Jelicic Radonic Br 38

8/16/2019 Jelicic Radonic Br 38

http://slidepdf.com/reader/full/jelicic-radonic-br-38 1/22

MOZ ICI SIMFERIJEVO HEZIHIJEVE K TEDR LE S LONI

a s n a e l i č i ć a d o n i ć

UDK 7 38.5 ( 497.5 Salona 04 Izvorni znanstveni radJasna J e l i č i ć R a d o n i ć

Ministarstvo kulture

Konzervatorski odjel u Splitu

Salonitanska katedrala , podignuta za

biskupa Simferija i He z ihija , bila je ukrašenapodnim mozaicima. Složene geometrijske kom-pozicije , s križevima, oktogonima i heksagoni-ma , k r š ć a n s k i msimbolima koji se neprekidnoponavljaju , odlika su m o z a i č n eumjetnosti 5s t o l j e ć a . S l i č n is i m b o l i č n imotivi onima namozaiku ambulatorija salonitanske katedrale ir a n o k r š ć a n s k o mmo z aiku s tako z vane solinskezaobilaznice , nalaze se u trijemu dvorišta Dio-

klecijanove p a l a č e .Ti izra z iti primjerci sal o ni-tanske radionice mozaika 5 s t o l j e ć anastali supod znatnim utjecajem akvilejskih m o z a i č n i h

predložaka , što poka z uje i u tom ra z dobljupovezanost dvaju r a n o k r š ć a n s k i hcentara , Salo-ne i Akvileje.

Istraživanja salonitanskag episkopalnog kompleksa z a p o č e t asredinomprošlog s t o l j e ć a kada je Frano Carrara otkopao krstionicu i konsignatorij , nastavioje p o č e t k o ms t o l j e ć adon Frane B u l i ćotkrivši prvu baziliku unutar gradskih zidi-na. Nazvao ju je basilica urbana , što je dugo zadržano u literaturi . Iskopavao jeu etapama i redovito donosio izvještaj u svom č a s o p i s u detaljno o p i s u j u ć inovenalaze. Tijekom 1902. godine pronašao je prostor i z m e đ udva apsida1na zida,hodnik ili ambulatorij s dobro s a č u v a n i mpodnim mozaikom . Kako navodi donFrane B u l i ćkoji ga je otkrio, u sredini poda ambulatorija , malo više prema ziduapside , n a đ e nje interesantan natpis u mozaiku dvojice biskupa Synpheriusa iEsychiusa . 1

NOVA POST VETERACOEPIT SYNFERIVS

ESYHIVS EIVS NEPOS

F. B U L I Ć Scavi nella ba si/ica episcopa is urbana a Salona durant e 'a. 1902, Bull. dalm. XXVI / 1903 , 61 , 65 , Tav. XI ; Isti , Scavi n ella ba si/i ca episcopal s urbana a Salona duran l egli a. 1903. e 1904, Bull. dal m. XXVIII 1904 , Tav. XIV.

51



CYM CLERO ET PO PULO FECITHAECMYNERA

DOMVS C(H)R(TST)E GRATATENE 2

Natpis spominje dvojicu biskupa graditelja salonitanske katedrale. BiskupSimferije z a p o č e oje to velebno djelo, a dovršio ga njegov n e ć a kHezihije cum e/era

et popu o i posvetio Kristu.Premda se ne znaju t o č n egodine Simferijeva biskupovanja, vjerojatno je

obnašao tu najvišu crkvenu dužnost pri kraju 4 i na p o č e t k u5. s t o l j e ć akako se tomože rekonstruirati iz povijesnih izvora. Svi ga katalozi navode samo jednom, i tokao prethodnika Hezihija, a to p o t v r đ u j ei m o z a i č n inatpis. B u d u ć ida se spominjekao graditelj tako velike crkve, B u l i ćpretpostavlja da je morao biti više godina

biskup dok nije stvorio uvjete za p o č e t a kgradnje katedrale. 3Nadgrobni natpis biskupa Simferija n a đ e nje na groblju na Manastirinama,

razlomljen u više komada. P l o č aje izvorno bila postavljena u p l o č n i k upodap o p r e č n o gbroda iznad sarkofaga biskupa. Iznad natpisa s a č u v a n oje č e t v r t a s t o

udu b ljenje za stup ć oltarnog stola, što pokazuje da je p l o č abila kod mjesta nakojemu se nalazio oltar.

Naime, u p o p r e č n o mbrodu crkve, t o č n ou središtu prostora gdje se pretpostavlja da je položaj oltara, nalazi se grupa od tri sarkofaga o g r a đ e n atankimzidom. Na pitanje koje l i č n o s t isu zauzele tako o d l i č n omjesto, pokušao je odgovoriti jedan od i s t r a ž i v a č acemeterijalnog kompleksa R. Egger. Ispod oltara crkvep o č i v a l isu biskupi Symferius i njegov prethodnik Gaianus, a t r e ć ije sarkofag pripadao martiru Septimiju. O b i č a jpoznat na Istoku da se martiri i biskupi pokapajuispod oltara u Zapadnu crkvu uveo je milanski biskup Ambrozije, na što su seugledali i salonitanski biskupi, graditelji bazilike na Manastirinama.

DEPOSIT(io) S(AN)C(T)I SYMFERI EPISC[OP(l) DIEK] AL(ENDAS) IANY(A)RIAS

Drugi biskup Hezihije bio je poznata l i č n o s tsvoga vremena, te je m o g u ć

odrediti vrijeme njegova upravljanja salonitanskom crkvom u periodu od 405 -420/426. godine. Pismo sv Ivana Zlatoustog iz progonstva u Kapadokiji u p u ć e n o

2 F. B U L I Ć Scavi nella basi/ica episcopalis urbana a Salona duran/e / a. 1902, Bull. dalm.XXVI 1903,69 i d., Tav. XII, fig. l; Bull. dalm. XX Vll/ 1904 , Tav. XIV, XV

3 F B U L I ĆJ BERVALDI , Kronotaksa solinskih biskupa, Syn {erius Episcopus, Zagreb1912-13 , 32-33.Od tri sarkofaga natpis nosi samo jedan , i to s imenom biskupa G ajan usa , ali nedovršen,

no. 153: DEPOSITIO GAIANI DLENedovršenost natpisa na sarkofagu nadopunjuje nadgrobna p l o č ano. 154 s epitafombiskupa, postavljena iznad njega u podu crkve . Na donjem rubu njenog okvira s a č u v a n o

je kvadratno udubljenje za pilastar oltara, kao i na p l o č iSimferija, što p o t v r đ u j eda se nadnjima dizao o l arni stol. T r e ć isarkofag pripisao je Egger martiru Septimiju jer je on jedinim u č e n i kkojemu je nadgrobni natpis isti kao biskupima postavljen na p l o č iu podu p l o č n i -

ka no. 164. Usp. R. EGGER, Der Altchrist/iche Friedhof Manastirine, u: Forschungen inSalona ll, Wien 1926 , 90-91, Abb. 3, 4, 13 , 51-54.

52



' -,\

\

'') '·· \ - 7

' ', ;

Salona , Episkopalni kompleks (prema W. Gerberu)

tom salonitanskom biskupu 406. godine, s a č u v a n ou Farlatijevoj crkvenoj povijesti , p o t v r đ u j eda je v e ćzauzeo salonitansku stolicu. l oan ne s He sychio EpiscopoSa onensi 5 Biskup Hezihije nastojao je p o m o ć icrkvama na Istoku u obrani IvanaZlatoustog zajedno s papom lnocencijem s kojim su složno djelovali svi glavnibiskupi Zapada.

5 Medu Ivan ovim pismima broji kao 183. Tu se Ivan Zlatousti o br ć He z ihiju za p o m o ć

Znaš kolika bi nagrada bila pripravljena onome koji bi pr u ž io ruku z lo stav lj anim crkvama te u smiraj pretvori o takvu o luju i pri mirio tako teški rat. Usp. D. FARLATI , Illyri cu msac ru m ll , Ecc les ia salonitana , Venetiis 1753 , 72.

53



Upravo za biskupa Hezihija, u Dalmaciji iscrpljenoj vizigotskim i ostalimbarbarskim upadima, nastaje razdoblje mira. To je preduvjet s r e đ i v a n j akako toopisuje Farlati, crkvenih prilika:

Godine 410. bijahu prilike u Dalmaciji i Iliriku p r i l i č n omirne i spokojne ..Taj se mir i spokoj više godina zadržao u Iliriku i Dalmaciji dok su ostale zapadneprovincije plamtjele barbarskim i g r a đ a n s k i mratovima. Dakle, u to mirno i spokojno vrijeme Hezihije je prionuo svom m a r l j i v o š ć ui žarom da preoblikuje o b i č a j e

k r š ć a n s k o gnaroda, da izbriše iz njih mane ako su pokupili kakve iz onog barbarskog s m e ć akoje je prije nekoliko godina poplavi lo č i t a v op o d r u č j eda ponovouspostavi crkvenu stegu ako je gdje propala , te da napokon ustraje u svim onimslužbama i dužnostima izvrsnog i premudrog biskupa. 6

To najbolje ilustrira pismo pape Zosima Hezihiju s uputama za ustrojavanje

crkvenih službi provincije Dalmacije . Propis o n a č i n uprimanja svetih redova , tj.postupno napredovanje do najvišeg s v e ć e n i k au službi Božjoj treba poštovati- jerrijetko je , naime, sve što je veliko -jasno pokazuje uspostavu crkvene hijerarhije .

Kako se razabire iz tog pisma poslanog 418. godine Zosimus episcopus urbis RomaeHesycio episcopo Salonitana salonitanska crkva je postigla primat u rimskoj provinciji Dalmaciji. Naime, prema savjetu Apostolske stolice i odredbama otaca, papaZosim uz upute o poštivanju postupnog primanja svetih redova iznosi zahtjev daHezihije to prenese i ostalim biskupima. Kako smo baš tebi uputili spise , da ne

bismo štogod uskratili zaslugama tvoje ljubljenosti , dat ć e š na znanje svoj našojb r a ć isubiskupima , ne samo onima koji su u tvojoj pokrajini , nego i onima koji sepridružuju tvojoj ljubaznosti u susjednim pokrajinama. 7

Salonitanskag biskupa Hezihija spominje u svojoj knjizi De civitate Dei sv.Augustin: quod jacere utcumque Cl ravi in quadam epistola quam rescrip si d beata ememoriae vinon Hesychium Salonitanae urbis episcopum cuius epistolae titulus est:

de .fine saeculi. Prema tim posljednjim poznatim podacima, autori su Kronotaksesolinskih biskupa smatrali da je Hezihije umro 420 / 426. godine, 8 a pokopan je u

6D. FARLATI, l l , 74 i d. Navedeni ulomak prevela je prof. Ivana

e l i ćna

č e m use zahvaljujem.

Ova pak razdoblja treba poštovati za pojedine stupnjeve. Ako bi se od mladosti posvetiocrkvenim službama, neka ostane m đ ulektorima sve do dvadesete godine, uz neprekidno

nadgledanje. Ako je pristupio stariji i u visokoj dobi, tako pak , da poslije krštenja odmahželi stupiti u božju vojnu službu, neka se zadrži pet godina m đ ulektorima ili egzorcistima, potom č e t i r igodine kao akolit ili p o d đ a k o ni tako neka stupi u blagoslov đ a k o n a t a

(ako zasluži). U tom ć e se redu morati zadržati pet godina, bude li se vladao bezgrešno.Potom ć e zavrijediti službu prezbitera pošto odsluži toliko stupnjeva službe i podastredokaze č i s t evjere. S tog ć se mjesta (ako ga zahtjevniji život bude priveo boljem vladanju) smjeti nadati položaju najvišeg s v e ć e n i k ap o š t u j u ć iipak onaj propis po kojem se do

ovih stupnjeva ne može popeti ni dvoženac, ni pokajnik, niti suprug udovice. Pravo je dasu gore spomenuto obvezni poštovati č a k i branitelji crkve koji postaju od laika , budu li

zaslužili biti u k l e r i č k o mredu. Izdano osmoga dana prije martovskih kalenda dok sukonzuli bili Augusti Honorije dvanaesti , a Teodozije osmi put. Tekst je prevela prof. IvanaJ e l i ćna č e m use s r d a č n ozahvaljujem. Usp. D. FARLATI , Il, 78.

8 Pismo Augustina D ine saeculi pisano je oko 420. godine, a knjiga De civitate Dei 413-426. godine, Usp. D. FARLATI, Il, 80, 83; Bull. dalm. 1883 , 113; Bull. dalm. 1900,92; F B U L I Ć -J. BERVALDI, Kronotak sa so linskih biskupa 29-33.

54



ll

. . , ~ .

_. , 1 _ . . . . . . . ~ . . . . _ _ . ~l l ~ ~ ·

lL

Salona crte ž mo zaika u ambulatoriju katedrale s posvetnim natpisom biskupa Simferija i ezihija

N3



cemeterijalnoj bazilici na Manastiri nama. Epitaf salonitanskag biskupa Hezihijabio je postavljen u p l o č n i k upoda p o p r e č n o gbroda bazilike iznad biskupovasarkofaga. 9

DEPOSIT(JO) S(AN)C(T)I (H)ESYCHI EPISC(OPI) DIE l i i

KA [L(ENDAS .. )]

Dakle, biskupi Simferije i Hezihije, posebno apostrofirani na m o z i č n o m

natpisu, sagradili su salonitansku katedralu. Kako je izgledala n a j v e ć ar a n o k r š ć a n -

ska g r a đ e v i n anovoosnovane metropolije provincije Dalmacije p o č e t k o m5 . stol j e ć a ?Arheološkim istraživanjima otkriveni su urušeni zidovi trobrodne bazilike uč i j e msvetištu je slobodno postavljena polukružna klupa za s v e ć e n s t v oNeznatniostaci fresko slikarija s a č u v a n iu apsidi i sjevernom zidu, te segmenti m o z a i č n i h

podova s v j e d o č eo raskošnom u r e đ e n j uepiskopalne bazilike. Upravo mozaici kojima su prvobitno bile potpuno prekrivene podne površine , pružaju uvid u osnovnuartikulaciju unutrašnjosti katedrale.

Posebna pozornost p o s v e ć e n aje prezbiteriju , glavnom liturgijskom prostorucrkvene g r a đ e v i n e Tu je i z m e đ upolu kružne klupe i apside am bula torij č j je podukrašen jedinstvenim m o z a i č n i mtapetom. Unutar složene geometrijske shemeposebno je istaknut natpis biskupa Simferija i Hezihija . Natpisna polje u oblikutrapeza uokvireno je jednostavnom linijskom bordurom od crvene staklene paste ikamenih kockica plavo-sivkaste boje. Na indigo plavoj podlozi od staklene pasteizvedena su slova od tamne oker paste pomiješane s kristalnom prašinom . Redovislova visine ll - 2 cm m e đ u s o b n osu odvojeni trakom kockica crvene venecijanskeboje. Bijele kockice izdvajaju natpis od preostale gometrijske kompozicije koja gaje okruživala. Polihromni geometrijski mozaik u potpunosti je prekrivao podambulatorija. Jednostavna ornamentika sastojala se od niza elemenata koji su seponavljali u složenom sistemu. Unutar osnovne sheme šesterokuta i osmerokutai s t i č use križevi. Na dominantni se simbol križa , naglašen pleternim prepletima,neposredno naizmjence pružaju izdužena šesterokutna i znatno v e ć aosmerokut-na polja. Na krajevima hasta križa nastavljaju se osmerokuti ispunjeni r a z l i č i t i m

s i m b o l i č n i melementima. To su pretežno rombovi izvedeni na više n a č i n a

Ponekad iz stranice romba izlaze h aste X , krizmona, ili je unutar romba križ, ili jeromb razlomljen pa se u njegovom središtu ocrtava križ, dok je u nekim primjerima naglašen oblik romba. Na dužim stranama osmerokuta pojavljuju se šesterokutna polja ukrašena uvijek istim s i m b o l i č n i melementima. Tu su prikazani križevi sastiliziranim krizmonom.

Dakle, osnovni k r š ć a n s k isimbol križa, naglašen u istaknutim posebnim poljima isprepletenim pletenicama , uokviren je osmero kutima ispunjenim rombovimanadopunjenim križevima i krizmonom te šesterokutima s križevima i krizmonom .U svakom pojedinom elementu toliko je prisutna k r š ć a n s k asimbolika ne samo u

glavnim poljima u obliku križa, v e ći u ornamentici šesterokutnih i osmerokutnihpolja s rombovima i križevima s krizmonima. U tom su kontekstu posebno znač a j n ibrojevi geometrijskih likova , jer su brojke 6 i 8 k l j u č n idani u Velikom tjednu.

9 Nagrobni natpis n a đ e nu konfesiji bazilike na Manastirinama, usp. Bull. dal m. VI1883, 3; Bull. dalm. XXIII 1900 , 285; CIL l l 14662.

56



Upravoje g u s t o ć ak r š ć a n s k i hsimbola prisutna na podnom mozaiku ambulatorija

salonitanske katedrale koji je datiran izvanrednim natpisom graditelja biskupaSimferija i Hezihija.Složena k r š ć a n s k asimbolika odražava novu snagu k r š ć a n s k e

religijekoja je postala i državna religija. Svi elementi sadrže osnovni k r š ć a n s k i

znak križ koji je posebno istaknut ili upisan s monogramom Kristovim ušesterokutna ili osmerokutna polja. g đ j iVelikog tjedna s i m b o l i č n oizraženibrojkama 6 i 8 predstavljaju bitk r š ć n s k edoktrine. Šesti dan Kristova razapinja-

Salona detalj crteža mozaikaambulatorija

nja na križ izražen je križem s Kristovim monogramom koji ispunja izduženi

šesterokut. Znatno v e ć iosmerokuti o z n č i v l isu osmi dan U s k r s n u ć aKristova .Unutar polja na više n a č i n aprikazani su rombovi koji su ponekad spojeni sKristovimmonogramom ili je u središtu izveden križ. Nijes l u č a j n oizabran upravo taj geometrijski element u kontekstu broja 8. Motiv romba upotrijebljen je nar a n o k r š ć a n s k o mreljefu uobliku lunete s prikazom U s k r s n u ć aKristova a pripadao

je oltaru crkveu Gatima .1

Naime sažimanjemr e l i s t i č n i h

prikaza nastali su pojedini s i m b o l i č n iznakovi kojisu ih potpuno zamijenili.Tako je u r e l i s t i č n i mkompozicijama Kristova groba pored kojeg su o b i č n osvete žene u trenutku o t k r i ć

otvorenih vrata groba danih u perspektivi tj. u obliku romba poput prikaza na

1 J. J E L I Č I ĆR A D O N I Ć Gat cr kv a Ju s ti j a n ova d oba Split 9 94 72-78.

57



mozaiku ravenatske crkve S. Apollinare Nuovo. Na nekim r a n o k r š ć a n s k i m

spomenicima s Kristovim grobom, kao npr. na p l o č iiz Sirije(Dumbarton Oaks)ili ampuli iz Monze , nalazi se romb koji simbolizira pomaknuti kamen s grobaKristova, "r\ < I J E p E 0 ~ t O ~JrE tpa Kat s o r \ < J o p o ~ " .a l u d i r a j u ć ina prazan Kristovgrob, U s k r s n u ć eGospodinovo . Osnovne ideje k r š ć a n s k edoktrine pretvorene su us i m b o l i č n eelemente , poput slikovnog pisma upotrijebljenog u r a z l i č i t i mumjetn i č k i mmedijima. Stoga nije n e o b i č n oda se u podnom mozaiku ambulatorija,prostora svetišta,i s p r e p l i ć unajvažniji k r š ć a n s k isimboli:osmerokutna polja ispunjena rombovima , najvažnijim dokazom Kristova U s k r s n u ć apraznim grobomizraženim kroz "kamen koji donosi život" i šesterokuti i z m e đ ukojih dominirajukriževi. Bogatstvo prepleta uokviruje natpis s imenima biskupa graditelja katedrale.

Nedavno su prilikomzaštitnih arheoloških istraživanja natrasi zaobilazniceu Solinu,na tzv. sektor ll , izišli na vidjeloostaci arhitekture i mozaika sa s l i č n o m

geometrijskom ornamentikom. U preliminarnom izvještaju"mozaik s prikazomjelena koji ližerosu s neke biljke" naveden je kao r a n o k r š ć a n s k i bez detaljnijegt u m a č e n j ai analize odnosa prema p r i p a d a j u ć o jarhitekturi. 11 Figura ni dio kompozicije s jelenom odvojen je od geometrijskih motiva bordurom pletenice .Širokom meandarskom trakom , ispunjenom stiliziranim križevima , naglašen jep o č e t a kjednostavne sheme rombova uokvirenihšesterokutima. Pojedinielementiizvedeni su dvostrukim crnim linijama. Polja rombova ukrašena su cvjetnimkriževima, neznatno su manjih dimenzija od onih u me andarskom nizu . Unutarheksagona nalaze se izduženi križevi.Motivi križeva sucrvene boje na bijeloj podlozi. Šesterokuti s križevimai d e n t i č n i hoblikaprimijenjenisu na podnom mozaikuu svetištu katedrale , kao i stilizirani cvjetovi- križevi urombovima koji su s l i č n i

onima na pojedinimoktogonalnim poljimaambulatorija. Kompo zicija je sastavljena od s i m b o l i č n i hk r š ć a n s k i hmotiva- križeva urombovima i heksagonima koji seneprekidno ponavljaju, što je odlika m o z a i č n eumjetnosti5. s t o l j e ć a .

Geometrijska simbolika, poput slikovnogpisma , naglašavaosnovnu k r š ć a n -

sku ideju izraženu u s i m b o l i č n o jfiguralnojkompoziciji. Premda su preostalisamoelementi m i s t i č n o gprizora , poprsje jelena pored stabla, n a s l u ć u j ese sadržaj važneporuke k r š ć a n s k eikonografije.N a j č e š ć esu alegorijske slikejelena pored kanta rosaili izvoraspasonosne vode, kao poznata ilustracija41 Ps na mozaiku u konsignatoriju salonitanske katedrale. Kako je v e ć u antici interpretirao sv. Jeronim tajpsalam- jeleni utažuju ž e đu nakon žestoke borbe sa zmijama, svojim iskonski mneprijateljicama . Ponekad su jeleni prikazani pored stabla života, kao na mozaikuiz baptisterija u Henchir Messaouda. Jedinstven je prizor trenutka borbe kadazmije omotane stežu tijela jelena, dok jeleni drobe njihoveglave. Na mozaiku izSensa jeleni ž v a č uzeleno l i š ć eč u p a j u ć iga iz kantarosa. Oni se č i s t espasonosniml i š ć e mili vodom s božanskog izvora nakon borbe . U tom kontekstu može se pro

matrati i prizor nedavno otkrivenog jelena pored stabla života sa solinske zaobi-

J J B. KIRIGIN, l LOKOŠEK, J M R E Š I Ć S. B I L IĆ Salona 86/87 Preliminarnii::vještaj sa zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi zaobilawice u Solinu "Vjesnikzaarheologijui historijudalmatinsku" 80,Split 1987,21-25,Plan 4 T IV.

58



.·./

Salona r n o k r š ć n s k imozaik s takozvane solinske zaobilaznice

9



Jaznice, okruženoga geometrijskom ornamentikom poznatih k r š ć a n s k i hsimbolakoji se neprekidno ponavljaju, što je u o b i č a j e n ou repertoaru salonitanske radionice mozaika 5 s t o l j e ć a12

Dakle, figuralnu alegorijsku kompoziciju prati s i m b o l i č n ageometrijska ornamentika koncipirana s l i č n okao na mozaiku ambulatorija salonitanske katedrale.Na i d e n t i č a nn a č i nponavljaju se motivi križeva unutar rombova i heksagona ,odnosno osmerokutnih i šesterokutnih polja. To su zasad jedini primjeri bliskekompozicijske sheme kartona salonitanske radionice mozaika 5 s t o l j e ć a .S l i č n a

dekoracija vjerojatno je bila primijenjena i na drugim r a n o k r š ć a n s k im g r a đ e v i n a

ma u Saloni- poput ovog nažalost nedovoljno istraženog objekta- ili u pojedinimk r š ć a n s k i mcentrima gdje su salonitanske radionice i njihovi majstori ostvariliznatne u m j e t n i č k edomete.

Složena kompozicijska shema mozaika ambulatorija salonitanske katedraleili ona jednostavnija na r a n o k r š ć a n s k o mmozaiku s tzv. solinske zaobilaznice, sosnovnim motivima križeva, oktogona i heksagona, izvedena je i na jednom podnom mozaiku u Dioklecijanovoj p a l a č i .U neposrednoj blizini I s t o č n i hvratap a l a č ena Sektoru l, kako su ga nazvali posljednji i s t r a ž i v a č iotkriven je otvoreniprostor o m e đ e nna sjeveru portikatom dekumana, a na jugu baroknim korom katedrale. Današnjom B u l i ć e v o mulicom Sektor l je podijeljen na dva dijela tako dase vidi samo njegov zapadni dio, dok se i s t o č n ipruža ispod stambenih objekata.Tu je iskopano č e t v r t a s t odvorište okruženo trijemovima s podnim mozaicima. U

nasipu neposredno iznad mozaika n a đ e n oje mnoštvo kockica, manjih od onih uspomenutim podnim mozaicima. One su pretežno staklene, a č e s t oi sa zlatnimpremazom , što u p u ć u j ena pretpostavku da su zidovi trijema ili možda svodovi,bili ukrašeni mozaikom. 3

Upravo u prostoru s bogatom unutrašnjom dekoracijom, koji je širokim

otvorom neposredno povezan s glavnom komunikacijom dekumanom, a s i s t o č n e

strane rastvoren masivnim pilonima , izvedeni su na podovima mozaici r a z l i č i t e

ornamentike. U sjevernom hodniku geometrijska je shema s l i č n aonoj na podnommozaiku iz ambulatorija salonitanske katedrale. Izduženi pravokutni tapet ispunjen je jedinstvenom kompozicijom. Motivi križeva okruženi oktogonalnim i hek

sagonalnim poljima ocrtavaju se na bijeloj podlozi. Vanjski obrisi svakog pojedinogelementa i z r a đ e n isu debljom trakom od dva niza crnih kockica, dok su unutarnjih upisani jednostrukom crnom linijom isti oblici. Križna polja sadrže tankomlinijom ponovljeni motiv ili p o j a č a ndrugim nizom crvenih kockica, a ponekad jecijela njegova ploha ispunjena sivom bojom. Izdužene šesterokute uglavnom popunjavaju i d e n t i č n imotivi od jedn ostru ke crne linije ili su pak ispunjeni sivim kockicama. N a j v e ć araznolikost zapaža se kod oktogonalnih polja č i j asredišta č i n e

oktogoni s upisanim Salamonovim č v o r o v i m au i s t o č n o mdijelu, dok se na zapadnom koriste kvadrati. Na jednom unutrašnjem oktogonu prikazan je motiv

romba. 14

12 J. J E L I Č I Ć -R A D O N I Ć ,K r s t i o n i č k isklop salonitanske katedrale u tisku.3 J. M R S O V I Ć T M A R A S O V I Ć ,S McNALLY , J. WILKES, Dioklecijanova p a l a č a

lzvje . taj o J u g o s l a v e n s k o - a m e r i č k o mprojektu i s t r a ž i v a n j a j u g o i s t o č n o gdijela P a l a č eSplit1972 , I dio, 13-16,42-44.

14 S McNALLY, J. M A R A S O V I Ć ,T M A R A S O V I Ć ,Dioklecijanova p a l a č aIzvještaj oJ u g o s l a v e n s k o - a m e r i č k o mprojektu istraživanja Split 1977 , II dio , 9-12; C. SMITH , The

60



Split, detalj mozaika u sjevernom trijemu dvorišta Dioklecijanove p a l a č e

K a r a k t e r i s t i č n ak r š ć a n s k asimbolika izbija iz ornamentike tog polihromnogageometrijskog mozaika, jasna poruka kroz motive križa, oktogona sa Salamonovimč v o r o v i m aili č e t v e r o k u t i m arombom i šesterokutima, najvažnijim brojevimaVelikog tjedna, nasuprot ocjeni i s t r a ž i v a č ada mozaici na Sektoru I pokazujumalo mašte u nacrtu kao i nesigurnost u izradi . Oscilacija u kvaliteti mozaikanavela je neke od autora na to da ga datiraju u vrijeme poslije Dioklecijana, premda su i s t r a ž i v a č iprostor s trijemovima vidjeli u kontekstu gradnje same P a l a č e .

Funkcija dvorišta i njegovi odnosi s drugim dijelovima P a l a č ezasada još nisu

razjašnjeni.15

Osim izrazito k r š ć a n s k esimbolike mozaika, koja je važan element za datiranje u r e đ e n j ai korištenje tog prostora u vrijeme nakon Dioklecijana, svakako jepodatak daje v e ć i n un a đ e n ekeramike J. Hayes pripisao kasnom 4. ili 5. s t o l j e ć u

premda bi se neke moglo datirati i kasnije. 6

Roman Mosaics Diocletian s palace Report on Joint Excavations Vol. ll l Split 1979 , 141-146 , Pl. l a-c; C. BALMELLE, M. BLANCHARD-LEMEE , J. CHRISTOPHE , J.-P.

DARMON , A.-M. GUIMIER-SORBETS, H. LAVAGNE, R. PRUDHOMME, H .STERN, Le Decor geometrique e la mosaeque romaine Paris 1985 , 280-281 , Pl. 180 b e(Split, Grado).

5 J. M R S O V Ć T M A R A S O V I ĆS. McNALLY , J. WILKES, Dioklecijanova p a l a č a

Izvještaj o J u g o s l a v e n s k o - a m e r i č k o mprojektu i s t r a ž i v a n j a j u g o i s t o č n o gdijela P a l a č e 42-44.16 J. M A R A S O V I ĆT M R S O V Ć S. McNALLY, J. WILKES , Dioklecijanova a l a č a

17.

61



Č e m uje služilo dvorište s izvanredno bogatom dekoracijom ne samo podnihmozaika v e ći onih zidnih ili svodnih što p o t v r đ u j ekoncentracija malih kamenihkockica kao i onih staklenih, ponekad premazanih zlatnim l i s t i ć i m a ?To su zasadrijetki elementi gornjih zidnih struktura koje su bile ukrašene mozaicima, poputprostora Vestibula gdje su prilikom restauratorskih radova 1900. godine otkrivenein situ tesserae od crvene i zelene staklene paste i bijelog vapnenca , č j se ukrasnije mogao razabrati. 17 Tako se prema ostacima sitnijih kockica sa zlatnim l s t ć -

ma može samo pretpostaviti da su postojali zidni mozaici znatno bolje kvalitete uodnosu na podne mozaike u dvorišnom prostoru . Naglašena k r š ć a n s k asimbolikapodnog mozaika sjevernog hodnika sugerira i dekoraciju gornjih slojeva. U tomkontekstu važno je istaknuti da su podni mozaici dvorišnih trijemova bili 2 ,5 mispod p l o č n i k adekumana , što je vjerojatno povezano s funkcijom tog prostora , pać e odgovor na pitanje o korištenju pojedinih prostora P a l a č eposlije Dioklecijana

datib u d u ć a

istraživanja.

P o r e č crtež mozaika u sjevernom brodu bazilike koja je prethodila Eufrazijevoj katedraliprema B Molajoli)

S l i č n okoncipirana shema pod nog mozaika upotrijebljena je u bazilici 5 stol j e ć akoja je prethodila Eufrazijani u P o r e č uU sjevernom brodu površina je razdijeljena na pet m o z a i č n i htapeta m e đ u s o n oodijeljenih uskim bordurama smotivom rombova . Na č e t v r t o mpolju, p r o m a t r a j u ć iod zapadnog p r o č e l j a ,i s t i č e

se složena geometrijska ornamentika križeva i z m e đ uoktogona i heksagona .Premda je mozaik u trenutku nalaza bio p r i l i č n oo š t e ć e n jasna je njegova kompozicija. Središnji motiv križa, uokviren naizmjence s osmerokutnim i šesterokutnim poljima , izveden je jednostavno p o n a v l j a j u ć idvostruki obris pojedinog ele-

7 C . SMITH , The Roman Mo sai cs Dioc/ elian s Pala ce , Reporl on J oin E xcavation, Vol. III,University of Minnesota- U r b a n i s t i č k izavod Dalmacije, Split 1979, 141-146 , T l a, b , e .

62



menta polja bez dodatnih ukrasa . Podni mozaici kao i ovaj s k a r a k t e r i s t i č n o m

k rš ć a n s k o msimbolikom nastali su prilikom izgradnje bazilike S. s t o l j e ć akoja jeprethodila Eufrazijevoj bazilici u P o r e č u .8

·

o - ... •·:. lliuii \J

Akvileja mozaik u sjevernoj auli biskupa Teodora

Najbrojniji primjeri ovakvih geometrijskih kompozicija podnih mozaikaotkriveni su u Akvileji u raznim r a n o k r š ć a n s k i mg r a đ e v i n a m atijekom 4. i S . stol j e ć a .o č e c isu jasni v e ću poznatim au lama biskupa Teodora . Tu se u duhu jošuvijek tradicionalne koncepcije rimskog mozaika kao podloga nazire geometrijskashema p o d r e đ e n an a t u r a l i s t i č k i mprikazima. U sjevernoj auli u t r e ć e mpolju odistoka pruža se geometrijski mozaik po cijeloj širini . Kompozicija se sastoji od

osmerokutnih polja ispunjenih prikazima r a z l i č i t i hživotinja i festona šesterokutas krizmonom i križevima naglašenima ukrasima pletenice . S l i č n aornamentalnashema pojavljuje se u prvom sjevernom polju južne aule. Križevi s ornamentima

8 B. MOL JOLI La Ba si/ica Eufra siana di r enzo Padova 194 3 17-26, s l. 28 Tav. ll .

63



pletenice izmjenjuju se sa šesterokutnim oblicima ispunjenim krizmonom i okto-gonima unutar kojih se nalaze r z l i č i t imotivi kao poprsja ribe kantarosi č v o r o v i

Privrženost tradicionalnoj dekoraciji s u s r e ć ese u m o z i č n i mpavimentimar n o k r š ć n s k i horatorija gdje geometrija ima funkciju prostranog ruba p o d r e đ e n o g

centralnoj emblemi. Tako se u oratoriju sjeverozapadno od bazilike nalazi središnji

Akvileja crtež detalja mozaika iz r n o k r š ć n s k o goratorija s prikazom životinjaprema P L Zovattu)



Grado, detalj mozaika iz bazilike na Piazza Vittoria

prizor mora s ribama, okružen j e d n o l i č n o mgeometrijskom mrežom g r č k i h

križeva, heksagona razdijeljenih tankom linijom na dva dijela i oktogona s prikazima r z l i č i t i hživotinja . 9

Dalji razvoj tih geometrijskih kompozicija o č i tje na m o z i č n i mpavi mentima akvilejskih bazilika s kraja 4 i p o č e t k5 s t o l j e ć aU dva m o z i č ntapeta bazilike "di Monastero" upotrijebljeni su elementi križeva naglašeni pletenicama, uklopljeni i z m e đ ušesterokuta s križevima i oktogonima, s r a z l i č i t i mukrasima. Mozaikbazilike na Piazza Vittoria u Gradu t k o đ e rje ukrašen kombinacijom križeva s

pletenicama, šesterokuta s križevima i osmerokutima sa Salamonovim č v o r o v i m

9 P L ZOVA TIO, Mosaici paleocristiani delle Venezie, Udine 1963, Fig . 61, Fig. 72, 122-123 , Fig. 120, 121; M MIRABELLA ROBERT , Partizioni dei pavimenti musivi dellebasiliche cristiane dell area aquileiese , "Antichita Altoadriatiche " ( = AA XXII/Vol. ll ,Udine 1982 , 413 i d. , Fig . l , 2

65



Ta jednostavna geometrijska shema, sastavljena od s i m b o l i č n i helemenata, vrlo jeraširena u Akvileji i njenom kulturnom krugu. Kako proizlazi iz navedenih primjera, kompozicija je nastala u akvilejskoj radionici mozaika v e ć p o č e t k o m4 . stol j e ć a

i podložna je tradicionalnoj koncepciji dekoracije . S vremenom su istisnutin a t u r a l i s t i č k iprizori i pravladava strogo geometrijski karakter. Motivi se nastavljaju u kontinuitetu po principu horror vacui, što dovodi do stvaranja strogo r i t m i č k e

proporcionalne i uravnotežene kompozicije . Nova dekorativna ideja izražavanjenalazi u n u m e r i č k i mzakonima i bilo je za to potrebno poznavati geometriju, kakonavodi Kasiodor Variae VII 5 20-30). Do izražaja dolazi geometrijski karaktertekstila s neprekidnim slijedom ornamenata kao kod tkanine na metre .2 0

Dakle , u salonitanskoj katedrali , podignutoj p o č e t k o m5. s t o l j e ć aza biskupaSim ferija i Hezihija , izveden je u ambulatoriju podni mozaik geometrijske ornamentike vrlo omiljene u akvilejskom kulturnom krugu. Apstraktna geometrijska

struktura sastavljena od suprotstavljanja i ponavljanja s i m b o l i č n i hmotiva , križeva ,oktogona i heksagona koji se nastavljaju neprekidno , primijenjena je u svetištu.

Upravo na tom liturgijski važnom prostoru iznesena je osnovna ideja k r š ć a n s k e

simbolike, naglašena ponavljanjem pojedinih geometrijskih likova koji nemajup o č e t k ani kraja. Osim izbora ove k r š ć a n s k eteme proizišle iz kartona akvilejskeradionice mozaika , još jedan element prezbiterija katedrale pokazuje liturgijskupovezanost salonitanske i akvilejske crkve. Radi se o polukružnoj klupi namijenjenoj s v e ć e n s t v ukoja je postavljena slobodno u prostoru , što je odlika n a č i n a

u r e đ e n j asvetišta akvilejskih crkvenih g r a đ e v i n a

Dakle, u salonitanskoj katedrali s a g r a đ e n o jpost ve tera, kako se navodi uposvetnom natpisu biskupa graditelja, prisutni su u liturgijski najvažnijem prostoru jasni utjecaji akvilejske stolice s kojom je salonitanska crkva od najranijih vremena održavala bliske odnose. Na kraju 3. i p o č e t k u4. s t o l j e ć ana č e l uakvilejskek r š ć a n s k ezajednice bio je biskup Grizogon ll (295-308), nacione Dalmatiae .Njegov nasljednik biskup Theodor , koji je zajedno s đ a k o n o mAga tonom sudjelovao na crkvenom koncilu u Arlu 314. godine, što ga je sazvao car Konstantin , potpisao se u popisu sudionika de civitate Aquileiensium provincia Dalmatia .2

Stoga nije n e o b i č n oda su ti rano ostvareni utjecaji zadržani i p o č e t k o m5.s t o l j e ć ašto neosporno pokazuje u r e đ e n j esvetišta salonitanske katedrale, osobitoizbor s i m b o l i č n eornamentike podnog mozaika. e đ u brojnim salonitanskimmozaicima, č j su podovi uglavnom ukrašeni mozaicima , to je jedini primjer tevrste geometrijske kompozicije. S l i č n aapstraktna shema primijenjena je u pros-

2 0 P L ZOVATTO, Mosaici paleocristiani delle Vene::ie 156-158 , Fig. 160; B FORLATITAMARO-M. MIRABELLA ROBERT , sei di Aquileia, Udine 1980 , 26-28, Fig.51; M. MIRABELLA ROBERT , Parti::ioni dei pavi menti nwsivi delle basiliche cristiane

dell area aquileiese, AA XXII/Vol. II, Udine 1982, 413-428, Fig. 7; R. FARIOLI,Stru/lura dei mosaici geome tri ci AA VIli/Udine 1975 , 155-175 , Fig. 4; C BALMELLE idrugi, Le Decor geometrique de la mosaeque romaine, Pari s 19 85, 280-281, Pl. 180 b, eSplit, Grado).

2 1 Kako svi rukopisi navode D a lm ac iju , pretpostavlja se da nije u pitanju greška v e ćisticanje neospornog utjecaja akvilejske crkve na p o d r u č j uDalmacije. Usp. G. C MENIS , Lacultura teologica del e/era aquileiese all ini::io del IV s eca lo indagata attrm•erso i mosaiciTeodoriani ed altrefonti, AA XXII, Vol. ll, Udine 1982, 463-481.

66



toru otvorenog dvorišta unutar Dioklecijanove p a l a č e .To je v e ć apstraktnageometrijska struktura i znatno se razlikuje od ranih akvilejskih primjera s još brojnim n a t u r a l i s t i č k i mprizorima unutar geometrijske sheme s p o č e t k a4 . s t o l j e ć a

poput mozaika u Teodorovim aulama ili oratorijima. Tom razdoblju , za vrijeme

Dioklecijana , i s t r a ž i v a č isu pripisali navedeni mozaik , iako su neki , s obzirom nan a č i nizvedbe, smatrali da je mogao nastati i poslije . Mozaik nastao u prostoru jošneobja š njene namjene mnogo je s l i č n i j ipodnom mozaiku u sjevernom brodu bazilike 5. s t o l j e ć au P o r e č ukoja je prethodila Eufrazijevoj katedrali , gdje se križeviizmjenjuju s jednostavnim oktogonalnim i heksagonalnim poljima bez posebnihukrasa. I d e n t i č n aornamentalna shema mozaika u bazilici na Piazza Vittoria uGradu r a z r a đ e n i j i hje motiva . Tako su križevi naglašeni pletenicama, dok suosmerokutna polja ispunjena Salamonovim č v o r o v i m aa šesterokutna križevima.Uvijek ista osnovna kompozicija s neznatno r a z l i č i t i mvarijacijama ukrasa unutar

pojedinih geometrijskih likova, odaje geometrijski karakter tekstila potpunopreuzet i primijenjen u novoj slikarskoj tehnici. Izrazito k r š ć a n s k asimbolika , kojase neprestano ponavlja , izražava ideje svoga vremena upotrijebljene u brojnimr a n o k r š ć a n s k im g r a đ e v i n a m a .Stoga je teško zamisliti takvu tematiku u prostoruDioklecijanove p a l a č e osobito u vrijeme njene gradnje, za cara koji je progoniok r š ć a n e .U tom smislu važno je istaknuti da je mozaik ne samo po stilskim analizama v e ć i tematici bliži primjerima iz r a n o k r š ć a n s k i hbazilika 5. s t o l j e ć aakvilejskog kulturnog kruga , kao i vremenu salonitanske katedrale. Koncepcijageometrijske sheme apstraktna je vizija osnovnih k r š ć a n s k i hideja , što upozorava ina posebnu namjenu prostora o tvorenog dvorišta carske p a l a č eu 5 s t o l j e ć u .

Salonitanska katedrala s a g r a đ e n ap o č e t k o m5. s t o l j e ć abila je u potpunostiukrašena podnim mozaicima. Osnovni raspored m o z a i č n i htapeta s k r š ć a n s k o m

simbolikom, slijedio je artikulaciju unutrašnjeg prostora, kako to jasno pokazuje

dokumentacija s B u l i ć e v i histraživanja .2 2 Osim mozaika ambulatorija s natpisombiskupa graditelja, s a č u v a n isu pojedini segmenti preostalog dijela g r a đ e v i n epodijeljenog na brodove. Nažalost , otkriveni su tek neznatni elementi bordure srednjel a đ es motivom squama ili opus pavonaceum , pa nije poznat koncept dekoracijetog glavnog dijela. U b o č n i mbrodovima pružali su se p o j e d i n a č n itapeti s

geometrijskom ornamentikom. U sjevernom brodu neposredno prema ulazu iznarteksa nalazilo se izduženo pravokutno polje obrubljeno tankom crvenom linijom. Na bijeloj podlozi iscrtan a je jednostavna shema geometrijskih elemenatatamno plavih osmerokuta unutar kojih su kvadrati.

U južnom brodu s a č u v a n asu dva pravokutna polja s r a z l i č i t o mgeometri-jskom ornamentikom. Prvo polje prema zapadu uokvireno je valovitom vrpcomsastavljenom od n a i z m j e n i č n opostavljenih pelta. Glavna površina podijeljena jena kvadrate ukrašene r a z l i č i t i mmotivima - šahovskim poljima , meandrima ,kvadratima ispunjenim kvadratima , Salamonovim č v o r o m .S l j e d e ć itapet t a k o đ e r

geometrijske ornamentike pruža se prema istoku. Na bijeloj podlozi pruža se jed-

22 W GERBER, Ba si/ica episcopa/is urbana, Forschungen in Salona l , Wien 191 7, 50, 52-53 ,Fig 60; F B U L I Ć Scavi nella basi/ica episcopalis urbana a Salona duran/e / a. 190 2

Bull. dalm. XXVI/1903, 69 i d., Tav. XI; Isti , Scavi nella basi/ica episcopalis urbana aSalona duran/e gli a. 1903. e 190 4 Bull. dal m. XXVII / 1904 , Tav. Xl , Xl i , XIV i XV

67



nostavna kompozicija dvostruko isprepletenog meandra od tamnoplavih linija kojetvore oktogonalna i heksagonalna polja. 2 3

Dakle u b o č n i mbrodovima primijenjena je koncepcija izduženih pravokut

ni h polja s geometriziranim k r š ć a n s k i msimbolima koji se neprekidno ponavljajupoput tekstilnih uzora s dominantnim elementima oktogona i heksagona što jek a r a k t e r i s t i č n oza m o z a i č n eradionice 5 s t o l j e ć aS l i č n iprimjeri p o j e d i n a č n i h

tapeta r a z l i č i t egeometrijske simbolike izvedeni su na m o z a i č n i mpodovima bazilike 5 s t o l j e ć akoja je prethodila Eufrazijevoj katedrali u P o r e č u

Salona , crtež mozaika u sjevernom brodu katedrale prema Bu l ć e v o jdokumentaciji)

Tako ukrašena p o j e d i n a č n apravokutna polja ispunjavala su glavninu prostora b o č n i hbrodova i o b i č n osu uokvirena bordurama od bijelih kockica koje su se

pružale do zidova g r a đ e v i n eili s l j e d e ć i hkompozicija. aime i z m e đ ustupovabrodova postavljana su posebna pravokutna polja s jedinstvenim uzorcima pri a-

god enim zadanom prostoru. U salonitanskoj katedrali s a č u v a n oje i nekolikotakvih m o z a i č n ih ukrasa i z m e đ usjevernog i glavnog broda odnosno južnog brodai glavne l a đ e

Navedeni mozaici o b i č n osu ukrašeni geometrijskim ornamentima koji se

mogu sastojati od sitnih uzoraka ili jedinstvenog motiva preko cijele površine. Prviod zapada u sjevernoj b o č n o jl a đ isadržavao je dvostruki niz bijelih krugova na

sivo-plavoj podlozi sa stiliziranim križevima u sredini. Drugi je naprotiv sadržavaocjeloviti motiv romba s krugom po sredini obrubljenim m e đ u s o b n oisprepletenimvrpcama. Unutar kruga nalazi se i d e n t i č a nukras stiliziranog križa kao u prethodnom mozaiku. Preostale slobodne površine ispunjene su trokutima r a z l i č i t o

23 F. U L I Ć Scavi n ella ba si/ica epi sco pa/i s urbana a Salona dur n e a /901 , Bull. dal m. XXV / 1902 , 95 ; Isti , S ca vi n ella ba si/ica epi scopa/i s urbana a Salona duran/ e / a. 19 02,

Bull. dalm. XXVI / 1903 , 34 , Tav. VIIl ; Isti, S cavi n e lla b as i/ica episcopal s urbana aSalona duran/e gli a . /90 3. e 1904 , Bull. dal m. XXVII / 1904, 126 i d . Tav. Xl, XII.

2 4 B. MOLAJOLI , La Ba si/ica Eufra siana di Paren:: o Padova 1943 , 17-26 , sl. 1 8-24 , Tav. II.

68



postavljenih smjerova. Ovaj geometrijski motiv vrlo je č e s t ozastupljen u salonitanskoj radionici mozaika. Mozaici i z m e đ ustupova južnog b o č n o gbroda i glavnel a đ et a k o đ e rsu sadržavali geometrijsku ornamentiku. Prvi s a č u v a n iod zapadaispunjen je jedinstvenim motivom trostrukog prepleta pletenice . S l j e d e ć ii s t o č n i

mozaik koncipiran je od tri romboidna polja ispunjena r a z l i č i t i mmotivima . dvavanjska nalaze se unutar tankog linijskog okvira Salamonovi č v o r o v i ,dok središnjiukrašavaju sitni nizovi rombova efektno se i z m j e n j u j u ć iu nijansama tonova .2 5

~ ~ = : J [ ~

~= A . i

J, ; i}

______

r---- ·

Salona, crtež mozaika u južnom brodu katedrale (prema Bu l ć e v o jdokumentaciji)

Upravo n a č i npružanja tih k a r a k t e r i s t i č n i hm o z a i č n i htapeta i z m e đ ustupova pokazuje znatne preinake unutrašnjeg rasp oreda g r a đ e v i n e .Prema crtežima ifotografijama iz B u l i ć e v edokumentacije , navedeni mozaici pružaju se i z m e đ u

č e t v r t a s t i hudubljenja u kojima su prvobitno bile baze stupova arkature brodova .Položaj m o z a i č n i htapeta namijenjenih prvobitno prostoru i z m e đ ustupova postaoje n e o b i č a nnaime mozaici se nalaze sa strane stupova i ukrašavaju podnepovršine b o č n i hbrodova . O č i t oje pomicanje stupova i proširenje b o č n i hbrodova ,što je zahtijevalo kompletno preslaganje krovne konstrukcije .

Salonitanskoj katedrali 5. s t o l j e ć akoju su sagradili biskupi Hezihije iSimferije pripadali su podni mozaici u prostoru ambulatorija, što p o t v r đ u j eposvetni natpis , kao i m o z a i č n itapeti u b o č n i mbrodovima prije p r e u r e đ e n j aunutrašnjeg

25 W GERBER , 50-52 , Fig. 60; Bull. dalm. XXVJI/1904 , Tav . Xl , XII.

69



o r č crtež mozaika bazilike koja je prethodila Eufrazijevoj katedrali prema B. Molajoli

7



rasporeda. Z n a č a j n i mg r a đ e v i n s k i mzahvatom izvršene su promjene cijele katedrale. Znatno je proširen prostor prezbiterija postavljanjem nove polukružne klupei oltarne pregrade a napravljeni su i novi podni mozaici. Tada su prošireni b o č n i

brodovi pomicanjem stupova. U i s t o č n o mdijelu j utnog broda napravljen je novi

m o z a i č n ipod dok je v e ć idio sjevernog broda p o p l o č a nkamenim p l o č a m aipostavljene su klupe uzduž sjevernog perimetralnog zida. O č i t esu promjeneunutrašnjosti crkvene g r a đ e v i n euvjetovane razvojem liturgijskih obreda koji su setu odvijali. Proširenje svetišta smještanjem klupe uz stijenke apside i novogpoložaja pregrade kao i širenje b o č n i hbrodova p o d r e đ e n oje osnovnoj funkcijisakralne g r a đ e v i n e .Naime u 6. s t o l j e ć ukada se u potpunosti p r e u r e đ u j ebiskupovo sjedište izgradnjom novog k r s t i o n i č k o gkompleksa i križne bazilike episkopija u zadanim je gabaritima trebalo preurediti i glavnu crkvenu g r a đ e v i n ukatedralumetropolije provincije Dalmacije. Stoga je teško prihvatiti Dyggveove pretpostavke koje je iznio T M a r a s o v i ć da su t e h n i č k irazlozi krovnih rješenja uvjetovali promjenu unutrašnjeg u r e đ e n j anajvažnije salonitanske crkvene g r a đ e v i n eisjedišta metropolite. 6

Simferijeva i Hezihijeva katedrala n a j v e ć ar a n o k r š ć a n s k ag r a đ e v i n ametropolije provincije Dalmacije nastala je p o č e t k o m5. s t o l j e ć a .Izvanredno ukrašenanova salonitanska katedrala trobrodna bazilika bila je oslikana freskama a podnepovršine prekrivene mozaicima. Bogatstvo unutrašnje dekoracije odražava se usloženim geometrijskim kompozicijama podnih mozaika s neprekidnim ponavljanjem k r š ć a n s k i hsimbola križeva oktogona i heksagona i z r a ž a v a j u ć iosnovnu ideju

k r š ć a n s k edoktrine. Glavni liturgijski prostor svetište u r e đ u j ese po koncepcijiakvilejske crkve što odaje jake liturgijske utjecaje i povezanost dvaju r a n o k r š ć a n

skih centara. Primjena akvilejskih s i m b o l i č n i hmotiva na mozaiku salonitanskekatedrale i mozaiku carske p a l a č ei s t i č eo d r e đ e n iliturgijski program najvišihcrkvenih institucija . Metropolit Hezihije poznata i priznata l i č n o s tkoja kontaktira s cijelim k r š ć a n s k i msvijetom razmjenjuje ideje i pruža p o m o ći s t o č n i mk r š ć a n

skim crkvama u r e đ u j ecrkvene prilike svoje provincije. tom razdoblju salonitanska crkva postiže znatni napredak što se ponajviše odražava u velebnoj katedralidomus p o s v e ć e n o jKristu. Izuzetna crkvena g r a đ e v i n apotpuno je na razini svogavremena ne samo po liturgijskoj koncepciji v e ćpo izgledu i v e l i č i n išto odaje nap o č e t k u5. s t o l j e ć asnagu i z n a č e n j enovoosnovane salonitanske metropolije. Kakoje istaknuto u posvetnom m o z i č n o mnatpisu NOT l l POST VETERA, z a p o č e ojebiskup Simferije a dovršio biskup Hezihije cum e/era et papu/o ne samo ovaj impresivni graditeljski pothvat v e ći kompletnu duhovnu obnovu r a n o k r š ć a n s k ecrkve icrkvenih prilika provincije. U blizini prvih k r š ć a n s k i horatorija nukleusaepiskopalnog sjedišta s a g r a đ e n aje biskupska bazilika gradska katedrala i nastaloje novo središte k a s n o a n t i č k o ggrada.

26 T M A R A S O V I ĆIl complesso episcopale salonitana nel Vl-Vll secolo, Acta Xl/lCongressus internationalis archaeologiae christianae JJ Split- P o r e č25.9.- J.JO.J994. ,Citta del Vaticano- Split 1998 1004-1005 Fig. 3 4; J. J E L I Č I Ć -R A D O N I ĆKrst ion č k

sklop salonitanske katedrale, u tisku.

71



MOSA CS OF THE SYMFERIUS- (H)ESYCHIUS CATHEDRAL IN SALONA

Jasna e l i č i ćR a d o n i ć

The cathedra of Salona , built at the beginning of the s r century, was decorated throughout with floor mosaics . The basic arrangement of the mosaic covering, with its Christian symbolism, followed the articulation of the internal space ,as is clearly shown by the documentation from B u l i ć s research. Apart from themosaics of the ambulatory , with its inscription of the bishops builders Symferiusand Hesychius, certain segments of the floor mosa i cs of the remaining part of thechurch divided into nave and aisles are also extant.

The floor mosaics of complex geometrical compositions with Christian symbols of the cross, octagon s and hexagons that are repeated i ncessantly and express

the basic idea of the Christian doctrine are characteristic of the mosaic art ofcentury. Symbolic motifs similar to those in the mosaic of the ambulatory ofSalona cathedra and the Early Christian mosaic from so-called Solin bypass areprese n t in the mosaic of the north en porch of the courtyard by the eastern gatesof Diocletian' s Palace . The production of these marked examples of the Salonas t century mosaic workshop was considerably influenced by Aquileian mosaicmodels (Aquileia , Grado , P o r e č, which shows the links between these two EarlyChristian centres of the time, Salona and Aquileia .

The Salona cathedra , built at the beginning of the century by the bishops Symferius and Hesychius , had mosa i cs in the area of the ambulatory , which isconfirmed by the dedicatory inscription , and also y the mosaics in the aislesbefore the alterations to the internal arrangement of the bishopric church thatresulted from the development of the liturgical ritual in the 6 century, when theepiscopal seat was totally altered. The Salona mosaic workshop and its mastersachieved major works in the new city cathedra , which was completely at the levelof its time , and not only in terms of Iiturgical conception also expressing thepower and importance of the newly founded Salona metropolitan at the beginningof the century.

Documents

Jelicic Radonic Br 38