sen-timentalno, nije dopuπteno 579;omekπavajuÊi utjecaj 85; uËitelji za-dobivaju djecu 354; njeæno: djeci uneprilici potrebno 165, invalidi koji-ma je potrebno 761; istinsko: nijesentimentalizam 306, znaËenje 85;bez sentimentalizma 622,623; mladioËekuju od starijih 746

SuosjeÊati, s oæaloπÊenima 84Suprotne namjere, iÊi kroz æivot sa, od

svjetovnih 794Suprotnosti, gomila, karakteri oblikovani

okolnostima su 548Suradnja, Ëovjeka s Bogom, bitna u ot-

kupljenju 691,757Suspenzija studenata 356,357Svadljiv (Ëangrizav), buduÊa majka ne

smije biti 132; osobe sklone 387Svadljiva osoba, ne zapoπljavati kao uËi-

telja 688Svadljivost, πeÊer uzrokuje 391,618. Vidi

takoer RazdraæljivostSvaa(e) 497,498,501,503,792SveÊenici, otvorenost æena pred 227Svestrani ljudi, radnici u Boæjem djelu

trebaju biti 52Svet, treba biti na Zemlji 620Sveto pismo. Vidi BiblijaSvetost, stalno rasti u 104Svijet maπte, æivjeti u 588,590,591,593Svijet, poËetak, autentiËna povijest o

742; zlo na, ne govoriti o 566; gre-πno poistovjeÊivanje sa 566

Svijetla strana, gledati na 758SvjedoËanstva, zlouporaba da se podu-

pre zabluda 43Svjesni napor, biljke ne rastu 471Svjesnost, o tome da ste cijenjeni 154;

o ispravnom postupanju, poboljπa-va zdravlje 34,60,405,407,433; kojaje stvarno zadovoljstvo 403

Svjetlo, dodatno ne treba zamijeniti Bo-æje djelo 783; napredno, laæne tvrd-nje 42

Svjetlo, skupljati umjesto oblaka 805;neka dom bude pun 213

Svjetovnost, meu Boæjim narodom 498Svjeæina (ljubav prema æivotu) mladih,

koristi od za starije 746

Svjeæina uma, Krist moæe obnoviti 614;ovisi o tjelesnoj snazi i aktivnosti406; navike koje umanjuju 392;oËuvanje 389,490,509; mi moæemorasti u 105,237

Svjeæina, gubljenje 747Svojeglavost, dosljednost bez 184; duh

81

©AH 736©eÊer, nije dobar za æeludac 618Sheldon Gilbert, nadbiskup Canterbu-

ryja 582©iba, kaænjavanje djeteta 519©irokogrudost, istinska ljubav mora biti

242; cilj koji poziva na 242©krte osobe, izraz lica 402; Sotonine na-

mjere sa 659©krti duh, Ëovjek obuzet 594,598©krtost, raa πkrtost 436; srca 320. Vidi

takoer Pohlepa, Gramzivost©pekulacija(e) 446, 697©pekulativne sklonosti 103©utnja, gnjev doËekan 522; rjeËitost 582;

zlatna 772

TAJNA bezakonja, Sotona je 699Tajna udruæenja, utjecaj 28Tajna(e), o æivotu drugih, mi ne moæemo

znati 776; otkrivanje, Sotona zna779

Tajne, u Boæjoj rijeËi 271; Boæje provid-nosti 671; o kojima se ne govori 43

Tajni æivot, povjeravanje propovjedniku227

Tajnost, lijeËnika 436TaktiËnost, Krist bio sa zabludjelima

184; popravljanje greπnika 434; ka-ko postiÊi viπe 6; potrebna u: radus umovima 81,439,770,771, lijeËe-nju bolesnika 8,771; Bog æeli dauËitelji budu 353

Talent(i), svi nemaju iste 615; su darod Boga 99,546, za mudro unapre-ivanje 107; pripadaju Bogu 708;njegovati i cijeniti svaki 581; najo-dabraniji ne mogu zamijeniti ljubav242; neprekidna zlouporaba 800;ustrajno kultivirati 3; koriπtenje uBoæjoj sluæbi 738; Boæja raspodjela799; unapreivati Bogom dane 800;veliki, nisu potrebni da bi netko bio

OpÊe kazalo


dobar graanin 610; najveÊi bez sa-mokontrole 4; poπtovanje koje svijetukazuje 276; kako mogu biti naj-bolje iskoriπteni 743,744; vaæan, vri-jeme je 167; unaprijediti i poveÊati431; se poveÊavaju stalnom upora-bom 431,604; povjereni su sveta od-govornost 785; pravilno uveÊani545; rijetki, pomijeπani s ljubavlju242; posebni, za meusobno poma-ganje 757; uporabiti za najveÊi cilj341; koji se koristi u borbi protivBoæje rijeËi 741; mnogi mladi imajunajbolje 110; mudrost u pravilnomkoriπtenju 785; mladenaËki, potre-ba za 290

Tama, silaæenje u podrum i razgovor o490; πto viπe govorite o, postaje mra-Ënije 679; πto Ëiniti kad vas obu-zme 12

Taπtina, oni koji su najudaljeniji od 560Teme, um se treba baviti 343,604; neu-

godne, rezultat bavljenja 489Temperament(i), mjeπavina razliËitih 616;

razliËiti, Ëiniti ustupke za 633, ljudis mogu hoditi usporedo 501; bes-krajna raznolikost 763; veoma osjet-ljivi 337; nervozni nekih roditelja165

Teorija(e), prihvaÊanje novih 795; Ëud-no zamiπljene (nastrane) 41; opasnei nametljive, odbaciti 760; pogreπne,ne prouËavati 718; laæne: u laænomruhu 718, neki nastoje unijeti 42,upozorenja na 96,499,719,742; pro-finjene 41,43; velikih ljudi, pozornoprouËiti 743; koje odvode od istine699; mnogi prihvaÊaju kao znan-stvene Ëinjenice 697; ljudske, stu-denti zaokupljeni 446; umovi pri-vuËeni 332; o biblijskim doktrina-ma, depresivna osoba i njezine 493;o Ëovjekovoj naslijeenoj moÊi 722;o kontroli uma nad umom 711-713;sotonskog podrijetla, upozorenja na699,718; o istini, osoba koja je vo-ljela 381; zavodljive, ostaviti se 718;spiritistiËke 718,719; nepouzdane,ne uznemiravati se 96,742; kojeometaju vjeru i poruke koje su namdane 275; nezdrave, um koji sluæi376; nejasne, ne unositi 765

Teozofija 699,700Teπki problemi, um se treba uhvatiti u

koπtac s 91,418TeπkoÊe, previdjeti drugih 154,155; od-

nos muæa i æene prema 154,155;oËekuju nas na Ëitavom putu 459;ne pokuπavajte dovesti u red sve462; u crkvi i obitelji, savjeti u vezis 501; u prouËavanju 100; male ko-je izgledaju visoke kao planine 393,394; svladavanje prve Ëini ËovjekajaËim za sljedeÊu 173; osobe kojeoËekuju od drugih da rijeπe njihove289; stvarne, neki preuveliËavajusvoje 469; Sotona prikazuje 480;traæiti Kristovu pomoÊ u rjeπavanju631; prividne: Bog neÊe ukloniti sve311, rezultat preuveliËavanja 630;trebaju nas pribliæiti Bogu 478; ma-le, umovi koji se bave 466; postojekoje se moraju svladati 462; uËitimlade da svladavaju 365,366; uzne-mirenost izazvana 478; πto Ëinitikad se suoËimo s 462,466; koje nemoæete rijeπiti, πto Ëiniti s 676,677

Teæak poloæaj, zaπto Bog stavlja vjernikau 476

Teæina, djetinjstvo koje nije obiljeæeno809,810

Teænja(e), dobre 90,301,418,541,611;mladenaËke 315,367. Vidi takoerCiljevi, Ambicije

“Tijelo”, obuhvaÊa niæu i osjetilnu pri-rodu 236

Tijelo, samo po sebi ne moæe djelovatinasuprot Boæjoj volji 236

Titule, zvuËne 610Tjeskoba, vedrina treba zauzeti mjesto

804; osjeÊaj 127; æivjeti ispunjeni733; duh u uËenicima 550

Toplina, misao da je Kristu nedostaja-la 183

Tradicija 446Trag, Kristov, idite 46Traæenje 365,795Trenuci dokolice, Ëitanje knjiga u 108Trijeznost 226,787TrgovaËki sindikati, utjecaj 27Trgovina, znanje u 741Trnje, okrenuti se od k ruæama 809Trovanje, gnjevljiv duh kao 182Trpeljiv duh, pokazivati 63,633

809

Tuæiti se, kad se ne treba 68Tuæna osoba 770Tuæno mjesto, majËina soba kao 487Tuga, nepoæeljni uËinak 662; bolest

uzrokovana 482; uËinak, u spisima487; negativne posljedice na tijelo458; æivot koji neÊe znati za 338;vjerski æivot nije 476; πto Ëiniti kadpritisne 537; kad radost zamijeni760; rijeËi koje donose 503. Vidi ta-koer Æalost

Tugovati, zaπto nad onim πto ne moæeteizbjeÊi 579

Tvrdo srce, ne budite 540; zaπto postojitoliko mnogo 212,607

Tvrdoglav, kÊeri koje postaju 298Tvrdoglavost 90,268,724,725

UBOJSTVO, gnjev kao 520; zavist vodiu 526

UËeniπtvo, je dokaz jedinstva 798UËenje i studiranje, tjelovjeæba potreb-

na uz 507UËenje, Krist je izravno prelazio na bit

u 82,187,573UËiti, je dobro 358; nikad niste dovoljno

689. Vidi takoer ZnanjeUËtivost, krπÊanska 45,180,244,790UËtivost, lijeËnik mora njegovati 79; oz-

raËje, odgajati djecu u 63; krπÊan-ska 172,790; ljubazna i nesebiËna176; nedostatak: u domu 156,157,kamen spoticanja za greπnike 433;male: oæivljavaju ljubav u domu158, zanemarivanje 576; braËni dru-govi trebaju pokazivati 157,213; Pa-vao je bio 45; ne zahtijeva ærtvovanjenaËela 255; jednostavna 576; raz-borita 86; istinska: ne obazire sena druπtveni poloæaj 255, treba jeljubazno pokazivati prema svima180, potrebna meu Ëlanovima cr-kve 503; nesebiËna 171; povrπnasvjetovna uz odreenu mjeru pod-rugljivosti 211

Udobnost, sebiËna, osobe koje zadovo-ljavaju svoju 608

Udruæeni, istina i zabluda ne mogu sta-jati 559

Udvaranje, duh 295; razboritost u 295,296; πkolska pravila i 302, 303; taj-no, mladih je pogreπno 299, 302

Udvarati se, studenti ne smiju 302Udæbenici, miπljenja nevjernika u 678Udæbenik, svijet je 569Ugaanje sebi 558Uglaen, biti 471; prema grubima i ne-

ljubaznima 255; kako biti 578; lju-bav Ëini Ëovjeka 241

Uglaenost, neprirodna 180; kako umovimogu poprimiti 621,622; umovi tre-baju steÊi 186; povrπna druπtva667; istinska je uËtivost 180

Ugled 548,549,790Ugnjetavanje 707,708Ukor (opomena), pobuuje mrænju i od-

bojnost 525; kako uputiti 80,169,284,772; pojedinaËni i osobni 521;primiti s poniznoπÊu 772; zaπto Bogπalje 35; greπniku potreban 579

Ukor, negativan utjecaj na djecu 200,356,502,577; ne biti uvrijeen 791;poput pustoπne oluje 485,489; ri-jeËi, kad ne sluπati 439; ponekadje potreban 577,579

Ukoravatelj, mudri 772Ukoravati i osuivati, ne 540Ukus(i), nema dva Ëovjeka s istim 424;

prouËavanje Biblije spaja s istinom96; proËiπÊeni i profinjeni 301; dis-ciplinirati i odgajati djeËje 172,661;zadovoljavanje, negativne posljedice236; prirodni, utjecaji koji odgova-raju 50; kazna zbog dopuπtanja davlada 133; izopaËeni, ne priprematihranu da se zadovolji 378; poticatiprofinjen 291; prava religija opleme-njuje 34; volja nije 685

Um i srce, pouke koje vrπe utjecaj na187

Um(ovi): 1. VRSTEzahvaÊeni nevjerstvom 36,419; besciljni

344; zabrinuti i optereÊeni 399; kojimirno poËivaju 384; pomraËeni bo-leπÊu 392; zamagljeni osjetilnommalarijom 412; slijepi 226; svijetlii pouËljivi 171; optereÊeni 70; tihi84; tihi i nepromjenjivi 78; iskrenii otvoreni 672; Ëulni 74; izmijenjeniboæanskim kvascem 67; opËinjenSotoninim laæima 109; Ëisti 11; oËiπ-Êeni posveÊenjem 697,698; bistri333,735; bistri i oπtri 390; bistri istrpljivi 735; jasni i oπtri 390; jasni

OpÊe kazalo


i snaæni 365; bistri i æivahni 386,387; bistriji 495; zamagljen æaloπÊu461,512; zbunjeni 783; zbunjeni ismeteni 311; zbunjeni i oslabljeni110; zadovoljni 482,647,738; usmje-ravani Svetim Duhom 67; obraÊenii posveÊeni 697,698; kultivirani 7,289,689; pomraËeni 13,66,735; kojise bave svetim stvarima 102; po-niæeni 74,225,231,290; deformira-ni 376; izopaËeni 290; depresivni486; depresivni i potiπteni 483; dis-ciplinirani vjeæbom 289; obeshra-breni 761; bolesni 34,323,403,405,706,707,772,773; bolesni i poreme-Êeni 408; zbrkani 443; oæaloπÊenii zamrπeni 536; podijeljeni 39; glupi200; zakræljali 373; koji se bave ne-poæeljnim mislima 466, 491; dispep-tiËni 506; koji su odgojeni da Ëeznuza zadovoljstvima 316; oduπevljenizabavama 408; ispraænjen od taπtinei lakomislenosti 783; oslabljen kon-zumiranjem kave 392; oslabljeni 13,110,111; oπteÊen sebiËnim interesi-ma 339; rasvijetljen istinom 350; za-robljen strastima 296,297; slab ilibolestan 717; slobodan i sretan 646;odan prekomjernom Ëitanju 511;koji se rukovodi æivotinjskim sklo-nostima 224; zdravi 108,234; zarob-ljen opasnim teorijama 760; vrlo ob-razovani 4,98; lijeni 344; prosvijet-ljeni Svjetlom svijeta 409; spori 344;istraæivaËki 79; inteligentni 690; ukojem zlo nalazi malo prostora 344;lijeni i nedisciplinirani 794; zavedenu pogreπnom smjeru 595; kao: po-tok koji æubori 111, nepouzdan brod102, antikvarijat 667,668, ustajalabara 117; koji æivi u Ëistom i svetomozraËju 357; sebiËan 339; prirodnii sebiËni 658; zanemareni kao za-puπteno polje 200; koji nije aktivanu pravom smjeru 51; koji nije dis-cipliniran da postojano i trijezno ra-zmiπlja 668; koji nije pod utjeca-jem Svetoga Duha 13,22,238; obu-zet zabludom 759; jednostrani 50;obiËni 4; djelomiËno paraliziran bo-leπÊu 392; strpljivi 735; mirni 302,378; kojemu se dopuπta da luta 31;

lijeËnika 410; praktiËni 365; s pre-drasudama 184,422; ponosni i za-vidni 791; Ëisti 189,665; mirni i za-dovoljni 34,64,403,407; razboriti102; nemirni 198; koji traæi vlastitozadovoljstvo 408; koji je usmjerenna sebe 393; koji je sebiËno obuzetæaloπÊu 461; osjetljivi 486,487; sre-eni prouËavanjem Biblije i moli-tvom 334; tromi i nesreeni 399;zdravi 30,61,177,328,381; iskvarenibolesnim sentimentalizmom 227; ukojem je nastanjen Krist 378; jaki13,406,429,591,592; snaæni i aktivni287; sumnjiËavi 674; skladni i do-bro disciplinirani 377; zahvalni 407;koji: se ne moæe oËarati svetoπÊu339, moæe uvidjeti poteπkoÊe 13,Bog æeli pokrenuti 128, obiËne isenzacionalne stvari ne mogu zado-voljiti 94, Êe imati kuπnje i mentalnesukobe 408; razboriti 569; previπeusmjeren na sebe 275 odgojen: sa-mo u svjetovnoj znanosti 697,698,da se bavi uzviπenim predmetima592,593; uznemireni 467,802,804;neobuzdani 791; koji je okrenut odBoga 261,262,705; neuravnoteæeni41,59,445; nedisciplinirani 587,588,794; nesveti 792; neoπteÊeni 669;nespremni 187; neobrazovani poputneobraenog polja 7,399; koji nijevrijedan povjerenja 23; koji luta umolitvi 546; slabi i povrπni 421,422;slab u duhovnoj sili 421,422; osla-bljeni djeËji 290; dobro uravnoteæeni16,49,50,55, 96,137,138,148,192,291,292,347,375,377,442,489; do-bro razvijeni 52,375; skladni, Ëovjekstvoren s 415

Um(ovi): RAZNOsposobnost da pravi razliku izmeu is-

pravnog i pogreπnog 381; upozna-vanje s prirodom koristi 649; djelo-vanje, kad æeludac svjedoËi o 377;djela imaju svoj izvor u 72,396,785;prilagoava se onom Ëime se bavi91,125,331; pod utjecajem onoga Ëi-me se hrani 110; agonija zbog obes-hrabrenja 461,462; svakom je potre-bna ljubaznost i suosjeÊanje 186;misionari se susreÊu sa svim vrsta-

811

ma 186; duænost lijeËnika koji sesusreÊe sa svim vrstama 79; sve πtozbunjuje predati Bogu 480,481; po-vezuje nas s nebeskim biÊima 396;aneli spremni da rasvijetle 34; ape-tit utjeËe na 297; kao vrt a karakterje rod 545, Ëovjek mora kultivirati800; ravnoteæa 51,96,137,138,292,310,375; stvari koje uzrokuju po-mraËenje 229, 326,529; vjerovanjeda jedan utjeËe na drugi 20; pripadaBogu 708; sklonost koja se slijediu pitanju braka 304; najbolja isko-riπtenost, pravo obrazovanje donosi51; prouËavanje Biblije koristi 4,89,91,93,96-98,101,324,338,447; utjeËena cirkulaciju krvi 335,336,397,398;tijelo i, blizak odnos izmeu 3,59,60,121,133,380, misteriozan i Ëude-sni 373, Petar je shvatio 382; utje-caj tijela na 3,60; opasati protiv po-puπtanja slabostima 511; πirina,uËiti mlade da imaju 361; slom, uz-roci 388; dovesti u sklad s Bogom235; mirno stanje, oËuvati 165; mo-æe zavoljeti grijeh koji mu je jednombio odvratan 74,225; zidanje kulau zraku izopaËuje 442; karakter jeisti kao ono Ëime se hrani 188,357,635; djeËji: su osjetljivi 550, poËetirano otvarati Sveta pisma pred 661;sjeme pokvarenosti posijano u 7, sa-vjeti roditeljima i uËiteljima o 82,191,283,688, puna kontrola 283, is-punjavati plemenitim mislima 15,loπe obrazovani 282, dojmovi ostav-ljeni na gotovo neizbrisivi 293,294,povrπno Ëitanje negativno utjeËe na114; duænost roditelja u odnosu na661, nastojanje da se zaokupe 172,masturbacija kvari 231 (vidi tako-er Masturbacija), jaËaju vjeæbom688, koji se ne mogu dræati nezao-kupljenim 15, uËiti da misle 287,288, obrazovanje 282, ono πto sevidi i Ëuje ostavlja duboke tragovena 150, kad jedino roditelji trebajuuËiti 150; Krist Ëita s nepogreπivomtoËnoπÊu 181; bistrina, Danielova568; kava uzbuuje 392; zajednicas Bogom 404; koncentracija, preve-lika na jedan predmet 507; stalno

ispunjen Kristom 783; upravlja cije-lim Ëovjekom 72,396; vlada svojim229,235,394,661,681 (vidi takoerSamokontrola); osvjedoËenje, nasto-janja koja guπe 498; koji stvara ne-realni svijet 636; kultiviranje 100,103, nedostatak 102, majkama po-trebna 167; mraËne sjenke nad 794;pomraËenim potrebna svjetlost 66,molitva za 735; postupanje s, savjetiu vezi s 3,4,78-82,190,198,355,435,551,630,633,769-771,773; po-tiπtenost, kako ukloniti 435; despot-ska sila koja vezuje 196; nalazi iz-raza preko tijela 406; razliËiti, dru-æenje s 354, 377, rad s 36,53; osla-bljena energija kod djece 137; us-mjeravati na prouËavanje Biblije 94,k uzviπenim i svetim idealima 344;disciplinirati da se bavi vedrim pred-metima 408,487, da razmiπlja uzdravom duhu 657; bolesni: najboljilijek za 12,34,59,35,403,405,706,707,772,773; bolesno tijelo utjeËena 392; bolest: uzroci, nedostataksnage volje u borbi s 61, duænostzdravstvenih radnika u odnosu na408, lijeËnik treba znati kako daposluæi u zamrπenim sluËajevima408; bolesti uzrokovane u, potrebnamudrost za 8,761; nevoljnost da sepokrene da misli o spasenju 128;poremeÊeni raznovrsnoπÊu predme-ta u isto vrijeme 100; odvratiti odsebe uposlenoπÊu 400,401; doktri-na koja remeti 41,59,445; ne postajeodjedanput izopaËen 75,225,336; nepreoptereÊivati studijima 188; ne za-dræavati u napetom stanju 400; nedopustiti: da se odvoji od vjernostiBogu 593,600, da zauzme nisku ra-zinu 352, da luta 95, 100,107,108,228,659,667; ne preoptereÊivati 402;sanjarenje u kojemu prevladava vla-stito “ja” 592; tijekom radnog vre-mena 668; zakræljao od onoga Ëimese hranio 93; svatko mora koristitisvoj 785; odgojiti svoj 289,435, davjeruje 533; odgoj koji usmjerava naStvoritelja 70; zli ili sveti aneli up-ravljaju 25; uzdignite svoj 583; upo-slite da dosegne najveÊu razinu 359,

OpÊe kazalo


360; isprazniti od sebiËnosti i gri-jeha 783; ne troπiti energiju na be-znaËajnim predmetima 733; slab-ljenje, uzroci 381,441, kako spri-jeËiti 13; zli aneli nastoje zavladati24; zle misli, borba protiv 405; zlemisli ostavljaju dojam na 655; uz-dizanje jednog kao potpuno nad-moÊnog 427; pretjerano koriπtenjekoje skraÊuje æivot 507; vjeæbanje:u prouËavanju Boæje rijeËi 92, u ko-riπtenju vremena 6; πirina, razvijati628; buduÊe majke 132; oko, tijeloispunjeno svjetloπÊu 69,323, kojevidi stvari u krivom svjetlu 323; fa-natika 41; ispunjavati uzviπenim isvetim mislima 121; nalazi mir i od-mor u Kristu 68; izraæava se kroztijelo 406; ograniËeni, tajne neshvat-ljive za 563, djela Boæja ne moæeobjasniti 310,311; usmjeriti na ve-sele stvari 489; neprijatelj nastojirazoriti naπe 556; hrana i piÊe kojinegativno utjeËu na 235,386-388,390-394; hrana za, zdravo Ëitanjekao 105, Ëisto i zdravo Ëitanje kao107; napregnite svoj da misli 289;okvir, kultivirati 489; svjeæ zrak ko-risti 116; zamor, radite ono πto neuzrokuje 403; dajite Ëistu hranu358; ne dajte Sotoni prednost nadsvojim 808; je dan za razmiπljanje602; Bog æeli da bude jak 105,226;Boæja rijeË mora upravljati naπim96; dobar, zaπto tako malo ljudi ima93; dobar dojam na, govoriti o stva-rima koje ostavljaju 298; πetnja uprirodi odvraÊa sa sebe 401; veliki,sumnja nije znak 310,311; æalostutjeËe na 461,512; Sveti Duh vodi11; sretno stanje, majka treba saËu-vati 167; sklad, pretjerivanje naru-πava 376; ima vlastitu slabost i sna-gu 427; zdravlje: biblijska religijane πkodi 411, Daniel kao primjer377, ovisi o tjelesnom zdravlju 384,387, kako hrana i piÊe utjeËu na235,386-388,390-394,568, osobenagraene 395, iziskuje umjerenenavike 389,390, stvari koje odræava-ju 235,388,802; uzviπene i pleme-nite snage, pokazivati 189; uzviπe-

nije moÊi, æivotinjske sklonosti mo-raju se pokoriti 219; najveÊa kultura737,738, Bog odobrava 785; apso-lutni autoritet nad uËenikom 421;beznadno stanje, djeca se ne smijuostaviti u 502; strahota, osobe neuz-nemirene 646; kako: vladati svojim661, postupati sa svojim 191, proπi-riti svoj 689, obrazovati svoj 663;ljudski, zauzeo mjesto koje po pravupripada Bogu 558, Sotonine zamislio 18,21-24,26,31,42,95,316,698,772,778; poniznost (vidi Skromnost,Poniznost, Krotkost); ideje i uvjere-nja traæe izraz 419; utisnuti u po-trebu za samoodricanjem 410; utis-nuti u potrebu za Spasiteljem 52;pod dojmom da kupanje πkodi 397;osjetljiv, djeca i mladi imaju 191;dojam na, ponavljanje greπaka os-tavlja 347; unaprijediti do najveÊegstupnja 5; razvijanje kao duænost66,374; zarobljeni zbog loπih navika109; pokazatelj, oblaËenje je 289;utjecaj na druge 23,738, na tijelo3,60,647,738, prouËavanje 3; utjeËena zdravlje 397,681; urazumiti seu odnosu na 72; intenzivna primje-na 188; je: prijestolnica tijela 72,dar od Boga 359, naπa najveÊa svo-jina 665, zalog od Boga 665; sluæiBogu 72,386,785; Ëuvati: Ëistim328, 396,785, od zabranjenih tema732,733, od upuÊivanja u pogre-πnom smjeru 357, u najboljem sta-nju 77, u stanju osjetljivosti za Sve-tog Duha 660, usmjeren na Boga508,774; nagone i strasti pokoravati308; zadræavanje na neljubaznimdjelima drugih 636; znati kako po-stupati s 434; poznavanje, radnikuza Krista potrebno 8; zakon postavioStvoritelj (vidi takoer Zakon); uËitipostupati s, kao πto je Krist Ëinio771; prepuπtanje nekontroliranosti288,289; neka: postane razuman34,690, bude opseæan u vjerskomradu 41, viπe se bavi Kristom 68,bavi se Kristovom dobrotom 513,bavi se duhovnim predmetima 292;neka gorke misli ne ispunjavaju529; neka vam nitko ne kvari 435;

813

ne dopustite drugima da prazne svoju vaπ 263; ne dopustite da iπta po-muti u odnosu na Boæju rijeË 92;kræljanje zbog neodgovarajuÊe upo-rabe 52,91,353; poniznost u Kristo-vom æivotu 787,802; sastoji se odonoga Ëime se hrani 491; gomilaznanja koje slabi 506; moæe se sva-kodnevno obnavljati 68; mehaniËkirad opuπta 116; medij putem kojegaistina ili zabluda prebiva u 539;ponizan 802; propovjednika, uzbu-en prouËavanjem dok je tijelo ne-aktivno 375,399,400; oblikovanje uzapaæanju razlike izmeu dobra i zla14; moralno uzdizanje 402; najbit-nije potrebe, malo ljudi shvaÊa 190;je najosjetljiviji kad se razum pro-budi 293; mnoge bolesti potjeËu od63,396; ubojstvo prvo postoji u 526;se mora pripremiti: da odbije kuπ-nju 67, da podnese svaku kuπnju67; potrebe: odgoj i upute uËitelja356, hrana koja jaËa vjersko isku-stvo 760, moralna i æivotvorna akci-ja 333, Ëista hrana za zdravlje i sna-gu 357, stroga disciplina 376, Bogzna 706,714; treba: postati jedno sKristovim umom 187, se ukljuËitiu duhovnu borbu 69,235, se uhva-titi u koπtac s teπkim problemima91, osjeÊati zahtjeve pravde i duæ-nosti 74; treba biti: usmjeren na Kri-sta a ne na Ëovjeka 412, discipli-niran 5,551,591, odgojen i uvjeæban5, pouËen Kristovim usporedbama91, usmjeren na razmiπljanje o Ëi-stim i svetim predmetima 236,237,pripravan za svaku dobru rijeË idjelo 572,573, obnovljen 36, obuz-dan i zaπtiÊen 760, nauËen samo-kontroli 282, pripremljen za svako-dnevne kuπnje 270, odan 74, miran403; potreba uporabe u odnosu nahranu koju jedemo 389; æivci upra-vljaju pokretima tijela 396 (vidi ta-koer Æivci mozga); novi, “novo srce”znaËi 95; devet desetina bolesti po-tjeËe od 59; plemenite moÊi, pokorititijelo 374; plemenitiji osjeÊaji, hranakoja otupljuje 388; nitko osim vasne moæe uskladiti vaπ 400; nema

dva ista 426; nisu svi isti 426, 501;svi ne teku istim kanalom 53, 504;ne smije: njegovati sumnju i ljubo-moru 533, se kolebati izmeu pra-vog i pogreπnog 74, uprezati i te-gliti 707, utopiti se u tui 708, slu-æiti tijelu 395; miπljenje da vjeraπkodi zdravlju 782; miπljenje da tre-ba biti na visokoj razini 48; obiËnihljudi, prilagoditi jezik 574; muπkarcai æene, nastojanje da se ponizi 136,225; roditelja, i potrebe djece 163,Sotona paralizira 165, zaπto Sotonanastoji vladati 136; jedan nadomje-πta nedostatke drugoga 427; utjecajjednog na Ëitavu obitelj 594, 595;kad je jedan organ aktivan dok os-tali spavaju 442; otvoren za utje-caje 293; obiËan koji moæe mnogopostiÊi 102; organ, mozak je 60,385;preoptereÊivanje je grijeh 112,444;previπe mentalne hrane za 112; pre-optereÊivanje uz nedostatak tjelo-vjeæbe 112,444; prekomjeran rad,zanemarivanje tjelovjeæbe dovodi do382; roditelji koji su za djecu 283;naprasit Ëovjek ne treba raditi s 80;bolesnika, stvari koje donose olak-πanje za 338,734 (vidi takoer Du-πevna bolest); Pavlov, preobraæava-juÊa sila na 539; mir, stvari kojedonose 775, svijet ne moæe dati 411;savrπeno uravnoteæeni, kad se stva-ra 415; tjelovjeæba koristi 116,117,119,287,402,646; stavite svoj u slu-æbu Bogu 51; zadovoljstvo Ëinjenjadobra oæivljava 402; zadovoljstvo ko-je kvari 316; slaba prozraËenost ne-gativno utjeËe na 391; moÊ i uËin-kovitost raste uporabom 99; svinje-tina negativno utjeËe na 391; snaga:nad tijelom 396,398, pravljenja ra-zlike izmeu ispravnog i pogreπnog417; snaga jednog utjeËe na drugi23; snaga samoobmane na 417,725;snaga kontrole nad, kako Sotonagubi 31,326, kako istina gubi 529;vjeæbati sve snage 441 (vidi takoerSnage uma); navike koje negativnoutjeËu na 483; zaokupljenost kaozaπtita protiv zla 69; osobine, meu-sobno ovisne 415, teæiti savrπenstvu

OpÊe kazalo


360; mirnoÊa 656; mirnoÊa koja ra-ste 328; Ëitanje koje negativno utje-Ëe na 13,108-112,229,286, 290,315,344,511,591,592; nepromiπljeno po-stupanje s 257,401; osvjeæenje za,rekreacija donosi 313; odbijanje dase optereti mislima 289; zadræavatina prouËavanju Biblije 95; odnos,i tijela je vrlo blizak 59; opuπtanjeu svakodnevnoj tjelovjeæbi 116; opu-πten svakodnevnim fiziËkim radom383; olakπanje, prije ËiπÊenja od gri-jeha 614; odmor, razdraæljiv Ëovjektraæi 520; zadræava dojmove kojestvara druπtvo 608; isti, svi ne mo-æemo imati 377; isti Ëin, istina ilizabluda primaju se 539; Sotona vla-da preko apetita 387; oæiljci kojeuËitelji ostavljaju na 82; umijeÊe bri-ge za 382; znanost o, Sotona kori-sti 19,698; zavodljivi utjecaji jednogna drugi 23; masturbacija poniæa-va 231,290; ruπilaËki utjecaj samo-uzdizanja na 274; kod djece kojamasturbiraju, nema mira 290; osje-tila, masturbacija umrtvljuje 230;sluga, tijelo treba biti 72,77,395,396; uputiti da ne traga povrπno zaistinom 93; brodolom moralnim os-kvrnuÊem 230; bolest koja se lijeËiobnovom zdravlja 396; bolest, ku-Êni problemi uzrokuju 59; grijeh po-mraËuje 334; oæiljci grijeha na 669;neke istine viπe utjeËu na jedan ne-go na drugi 424; neπto πto Êe odvra-titi, nemirna Ëeænja za 384; zdrav,najbolji poklon za dijete 177, prvipo vaænosti 61; Sveti Duh moæe ob-noviti 328; stanje: utjeËe na tjelesnozdravlje 59,399,443,461,482, 512,647,690,730, apatiËno i pospano398,604, koje vodi u nemar 398,nepogodno za oporavak 508; opskr-biti: hranom za duhovni rast 660,sjemenom biblijske istine 7, vrijed-nim znanjem 286; snaga: bitna uspasenju 73, bitna u korisnosti 73,333,742, pravilno usmjerena koddjece 375, stvari koje pospjeπuju 69,90,100,117,189,234,324,361,406,443,487,668,732,735; napregnuti dashvati istinu 91; snaæniji, steËen

marljivoπÊu 99; uËenika: kako uti-snuti æivotnu istinu u 365, nerazu-mno postupanje s 401, moæe steÊiuglaenost i finoÊu 621,622, preop-tereÊen dvogodiπnjim radom u jed-noj godini 444, treba povesti na viπurazinu nego πto se sada misli daje moguÊe 351, uËitelju potrebnaËvrstina karaktera da oblikuje 14,koji postaje zakræljao i slab 196, za-okupljen teorijama i spekulacijama446; negativan utjecaj praznovjerjana 483; osjetljiv za najviπe obrazo-vanje 350; koji se nalazi na niskojrazini 668,786; zaposliti u prouËa-vanju plana spasenja 94; uËiti dase bavi biblijskom istinom 53; ku-πnje koje navaljuju na 480; stvarikoje zasljepljuju 226; koji misli oneËistim predmetima 234; duhannegativno utjeËe na 75; obojenost:izgubljena pogreπnim navikama Ëi-tanja 591, stvari koje daju 487,686;obrazovati i disciplinirati 3,665; uËi-te svoj da skreÊe pogled sa sebe604; obrazovanje: potrebno 52,95,237,293,351,594,604,659,666, zanajveÊu sluæbu 363; kopija drugo-ga, nitko ne smije biti 427; trik, vje-ra nije 412; pravi odgoj 360; istin-ska uzviπenost 785; istinska neza-visnost 78; prava religija opleme-njuje 34; istina se ne smije obezvre-ivati pred vaπim 534; istine utis-nute u vitalnim naporom 365; istinapokorava Kristu 710; skretanje, uze-ti u obzir 303; nesretan, zbog ljubo-more 336, 337; jedinstvo s umom426,429; kasni sati onesposoblja-vaju za duænost 296; koristan radpomaæe 119,646; s razliËitim ne mo-æe se jednako postupati 186; svje-æina i ËistoÊa, odnos prema tijeluutjeËe na 412; svjeæina, stvari kojedaju 17,64,90,383,384,403,455,788; mozak daje vitalnu svjeæinu407; slabost, posljedice 73,333; kadse ne moæe ukaljati 710; kad Sotonane moæe doprijeti do vaπeg 420,710;zaπto Sotona ima vlast nad 89,90;πiroko polje za, postaviti 595; traæiakciju 51; nikad neÊe prestati biti

815

aktivan 293; mi sluæimo Boæjem za-konu svojim 787; bez Biblije podre-en tiraniji 96,742; æene koje zane-maruju obrazovanje svojeg 288; ri-jeËi pokazuju koja sila vlada 579,580; radnje, Bog zna 781,782; mlaii razliËiti, spaπavanje 62; mladih:izvuÊi kvalitete iz 14,189, optereÊenineugodnostima 53, duænost majkekoja poduËava 167, ispunjeni glupo-πÊu 316, potrebno najfinije raspo-znavanje 82, uglavnom pod vlaπÊuSotone 298, mogu steÊi disciplinui silu 368, najplemenitiji razvoj 93,posebno djelo Sotone u ovladavanju22, izopaËeni nerazboritim rukovo-enjem 79, loπi dojmovi na 114. Viditakoer Mozak, Razum

UmirujuÊa snaga, Ëiste istine 409UmirujuÊi utjecaj, koristi bebi 168Umiπljena nepravda, teπka za zabora-

viti 789,790Umiπljene bolesti, mnogi umiru od 60,

682Umiπljene æalosti, dokolica vrijeme za

razmiπljanje o 603,632Umiπljeni muËenik 593Umiπljenost da svako neznatno izlaga-

nje uzrokuje bolest 60Umjeren 132,297,490Umjerenost, potrebna u svemu 134,166,

184,308,394,623,690,691Umjetnost, teænja za znanjem u 741Umna aktivnost, sjediπte, mozak je 72;

pospjeπuje zdravlje 60,396,399Umna disciplina, napredna, prouËava-

nje Biblije donosi 286; bitne stvariu 7

Umna, hrana 109-112,444; neuËinkovi-tost 343,344; nesposobnost 144; op-tereÊenost 362,388; osjetljivost 394,446; zaostalost 386,389

Umne sposobnosti 301,797,799; dar suod Boga 99; krπÊanina 224; kulti-viranje 3,51,103,331; dane od Bo-ga 103; osobe koje zaboravljaju daimaju 417; oslabljene 136; mladihljudi 51; poveÊane, Danielove 34;uËiti mlade da iskoriste 362. Viditakoer Mentalne sposobnosti

Umni bolesnik, osobe koje su, u pitanjunovca 594,748

Umni napor, kombinirati fiziËki i 118,362,375,380. Vidi takoer Moæda-na aktivnost

Umni, napredak 167,293; rad 117,508Umni radnici, savjet u vezi s tjelovjeæ-

bom 375,508,509Umni razvoj, praktiËno znanje u 117Umno oslabljeni, neodgovarajuÊim Ëita-

njem 11Umno zdravlje 236Umor, prestanak 403; zdravi od posla

603; lijek za nespokoj i 17,788. Viditakoer Premorenost

Umoran, kad smo ne uvijajmo se kaoliπÊe 322

Unapreivanje ili poboljπanje, kapacitetiza 105; svakodnevno 105

Unaprijediti, rijeπenost da se 193Uobraæen, ne biti 41Uobraæenost 784Upozorenje(a), Boæja 35,700Upozorenje, davanje 49,284Uprava, sama ne donosi istinsko jedin-

stvo 501; gruba i nepravedna 552Upravitelji i vlastodrπci, nalaæenje po-

greπaka kod 504Upute, Kristove bile su izravne 181Urednost, bitna 180Usamljen, kako ne biti 633Usamljenost, moæe biti na dobro 127;

olakπanje za 403; sebiËne pobudedonose 644; πto Ëiniti s 459

UshiÊenje, od do potiπtenosti 494Uspavane sposobnosti 805Uspjeh, zahtijeva odreeni cilj 341; do-

kaz o 352; najveÊi, zaπto najsjajnijine postiæu uvijek 309,310; u æivotu:bitne stvari za 275,363,442,540, taj-ne 541, mladi nepripremljeni za283; æivotni, mi æelimo 612; evane-oskog rada 615; student djelomiËnopripremljen za 364; istinski 100,571, mnogi su odvraÊeni od 342;jamstvo mladih 556

Usporedba, uporaba 194Usporedbe, Kristove 181,587Ustanova braka, Krist je posvetio 220Ustrajnost 342,666,667Ustroj uma, pogreπno rukovanje 376Ustupci, ljubav koja pravi 208; uzajamni

u izbjegavanju razlike u miπljenji-ma 244

OpÊe kazalo


Uπi, biti vjeran straæar nad svojim 229,661; sluπanje, srce izopaËeno 113,338; kako se posveÊuju 270; kojesu brze Ëuti, potreba za 332; onoπto Ëuju zaokuplja interes 662. Viditakoer Sluπanje, Zvuk

Utjecaj uma u svladavanju bolesti 63,704,705,731; prenesen s majke nadijete 139

Utjecaj(i), djeca zahvaÊena, koji su okonjih 150; oæivljavajuÊi, Svetoga Du-ha 125; πtetni, neËistih slika 229;demoralizirajuÊi, djeca izloæena 113,148; svatko je odgovoran za koji vrπi432-434; dobri ili loπi, um otvorenza 292; dobar, narav koja vrπi 520;kuÊni 174,308; ljudski, Sotona ra-di kroz 267; je dar od Boga 99; lju-bav od 208; niski, Ëulni, avolski228; mentalni u lijeËenju bolesni-ka 704, 705; umovi podloæni 489;uma na um 23; drugih, ne trebapotpadati pod 78; protivni, biti neo-visan o 270; moÊni, mladi mogu vr-πiti 284; prenatalni, previanje 131;ispravan, potreba da uËitelj vrπi 14;greπni, kako se saËuvati od 608,609; podruËje naπeg, osobe oboga-Êene 36; narav koja umanjuje 520;nesvjesni, drugi zahvaÊeni naπim576; pogreπni, duπa zavedena 32

Utjeha 127,400; nalazi se u Kristu 68;muæ treba pruæati æeni 159; Duhdaje u srcu 492

UtuËen, izrazi lica onih koji su 402. Viditakoer Depresivan

Uvaæavanje, Boæjeg karaktera 422; ljuditraæe 790,791; rijeËi, uËinak 158,215. Vidi takoer Samouvaæava-nje

Uvaæavanje, od drugih, æelja za 208; sa-mih sebe 274

Uvid, duhovni 308Uvjeren, svako mora biti za sebe 423Uvjerenje(a), hrabrost, uËiti mlade da

imaju 361; Bog daje svakoj duπi slo-bodu da slijedi vlastita 707; osob-no traæi izraz 419; ponavljanje grije-ha guπi 297,795

Uvjeriti, krπÊani po imenu koje nije lako519,520

Uvreda, slijepi za 607,608,631

Uzajamno savjetovanje, prednosti 263,265

Uzbuenje(a), neprekidan krug 291; la-æno, Sotona koristi 42; veliki val,kvari Boæje djelo 46; negativne po-sljedice u sluæbi bolesnima 477; lju-bav prema, sportovi koji potiËu 344;svjetovna, majke ne smiju traæiti167; osobe koje nemaju mira bez48; Ëudne stvari koje vode u 72

Uzbuenost, bolesna, prekomjerno prou-Ëavanje stvara 444

Uzdizati, ne ljude na njihovu πtetu 435Uzrok i posljedica 410,436; razmiπlja-

nje 563,552UzvraÊati, na rijeËi netrpeljivosti 522Uæivanje(a), sportovi koji razaraju lju-

bav prema mirnim æivotnim 344,najËistije i najuzviπenije, ispunjava-nje duænosti kao 603

VARALICA, ne budite 436Varanje, u maloj mjeri 437Vatra, ne moæe se odræati bez goriva 215Vedre rijeËi, govoriti 489Vedre, stvari, usmjeriti um na 459,489;

teme, disciplinirati um na 408,487Vedrina, buduÊa majka moæe liπiti dijete

132,133Vedrina, koristi zdravlju 60,322,646,662;

bolja od lijekova 322; djeca poka-zuju malo 550; njegovati 62,466,759; sve Ëiniti s 809; jesti laganoi s 759; pomagati drugima s 63,458,662,759; neka prevladava duh373; æivotodavna sila 61,622; Ëinidruge sretnima 662; pogreπna pre-dodæba o 758; potrebna u pisanju487; Pavlova, u oluji na moru 479;treba zamijeniti nespokoj 804; od-gajati djecu s 63; raditi za Boga s375

Vedro, nositi danaπnja bremena 473,obavljati male duænosti 347; raspo-loæenje, rekreacija u vedrom 313;bezbriæno, mladih 315

VeliËina, stvarna 276; mjerilo 689Velikoduπan, πto nas moæe uËiniti 636Vesela druπtva, djevojka koja je voljela

338Vesela, narav, uËiti djecu 169; okolina,

bolesniku potrebna 338; pjesma 460

817

Veseo duh, pokazivati 633; lijeËnik trebapokazivati 84; unapreuje zdravlje482,647,738

Veseo, izraz lica, imati 257; biti 125,327,463,662,758; hrabriti bolesneda budu 467,482; duænost majkeda bude 167,486; neπto, zaboravitina sebe i misliti o 401

Vid, jasan da se zapaze naπi nedostaci332; jasan duhovni, potreban 26;nebeski, traæiti od Boga 274

Vidovnjaci, danaπnji poput starih 700,701

Vino, mladi odani 76Vitalnost, smanjenje 747; duhovna 625Vjeæba, zdrava i æivahna koristi boles-

nicima 116,117,119,734; na otvore-nom, daleko bolja od one u zatvo-renom prostoru 734

Vjera i duhovnost, lijeËnici trebaju bitiljudi od 83

Vjera i ljubav, srce draæe Bogu od sku-pocjenog dara 347

Vjera i nada, Kristova za greπnike 494Vjera, trajna 582,583; stjeËe se s godi-

nama iskustva 17; Bog je dao do-voljno dokaza za 311,672; osnoveza, mnogi nemaju 535,536; njomeusvajamo nebeska naËela 532; moæepodnijeti ispit 758; njegovati 492,u vijest trojice anela 534,535, usvim okolnostima 674; njegovanje,rezultat 535; æivot krπÊanina obli-kovan 540; kultivirati 535; bolestmoæe uniπtiti 484; ne dopustiti dase koleba 462; ozbiljna, iznijeti Bogusve u 540,541; ne zarauje niπta531; æivjeti s a posljedice prepustitiBogu 735; nasuprot osjeÊajima iliemocijama 687, odgajati um da 533,mi se spaπavamo 536; u Krista jebitna 765; nedostatak 535; osjeÊajnije 49,537; napreduje samo kad senjeguje 672; istinska, temelj 534;izraæavanje 420,536; dobra borba,boriti se svakodnevno u 539; hvatase za Boæja obeÊanja 538; raste usukobu sa sumnjom 673; Ëuvajtesvoju 765; ruka koja se oslanja naKrista 531; iscjeljivanje bolesnika539; nebeska u ispravljanju pogre-πnog djelovanja 434; spasonosna

puna nade, potiπtenom potrebna804; objasniti kako se pokazuje 533;kako sprijeËiti Sotonu da omete va-πu 513; vlastito “ja” je nepouzdanbrod da ukrcamo svoju 673; osob-na, svatko mora stajati pred Bogoms 428; primjer nemoÊne æene 539;nadahnuta Duhom 672; razumna,kako znati imate li 323; nije: ovisnao osjeÊajima 540, sretan uzlet osje-Êaja 540, stvar nagona 537, naπspasitelj 531; je povjerenje u Boga531,541; nedostatak: kod Adama iEve 534, uzrokovao πaroliku povi-jest Izraela 543, ne govorite o svo-jem 757, u Isusa 537; nedostatakËvrste iskljuËuje Ëovjeka iz Boæjegdjela 80; pouke za dijete koje se bu-ni na nepravdu 533; malo, oni nanegativnoj strani pokazuju 540; æiva,mi moramo imati 540; posrednikpomoÊu kojega istina ili zabludaprebivaju u umu 539; moÊniji osva-jaË od smrti 539; potrebno nam jeviπe 420; mnogo, Boæje djelo se mo-ra iznijeti s 540; se mora pokazivati677; nije manje potrebna u malimnego u velikim dogaajima 532; ra-zumijevanje Boæje veliËine ne smijepomutiti naπu 674; nije bila naga-anje za Mojsija 538; nije pretpo-stavka 534; mnogi krπÊani nemajupravi temelj za svoju 536; moÊnau rezultatima 532; moliti se u cije-lim srcem 325; molitva: vaæna 26,nikad nije uzaludna 534; unapre-uje zdravlje 458,647; proËiπÊavaduπu 533,537,540; razmjerna istin-skom rastu i djelotvornosti 611; os-lanjati se na, ne na osjeÊaje 537,539,540; koja poËiva na: okolnosti-ma ili osjeÊaju 679, savrπenom zna-nju, ne traæi se 535, teæini dokaza,Bog zahtijeva 535; nagrada, istinskiuspjeh kao 100; Sotona nastoji osla-biti 480; spasonosna: definicija 531,uËiti 531; bolesna i slabaπna 471;tihe molitve u 538; jednostavna usvojem djelovanju 532; jednostav-nost 742; pjevati o 650; zdrava zna-Ëi viπe nego πto mnogi misle 49; jaËauporabom 676; jaËa, kako imati

OpÊe kazalo


495; prouËavanje koje slabi 760; do-lazi ako istupamo u 540; dræi Bogaza rijeË 477,540,639; govoriti o 492,614,650,675,676; govoriti i djelovatiu 674; izraæavanje vjere poveÊava578,579; kuπnje Ëija je svrha daoslabe 128; koja moæe proizvesti dje-lotvornost 541; koja je graena napijesku 536; koja se probija u svimokolnostima 533; tri efekta 532; bitijak u iziskuje odluËan napor 672;mi moramo imati danas 473; nepo-kolebljiva, Krist æeli da imamo 538;hoditi, ne po osjeÊanjima 495; slaba,lijek za 535; oslabljena, poput bo-lesne biljke 535; πto Ëini, zbrkanemisli o tome 536; πto pokazuje be-zuvjetna u Boga 538; kad pokazi-vati u Boga 535; kad se oslonimona Krista naπ rad je upravo poËeo540; gdje savrπen plod najbolje sa-zrijeva 555; bez mi gubimo bitku673; radi kroz ljubav 533,537,540.Vidi takoer Povjerenje

Vjera, u Boga 105,479,538,736,807; za-snovana na Boæjoj rijeËi 743

Vjeran, biti u malim stvarima 547Vjernost i istina, navike, uËiti 74Vjernost ili odanost, mladi trebaju ispu-

njavati ono πto se od njih zahtijevas 556

Vjernost, u posjeÊivanju bolesnika 477;u malim stvarima, bitna 270,547

Vjeronauk, ne iznositi kraj bolesniËkepostelje 499

Vjerovanje (doktrina), Biblija izlaæe Ëitavsustav 784; osobno poznavati 535

Vjerovati, svatko mora 423; raditi viπenego 365; onima koji æele ponue-no obilje dokaza 311

Vjerski æivot, loπa probava utiËe na 407Vjersko iskustvo, otkriva se knjigama

koje se Ëitaju 108VladajuÊi duh, Sveti Duh je 800Vladanje, sobom 55; vulgarnost u 180;

koje zadobiva 617. Vidi takoer Po-naπanje

Vlasniπtvo ili svojina, pretjerana ljubavprema 625; osjeÊaj 157

Vlastito “ja”, bitka protiv 32,546; bitimrtav 206; izdaja radi koristi ili uz-dizanja 780; bezobzirno zadovolja-

vanje 726; briga o, Ëinjenica kojuotkriva 576; Kristovo odricanje od276,277; pobjeivanje 39,728; raz-govor usmjeren na 772; razapinja-nje, je teπko 13, potreba za 522,638,644,726; smrt zbog vezivanja za693; odricanje od za dobro drugih576 (Vidi takoer Samoodricanje.);æelja da se uËini srediπtem 30; sklo-nost da se podcijeni 809; nepovje-renje u 787; ne Ëinite srediπtem272; zaboravite na i mislite o ne-Ëem veselom 401; oslobodite um273; ne pokuπavajte sluæiti i Bogu39; najveÊe breme je nositi 541; po-trebna je pomoÊ u svladavanju 578;visoko vrednovanje 636; najponiz-nije miπljenje o 728; ponizni pogledina 769; potreba za poniæavanjem352; poniæavanje, ne osjeÊati potre-bu za 727; popuπtanje, ljubav nepotiËe 240, 241; je istaknuto 638;ne imati u vidu 39; usredotoËenostuma na je sebiËnost 461; poloæitikraj Kristovih nogu 541; ne dopu-stite da naraste do velikih razmjera728; uzdizanje u mislima 592; æiv-jeti za 366; skrenuti pogled s naIsusa 480,760; ljubav prema: razaramir 607,608,631, znanje koje pove-Êava 312; kako biti gospodar 522;um previπe usmjeren na 275; Bognam pomaæe da viπe zaboravljamona 795,796; mora umrijeti 320; nijevaπ spasitelj 673; razmiπljanje o (vidiMiπljenje); karakteristike 243; pra-vilna uporaba 51,197,364; Sotona Ëi-ni da bude privlaËno 659; strogo dis-cipliniranje 556; izbjegavanje 523;puno govoriti o 272,275; puno mi-sliti o 523; trijumf nad, vrijednost346; kad ne zahtijeva dominaciju523; voljnost odricanja od zbog dru-gih 775; truditi se samo za 606; uvidjet Êete samo slabost 808

VodiË, Biblija je naπ 97,784Vodstvo, obratiti se Boæjoj rijeËi za 697,

698; osobno, potreba za 261,705;pravila dana za 765; traæiti boæan-sko u poteπkoÊama 764

Voe, buduÊi, meu danaπnjom mlade-æi 4

819

Voenje brige, navika 291,768Voenje ljubavi 298. Vidi takoer Udva-

ranjeVoenje poslova, praktiËno, uËiti 366Vojnici, dobro pripremljeni, djeca kao

707Volja, drugoga, um ne smije biti pod

kontrolom 713,714, osoba koja po-stupa po 705; potaknuti, invalidi-ma je potrebno 118 ; karakteri ob-likovani po 41; djetinja: ne trebabiti pod vlaπÊu drugoga 292,688,707,708, razvijanje 282,283,421,425; pristanak i moÊ zla 420,710,803; vlast nad: dræati umne spo-sobnosti pod 100, strasti moraju bitipod 406; loπe navike koje vladaju691; upravlja ostalim sposobnosti-ma 685; odluËna 398; podijeljena688; ne oblikovati dio po dio 688;uspavana 118,734,735; svatko moravjeæbati 423; stavljena na Boæjustranu 686; uvjeæbavanje 487,571,673,686; slobodna od nastranosti328,691; sloboda 422; Bog moæeoËistiti i profiniti 693; Bog nikad neprisiljava 325,475,741; je agresiv-na 685; neograniËena sloboda 704;nesposobnost da se isprave karak-terne mane leæi u 549; slijeenje Bo-æje 757; djeca imaju inteligentnu282,687; je vladajuÊa sila u Ëovjeku685; dræati na Boæjoj strani 687;pravilno usmjeriti 328,690; Ëovje-Ëja, Adam je predao vlasti Sotone685; moæe biti: pokorena vlasti Sve-toga Duha 326, ispravna i posve-Êena 326; oblikovana od Sotone527,686; mora biti: povezana s Bo-æjom voljom 692, utopljena u Kri-stovoj volji 186, pod Boæjom vlaπ-Êu 406; ne smije se uniπtavati 693;pokornost 398; izopaËena, Krist mo-æe obnoviti 13; staviti na Boæju stra-nu 34,690; ispravno djelovanje 685;ispravno usmjerena i kontrolirana328; sigurna kad je ujedinjena s Bo-æjom voljom 692; posveÊena, pravaljubav odlukom 206; sebiËna i tvr-doglava 809; Sveti Duh moæe uje-diniti vaπu s boæanskom 694; sna-ga 688; snaæna i odluËna 337; po-

koriti, Kristu 685, Bogu 125,693;ne slamati nepokornu djetinju 688;oslabljena, Krist moæe osnaæiti 259;mi moæemo predati Bogu 420; iuposlenost 734; predana Bogu 123,124; predavanje Kristu 694; vi mo-æete vladati svojom 124,549,693;mladih: pod prisilom okrutne disci-pline 282, zahtijeva vodstvo 282. Vi-di takoer Samovolja

Voljna posluπnost, Kristu 126Vosak, srca koja se daju oblikovati kao

294,755VraËanje 701,702Vrednovanje sebe 257,401Vrganj, kao ilustracija 344Vrijedan povjerenja, navesti mlade da se

osjeÊaju 198; Ëovjek Ëija je rijeË 438Vrijeati se, dijete sklono da se odmah

na nepravdu 533Vrijeme 167,358,598,798; sjetve, mla-

dost je 308Vrlina 673Vulgarnost, dom previπe svet za 157

ZA©TITA, kad nema sigurnosti 700ZaËarano tlo, Sotonino, dræite se dalje

od 593Zabava(e), djeluju na maπtu 590; koje

utvruju u duhovnosti 668; kojekvare mladeæ 590; crpe energiju313; djeËje 197,649; odluËujuÊa ku-πnja u vezi sa 314; pogreπne idejeo 48,315; samo za druπtvenost 289;nepoæeljne 291,314,316,317,605,646,736; Ëesto dovode do ispada313; miπljenje da je svaka grijeh 48;kloniti se 590; rekreacija i 313 (vi-di takoer Rekreacija); Sotona kori-sti 314; planovi za 320; nerazboritastrogost u 197; svjetovni ljudi zao-kupljeni 405

Zabave 315Zabavljati se, traæenje neËeg za 314Zabluda(e), mnoπtvo 303; tama 79,673;

unoπenje 742; u mislima i djelima49; um jednom opsjednut 759; dru-gih 46,258,792; politika koja Ëinida izgleda kao istina 524; prikazanana privlaËan naËin 719; vjerske ifilozofske 309,740; uËenika 192, ni-kad ne objavljivati 190

OpÊe kazalo


Zaboraviti, je grijeh 417Zaboravnost, gurman koji je patio od

389; pogreπne ideje o 417Zabrane 284Zabrinut, za sebe 398,476,482Zabrinuti i iscrpljeni, πto Ëiniti kad smo

410Zabrinutost, ne njegovati stalnu 471;

stariji se trebaju osloboditi 747,748;“pozajmljena” 469; breme, E. G. W.,461,462; ne moæe izlijeËiti zlo 63,458,759; djeca koja ne uzrokuju172; sloboda od 12,65, 412,452,469,472; loπe posljedice 65,132,133,250,251,400,412,435,451,452,458,469. Vidi takoer Briga

Zadatak samoodricanja 273Zadovoljan, niËim, dijete koje nije 550;

razdraæljiv Ëovjek rijetko je 520; ka-ko biti 656,772,802,804

Zadovoljstvo(a), izbor, savjeti o 342; za-branjena, traæenje sreÊe u 647; sklo-nost i 74; utjeËu na zdravlje 61; lju-bav prema, u sportu 344; um kojiæudi za 316; planovi za, osobe op-sjednute 320; koja Sotona koristi314; mirna, otupljena sklonost k590; istinsko, stvari u kojima mladinalaze 343

Zadovoljstvo, kad ste cijenjeni 154; zbogdonoπenja sreÊe drugima 60,405,646; nedostatak ili gubitak 156, 551

Zahvalan, biti 503Zahvalnost Bogu, izraæavati 492Zahvalnost, probuditi u djetetu 141; iz-

raziti za Kristovu ljubav 68; nekaËuva radost u srcu 216; æivotodavnasila u 61,691; pokazati za prima-nje milosti 85; duh unapreuje zdra-vlje 795,797

Zajedniπtvo, meu Njegovim narodom,Bog æeli 797; snaga u 265; s popu-larnim crkvama, ne traæiti 559

Zaklinjanje 410,518,520Zaklinjati se, ne 410ZakljuËci, donoπenje, znanje bitno u 78ZakljuËivanje, od uzroka do posljedice

389,552; sa sebiËne toËke glediπta803; invalidi kojima se ne moæe po-moÊi 397; nema usiljenog i kompli-ciranog u Kristovom nauku 573

ZakljuËivati, moÊ, uËenik koji ærtvuje

svoju 446; mi trebamo 436; od uz-roka do posljedice 389

Zakon Boæji, kao pravilo æivota 248,411,563-565,627; mnogi zamjenjuju svojzakon za 323,324

Zakon uma, prijestup 416Zakon(i), uspostavljeni, Bog djeluje preko

svojih 182; korisni, Bog djeluje pre-ko 739; æelja djeteta kao u obitelji170,500; odreeni i nepromjenjivi363; ljudska doktrina iznad 724;odreeni, sve je pod 373,570; za up-ravljanje: æivih biÊa 373, zbivanjau prirodi 373; Bog ne: ukida svoj565, djeluje suprotno svojem 570;Bog koristi svoje kao orua 570; ve-liki upravlja ljudskim æivotom 416;najveÊi, uËenje da je æelja 724; ne-promjenjivi, stvari koje ovise o 406,407,443; moralni, Ëovjek odgovoran373; prirodni 119,364,373,568,570,594,697; akcije i reakcije 641,642;svakog istinskog æivota 342; Stvo-ritelja, sklad koji ovisi o 373; bo-æanske uprave 568; zdravstveni 82,143,363,368,382,388,395,405,477,510,706; o intelektualnoj naravi331,406,407,418; ljubaznosti i do-brote 578; æivota, poπtovati 3,118,384,570; æivota i zdravlja 386,410,411; ljubavi 422,606; uma 3,10,101,187,415,417-419,421,422; o uzaja-mnoj ovisnosti 267,431; u prirodi25,83,188,317,376,382,383,386,411,415,416,420,488,566-571,663;posluπnosti 114,115; naπeg biÊa 3,73,83,133,142,143,177,222,336,373,374,401,416,569; sluæbe 566;suossjeÊajne ljubavi 248; fiziËki up-ravljaju naπim tijelom 73,121,567,568,648; univerzalna vladavina 569

Zakoni Boæji, postoje da nas pribliæe Nje-mu 411; uporno prestupanje 567

Zakoni i ograniËenja, πto ne mogu po-stiÊi 256

Zakonodavac(i), otac kao u domaÊinstvu756; buduÊi meu danaπnjom mla-deæi 4

Zakonodavna vijeÊa, mladi mogu teæitida budu na 367

Zamisli, Boæji zakon i naπe 564Zamiπljanja, zla 405

821

Zamiπljenost 442Zamjenik, posao koji nijedan Ëovjek ne

moæe obaviti preko 423Zamor, kava uzrokuje da se ne osjeÊa

590. Vidi takoer UmorZamrπene brige, nema potpune slobode

od na selu 648Zanemarivanje ili zapostavljanje, ne pri-

mati k srcu 607,608,631; malo usluæbi bolesnima 477; Ëesto stvaranaviku 599; istine, posljedice 35;duπa uniπtena zbog 632

Zanimanje, izbor 342Zapamtiti, nesposobnost da se neπto 289Zapaziti, brzi da, djeca 502Zapaæanje, jasno, rad s umovima zah-

tijeva 78; jasnije, Bog æeli da imamo602; ne mislite da samo vi imate504; nedostatak, iskljuËuje iz Boæ-jeg djela 80; potrebno za razliko-vanje Boæjeg glasa 535; oπtro, krπ-Êanin koji ima 11; moÊ, djeca mogusteÊi 562,563; toËno i jasno, potreb-no u vezi sa sklonoπÊu djeteta davlada 169; Duh vam moæe dati 464;koje je obmana 336,337; koje je biloljubomora 336,337. Vidi takoer Per-cepcija

Zaposlenost, koristi od, za bolesnike734; potrebna djeci 648,648

Zapovijed(i), hladne i teπke ne Ëine dobro577; krute, navode mlade na nepo-kornost 284

Zaslijepljenost 296,297,303,304Zavidljivi umovi 791Zavist 726; osobina Sotone; zamraËuje

snagu opaæanja 335,529; njegova-nje vodi mrænji 526; djeËja sa æu-strinom i ljubomorom 145; remetisve sposobnosti 792; Boæji zakon bi-ljeæi 526; prikrivena vatra raspalje-na protiv Krista 528; osobe koje nemogu prikriti 209; Sotona uzroËnik792; Sotona nastoji raspiriti 497;kad poniznost zamijeni 760. Vidi ta-koer Ljubomora

Zavjet. Vidi takoer BraËni zavjetZavjeti, prekrπeni 737Zavoenje, æena od strane propovjednika

227Zbijanje πala 113,408,487Zbirke priËa (bajke) 591,592

Zbrka, uvoenje reda iz 36; uzrok 6;Bog nas poziva iz 33

Zbrkane zamisli, o tome πto Ëini vjeru536

Zbunjen, ne biti ni na koji naËin 508Zdravo prosuivanje, u udvaranju 295;

istinska teologija i, biti voen 148Zemljovidi, uporaba 194Zla nagaanja, neka ne bude 172; osoba

odana 381; cijenjenje sebe i 277Zle, crte karaktera, svaka razvijena u

Sotoni 524; misli, odbaciti 277Zli razgovor, neka ne bude 172,277; kad

ne sluπati 439Zlo(a), promatranjem mi se mijenjamo

331; rezultati promatranja 471; mo-æe se Ëiniti da uspijeva 417; kojeËovjek moæe umanjiti ali nikad uklo-niti 36; popuπtanje, nikad nije nu-æno 421; vi ne moæete ukloniti 15

ZloËin, um se ne odaje odjedanput 75,225,226,336; igranje sa srcima je299,300; odabiranja tame 233

ZloÊa, Hamova u njegovom potomstvu142

Zloba, meu Boæjim narodom 497; nje-govanje 524,608; gnjev prerasta u529; Sotonin izraz lica pun 524; Bo-æji zakon biljeæi 526; odagnati 516.Vidi takoer Neprijateljstvo, Mrænja

Zlovolja, muæeva 158; roditelja 170; stal-na 48,62,759

Znanost(i), kao pomoÊnica religije 744;pokuπaji da se razdvoji od biblijskogkrπÊanstva 91; Bog je autor 739;ne moæe definirati Kristovu ljubav801; otkriÊa u, poplava svjetlostizbog 702; Krist je mogao otvoritivrata 702; laæna 310,446,570; la-æno nazvana 743,744; kako izuËa-vati 29; ljudska ne moæe proniknutiu Boæje tajne 742; neznanje koje sepoziva na 739; u postupanju sa sla-bima 437; je moÊ 361,741; ljudskezamisli o, Biblija se ne smije ocjenji-vati prema 699,743; zabluda mla-dih ljudi o 310,311; o lijeËenju u-mom (vidi LijeËenje umom); o filo-zofiji uma 783; o prirodi, zabludavezana za 194; o pravilnom Ëitanju581; o spasenju 358,741; o istinskojpoboænosti 783; o rijeËi istine 26;

OpÊe kazalo


otvara pogledu nova Ëuda 742; Ëi-sta i zdrava u Boæjoj rijeËi 189; So-tona koristi, o umu 19,20,46,71-76,698,699,704-720; otkrivenje i 702;posveÊena, krπÊani mogu uæivati u742; Sotonina 26,725,726; bacasvjetlo na pisanu RijeË 739; takozva-na 699,705; ne smije se zapostavitiizuËavanje 445; izuËavanje koja jenagaanje 699; procjenjujte ljudskezamisli o pomoÊu Biblije 699,743;kojoj nema ravne 97,346; koja seodnosi na ljudski um, dobra nasvom mjestu 20,711; istinska 310,706,707,709,739,741,743; proma-trati s vjerske toËke glediπta 16; za-πto mnogi ne mogu uskladiti sa Sve-tim pismom 697; pisana RijeË i, su-glasne 739. Vidi takoer Znanje

Znanstvena istina 309,740,741Znanstvene, Ëinjenice, teorije i πpeku-

lacije prihvaÊene kao 697; spoznaje,potreba za 114,198,739; tajne, pred-meti puni 699

Znanstveno ispitivanje, pogreπni zakljuË-ci 699; istraæivanje 20,678,702,711,739,742

Znanje, steËeno, student koji nema vre-mena da uporabi 369; stjecanje: bit-ni elementi u 7,193,194, prvi koraciu 16, napredak mladih u 368,401;uËeniku potrebno viπe od knjiπkog363; krπÊansko 759; bitne opÊe gra-ne 313; neprekidno stjecanje 105;boæansko, moæe postati naπe 185;eksperimentalno, istinske poboænosti16,737; Ëvrsto i dosljedno iz prou-Ëavanja Biblije 97; zabranjeno, æe-lja za 722; veliko, poznavati sebeje 4; najveÊa iskoriπtenost, kako po-stiÊi 743, 744; kako moæe sluæitinajplemenitijim ciljevima 743,744;ljudsko, djelomiËno i nesavrπeno697, nepouzdan vodiË 743; preno-siti drugima 293; koje je prenio Isusje veÊa sila 741; je: hrana za um105, moÊ 743, progresivno 252; ne-ka studenti prenose 368; niska razi-na, studenti zadovoljni 101; gomilakoja slabi um 506; ne spreËava krπ-Êanski rast 310; biblijskih istina,mladima potrebno 365; o Stvorite-

lju, kako cijeniti 16; o Bogu i Kri-stu, bitno 261,368,404,788; od naj-veÊe vrijednosti, kako steÊi 15; o se-bi, djetetu potrebno 368; o kuÊnimduænostima, kÊerima potrebno 288;o ljudskoj naravi u popravljanju gre-πnika 434; o manualnom radu, po-trebno vam je 287; o prilikama, za-kljuËci formirani iz 76; o razlozimanaπe vjere, mladima potrebno 110;o lijeËenju bolesti, majci potrebno288; o praktiËnom æivotu, mladimapotrebno 188,313,363; o istini, sljubavlju 242; o svijetu u kojem æivi-mo 67; o ranoj povijesti svijeta 742;savrπeno, nevjerstvo koje zahtijeva535; sila na dobro 743; praktiËnoo kuÊnim duænostima 117; prakti-Ëno provoenje 7,68,311; pravilnauporaba, krπÊanin moæe 16; traæitiiz naËela 310; spekulativno 739,740;duhovno, bez slabosti u 96; fond,lijeËnik treba svakodnevno upotpu-njavati svoj 79; uËiti studente daprenose i koriste 368,369; tehniË-ko, uËitelj ne treba prenositi samo351; koje poveÊava ljubav premasebi 312; koje je bezvrijedno 53; ko-je jaËa um i duπu 68,69; prenoπe-nje nije najvaæniji zadatak obrazo-vanja 187; u razumijevanju sræi zna-nosti 194; pravo: napredovati u 100,Biblija je temelj svakog 97; neot-kriveni dragulji, kako otkriti 100;iskoriπtenost odreuje vrijednost ob-razovanja 368; vrijedno, opskrbitium 286,289; oæivotvoreno SvetimDuhom 16; dostupno svima koji gaæele 105,226. Vidi takoer UËenje,Znanost, Razumijevanje, Mudrost

Znatiæelja, samo Biblija moæe zadovo-ljiti 91,535

ÆALJENJE, stalno, zbog zdravstvenih po-teπkoÊa 445

Æalosno srce 411Æalost(i), sprijeËiti drugih 764; oËekivati

svaku 459; obuzetost 62,759; zbogpogreπno usmjerene ambicije 318;slama æivotne snage 65,250,251,452; ne razmiπljati o 811; ne govo-rite o svojim 757; æivot koji neÊe

823

znati za 338; osobe koje nose naj-veÊu 464; lijek za 66; zbroj æivotne86; koju donose sebiËne pobude644; biti pritisnut 399; godine ko-jih nije moralo biti 766. Vidi tako-er Tuga

Æalost(i), protuotrov za 464; gorka, πtoËiniti s 662; ne moæe izlijeËiti nije-dno zlo 63,458,759; Krist poznajesve naπe 512; pretjerana, sigurnostprotiv 410; izraz, Krist nije nosio183; srca u, suosjeÊati sa 84; nega-tivne posljedice 63,312,410,451,458,461,462,674; Jobova pouka iz 460;Ëovjek koji se dræao 461; buËno po-kazivanje 460; tajna, Krist je govorioonima koji su 70; sebiËna 461. Vi-di takoer Oplakivanje

Æelja(e), njegovanje greπnih 420; djeËje,formiranje 149; pogreπne kod djece,obuzdavati 765; grozniËave kojimase avao smije 104; krπenje Boæjegzakona u 33; pokoriti ih razumu325; najozbiljnija, Krist moæe zado-voljiti 127; koje ruπe sve pred sobom297,298; nesvete, prenose se s rodi-telja na djecu 134,135; neposveÊene,oduzeti osloboen od 455; buduÊemajke 134

Æeljezna vlast, Ëovjek koji provodi naddrugima 53; odgajanje djece putem282,283

Æestina 578Æestok, nikad ne biti 552Æivci, kao glasnici uma za cijelo tijelo

396; tijela: kako mozak moæe nega-tivno utjecati na 398, poput telegraf-skih æica 72; snuædeni, dolazak nakonferenciju sa 492; Kristova ljubaviscjeliteljski dodiruje 65,250,412,452; reguliraju cirkulaciju krvi 397;nesreeni, preneseni na djecu 144;Ëinjenje dobra drugima koristi 642;ne troπite svoje uzalud 638; mozga,upravljaju tijelom 72; pravilno di-sanje smiruje 484; neodgovarajuÊahrana utjeËe na 393; suosjeÊaju saæelucem 392; razdraæljivi, prenesenis roditelja na djecu 134,135; majkamora vladati svojim 486; mozga, vidiMoædani æivci; emocija optereÊenidok su kretanja neaktivni 375; fizi-

Ëki rad jaËa 683; moÊno smirenjeza, volja kao 487,648,686; napreg-nuti duhovne 806; tuga umrtvljuje458; uravnoteæeni, lijeËnika 84; jed-nostavna hrana pomaæe u oËuva-nju 166; snaga, studenti koji stjeËu362; trepere od zadovoljstva ili pat-nje 766; umorni, potreban odmorza 735; snaga steËena vjeæbanjemvolje 487,686; prenapeti, zbog ne-poπtovanja prirodnih zakona 386;uravnoteæeni, prouËavanje Biblije i333; mladi koji liπavaju moÊi 316

ÆivËana, energija, potjeËe iz mozga 312;sila 793; uzbuenost 168,485; sna-ga, mozak je sjediπte 72

ÆivËane tegobe, æene 485ÆivËani napori 589ÆivËani sustav, elektriËna struja u, spre-

Ëavanje cirkulacije 446; razdraæenËajem, kavom i mesom 588; poka-zivanje gnjeva slabi 520; teπka i na-draæujuÊa hrana uzbuuje 322; lije-Ënika, ne smije biti iznuren 84; ma-sturbacija negativno utjeËe na 230;jednostavna i zdrava hrana ne raz-draæuje 166; nadraæujuÊa hrana uz-buuje 166; Ëaj i kava negativnoutjeËu na 484,485,589; uËitelji nesmiju preoptereÊivati 83; previπe os-jetljiv 164; neuravnoteæen, zbog pre-tjerane umne aktivnosti 83, zane-marivanja tjelovjeæbe 382; cijeli,prekomjerno prouËavanje utjeËe na508

Æivot na selu, koristi od 648Æivot, kao neispitana staza 429; veliki

cilj 359 (Vidi takoer Cilj); nasumi-Ëni i besciljni 795

Æivotinja(e), djeca se ne smiju odgajatikao 687; grijeh zlostavljanja 514

Æivotinjski æivot, Ëovjekov æivot nije puki319

Æivotinjski magnetizam. Vidi takoer Ma-gnetizam

Æivotna snaga(e), teorija da materija po-sjeduje 570; masturbacija slabi 230;stvari koje slabe 674

Æivotno djelo, planovi za uËenika 366Æivotodavna sila, Kristova ljubav je 65Ærtva, kao zadovoljstvo 343. Vidi tako-

er Samopoærtvovnost

OpÊe kazalo


Æudnja(e), prenesena s roditelja na djecu134,135,144

Æuriti, previπe 736Æustrina, mladenaËka strastvena 343

Kazalo priredio Ivan –idara

825

KRATICE ZA DJELA ELLEN G. WHITE

AA The Acts of the Apostles (Djela apostolska)AH The Adventist Home (Temelji sretnog doma)AUCR The Australasian Union Conference Record1BC The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC

itd. za sv. 2—7) (takoer i 1SDA BC)BE The Bible EchoBTS Bible Training SchoolCD Counsels on Diet and Foods (Savjeti o æivotu i prehrani)CE The Colporteur EvangelistCG Child GuidanceCH Counsels on HealthCh Ed Christian EducationChS Christian ServiceCM Colporteur Ministry (Literarni evanelist)COL Christ’s Object Lessons (Isusove usporedbe)CPT Counsels to Parents, Teachers and StudentsCS Counsels on StewardshipCSW Counsels on Sabbath School WorkCT Counsels to Parents, Teachers, and StudentsCTBH Christian Temperance and Bible HygieneCW Counsels to Writers and EditorsDA The Desire of Ages (Isusov æivot, »eænja vjekova)Ed Education (Odgoj)Ev Evangelism (Evangelizam)EW Early Writings (Rani spisi)FE Fundamentals of Christian EducationFLB The Faith I Live By (Vjera kojom æivim)GC The Great Controversy (Velika borba)GCB General Conference Bulletin


GH Good HealthGW Gospel WorkersHR The Health ReformerHS Historical Sketches of SDA MissionsH to L How to LiveIHP In Heavenly PlacesLetter Ellen G. White LetterLS Life Sketches of Ellen G. WhiteMB Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blago-

slova, Isusov govor na Gori)Med Miss The Medical MissionaryMH The Ministry of Healing (Put u bolji æivot)ML My Life Today (Moj æivot danas)MM Medical MinistryMS Ellen G. White ManuscriptMYP Messages to Young People (Poruka mladim krπÊanima)NL Notebook LeafletPHJ The Pacific Health JournalPK Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi)PP Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci)RC The Remnant ChurchRedem Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed OneRH Review and HeraldSC Steps to Christ (Put Kristu)SD Sons and Daughters of God1SG Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 2—4)SL The Sanctified Life1SM Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2)SpT Special TestimoniesSR The Story of RedemptionST The Sings of the TimesSW The Southern Watchman1T Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 2—9)

(SvjedoËanstva za crkvu)Te TemperanceTM Testimonies to Ministers and Gospel Workers1TT Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3)WM Welfare MinistryYI The Youth’s Instructor

827

KAZALO

Knjiga I.

Predgovor ............................................................................... 5

Dio I. PROU»AVANJE UMA

01. Vaænost prouËavanja uma ........................................... 1102. KrπÊanin i psihologija .................................................. 1703. Opasnosti psihologije ................................................... 2404. Duhovni utjecaji i um ................................................. 3205. FanatiËni um ................................................................ 4206. Zdrav i normalan um .................................................. 51

Dio II. TEMELJNI ODNOSI

07. Bolest koja poËinje u umu .......................................... 6108. Vjera i um .................................................................... 6609. Um kao tvrava ........................................................... 7210. Razumijevanje ............................................................... 78

Dio III. RAZVIJANJE UMA

11. ProuËavanje Biblije i um ............................................. 8912. Marljivost ...................................................................... 9813. Hrana za um .............................................................. 10514. Tjelesne aktivnosti ...................................................... 11215. Emocionalni Ëimbenici ............................................... 119

Dio IV. OSOBNOST KOJA RASTE

16. Prenatalni utjecaji ...................................................... 12717. Naslijee i sredina ..................................................... 137

Um, karakter i osobnost82818. Sigurnost u domu ...................................................... 14519. Roditeljski utjecaji ...................................................... 15520. OzraËje doma.............................................................. 16421. Krist se bavi umom ................................................... 17022. ©kola i uËitelj ............................................................. 175

Dio V. SILA KOJA POKRE∆E ÆIVOT

23. Ljubav — boæansko, vjeËno naËelo ........................... 19124. Ljubav u domu .......................................................... 19725. Ljubav i spolnost u ljudskom iskustvu .................... 20326. Bratska ljubav ............................................................ 22327. Boæja ljubav ................................................................ 229

Dio VI. SEBI»NOST I SAMOPO©TOVANJE

28. Samopoπtovanje .......................................................... 23729. Ovisnost i neovisnost ................................................. 24230. SebiËnost i egocentriËnost ......................................... 251

Dio VII. ODRASTANJE I MLADOST

31. Problemi mladosti ...................................................... 25932. Zaljubljenost i slijepa ljubav ..................................... 27133. Opasnosti s kojima se suoËavaju mladi ................... 28334. Savjest ........................................................................ 293

Dio VIII. VODE∆A NA»ELA ODGOJA I OBRAZOVANJA

35. Utjecaj promatranja ................................................... 30536. NaËela motivacije ........................................................ 31337. NaËela uËenja i stjecanja znanja .............................. 32138. Uravnoteæenost u obrazovanju .................................. 330

Knjiga II.

Dio IX. ME–UOVISNOST TIJELA I UMA

39. Potreba skladnog djelovanja cjelokupne osobe ......... 35540. Tijelo utjeËe na um ................................................... 36141. Prehrana i um............................................................ 465

82942. Um i zdravlje .............................................................. 37543. Um i duhovno zdravlje .............................................. 382

Dio X. MENTALNO ZDRAVLJE

44. Zakoni koji upravljaju umom .................................... 39345. Osobnost ..................................................................... 40046. Meuljudski odnosi .................................................... 40747. Mentalna higijena ....................................................... 416

Dio XI. EMOCIONALNI PROBLEMI

48. Krivnja ........................................................................ 42549. Æalost .......................................................................... 43250. Briga i nemir .............................................................. 43951. Strah ........................................................................... 44652. Depresija ..................................................................... 45353. Sukobi — pozitivni i negativni .................................. 46754. Pretjerivanje u uËenju................................................ 47555. Bol .............................................................................. 47956. Ljutnja ........................................................................ 48457. Mrænja i osveta .......................................................... 49258. Vjera ........................................................................... 498

Dio XII. PROBLEMI PRILAGODBE

59. Oblikovanje karaktera ................................................ 51160. Sukob i prilagodba..................................................... 52061. Æivotno vaæna uloga Boæjih zakona ........................... 52662. Komunikacija .............................................................. 535

Dio XIII. OSOBNOST

63. Maπta .......................................................................... 54964. Navike ......................................................................... 55765. Nemar i lijenost ......................................................... 56366. Emocionalne potrebe .................................................. 56767. Sklonosti ..................................................................... 57568. Druπtveni odnosi ........................................................ 58069. Odbacivanje ................................................................ 588

Um, karakter i osobnost83070. Kritiziranje .................................................................. 59371. SreÊa ........................................................................... 598

Dio XIV. MISLI I NJIHOV UTJECAJ

72. Navike razmiπljanja .................................................... 61173. Pravilno razmiπljanje .................................................. 61974. Sumnje ....................................................................... 62575. Maπta i bolest ............................................................ 63476. Odluka i volja ............................................................ 636

Dio XV. LAÆNI SUSTAVI TERAPIJE

77. Pseudoznanost ............................................................ 64978. Vlast uma nad umom................................................ 65579. Opasnosti hipnoze ...................................................... 66180. Sotonina vjeπtina samouzdizanja ............................... 671

Dio XVI. NA»ELA I NJIHOVA PRIMJENA

81. Sigurno lijeËenje uma ................................................ 68182. Rad sa znanoπÊu........................................................ 68883. Gerijatrija .................................................................... 693

Dio XVII. PRAKTI»NA PSIHOLOGIJA

84. Bavljenje emocijama ................................................... 70385. Savjetovanje ................................................................ 71086. Povjeravanje tajni ....................................................... 72187. Psihologija i teologija ................................................. 72688. Negativni utjecaji na um ........................................... 73389. Pozitivni utjecaji na um............................................. 740

Dodatak A ......................................................................... 749Dodatak B ......................................................................... 753

Kazalo biblijskih redaka ................................................... 755OpÊe kazalo ....................................................................... 761Kratice za djela Ellen G. White ........................................ 825

Documents

345 Ellen G. White UM, KARAKTER I OSOBNOST (2) · 2020-04-07 · Łela psihologije izlo¾enih u ovoj knjizi. Iskazi Ellene G. White o razliŁitim aspektima uma, o njegovoj kljuŁnoj