VODA

Gustirne - dio jedanaesti

iL pobo>pjeniL Ager

CVesto mi prijatelji i znanci pa me

upute na neku novu, meni nepoznatu lokaciju gustimi. Tako mi je Nikola

o lokaciji Tocila na Pelegrinu: Tamo ti je jedna rapa onoj na Vodeni rot. Pitoj ribare, oni bi to tukali znat. I tako sam govorio sa starijim ribarima, teacima, ali nisu znali.

Tog nedjeljnog jutra stajao sam pred topografskom kartom na zidu dvora pote. Priao mi je Jakov i kae: ea gledo na tu kortu? Rekao sam mu o uvali Tocila i kako nitko ne zna za prirodni otvor s vodom. Odgovorio mi je: E vidi, meni je pokojan dide reka za to, ali jo nison bi. Pokozo mi je i di bi to otprilike !ukalo bit i reka da ako mi kad bude potriba, da se mogu tote i napit - vodaje pitka. Pao je dogovor da zajedno pokuamo tu lokaciju. Jo je lani upnik don Mili govorio o potrebi odlaska na puntu Pelegrina i pregledu stanja ostataka tamonje crkvice sv. Pelegrina. smo spojiti te dvije ekspedicije pa smo 4. oujka krenuli: voda ekspedicije spomenuti Jako koji nas vozi svojim brodom, a tu smo jo don Mili, Prope Badolijo, dr. Joko Marko Zorka

i potpisani. Ugodna polusatna vonja do zapadne punte Hvara. Bilo je malo ali uspjeli smo se iskrcati. Jako je brod usidrio u oblinjoj uvali na sjevernoj strani. Od lanterne do ostataka crkve je manje od 1 DOm. Put je nestao pod makijom, vidjeli smo buse rumarina vie od 2m. Ponijeli smo i alat - potukli smo raslinje u i oko crkve. Sve smo fotografirali. smo se vratiti u broju te urediti stazu, a su i arheoloka istraivanja. Ako Bog da, uskoro bi mogli slaviti i misu uz ostatke ove crkve.

------------------------

TOCILA

Gustirne - dio jedanaesti

~ No, vratimo se naoj temi. Nakon uspjeno obavljenog posla oko crkve krenuli smo pronai Tocila. Vraajui se s punte proli smo uvale Pelegrinsku, Mala i Vela tocila. Iskrcali smo se tamo gdj e elektrini kabel iz trafostanice ulazi u more (za Vis). Stepenice visoke, cesta iroka i - krenula je potraga. Sa ceste su se spustili don Mili, Jako, Prope i Marko ... Traili, traili, a onda je Marko uzviknuo: Evo je! lova punta nosi naziv Vodeni rot, a i otvor je nalik onom s Vodenog rata na Sv. Klementu (v. K. 21, 50-52), a opet i drugaiji. Nema utoka vode putem pjovera, nema ljebova od vaenja vode, kao da se odavde nije ni crpila. Otvor elipsastog oblika u ivom kamenu 50x80cm. Kroz njega se ulazi i sputa na kameni podest visine 2m. To je zapravo prirodna skalina. Pokuali smo zagrabiti vodu, ali nastradao je novi plastini sio Posluila je zato plastina boca. Na dubini 3.8Om zagrabili smo vodu - savreno pitku kinicu. Nije boata, ali je vjerojatno u sunim mjesecima manje pitka. Voda ovdje utie podvodnim kanalom iz brda. Vratili smo se na brod, marendali, uputili se za Hvar, usput slikali dupine, vale, cvijee, i stigli na rivu. Svima puno hvala, posebno Jakotu Buliu, koji namje obeao ponovno prijevoz kad nastavimo ,,Akciju sv. Pelegrin". Vidjeli smo to su rijetki vidjeli i uradili neto korisno za kulturnu i povijesnu batinu. Prisjetio sam se ijednog razgovora od prije nekoliko mjeseci s g. orom Novakom koji mi je priao o nazivu posude kojom se grabila voda na Vodenom ratu: Prati son u Kruvenicu oba Vodenon ratu i bilo mije droga. Menije pok. Miko Kuzmani-Korrljol provjo da se voda iz tega otvora grabila mihom privezonin komikon da se ne bi puno hmutolo, a zvo se ojtur. Podatak zanimljiv iz vie razloga i da se ne zaboravi. Jurica Tresi Pavii i Duko Dujko Stipii-Dule nagovorili su me da obiem i Polje sv. Stjepana ("Starogrojsko poje" - Ager). Tog 13. oujka "noli smo se na gustimu" - vozi Dule, a idemo Marko, Zorka, Joko Belai i potpisani. Stigli smo na lokalitet Dubac, polje vlasnika Lukice Fredotovia Luke "Luetovi" iz Vrbanja. U razini zemlje otvor, kruni betonirani. To je samo kruna, iznutraje graena od obraenog kamena s crvenicom. I okolo je zemlje crvenica. Dule pria: Otkrivena je sluajno pri obradi vinograda. Motikom udarili u kamenu plou i otkrili zdenac pun vode. Promjer otvora je 65cm, betonska kruna visine 50cm, duboka je 6.3 Om, a puna je vode - krcata. Jednom su je vatrogasci ispumpali, a preko noi se opet napunila vodom. Voda utie kroz zemlju iz smjera juga, sa brda iznad Vrbanja i Dola. Kau, takvih je zdenaca bilo

STUDENAC

puno. Neki su naalost zatrpani, neki jo nisu otkriveni... Ova je iz antikog doba. Malo istonije od ovog lokaliteta, prema Vrboskoj, naili smo na veliku kamenu lokvu. Graena kamenom, irine zida 0,5m. Elipsastog je oblika. Dimenzije 12x8m. Krcata je vode, a i oko nje su pieci, potoci, sve vrije ... Lokva je opinska, tj. sluilaje svima za napajanje stoke. Krenusmo zapadno, prema Starom Gradu. Cilj - pronai najstariju gustirnu. Zaustavili smo dva vozaa, ali bez sree. Konano - trea srea, stao nam je domai sin, Dinko Vidoevi-Remetin: Majo nisan bi 40-ak godi do nje. Ala gremo, sumo se nemojte privolit. Lokacija se zove Carevac, a gustirna Studenac. Uokolo su ostaci rimske vile rustice. Uokolo su uredno obraena polja Antuna Paviia-Tripeta. Do studenca smo se penjali po sruenoj gomili obrasloj brljanom. Trebalo je paziti, pomagati jedan drugome. Gustirna nema pokriva, kruna je osmerokutna, a iznutra je etvrtasta. Stranice osmerokuta svaka po 60cm, visina krune 55cm, od vrha krune do vode 3.40m, a dubina vode 6.20m. Fali zavrna kamena kruna, navodno je ubaena u gustirnu. Na povrina vode pliva pvc vrea za umjetno gnojivo. Uz gustirnu su neko bila dva kamena sarkofaga koji su preneseni u Stari Grad. G. Dinko nam pria daje i ovo bila opinska gustirna i svi su koristili vodu iz nje. Doznali smo da je zovu i Teutina gustirna. Po tome bi ona trebala biti najstarija, jo iz doba Ilira. Gustima i njena okolina trebaju hitnu obnovu. put do nje treba urediti i omoguiti da je ljudi razgledaju. A ne da se samo hvalimo kako imamo najbolje sauvani Ager na Mediteranu (zapravo na svijetu). itav

Gustirne - dio jedanaesti ~ prostor bi trebalo bolje istraiti i predstaviti j avnosti. Obili smo jo i poznatu lokvu - jezero Draevicu, sjeverozapadno u polju. Lokva je graena kamenom, ali za velikih kia - koje su padale i tih dana - poplave i okolna polja. Zna tako biti i do kraja travnja. U jednom vinogradu vidjeli smo i privezan brod, ali vlasnik jo nije uspio obrezati loze. Vidjeli smo i slatkovodne ribe. Vano je spomenuti i podatak koji namje ustupio ,,hodajua meteoroloka postaja", na esti i dragi suradnik g. Zorko Marii-Banjo. Od 1. rujna 2012. do 31. oujka 2013. palo je 875mm kie, to je znatno iznad prosjeka. Hvala barba Zorkotu.

Jo Vas molim, dragi itatelji, da proitate ovaj tekst iz Slobodne Dalmacije, koji je, mislim, izaao povodom Svjetskog dana voda - obiljeava se 22. oujka:

Ne dajmo da nam otmu vodu (Lidija Gnjidi, SD 20. 3. 2013, 14)

- Nema nikakve sumnje da su svjetski lovci na ekstraprofit bacili oko na ono za to smo jo donedavno vjerovali daje neprikosnoveno pravo svih nas - koritenje vode kao opeg dobra, a ne kao robe koju onda treba i platiti po trinoj cijeni. O tome to se dogaa kad se vode dohvate privatne tvrtke bezbroj je primjera irom svijeta, upozoravajuih, ak zastraujuih, no kako se,. uljuljkani u sigurnost statistikog podatka da smo jedna od vodom najbogatijih zemalja u Europi, nismo dovoljno brinuli, niti glasno i ujedinjeno protivili ovclje, kad je pravo na vodu oduzimano na drugom kraju svijeta, nee se, osim nas samih, imati tko oglasiti ni kad privatizacija vodnih resursa jednom - a hoe! - pokuca i na naa vrata. Bilo bi dobro na to se pripremiti, znati se zatititi. Bilo bi dobro o tome govoriti, organizirati skupove, panele, okrugle stolove, TV rasprave. upoznati ljude s iskustvima drugih, pitati domae politiare to misle o prodaji vode i davanju koncesija na vodne resurse i vodoopskrbne sustave i kako misle zatititi domae resurse ako europski zakoni otvore vrata privatizaciji. Za sada, Hrvatska ima Zakon o vodi koji nedvosmisleno titi pravo na vodu kao ope dobro, i bilo bi od prvorazrednog znaenja za nas i nae budue narataje da tako i ostane,

DUBAC

da se, u ovom opem zazivanju stranih investitora i stranog kapitala, ni najmanja vrata ne otvore mogunosti da netko zarauje na vodi kao javnom dobru. Kratka povijest neovisne hrvatske drave pokazala nam je da i u vlastitim redovima imamo previe onih kojima javni interes ne znai nita, i kojima ne bi puno znailo da hrvatskim graanima voda doe i do grla, a ostanu edni. Jjo za to plate.

Obilne padaline probudile su potoke na otoku, pa smo posjetili i vrbanjski Vir, sviraku Buhotu i tamonju lokvu Dragovoda, no o tome ijo vie u sljedeem nastavku ...

DRAEVICA

Azija raste mahaleh). nekim divlja maraska rasla je i II umama sjeverne Dalmacije, alije kasnije potpuno nestala.

Maraska prema botanikoj sistematici pripada redu Rosales , porodici Rosaceae i potporodici Prunoideae. Uzgoj maraske ogranien je na dio podruja sjeverne i srednje Dalmacije, koje se prostire od Zadra do Makarske, zahvaa otoni dio (preteno otok Bra - Selca, Nereia) i sjeverni dio Benkovca, Drnia, Sinja i Imotskog. Njen uzgoj poznat je od davnina. Uz vinovu lozu, maslinu i bajam, maraska je bila najrairenija kultura Dalmacije, a po svom znaenju nalazila se odmah iza vinove loze i masline. Ekoloki imbenici (klima i tlo) omoguavaju maraski postizanje visoke kvalitete ploda, osobito specifine arome, vrlo cijenjene u prehrambenoj, a posebno u likerskoj industriji. Znaajan rast proizvodnje maraske u Dalmaciji zabiljeenje osobito u razdoblju od 1955. do 1975. Nakon tih godina poinje stagnacija i opadanje proizvodnje, a vrlo nagli pad proizvodnje i smanjenje broja stabala zabiljeeni su tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. U razdoblju od 1955. do 1974. velikog gospodarskog interesa za marasku, broj stabala je od 530.000 (1956), povean na 1.000.000 (1974.), a proizvodnja od 3000 t (1956.), poveana je na 9000 t (1974). Godina 1971. bilaje rekordna i proizvedenoj e l2.l50t. Godine 1927. Italija je uvezla sa zadarskog podruja 9.099 kvintala ploda maraske (Uri, 1929). Isti je autor naveo kako Dalmacija proizvodi 500 vagona maraske, a 10 vagona likera izvozi. Tridesetih godina prolog stoljea suena maraska se izvozila u Njemaku, SAD, Francusku, Palestinu, Egipat, ehoslovaku, Italiju, Nizozemsku i druge zemlje. Sredinom 70-ih godina oko Selaca na otoku Brau bralo se oko 60 vagona maraske. Danas se prema procjenama uzgaja

oko 1.150.000 stabala, najvea plantaa (250 ha) je Vlaine kod Zadra, vlasnitvo Maraske iz Zadra. Posebno su cijenjeni sirupi, sokovi i alkoholna pia od maraske Izmeu ostalih pia posebno je cijenjen liker Maraschino. Ovaj se liker proizvodi od XVI. stoljea u dominikanskom samostanu u Zadru pod imenom ,,Rosolio di Maraschino" i ,,Rosolio di Zara". Prije drugog svjetskog rata proizvodile su se 33 vrste maraschina. Maraschino su pili Napoleon Bonaparte, Louis XVI., Karlo X., car Nikoiai I, pisac Honore de Balsac ... ak je ukljuen u protokol Svete Stolice. Stablo maraske srednje je bujno. Unutar populacije postoje tipovi uspravnog rasta, pendulastog rasta i razliitih prijelaza izmeu tih dvaju osnovnih tipova rasta. Osim oblika rasta, tipovi maraske razlikuju se i prema genetskoj konstituciji, pa su neki tipovi autofertilni, neki djelomino autofertilni, a neki samosterilni. Prema tome, u proizvodnji treba razmnoavati one tipove koji daju najbolju rodnost, dobru kakvou ploda i da su prikladni za mehaniziranu berbu. Plodovi dozrijevaju poetkom srpnja. Svoju dobru aromu postie samo od Zadra do Makarske. Naime, bilo je

~ POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA

pokuaja da se Maraska uzgaja u Italiji, panjolskoj (okolica Barcelone), pa i kod nas u Koprivnici, ali nigdje ne postie kakvou kako u ovom podruju u Dalmaciji. Dalmacija, odnosno spomenuto proizvodno podruje maraske, oito prua toj vinji neto posebno ega drugdje nema. Plod maraske srednje je velik i okruglastog oblika. Koica je crvene boje, a meso ploda je tamnocrveno, mekano, sono, s izraenom aromom, slatko-kiselkastog okusa i odline kvalitete.

Ljekovita i hranjiva vrijednost maraske Hranjiva i ljekovita vrijednost maraske temelji se na kemijskom sastavu ploda, mesa, kotice i peteljki. Naime, puka medicina stoljeima koristi peteljke maraske kao sastavnicu ljekovitih ajnih napitaka kod nekih bolesti i tegoba, jer sadravaju tanin i druge djelotvorne sastojke koji djeluju diuretino, pomau izbacivanju kamenca iz bubrega i mokranog mjehura te zaustavljaju proljev. Puka medicina je oduvijek koristila plodove maraske, posebno suhe kao sastavni dio vonih ajeva, to ini i danas uena medicina (ljekarniki naziv Cerasi fructus). Obiaj je pripreme zimskih i proljetnih ljekovitih vonih ajeva od mjeavine suenih plodova maraske, kupine, umske jagode, borovnice, itd. Suvremena medicina zagovara veu upotrebu poglavito svjeeg soka i sirupa od maraske, te demova, pekmeza i vina. Od zrelog ploda, zajedno s razbijenom koticom i sjemenkom, pravi se poznati sirupus cerasorum, budui da sjemenke sadre znaajne koliine glikozida amigdalozida i enzima (fermenta) emulzina. Dijetetiari posebno zagovaraju vee koritenje maraskina soka kod malokrvnih osoba, poglavito djece, jer osim vrijednog kemijskog sadraja, sok je aromatian i ima ugodan kiselkasti okus. Sok je vrlo pogodan za pravljenje mijeanih prirodnih sokova, koktela i slinih napitaka. Plod maraske bogat je neishlapljivim aromatskim tvarima, kiselinama (dokazano je prisutstvo meristirnske, palmitinske i oleinske kiseline), bojama, aminokiselinama, mineralima i vitaminima, pa onda i nije udo to je njene plodove jedan znanstvenik nazvao "suncem u boci". Sve kemijske analize sadraja plodova maraske nedvojbeno potvruju stare istine: plod maraske s pravom zauzima znaajno mjesto na crti lijek-hrana. Energetska vrijednost 100 grama jestivog dijela ploda maraske je niska i daje 75-85 kalorija, pa se ubraja u dijetalne namirnice s velikom dijetetsko-terapeutskom vrijednou. Osim to su na velikoj cijeni kiseline i minerali, treba imati na umu i injenicu vrijednost invertnog eera (9-10 %), te laku probavi j ivost.

mr.sc. Stanislav tambuk

~ SPIZA

Stort( ricete iz libria moje matere Katice

. _ .. )jo/oci za piTt

~litreuija

0kgeera 2 kesice dmeta 2 oraia

2 vanilije tJele. mitra korr limuna i narane todkgkvasa Recept je za pet kg brana

Koloci za pir su ba ono ca su po imenu. Cinidu se za fete: pire, pricesti, krizme, karenja, godinjice. Pri se kad se planiralo fetu nojpri raunalo da tuko umisit koloce, a onda sepensalo daje: parprenjoke, cvite, pandolete, kodonjote itd. Koloci za pir su slotki koloci veliki kako dno od plitkega pjata. Govoridu da somo receta i ni nito ako ni zapisono kako se cini. Naalost, mati je umorla, a jo nison nikad cinila koloce, niti son zapisala kako se cinidu, pa tote ne mogu pomo. Ali znon da kod svake ene postoji niki somo njejin "tajni" postupak, pa edu oni koji znaju, znat i kako gre postupak s kolocima. Jo se spominjen da se koloce posli ea su se zodnji put primisili stavijolo na dasku od pronja, pokrivalo sa bilin lancunom i laganom avinom i nosilo na pe. Daska se stavijola na glovu sa parom.

Kako objasnit ca je "para"? Puno je enih imalo ueinjenu paru od store robe obucenu u niku arenu kanavacu. I para ustvari izgledo kako jedon slotki koloc, a i tako je velika. Ako ni bila ucinjena, svakaje ena znala oko ruke zamotat kanovaeu i stavit je na glovu ispod daske ili verdiee za vodu kako paru. para j e bila od velike pomoi za nosit na glovu veliku verdicu vode iz gustirne na Pjacu uglavnom uza skale. Malo je koja kua bila bez jednih ili dvo do tri pora

t t t ti fi ti t ti t ti t t ti fi " " CI- CI- CI- " Sl SPIZA

skalinih, a noj ee je jedon por skalinih imo od 12 do 16 skalinih skupa. Verdica koju se nosilo sa parom, a moglo je i bez nje, se ni darala s rukima, nego se glovom darala ravnotea. Pa se sad cudimo ca su nae matere, a i mi s njima imali lipo daronje. I sad me boli glova kad se sitin koliko son vode iznila uza skale. Sria i Bog ca son stala na Pjacu. Bilo je dobro kad ni bilo potriba hodit u Frotrih po vodu, ca se znalo dogodit po liti ako bi zakasni brod - vodonoac koji je puni velu gustirnu na Pjacu. Vodaje bila velika privilegija. Nae su matere provjale da su u puno prilikih tukale hodit na Forticu po vodu. Ispod Hektorovia kue je bila pina sa "tehnikom" vodon. To je bila ustvari malo slankasta, boata voda i ni bila za pit i kuhot, ali se moglo u nju isfregat kuhinju ili oprat noge. Spominjen se da smo liti povazdon hodili bosi i navecer bi nos poslali oprat noge na tehniku vodu, a onda smo se epeta tako bosi, mokrih nog, hodili doma i "cisti" ili le. Osin ove bila je jo jedna pina u Grodu sa tehnikom vodom. Prilika je spomenit koji su to guti bili kad bi arivo brod sa vodom i kad bi se iz Rive pruile velike cijevi do gustirne na Pjacu. Ko je tad zno caje to tu! Jedva smo cekoli da se pruidu te gume da hi moremo probit. Onda smo se u svu robu "tuirali" ispod gume koju smo jedon drugemu darali dok nos ne bidu istiroli i vikali na nos ca smo probili gumu. Eto di me sve odnila torija obo kolocima kojoj u se epeta vrotit. Spominjen se da se kod pricesti dililo slatko na veli plitki pjat u koji bi se na dno stavilo koloc, a onda slogalo druge koloce, uglavnom "suhe" i na varh j ednu fetu torte. Sve bi se to zamotalo u bili tavajol i nosilo popu, biskupu, susidima, svojti, prijatejima. Znon da smo za pricest bili ve umorni kako pas nose tepjate okolo (sria i bog daje For moli!), ali smo isto od guta hodili, jer svaka bi ena uzela pjat, isproznila slatko i na pjat stavila koji dinar. Posli, pri popodnevne obaveze u crikvu, brojili smo olde i cinjali se ko je vee apo.

U Velo Grobje, a pari mi se i u Brusje, za pir se isprid svae nosila bandira na op na kojega se obisi koloc, ili se na harmoniku stavilo koloc sa trobojnicom. Tin obiaj jo vjerno cuvo Ivica Tomii iz Grobja. Ne spominjen se da se tako cinilo i u forske svae. Na alost, za dananje pire se ve ne cinidu slotki koloci. Tek ritki napravidu cvite ili narucidu paprenjoke ipandolete. Paprenjoki su postali ono ca se danas rece "brend" - autentini forski proizvod, ali ne zato ca ga cinidu nae ene, nego ga svi (pa ijo) narucij erno u Anite ili nike druge ene u Vrisnik i Stori Grod,jer se volimo cinjat prid strancima sa tim tradicij skim kolocima. Pa eto, da se ne zaboravite ricete, donosin vode iz libria moje matere ono ca son nola. Zapite koga zanimo, ako hi irno na vee mistih, boj e edu se sacuvat.

C:V;"elovi (zapisano je kao "cvjetovi", ane kao "cviti" )

4jaja 30 dkg eera lsdkgmasti 3 dkg. amonifaka 1 praakzapedvo o lim mlifeka kore limuna, vanilife, mitra brana koliko popife amonifak se topi u vrue mlifeko.

SPIZA

6yelovi-2 ljaje 2 lice ulja 2 lice eera l dkg amonijaka kore limuna, vanilije, mitra Tuci umance sa eerom, zatim dodaj polako snijeg i ulje, sve licu po licu, brana koliko popije. Napravi tijesto razvaljaj na prst debelo, rei razne oblike i peci da bude svjetlo uto. Peeno mai sa vodnim metrom i pospi sitnim eerom.

j-;;a'ldolele Koliko tee jaja toliko teine bmna i eem. Tue se jaja sa eerom, zatim se doda iZTrzane mendule i bmno. Na vrh noa sode bikarbone. Sve se skupa ulije u tepsiju namazanu i posutu branom. Pei na umjmnoj vatri te hladno Trzati na tanke nite.

nebi zaboravijerno i

sve drugo, parimo one ribice u akvarij ea uvik cinidu isti dir, bozno koji po redu. Zato uvik i iste falimente ponovjomo, kako ovce gremo di nos arjavi pastiri tirodu, ne badomo mi nikakovo "atento" i svaka plicadura je nami adata za se nasukat. More bit daje kriva ona tabela? Od puno ladahne bol barzo umine, hoe re da bi se iti1a nika teja. Koja e ucinit veli njok na tikvu, barenko kako katula za glasovanje.

Eto, kad non za Tijelovo ovi foji budedu u ruke i u For emo znat di smo i kud smo, koji e non bit potetot, a koji judi intrat u vijee. Virujen da je Gospodin providi da glasovanje bude propja na blojdon Duha svetega da bi non prosvit1i pamet svima. Nami ca emo glasovat, a nita manje onima koji non se nudidu za izabrat. Da budedu provi zastupnici interesa groda i judih, da oni vodidu nos boje nego veli politiari daravu. Ovi gore ne kapidu da ni judi odovna porucijedu "atento". A po svemu pari da su, ca je jo i gore, inj oronti i ni hi briga ni za Harvote ni za Harvosku! Ma, pari i nito drugo, da pomalo i sve vee pocinje svit kapit nike stvori, pok da bi onima gore mogla zazvonit po temp lima vela tabela di e pisat "vej ste bili". Jo kad bidujudi kapili da na izbore tuko izo, na one od darave kako i na one lokalne, di bi non bi kroj? Jedino se otako more govorit da su oni izabereni voja prove veine, a ne soma onih ca su se ormoli. Ni to soma dirit nego i obligacjun. I nocin da hi

gambetu. Bez njokih za jist se pasat. Jo nison preve lud za;::: njima, ma isto hi jin sa guton kad su a1avija, ne tvordi, ma nanka da se raspadou. Tote svak ima nike svoje ricete i unte, mionu muku, fregulu griza, prima temu kako patata pije, a vaj o da je bila i mukasta. Ni mi morsko nanka cinit hi, zaigrat se fregulu sa kulurima da ne budedu uvik blidi. Poznoto je tolikima da ako se umisi u tisto oboreni i istuceni pinot postanedu zeleni, ako se unto carnilo od sipe budedu corni, za naranasti mi je nojdrae duperat pecenu pok ismecenu tikvu, kombinacjunima tate ni kraja. Jedino sad ni provo tajunjerbo su nae patate jo mlode i vodenaste, pok nisu adate. Zato ako propja vapite za njima, dobri edu von onda bit i smarzneti kupovni. Meni bidu pri pale na pamet one balote od storega kruha ca hi libri zovedu lovake okruglice, a gredu lipo sa svima ugima, od svih vorsti mesa, a i od drugih stvorih. Somo ca ovi moderni kupovni kruhi sa svin ca meedu unutra imodu pupu koja se ucini u gore nego pagu kad se namoci. Ni druge nego dobavit domoi, oli ga ucinit potafato, a obilato neka zavanco. Vajo da je dobro prosuen, isicen na fete, kora obrizona, a morete je i ostavit. Prilije se sa mlikon, neka stoji desetak minutih, ocidi i parstima truko u jednu terinu di e se ucinit patun. Na maslinovo uje butat kapu1u usitno neka samre, ohlodit. Isi petrusimula i koji pig luka, ibatit dvo joja oli vee, prima temu koliko je materi jola, zacinit po zanotu i gutu (sol, papor, maravinac i drugo ca duperote). Sve oto izmiat, pok ako von se pari bokun mokro, untojte licu-dvi griza. Neka malo pocine da se sve upije, pok cinte balote i po tri-cetiri kuhojte u slonu vodu dokle ne isplivodu. Meni je draje umisto balotih ucinit na umidnu kanevacu jednu trucu, zamotat je i onda tako kuhot. Gotovu izvadit, maknit pecu kad ostine i narizot na lipe fete. Onda je pogotovo lipo vidit

SPIZA

ako ste unutra dodali jo cagodera, npr. licu-dvi bia prokuhonega, malo pancete usitno, bokunie karote iz juhe, fregulu koromaca ... da ne tratimo rici daje. A i ona voda di se kuho je, bome, boje da je barenko dilon koja juha, jerbo e tako bit i gutoije, prima temu sa koj on spizon i ugon e na kudnju dospit na portodu. Za ovo dole je nojboje od kojegodera sitnarije od ribe ucinit juhu za iskuhot trucu. Ako se uspije iskavat cagodera cistega mesa i to isto umiat u patun, ma ovi put bez pancete.

Lignje ciciljana Posve son sigur da sa imenon ove spize nimo nikakove veze misto Cicely iz ,,ivota na sj everu" . Pri e bit da procidije na niki nocin iz Sicilije, a to je nami kako nita od alla siciliana prikovertit na ciciljana? Kad smo untalijedno "k" i uspili od justih ucinit ribu oli lenjom, kako ko vazme da je, somo jedno prominjeno slovo "s" ni nika eta. Pok ni oto zarez da more ubit covika! Dunkve, ostavmo se mi doktora Fleischmana i doktorih od jazika, a apamo se lignjih. Parvo na dno tee obilato KAPULE, povar LIGNJE u cilo, a ako je Bog providi propja vele onda na pol. Sa bonde par pigih LUKA, grancicu SELENA, posut SOL, zamainat PAPOR, zalit maslinovin UJEN, pokrit alavija i na tiho kuhot jednu pol ure, kadikad fregulu provartit da se ne bi takalo. Je tako da von je ovo poznoto? E, onda izvadit lignje za isi na manje bokune, ulit malo dobrega bilega VINA i vorcat da vino pokuho. Vrotit lignje u ug, izmiat i sloit pomalo na one fete odizgora (ne hi cile pokrit da se vidi caje unutra), a drugo sa bonde. Sve posut frikin PETRUSIMULON koji e kompletirat gut i oivit kulur uga. Vrime je od lipih delicijih, kako i svako godie. Imali bite prov re "znomo, bili smo jo jedon put ovode u isto doba". Bogu fola da je tako i grihota bi sad bilo nito izventovat oli tuje iskat kad imomo svoje dobro da ne more bit boje, kako i sve u svoj ta jun. Irno vee tega, ma parvo ca se sitin je janjetina, artioke, mlodo kapulica, ravaneli. Darimo se onda tote. Isto, da ne bimo priglodni1i jerbo onda cijadin od puste ej e za napunit tumak ne uspije utit gute, vajo pocet ~a nicim ladahnim. Za zacep' pu vajo imat tapu. Tako su i Spanjoli izventali "tapas" i k to cujel . zno co, a ono cagodera za ubit glod i vrime . ako s\'e to n gre bez mula vina, kogodera penso ~ ~kruha.Ba cingodera povar za pokrit mul. Bome, p~o r di koje muice, sve me stroh!

:~~:(J:

Ravaneli za privarit glod U jednu pionu isi frikih RAVANELIH, zacinit (SOL, PAPOR, fregulu PEVERUNA), stavit licu-dvi UJA, malo SKUTE od koze, more i jedna frika KAPULICA, trukat malo LIMUNA poki zmiat da bude patoo i namazot na bokune popraenega KRUHA. Gledoli vi na to kako na tapu za rapu, oli pokriv za mul, dobro e von hodit, u to son sigur. A dobro je da ni kripnije, j erbo ste naumili blagovat i ovo ca slidi.

Janjetina sa artiokima Na maslinovo UJE frigot JANJETINU ucinjenu u bokune od zalogoja, neka lipo zarumeni. untat mlode KAPULICE, ako je i KALONJE sa vein dilon lia, i vartit neka se odmolo ono ca se takalo za dno. Onda glavicu mlodega LUKA, izdrobit pol kuarina PAPRA, posut krupnu SOL, pol lice KONERVE i sve izmiat. Sad je vrime za zalit mul VINA, pokuhot da malo izvampi. Jednu uru pri je dobro ARTIOKE isicene popol stavit u vodu sa licon-dvi uga od LIMUNA, da se rasfrikaju, a da ne pokuridu. Ocidit hi i sloit u oni ug i neka kuho zajedno dokle ne omeknedu. Prid kroj najutojte gute, pospite PETRUSIMULON i mlodin lien KOROMACA i neka fregulu pocine dokle ne popraite fete kruha i pariote vino. Je tako da znote jerbo ste jo jedon put bili u ovakovu

son. I epeta u.

nagutali jutih naroncih dokle hi je bilo obilato? koju bocu domoe marmelade, sirupa, oli

ug, pok zaledili za ovo lito? Koji vo Je da hi tuko malo vee mocit od onih drugih, ma

truda. Oli niste stali atento, a one edu von osuene i IroJ!:nJ1Jlegovorit da su vej bile?

SPIZA

Evo dole kako to cini jedna poznota kuharica. Meni dobota od rici do rici umejo na ricetu ea mi je bila u svoje doba pjegala jedna Talijaniea. Bar je i ova metrovica uzojmi1a ricetu kako je oto obiaj u tolikih "metrih", a more bit i da je imala istu ideju? Irno i tega, ne govorin. Znon, doivi son oto i jo j o j edon put, j edno i drugo.

Torta sa siruton ijuton naroneon Samlit 150 gr suhih GALETINllI i izmiat sa 80 g rastopjenega MASLA. Okrugli plitki kalup obloit sa korton za pecenje i ovu mioneu dobro utisnit i zagladit, pok stavit u friider desetak minutih. Izmiat mikseron 300 g skute (od mlika od ovce) sa 230 g CUKARA u proh dokle se ne rastopi. untat JOJA (e, ovode metrovica priporucije 4 joja, a Talijanica da su dosta 2 joja, vi se odluete kako vos je voja i koliko hi imote u friider!), malo LIKERA od naronee (oli arome) i sve lagano izmiat. Izvadit kalup sa tiston i iskrenit ovu kremu povar, pok pe na 180 grodih nojmanje 40 minutih, sa tin da na pol pecenja vajo pokrit sa folijon. Kad je pecena izvadit i molat da se ostine. Oprat dobro 1 NARONCU, na tonko izgratat koru, ucinit je u mole bokunie i prokuhot u vodu sa malo CUKARA pok ocidit. U 3 lice ote vode rastopit 250 g MARMELADE od jute naronee, untat onu KORICU, pok namazot odizgora tortu.

Darat u friider barenko 4 ure pri nego arivo na stol. Komu fali kriposti, priko ovega svega uvik more untat balotu sladoleda, oli malo laga sa bonde na pjat.

Govoridu niki da i tit obo spizi debeli, ma jo u oto ne viruj en. Da je tako, jo bi bi bar blije dvo kvintola. Kako je daje, boje je ne riat, pok pozdravijen po uonci: Zdravi i veseli bili, lipo jili i pametno pili! A bome, da e tako i bit, protijte naslovepeta.

Stogodinji kalendar . je u 17. st. opat Mauritius Knauer iz samostana Langheim u Njemakoj. Na tradiciji puke meteorologije i agrarnih lunarnih kalendara, te na temelju klasinih astrolokih ideja, ali i uz sedmogodinje promatranje vremenskih pojava (1652.-1658.), Knauer je sastavio metodu meteorolokih predvianja, kako bi njegovi monasi mogli predvidjeti vrijeme i optimizirati poljoprivredu. Naravno, modema meteorologija odbacuje ovakva predvianja, a pogaanje vremena ovom metodom smatra sluajnou.

Prema kalendaru vladajui planet 20 13. g. je Mjesec, a takva godina predvia promjenjivo proljee, lijepo ljeto, vjetrovitu i kinu jesen te vedru zimu s mrazom. Ovdje emo u nekoliko nastavaka donijeti izreke iz Stogodinjeg kalendara, u svakom za predstojee razdoblje. Neka poslui i kao poticaj za skupljanje naih izreka o vremenu. Izreke je priredio i s njemakog preveo na suradnik Jure Buzoli.

- Ako e uspjeti ito i vino, lipanj mora biti topao.

- Ako je dan sv. Medarda (8. 6.) vlaan i mokar, bit e tako jo 40 dana.

- Ako u lipnju pue vjetar, slijedi oluja; Ako se Mlijena staza jasno vidi, vrijeme ostaje lijepo; Svjetlucaju li zvijezde, bit e vjetra.

- Lipanjska kia donosi blagoslov.

- Ako je olujno na ljetni solsticij (21. 6.), bit e vrue u srpnju.

- Ivanjska kia (24. 6.) ne donosi blagoslov.

- Ako je od sv. Petra i Pavla (29. 6.) do sv. Lovre (10. 8.) vrue, zima e biti otra. - Ako je lipanj blag, takav e biti i rujan.

- Kakvo vrijeme za blagdan Pohoenja Marijina (2.7.), takvo e biti 40 dana.

- Vrui srpanj, dobro vino.

- Magdalena plae za svojim Gospodinom, zato toga dana esto kii (22. 7.)

- Pasja vruina: od 23.7. - tog dana izlazi Sirius, zvijezda u Velikom psu - do 24. 8.

- Ako su dani oko sv. Jakova (25. 7.) vrui, bit e otra zima.

- Sv. Ana (26. 7). vrua i suha, neka se seljak raduje.

- Ako su mravi u srpnju neobino ivahni, zima e biti rana i estoka.

- Ako je za sv. Dominika (4. 8.) vrue, slijedi otra zima.

- Ako u kolovozu nakon zalaska sunca lei gusta magla, vrijeme ostaje due stabilno.

- Kakvo vrijeme na sv. Bartolomeja (24. 8.), takva e biti

Ako je vrijeme na blagdan Roenja Marijina (8. 9.) . ... J.~vu. takvi e biti i sljedei dani.

vriierrle u rujnu za vrijeme mlaaka, takvo e biti

S

W P.A.

U. 20'23~4

2:t~~,!,3 P.A. 5?3 Ul

t9"SI '!"7 P.A.2~

Q

MID 2O'07~5

Djelomina pomrina

mjeseca 25. travnja 2013.

Ji

Dana 25. travnja u veernjim satima dogodila se djelomina pomrina Mjeseca. Pomrina mjeseca nastaje kad se Zemlja nae izmeu Sunca i Mjeseca. Tada Zemljina sjena "padne" na Mjesec i zamrai ga. Djelomina pomrina fotografirana je s hvarske Glavice.

Tekst i foto: Jure Buzoli

pie: Miko Bibi-ie uz:t-udJji:vi JJale~erski vikeJtd Subota i nedjelja 6. i 7. travnja u Hvaru bili su feta od balotih. Drugi uskrsni turnir u organizaciji BK Rumarina odran je u subotu. Hvarski baloteri ugostili su BK Otok (Otok kod Sinja), BK Mirca i BK Jurjevac (Stari Grad).

Marenda je bila u konobi Luvij, a igralo se na zogu Tenis. Kako bi to vie igraa nastupilo, natjecali su se u trojke. Prijelazni pehar ponijeli su baloteri Otoka koji su finalu pobijedili Jurjevac. BK Mirca slavio je protiv Rumarina u razigravanju za 3. mjesto. Ipak, svima su podijeljene medalje, a ono najvanije - druenje - nastavilo se do kasnih nonih sati u konobi Luvij. Hvala sponzorima turnira: pekari Klas, vinarima Planiu i Cariu, ribarima Sloncu iTasini, Jamnici, GRANDesingu, obitelji Bracanovi-Luviji, Gradu Hvari i Mizaroli, ali i kuharima, pomagaima, peraima, prij evoznicima, navijaima... U nedjelju smo se oprostili na ruku u konobi, uz gitaru i pjesmu, a zatimje Rumarin morao na fmale otoke lige. Nakon to su ostvarili izvrsno 2. mjesto na ljestvici i u polufmalu nadigrali BK Gdinj, BK Rumarin odigrao je finale protiv BK Vela Stiniva (Zastraie). Na zogu Tenis u jutarnjim satima u utakmici za 3. mjesto BK Levanda (Velo Grablje) pobij edilaj e Gdinj.

Uslijedilo je uzbudljivo fmale, koje je privuklo brojne znatieljnike, a nakon nerijeenog rezultata odluivao je svaki punat. Potrajalo je do iza 20h, ve se bilo smrailo. U dramatinom finiu ipakje slavila Vela Stiniva. Potom je BK Rumarin ugostio sve sudionike finalnog turnira u konobi Luvij gdje su podijeljeni pehari i medalje.

REAGIRANJA

V esto se u Hvaru moe uti kako nema

Cjedinstva medu gradanima i medu politiarima i da je to jedan od glavnih razloga zato Hvar nije toliko uspjean i napredan koliko bi mogao biti da smo sloni, da smo jedinstveni, da smo prijatelji, da smo dobronamjerni jedni prema drugima. Pa se u tom kontekstu i spominju nikad prealjena prola vremena, kad namje bilo bolje, kad se ljudi nisu toliko "glodali" medu sobom.

Spominje se polarizacija graana na one protiv i one za, na one koji misle da idemo u dobrom smjeru i na one koje misle da idemo prema katastrofi, turistikoj, drutvenoj, ekonomskoj i kojoj god. Ako pogledamo malo iri povijesni kontekst, moda ipak moemo konstatirati da ljudi brzo zaboravljaju, naime ... Prema dostupnim povijesnim izvorima prvi konflikt meu stanovnicima ovog otoka dogodio se tamo davne 384. godine. Naime, Grci s egejskog otoka Parosa su odluili otvoriti nekoliko hotela i restorana u Starogradskoj uvali i zapoeti tada vrlo prosperitetan ugostiteljski posao usmjeren prema pomorcima i putnicima koji su ili prema

sjeveru Jadrana, a poto je Hvar oduvijek bio na sjecitu pomorskih pravaca po Jadranu "cost-benefit" analiza je pokazala dobru isplativost projekta. Bili bi oni otvorili svoje pogone u dananjem Hvaru, ali ovdje je ve postojalo slino takvo naselje, pa su morali otii u Stari Grad. Hvarani su im povoljno iznajmili Starogradsko polje na nekoliko godina, ali Grci su se poeli nekontrolirano iriti, otvarati tekate na tuoj zemlji, dovoditi enske iz Grke, uglavnom, unitavali su konkurenciju u Hvaru, a i nisu bili ba redoviti s najamninom. Hvaranima je to dozlogrdilo pa su pozvali svoje sindikalne drugove s kopna i krenuli deloirati Grke, ali ne moe ti s Grcima samo tako. Grci su pozvali svoje pajdae s Visa i Hvarani su "popuili". Grci su prisilno nacionalizirali Staro gradsko polje i zadrali se tu dok se najzad nisu izmijeali sa starosjediocima. Neki ozbiljni znanstvenici smatraju da je hvarska nesloga zapoela tada, dok drugi smatraju da je sve zapoelo u kamenom dobu, kada su se dvije frakcije na Hvaru, jedna iz Markove pilje, a druga iz Grapeve pilje zakrvile oko znaenja prikaza na komadu keramike. Naime, ekipa iz Markove pilje je smatrala da je na keramici prikaz broda, dok su ovi iz Grapeve pilje smatrali da je urezan slon. to se dalje dogaalo, nije zabiljeeno.

REAGIRANJA

"Troi nae pare na svoje spomenike" Srednji vijek u Hvaru obiljeava neprestana borba izmeu plemia i puana. Sva vlast je uglavnom bila u rukama plemia, a puani su se mogli alit dragom Bogu. to se dogaalo? Neredi i neprestane svae. Puani su htjeli sudjelovati u voenju grada i napose u raspodjeli novca iz komunalne blagajne koju su plemii privatizirali. Sve do treeg dolaska pod Veneciju 1420. godine puani su bili iskljueni iz uprave grada i komune. Meutim, kada su i dobili nekakav utjecaj, nije im bilo dovoljno. Poto su se obogatili ribarstvom i poljoprivredom, poeljeli su vie moi koju im plemii nisu htjeli dati. U ovome se izvrsno ocrtava mletaka politika divide et impera. Mleani su upravljanje opinskim prihodima prepustili Hvaranima. Da su sami preuzeli upravljanje komunalnim novcem, protiv sebe bi imali jedinstvenu plemiko-puku stranu. Na ovaj nain sve sukobe su prebacili Hvaranima. Polarizirala se hvarskajavnost, zbog toga u gradu kuha desetljeima, sve do 1510. godine kada izbija Buna puana. Navodno je jedan od razloga bio i plemika glad za izvanbranim vezama s puankama, ali ne dvojim da su i puani voljeli omastiti brk mladim plemkinjama lakeg morala. Krvarilo se po Hvaru sve do 1514. godine, a ni nakon zavretka bune nije bilo stvarne pomirbe. Ali, ako nije bilo mira, barem je bilo love. Hvar je u 16. stoljeu jedna od najbogatijih komuna na Jadranu. Meutim, iz 16. stoljea imamo mnogo pisanih izvora o korupciji vlasti i loem upravljanju opinskim novcem u Hvaru. Tako su se kneevi poslani iz Venecije po slubenoj dunosti za vrijeme svoje dvogodinje vlasti nastojali to vie okoristiti i obogatiti, te u plodovima svoje pljake u Veneciji uivati. Ali nisu ni Hvarani bili puno bolji. Iz godine 1553. postoji zapis koji iznosi kako se od 4000 dukata opinskih prihoda potroijedva polovica, a ostalo se podijeli meu vladajuima. Takoer su graani bili neredoviti i s plaanjem opinskih zakupa. ini se da se da je to povijesna konstanta. Velike nevolje zadesile su Hvar 1570-ih godina. Prvo prodor Turaka 1571. godine, kada su spalili gotovo cijeli grad, zatim epidemije kuge i najzad eksplozija Fortice 1579. godine koja je poruila ili otetila veinu kua u gradu. Tih nekoliko tragedija dovelo je do smanjenja broja stanovnika Hvara za dvije treine. Hvarani su postali sloni, ali samo kratkotrajno. U izvjetaju iz 1580. godine mletaki sindici (inspektori) spominju stranu nesreu koja je zadesila Hvar prije koju godinu, ali da se grad uspjeno obnavljao, sve dok obnova nije zaustavljena zbog "graanske nesloge". Nije to jedini izvjetaj koji upozorava na sporo obnavljanje grada zbog razmirica izmeu plemia i puana. Za vrijeme kneza

Semitecola (1611.-1612.) grade se Arsenal i Fontik, ali ne odgovara to svima u Hvaru. Plemii i dio puana su se stalno bunili protiv Semitecola zbog navodnog rasipanja opinskog novca na nepotrebne gradnje, ali vjerojatno i dijelom zbog toga to Semitecolo nije bio kao i ostali kneevi, koruptivan, ili barem nije djelio opinske vikove s njima. Zato je zanimljivo danas sluati zasluene hvalospjeve Semitecolu, ali da smo se nali tada u Hvaru, vjerojatno bi bili protiv njega jer "troi nae pare na svoje spomenike". Nakon odlaska Semitecola plemii su ga pokuali oklevetati kod mletake Vlade i obezvrijediti njegov rad, ali ulazud.

Utopistiki vapaj Kasnije kroz 17. stoljee nastavlja se propadanje Hvara, ekonomsko i drutveno. U relaciji iz 1644. godine Giovanni Battista Grimani pie da Hvarani pronevjeruju i rasipaju vikove iz opinske blagajne i trai da se blagajna stavi pod dravni nadzor. Sredinom 17. stoljea zimovalite mletake flote je premjeteno u Kotor. Stanje u Hvaru nakon premjetanja flote u Kotor moemo vrlo lako predoiti -samo zamislite kakav je Hvar zimi danas. Izumiranje plemikih porodica i ekonomsko propadanje Hvara dovelo je do smanjenja prepirki u gradu. Opinska blagajna je presahnula, pa su presahnuli i sukobi. Venecija je napokon propala 1797. godine, pa u Hvar prvo kratkotrajno dolaze Austrijanci, a zatim i Francuzi. Za vrijeme francuske uprave dogaaju se revolucionarne promjene. Ukinute su sve pravne razlike izmeu plemia i puana. Ironija je da su upravo "osloboeni" puani bili najvei protivnici francuske vlasti, uglavnom zbog francuskog odnosa prema crkvi, dok su plemii vie cijenili napredne ideje francuske revolucije. Druga austrijska vlast, koja e potrajati od 1813. do 1918. godine, za Hvar e znaiti ivotarenje. Politika

~ REAGIRANJA

vlast je u poetku bila u rukama stranaca, dravnih inovnika, pa u gradu nije bilo ivo kao prije. Nakon 1860. godine rasplamsava se poliki ivot. Politika se dijeli na autonornae i narodnjake koji nastavljaju raditi probleme hvarskom jedinstvu. Trujui narod nepotrebnim stvarima i stvarajui razdor, umjesto da se pozabave stvarnim problemima koji se tada javljaju - peronospori i filokseri koje e opustoiti otok. Godine 1868. osnovano je ,,Higijeniko drutvo" koje se poelo baviti lijeilinim, zdravstvenim, zimskim turizmom, a kasnije i ljetnim, rekreativnim. Uspon turizma zaustavio je Prvi svjetski rat i talijanska okupacija. Nova, jugoslavenska vlast na elu s Josipom Avelinijem okrenula je Hvar potpuno prema turizmu. U tu svrhu se ulau znatna sredstva u izgradnju vodovoda i opskrbu elektrinom energijom, te se izgraduje gradsko kupalite Bonj. Da ne bi pomislili "ah, kako je to lijepo vrijeme bilo", treba naglasiti da je opinska vlast bila prilino korumpirana. Radile su se malverzacije s dravnim subvencijama, loe se raspolagalo s opinskim prihodima, zaduenost Opine je znatno porasla jer se krediti nisu vraali, itd. Turizamje u Hvaru polagano, ali stabilno rastao, sve dok rast nije prekinuo Drugi svjetski rat. U ratu se narod

polarizirao na ustae, kojih u Hvaru nije bilo puno, ali je bilo Talijana i kasnije Nijemaca, protiv kojih su se borili partizani. Ishodrataje svima poznat. U drugoj Jugoslaviji Hvar doivljava najvei uspon, potaknut velikim usponom turizma, nautrb tradicionalnih zanata. Tada se u Hvaru narod dijeli na komuniste i na one koji nisu gajili simpatije prema tadanjoj politici. Oni su uglavnom bili bliski crkvi koju su komunisti prezirali, ali su brzo u nju prebjegli kada je Hrvatska postala samostalna drava. Iz ovog kratkog pregleda hvarskih sukoba vidljivo je da je vapaj za ,jedinstvom" samo utopija, neto to Hvaru (ali i ire) nikad nije bilo svojstveno. Naravno, u svakodnevnom ivotu ima puno primjera humanosti i dobrote meu ljudima, ali ire politiko jedinstvo i zajedniki nastup za boljitak grada i njegovih stanovnika je naivno oekivati. Valuta koja ovdje vrijedi od pamtivj ekaj e mo i novac.

Eduard Viskovi

REAGIRANJA

P rije mjesec dana, vozei se iz Hvara prema Starome Gradu, ugledao sam polja koja su se utilom isticala meu ostalim poljima prekrivenim zelenilom. Rekao sam eni kako je to za svaku pohvalu i koji su ovo vrijedni ljudi ve uspjeli obraditi poljoprivredne povrine.

Kako sam iao dalje bilo je tih prizora sa lijeve i desne strane sve vie, ali za razliku od mog prvotnog ushienja dolo je do velikog razoarenja, jer sam umjesto obraene zemlje vidio spaljenu zemlju koja je bila ute i crvene boje, to je bila posljedica "vrijednih" ljudi, tj. polijevanja otrovom. Ostao sam zaprepaten te mi je palo napamet to bi bilo da je taj prizor umjesto mene vidio neki strani novinar, ekoloki osvijeten, koji nije sklon naoj zemlji te da je taj prizor slikao, objavio na internetu i vodeim svjetskim novinama pod naslovom "Ekoloki Hvar pliva u pesticidima". Ne bih elio biti zloguki prorok, ali kakve bi sve posljedice mogli imati Hvar, Milna i cijeli otok, kada bi od otoka ljepote i blagostanja Hvar postao otokom siromatva i preivljavanja.

Mogu razumjeti utrku za profitom, ali ne mogu nikako opravdati injenicu da sijeemo granu na kojoj sjedimo. Ako vremenski ne moe obraivati est maslina, obrauj tri. To bi predstavljalo manje zlo od koritenja pesticida. Navest u jedan primjer koji nam moda poslui: u jednom malom mjestu u Dalmaciji izvezli su cijelu koliinu ekoloki proizvedenog ekstra djevianskog maslinovog ulja i suenih smokava. To je uredno bilo plaeno. U dotinoj dravi su u suvremenom laboratoriju uzeli uzorke smokava i maslinovog ulja. U maslinovom ulju su pronaeni tragovi cidokora, a u smokvama sumpora. Cjelokupan izvoz je vraen nazad i zatraen je povrat novca. Moemo samo zamisliti kakvo je bilo raspoloenje u toj zadruzi. Ne mogu razumjeti naeg zakonodavca koji dozvoljava da svatko bez ikakvog ogranienja i nadzora kupuje to hoe i koliko hoe (pesticide, otrov). Navest u primjer zapadne Europe. Da bi se kupili poljoprivredni otrovi treba pohaati teaj upotrebe i treba se navesti veliina posjeda. Za vrijeme Mediteranskih igara 1979. godine, koje su se takoer odvijale i u Hvaru (maevanje, stolni tenis), stranim sportaima strogo je bila zabranjena upotreba vodovodne vode za pie, jer je sadravala mnotvo nedoputenih supstanci, koje su pogubne na ljudsko zdravlje. Nitko se nije zapitao i napravio studiju o tome koliko je ljudi na otoku Hvaru u zadnjih 30-ak godina umrlo od raka zahvaljujui velikoj upotrebi pesticida, otrova i umjetnih gnojiva. Veliki problem predstavlja mentalitet naih ljudi, koji nisu educirani i disciplinirani; kada ve i upotrebljavaju odreene kemikalije ne dre se uputstva na njima. Ako im se sluajno dobronamjerno i prigovori, dobijete jezikovu juhu. to uiniti u takvim situacijama? Nemam konkretne podatke, stoga se ne usuujem pisati u brojkama. Vjerujem da je broj zastrauju i da je prosjek mnogo vei od hrvatskog i europskog. S druge strane imate paradoks -ljudi najdue ive upravo na otocima i u planinama, zbog sauvanosti prirode (istoe zraka i ekoloke hrane). Vjerujem da bi se taj podatak o dugovjenosti na otocima mogao puno bolje iskoristiti za propagandu gastronomskog turizma; ekoloka proizvodnja poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na samom otoku. U dananjem vremenu mo interneta je nemjerljiva u pozitivnom i negativnom smislu. Jedan pozitivan primjer: otkada smo 1997. godine uvrteni u grupu od 10 najljepih otoka na svijetu (bodovno 4.), poeli su dolaziti turisti sa svih kontinenata, iz svih drava svijeta. Prije tri godine Slobodna Dalmacija je prenijela vijest iz svjetskih novina po kojoj je Dalmacija s otocima gastronomska destinacija broj l u svijetu. Na drugom mjestu se nalazi Andaluzija u panjolskoj, treem Burgundija u Francuskoj i etvrtom Patagonija u Argentini. Posebno su pohvalili nae vino od sorte plavac mali, kapare, paroge, ribu ... Svjetski mediji su nam pomogli u stvaranju brenda koji se temelji na prirodnoj ljepoti i gastronomiji, to je ujedno i budunost turizma u malim sredinama kao to je naa. ovjek koji je doao na otok hrani se iskljuivo domaom hranom (domae ulje, vino, povre; sve je proizvedeno na naem

REAGIRANJA

otoku bez upotrebe kemije). Turizam je mukotrpan proces, sa tisuu detalja - kao mozaik. Istodobno toliko krhak, da jedna negativna informacija moe preko noi sve unititi. Kroz povijest otoka postojala su tri brenda od kojih je otok ivio i preivljavao. Prvi brendje bila slavna slana riba i traje otprilike 400 godina. Uspio se toliko dugo odrati zahvaljujui potivanju zakona o izlovu plave ribe i, naravno, velikim kaznama. Nakon toga dolazi uzgoj vinove loze i proizvodnja vina, uzimajui sreu u nesrei to je cijeli Mediteran i veliki dio Europe bio pogoen boleu ilodere. Trei brend, ne toliko jak ali znaajan, je uzgoj lavande i lavandina u1ja, koji su poslije unitili veliki poari. Dolazimo do etvrtog brenda od kojeg ivi Hvar i cijeli otok, a to je turizam. Zbog toga posebno apeliram na ve navedene injenice i podatke. Da nam se ne bi ponavljala povijest kad je moralo 20-30 % puanstva iseliti u bijeli svijet "trbuhom za kruhom". U povijesti krivnja u veoj mjeri nije bila na strani itelja otoka, ali u ovom sluaju, ako doe do unitenja turizma, krivci e biti iskljuivo stanovnici otoka ( odreeni dio) zbog osobne pohlepe i utrke za visokim standardima. Nitko se nee obogatiti za 100 l maslinova ulja, vina ili 100 kg krumpira vie, ali dugorono e unesreiti i unititi na prvom mjestu sebe, a zatim i sve ostale. uo sam od nekih ljudi da oni koji masovno upotrebljavaju otrove imaju ,,krilaticu" da je "Zidedekov" najbolji teak. Boe, oprosti im to govore i prosvijetli im pamet dokje jo na vrijeme, da poslije ne bi bilo kasno za njih i za nas sve ostale. Ima ljudi koji ne vide to e biti sutra, a neki vide 30 godina unaprijed. Posebno ne vide oni na vrhuncu moi koji imaju pun novanik, a ne shvaaju da to moe biti poetak kraja. Povijest nam pokazuje da su carstva, drave i ljudi propadali kad su bili na vrhuncu moi. Najnoviji primjer je Svjetska

financij ska burza 2008. godine i njihovi visoki nerealni profiti. Priao sam sa dosta ljudi o ovoj problematici, koji su imali isto miljenje kao i ja, ali nitko nije neto konkretno napravio, pokrenuo; kao da e se stvari same od sebe pokrenuti, bez iije inicijative. Zbog svih ovih podataka me muila savjest da moram neto poduzeti, napisati u dobroj namjeri, za osobno dobro, dobro cijele zajednice i dobro buduih generacija. Stoga jo jednom apeliram na sve itelje naeg otoka, koji se u veoj ili manjoj mjeri bave poljodjelstvom, da uzmu za ozbiljno ovaj tekst, da im Bog pomogne i da im proradi savjest. Nije samo vano da naoj generaciji bude dobro, nego i onima to dolaze iza nas. Da nas ne bi proklinjali to smo im ostavili u nasljedstvo unitenje najveih dragu1ja- netaknute prirode, neviene ljepote Bogom podarene i malo zemlje velikog blagoslova. Nadam se da e se probuditi svijest to vie ljudi na otoku (posebno mladih, da rade i razmiljaju u pozitivnom smjeru-dugoodrivog razvoja). Imamo sve resurse da budemo nadprosjeni, uz malo dobre volje, discipline i puno rada. Imat emo svi skupa garantirani uspjeh i blagoslov.

U dobroj namjeri, Va sugraanin Ante Vueti Pjati

PRIOPCENJE UREDNITVA: Tekstovi objavljeni u rubrici "Reagiranja" izraavaju osobni stav autora, a Urednitvo se moZe i ne mora slagati s iznesenim. Urednitvo zadrava pravo skratiti tekstove i odrediti im naslove.

M

IN MEMORIAM

Rozarija s. Klara Gashi (23. prosinca 1938. - 23. travnja 2013.)

Potovani sveenicvi, ~ag.e sestre, rodbino ~ prijatelji nae s. M. Klare! Suocem s Iznenadnom smrti nae drage s. Klare Gashi, s kojom smo dijelile zajedniki ivot molile i radile, izriem zahvalnost dobrom Bogu za njez~ plemeniti ivot. Sestri Klari zahvaljujem to se trudila da u svom ivotu po redovnikim zavjetima bude znak jedne druge stvarnosti u koju vjerujemo ikojoj se nadamo. Rozarija - Roza s. Klara Gashi roena je 23. prosinca 1938. u mjestu Brus, Lipjan, u uzornoj katolikoj obitelji Boe i Marte Ahmeti, na Kosovu. Sakrament krtenja primila je u Janjevu, tada Skopsko -Prizrenskoj biskupiji. Uz dobre i pobone roditelje, Roza je rasla i razvijala se u Peteru-Brus kao najstarija ki uz svoja etiri brata. Djetinjstvo i mladost proivjela je u skronmim seoskim prilikama. Takav nain ivota oblikovao je njezin karakter. Njezina obitelj, kao i cijeli katoliki ambijent, imali su snani utjecaj na njezin duhovni razvoj. Budui da je bila najstarija, rano ostavi bez majke u svemu to je znala rado je pouavala svoju mlau brau koja'su je voljela i cijenila. Kao zrelija djevojka, u 22 godini ivota, osjetila je Boji poziv na.po~.veeni .ivot. Dana 12. studenog 1960., s blagoslovom obI~elJI, odla~:t sestrama Keri Boje ljubavi u Bitolj i zapoinje sVOJU redovmku formaciju, koju kasnije nastavlja u Zagrebu. Ulaskom u novicijat u Brezovici, na blagdan Imena Marijina 1962., dobila je redovniko ime s. M. Klara. Unovicijatu je, uz pomo sestre Magistre, usvajala temelje redovnikoga ivota. Na blag~ sv. Augustina 1964. u Brezovici je poloila prve svete zavJete, a 5. kolovoza 1970. u Graneini se doivotno predala svome Zaruniku Isusu Kristu. Svoj aktivni redovniki ivot s. Klara provela je u slubi kuharice, molei i radei u naim zajednicama. Nakon poloenih prvih zavjeta odlazi kao sestra juniorka u nau zajednicu u Supetru, a nakon dvije godine u Benkovac.

Godine 1969. premjetena j e u svoj rodni kraj Kosovo u Bina ali ve sljedee godine odlazi u Bitolj gdje je bila i 'zapoel~ poe~u formaciju. Ostaje sedam godina, a onda je po Bojoj prOVIdnosti premjetena u franjevaki samostan u Karin. Tije~om pet go~a nes~bi~no~ rada u kuhinji i primanju gOS!IJ~, me~k~Jtma. ~u bIle I nase sestre, ostaje zapamena po svoJoJ gostolJubIvostt I srdanosti prema svima. Godine 1982. poglavari je ponovno alju na Kosovo u Bina zatim u Glaviicu i Doblibare. Godine 1989., zbog narueno~ zdr~vlja, s. Kl~a odlazi u Hvar, u nau manju zajednicu, u svoJ~~ kuhance. ~orski zrak i sunano podneblje odgovarali su njezrnom zdravljU te je tamo ostala 22 godine. Posebnu panju posveivala je sveenicima i sveenikim kandidatima. Svojom vedrinom i humorom svima je izraavala srdanu dobrodolicu. Neumorna u sluenju, ali poprilino naruenog zdravlja, 2011. premjetena je u nau zajednicu u Graneini, gdje je ostala do svoje smrti, vrei apostolat molitve i rtve, pomaui posvuda k?h~o je mog!a. U svem njezinom sluenju dolazile su izraaja njezrna odlucnost, dobrodunost, vedrina, portvovnost i s~o~atajnost. K~o ,:jerna ki Majke Franziske, oslukivalaje i shJ~dila glas. UItelJa. U poniznoj jednostavnosti ivjela je svoJe predanje Gospodinu sluei blinjima. Sestra Klara bila je osoba s kojomje bilo lijepo ivjeti u zajednici. Voljelaje svoju Drubu, zanimala se za dogaanja u njoj i sveto podravala molitvom i rtvom. Radovala se svakom novom zvanju. Kroz molitvu i razmatranje Boje Rijei trudila se cijelim biem ispuniti Boju volju slijedei primjer Blaenih Drinskih muenica i svojih svetih zatitnika. Iako smo svi na putu prema vjenosti, ipak nas je nagla smrt s. ~ar~ jako iznenadila. Nakon kratke bolesti, ujutro 23. travnja, cula Je ~. ~ara Isusov poziv na svoje posljednje putovanje. Go~p0?-inJ~JepozvaouasukadseNjemusvidjelo. Vjerujemo da Je bIla pnpravna za konani susret s Ocem za koji se vjerno i pobono spremala nepunih 75 godina. Draga s. Klara, hvala Vam za Vae radosno svjedoenje i predano ivljenje redovnikog ivota tijekom 49 godina. Hvala za vjerno.sluenje.Bo~ i Drubi. Hvala Vam to ste uvijek, posvuda I do kraja IVOta Boju ljubav inili vidljivom i prepoznatljivom. Zahvaljujem s. Predstojnici i sestrama graneinske zajednice za svaki znak ljubavi i panje iskazan s. Klari. Izraavam iskrenu kransku suut svoj rodbini i prijateljima s. Klare. A Vama, draga sestro Klara, dobri Bog u kojega ste vrsto vjerovali i kojemu ste iskreno sluili, neka bude vjena nagrada za sve dobro i plemenito to ste svojim ivotom utkali u ivot nae Drube i Provincije. Hvala Vam i poivajte u miru! Zagreb, 25. travnja 2013.

s. M. Elvira Tadi, FDC, provincijalna glavarica

19. veljae - 1. svibnja 2013

Kioz korizmu su nastavljene svakodnevne pobonosti. Na drugu orizmenu nedjelju, 24. veljae, postaje krinog puta na otvorenom - koji se odrao unato kii - itali su roditelji i djeca, a predvodila je s. Marija Bero. Tree korizmene nedjelje, 3. 3., postaje su itali bratimi sv. Nikole, etvrte, 10.3., krizmanici, a pete, 17.3. bratimi sv. Kria. Veernje nedjeljne mise slavio je don Ivica Huljev - prije mise pjevanje "Smiluj se meni Boe", a propovijed je bila u sklopu mise.

U sklopu uobiajenog klanjanje kod koludrica u etvrtak, 28. veljae, na zadnjih pola sata momo se za dotadanjeg papu Benedikta XVI. Naime, on se toga dana povukao u mirovinu. Sljedee dvije korizmene nedjelje iz hvarske molitve vjernih "Boe daj mir i jedinstvo" isputao se zaziv za papu.

Drugo hodoae u marijanska svetita - od S predvienih - bilo je u subotu, 2. oujka. Grupa od SO-ak hvarskih vjernika hodoastilo je Gospi od Otoka u Solin. U jutarnjim

Nove sestrime sv. Nikole

ienje ostataka crkve sv. Pelegrina

~

Akcija "Maslinova granica nade

Planinarski krini put na Brau . ....,,.......---....,,.,..,....

UPNA KRONIKA

satima hodoasnici su obili arheoloke ostatke drevne Salone. U 12h zapoelo je misno slavlje u crkvi Gospe od Otoka koje je predvodio upnik don Mili. Uslijedilo je predavanje don Tomislava ubelia, upnika katedrale sv. Duje iz Splita, a hodoae je zakljueno polusatnim klanjanjem pred Presvetim. Istog dana u Puiima je za akona zareen don Jure Martini. Obred reenja je - zbog bolesti biskupa tambuka - predvodio dubrovaki biskup mons Mate Uzini.

Trea korizmena nedjelja, 3. oujka, bilajeujedno i nedjelja Caritasa. Prikupljeno je 6.750,00 kn. Bratovtina sv. Nikole predstavila je na upnoj misi tri nove sestrime: Ivu Novak, Maritu Zaninovi i Petru Kustura.

U ponedjeljak, 4. oujka, upnik je s manjom grupom obiao ostatke crkve sv. Pelegrina na istoimenoj punti. Vie o tome moete proitati u tekstu "Tocila i potopjeni Ager" kojije napisao Miko Bibi-ie ...

Tradicionalni korizmeni susret krizmanika otoka Hvara odran je u subotu 9. oujka. Zbog mogunosti loeg vremena imao je neto drugaiju koncepciju nego inae. Umjesto krinog puta na relaciji Vrbanj-Svire krizmanici su se okupili u upnoj crkvi u Svirima i molili postaje krinog puta koje je pripremio don Marko Plani, a uz pojedinu postajuje prikazivana odgovarajua scena iz filma "Pasija". Nakon crkvenog dijela programa mladi su ili u mjesnu zadrunu dvoranu na veeru. 51. planinarski krini put mladih odranje iste subote na Brau gdje se okupilo vie od 600 mladih iz mnogih dijelova Hrvatske. Krenuli su iz Supetra u Donji Humac, Nereia, krip, Dol do Postira, gdje su hodoasnici noili. Sljedei dan, nedjelja, 10. oujka, pjeaenje, druenje i molitva su nastavljeni prema Splitskoj i natrag u Supetar, gdje je krini put zakljuen euharistijskim slavljem. Hodoasnike je pratila kia prvog dana puta, no nitko nije odustao. Na katehezi i na misi je sudjelovao VIS Stvoreni za nebo. Iz Hvara je sudjelovalo esnaest mladih predvoenih s. Marijom Bero. (hvala s. Mariji na informacijama i fotografijama!)

'I': I I

~ UPNA KRONIKA

Veliki krini put grada Hvara

Izbor novog Pape slavila su i zvona hvarske katedrale u srijedu, 13. oujka, oko 19h. Za 266. Petrovog nasljednika izabran je argentinski kardinal, nadbiskup Buenos Airesa Jorge Mario Bergoglio, koji je uzeo ime Franjo I. Na novom Papi zahvalili smo sljedeeg dana na zavrnih pola sata klanjanja kod koludrica i misi koja je uslijedila. Na 5. korizmenu nedjelju - Gluhu - na kraju upne mise pjevanje "Tebe Boga hvalimo" za novog papu.

Veliki krini put grada Hvara odran je - sada ve tradicionalno - u subotu uoi Gluhe nedjelje, 16. oujka. Kri su iz Katedrale iznijeli bratimi sv. Kria, a nakon to je biskup Slobodan zapoeo Krini put i proitao prvu postaju, ponijeli su ga sveenici prevoeni generalnim vikarom don Stankom Jeriem. Ostale postaje itali su upnik i kapelan, a kri su redom nosili gradske vlasti; krizmanici; majke; oevi; poljoprivrednici, ribari i radnici; prosvjetni djelatnici; djeca; fra Joakim Gregov sa suradnicima; vatrogasci; medicinsko osoblje; trgovci i djelatnici Jadrolinije; krizmanice i policajci. Zavrna postaja bila je pred Kruvenicom, gdje su otpjevani i "Uzdasi Isusu". Za povratak kria u Katedralu bili su zadueni bratimi sv. Nikole.

U 5. korizmenom tjednu, 18.-23. oujka, svakodnevno je u l8h zapoinjala sv. misa sa propovijedi. Na temu vjere propovijedali su upnik i kapelan. Prije propovijedi pjevani su "Uzdasi Isusu" i recitirane "Vjene istine". Kroz ovaj tjedan upnik u kapelan su pohodili bolesnike.

Svetkovina sv. Josipa proslavljena je u utorak, 19. oujka. Misu u 10h slavio je upnik, apjevanu u l8hkapelan. Zbog svetkovine toga dana nije bilo mise pred orkom sv. Propera, nego je odgoena za srijedu, 20. oujka.

Akcija "Maslinova granica nade" zagrebakog Caritasa i ove je godine provedena u Hvaru. Akcijom su koordinirali Miko Bibi-ie, blagajnik Bratovtine sv. Nikole, i ime Kovaevi, predsjednik Bratovtine sv. Kria. Bratimi i drugi vjernici donosili su grane maslina u hodnik izmeu

Cvjetnica - procesija vj eronaunih dvorana. Granice su zapakirane u ponedjeljak, 18. oujka, a ukrcane u kamion Caritasa u srijedu, 20. oujka.

Krini put po kapelicama

~ UPNA KRONIKA

Gospin pla pjevanje pred oltarom Gospe alosne u petak pred Cvjetnicu, 22. oujka. Puki pjevai, popularni ,,kanonici", predvoeni Fabijanom Staniem, ove godine su dobili i par pojaanja. Po obiaju svakodnevno su predvodili pjevanje kroz korizmu, naravno uz pomo enskog dijela katedralnog zbora. Nedijom od PoIme - Cvjetnicom, nedjeljom Muke Gospodnje, 24. oujka, zapoeo je Veliki tjedan. Pred biskupijom biskup Stambuk je blagoslovio grane palmi, lovora i maslina, a potom je uslijedila misa koju je slavio upnik. Muku po Luki pjevali su: Zoran Sansovi (ita), don Jure Martini (Isus), Jure Tomii, Zorka Bibi, Miko Bibi-ie, Ivo Tudor, Proper Zaninovi, eljko Novak i Jurko Petri (pjevai). Na kraju mise procesijom do tri skaline zapoelo je etrdesetsatno klanj anj e _ Cvjetnica - pjevanje "Muke" quarantaore. Animirane ure imali su bratimi sv. Nikole sa ,....,..._,.-.,:"'1.--. .-.."........,."",....... ..... upnikom u 15h i bratimi sv. Kria s don Jurom u 16h. Preko zadnje ure u 18h pjevan je psalam "Domine ne in furore" -Erumbeska Josipa Raffaellija. Muki dio zbora pod ravnanjem maestre Klare Milati na orguljama su pratili Anna Tomii i Tomi Domani. Nakon Erumbeske uslijedila je propovijed predikatura don Edvarda Punde, duhovnika splitske bogoslovije.

Na Veliki ponedjeljak i utorak, 25.-26. oujka, Presveto je na nastavak etrdesetsatnog klanjanja izlagano na kraju mise u 6h. Tijekom jutra uvijek je bilo po par osoba u katedrali u molitvi. Najvei problem su sati od 12 do 14h. U to vrijeme, pa do 20h, uz Presveto su deurala po dva bratima sv. Kria i sv. Nikole. Zadnja ura s Erumbeskom i predikom velikotjednog propovjednika zapoinjala je u 19h.

Misa za Domovinu prigodom posjeta generala Ante Gotovine Hvaru odrana je na Veliki utorak u franjevakoj crkvi Gospe od Milosti u 19h. Misu je slavio fra Joakim Gregov, a uslijedilo je aenje u refektoriju i prigoda za druenje s generalom. Inae, general Gotovina bio je gost fra Jakija u danima Velikog tjedna. Na Veliku srijedu prisustvovao je procesiji u 11.30, a posjetio je i koludrice.

I na Veliku srijedu, 27. oujka, Presveto je izloeno nakon mise u 6h. Quarantaore zakljuene su procesijom do tri skaline koju je predvodio biskup Slobodan. U 18.30h zapoelo je pokomiko bogosluje koje je prevodio predikatur. Uslijedio je "Barabon" - Sluba itanja Velikog etvrtka i hvarski (Candottijev) "Smiluj se meni Boe", a zavrio je gaenjem svijetla i lupanjem po boncima -simbolika bievanje Krista. Za vrijeme "Barabana" za ispovijed su bila na raspolaganju tri sveenika u Katedrali te biskup tambuk u biskupskoj kapeli. Inae, ispovijedalo se svih dana Velikog tjedna - za vrijeme etrdesetsatnog klanjanja ispovijedao je don Edvard Punda, a na Veliki etvrtak i petak pomagao mu je i o. Radojko Karaman, isusovac iz Splita.

Velika srijeda - procesija

Quarantaore

UPNA KRONIKA

Misu veere Gospodnje na Veliki etvrtak, 28. oujka, slavio je biskup Slobodan u koncelebraciji sa upnikom, predikaturom, o. Radojkom i don Zlatkom Korenom, koji je u Hvar doveo hodoasnike iz Marije Bistrice. Biskup je oprao noge dvanaestorici "apostola". To su ove godine bili: Vjeko Gilve, Marko Bibi-Markica, Ivo Novak-Kogo, Marko Vueti-Vuna, Ljubomir Zaninovi i Franko uvela, bratimi sv. Kria, te Duje Tudor, Milan ari, Jure Tomii, Stjepan Trogrli, Ivica Tudor i Marinko kiljo, bratimi sv. Nikole. Nakon priesti hostije su u procesiji po Katedrali odnesene u Boji grob u kapeli sv. Kria, pa je uslijedilo ,,ruenje" oltara.

Procesija "Po Bojin grebima" zapoela je na Veliki petak, 29. oujka, u 15.30h. "Pue" je bio iz Bratovtine sv. Kria, a po obiaju su obieni Boji grebi u Katedrali i crkvama Duha Svetoga, sv. Antonija opata i Ivana Krstitelja, Gospe od Milosti i Anuncijati. Osim uobiajenih napjeva i molitvi u crkvama i "Pue moj" izmeu njih, ove godine je molj ena krunica Srcu Isusovu, a izmeu ,,koludricih" i "frotrih" pjevanje "Smiluj se meni Boe". Crkve s "Bojim grebima" bile su otvorene za osobnu pobonosti i molitvu tokom dana na Veliki petak i subotu. Liturgija Velikog petka zapoela je u 18.30. Obrede je predvodio upnik. Muku po Ivanu pjevali su: Marinko Juri (ita), don Jure Martini (Isus), Zorka Bibi, Jurko Petri, Jure Tomii, Ivo Tudor i Proper Zaninovi. Kuzma Tudor donio je u pratnji toraca kri pred oltar, pa je uslijedilo ljubljenje kria, koje je potrajalo 41min. Nakon priesti u Katedrali su se okupili bratimi pa je uslijedila teoforina procesija po Pjaci. Poto je predikatur izrekao prigodnu propovijed, biskup Slobodan izmolio je molitvu nad narodom, paje Presveto poloeno u Boji grob.

Vazmeno bdijenje zapoelo je na vratima Katedrale blagoslovom ognja na Veliku subotu, 30. oujka, u 22h (bdijenje kod koludrica bilo je u I8h, a kod franjevaca u 20h). Hvalospjev uskrsnoj svijei otpjevao je akon don Jure Martini. Misu je slavio upnik. Uskrsno aenje uz kolae i bierin bilo je u vjeronaunim dvoranama zbog mogunosti kie.

Sveanu misu na Uskrs, 31. oujka, slavio je biskup tambuk u koncelebraciji s upnikom. Na kraju mise odran je blagoslov jela i djece. U I9h zapoelaje sveana veernja pa je uslijedila recitirana misa. U poruci uz svetkovinu Uskrsa biskup Slobodan je meu ostalim poruio: Uz ovogodinji Uskrs - upravljam svima poziv na molitvu! Molitvu kojaje sposobna mijenjati i mene i tebe, sestro i brate! Pozivam na molitvu za obitelj jer molitva moe biti; i jest najsnaniji" vezni materijal" izmeu mua i ene, roditelja i djece, veza izmeu starijih i mladih. Majko,

General Ante Gotovina kod koludrica

Gotovina i predikatur don Edvard Punda

Veliki etvtak - obred pranja nogu

n UPNA KRONIKA

Veliki etvrtak

Boji greb u Katedrali

kad vie ne zna to bi rekla svojem 4ietetu, reci rije-dvije svome Bogu "na tu temu ", dragi mladi, u vaim ivotnim traenjima, potrai u molitvi sigurni oslonac i jasnou! U tolikim nesnalaenjima u drutveno-politic1wm ivotu nae Domovine, naimo, uz ostala nastojanja, i vremena za molitvu; "Ako Gospodin ne sagradi kuu, uzalud se mue graditelji" (Ps. 127, l). Hvala svima koji mole i za mene! To ja rado inim za svoje molitelje! Uzajamna podrka molitve! Rado molim. da Vam Uskrs doe na radost i donese duhovni miri! elei Vam obilne Boje darove, rado Vas pozdravljam i blagoslivljam, uKristu.

Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, upnikje slavio misu u IOh u Katedrali. Anuncijataje tokom dana bila otvorena za pobonost Radovanja Gospi - zajednika molitva pred likom Gospe Anuncijate bila je u 18h. Preko veernje mise u 19h, koju je slavio upnik u koncelebraciji s don Pavlom Gospodnetiem i don Edvardom Pundom, potonji je odrao zavrnu propovijed uz uobiajene blagoslove. Nakon propovijedi biskup Slobodan se osvrnuo na proteklu korizmu i Veliki tjedan te se zahvalio predikaturu. Milostinja je prikupljana za sakristana i sakristanku. Biskup je te veeri poastio "apostole" veerom u restoranu "Dela".

Puki pjevai - "kanonici" okupili su se na misi Uskrsnog utorka, 2. travnja. Nakon mise poastili su se zajednikom veerom u restoranu "Mizarola" .

Na Uskrsnu srijedu, 3. travnja, bila je misa posvete ulja i Emaus sveenika. U prijepodnevnim satima sveenici Hvarske biskupije okupili su se u upnoj dvorani u Jelsi gdje je don Toni Plenkovi predvodio prigodnu meditaciju o sveenikoj slubi pod vidom dogaaja u crkvi u protekla dva mjeseca, tj. od odreknua pape Benedikta XVI. Sveenici su u Hvaru razgledali eksponate i etnografsku zbirku naivnoga hvarskog umjetnika Franka uvele. Potom

Veliki petak - procesija "Po Bojin grebima"

UPNA KRONIKA

su pohodili benediktinke. U veernjim satima biskup tambuk u Katedrali je predvodio koncelebrirano euharistijsko slavlje, blagoslovio bolesniko ulje i posvetio ulje sv. krizme, a sveenici su obnovili svoja sveenika obeanja. Biskup tambuk u propovijedi je istaknuo da je ulje krizme plod rada masline i rada ruku ovjejih. Zemljoradniki rad je iznimno vrijedan. Potrebno ga je cijeniti, potivati i uvaavati. Zemljuje potrebno obraivati; ~egovati, istiti i natapati. Zadau sveenika biskup Stambuk izrazio je citatom pjesme Izidora Poljaka Zvarife moje: "U ime dobrog Hogaja u poi k svome stadu, da ga kao anel tjeim u njegovu tekom jadu, da mirisni balzam lijem u njegove gorke boli, tjeei ga zborei mu da i njega Gospod volr. Nuno je potrebno da Duh Gospodnji bude na sveeniku i da sveenik bude blagovjesnik Boji. Potrebno je da tko god vidi sveenika zna da je on sjeme to ga Gospodin blagoslovi. Samo tako slavno e mu biti sjeme meu pucima i potomstvo meu narodima, rekao je biskup tambuk, navodei rijei proroka Izaije. Mlade, meu kojima je bilo 46 ovogodinjih krizmanika upe Hvar, potaknuo je da slijede primjer svojih sveenika. A vjernike je zamolio da mole i bodre svoje sveenike onako kako i oni mole i bodre njih. (hvala fra Stipu Marinkoviu na tekstu)

Od Uskrsnog etvrtka, 4. travnja, ustalio se sljedei raspored: radnim danom u 18.30 krunica a zatim misa, nedjeljom veernja misa u 19h. Od tjedna nakon Malog Uskrsa nastavljene su mise pred otvorenom orkom sv. Propera utorkom i klanjanje kod koludrica nakon mise u l8.30h etvrtkom.

Na Dravnom natjecanju iz vjeronauka u Dubrovniku, 6. travnja, hvarska srednjokolska ekipa u sastavu Matea Kovaevi, Marina Petrievi, Marija Tomii i Marinela Zaninovi pod vodstvom mentora Ljubomira Ladana i u pratnji don Milija Plenkovia po etvrti put zaredom osvojilaje 1. mjesto. Vie u reportai...

Svetkovina Navjetenja Gospodnjeg - Blagovijest zbog datumskog poklapanja s Velikim utorkom (25. oujka) proslavljenaje u ponedjeljak, 8. travnja. Misu u Anuncijati u 10h slavio je biskup Slobodan, a pjevanu veernju misu u Katedrali upnik.

U petak, 19. travnja, u 19.30h Bexi Graham odrala je predavanje na temu "Boji pogled na svijet" (konkretno na ekonomiju, politiku, obitelj, odgoj, umjetnost, zabavu, znanost) u refektoriju franjevakog samostana.

Tree marijansko hodoae u Godini vjere odrano je u subotu, 20. travnja. Hvarani su pohodili svetite Gospe sinjske. Misu u 10h slavio je upnik u koncelebraciji s don Emilom Paviiem. Uslijedilo je predavanje fra Gabrijela Juriia koji je potom i proveo hodoasnike samostanskim

Veliki petak

n

UPNA KRONIKA

Uskrs

Veera "apostola"

muzejom. Hodoae je zakljueno polusatnim klanjanjem. Dio hodoasnika je u popodnevnim satima posjetilo i sinjsku utvrdu Kamiak.

S. Klara Gashi preminula je u Zagrebu, 23. travnja, u 75. godini ivota. Na sprovodu u samostanu Graneina 25. travnja sudjelovao je i hvarski upnik. S. Klara je u hvarskom samostanu KBLJ djelovala 22 godine, a lani je otila u mirovinu u zagrebaki samostan.

Komiki upnik don imun Vrsalovi preminuo je 27. travnja u Komii u 73. godini ivota i 48. godini sveenstva. Sprovodni obred i svetu misu predvodio je biskup Slobodan u ponedjeljak, 29. travnja. Don imun Vrsalovi roenje u Gornjem Humcu na Brau 15. travnja 1941. godine, a od 1977. godine bio je upnik u upi Komia.

Na blagdan sv. Josipa radnika, srijeda, 1. svibnja, odran je blagoslov polja kod crkve Mandaline u Plajici. Blagoslov i misukojaje uslijedila predvodio je upnik. Veernja misa u Katedrali ujedno je bila i zadunica za s. Klaru Gashi. Te veeri, s poetkom u 20h, odrana je Smotra zborova i pukih pjevaa otoka Hvara u dominikanskoj crkvi sv. Petra muenika u Starom Gradu. Nastupili su Faroski kantaduri, upni zbor sv. Reparate - Stari Grad, upni zbor sv. Marije Magdalene - Svire, Zbor sv. Petra Veronskog -Zavala, Zbor franjevakog samostana crkve Gospe od Milosti - Hvar, Katedralni zbor sv. Cecilije - Hvar i komorni enski sastav istog zbora, te puki pjevai iz Velog Grablja, Svete Nedilje, Gdinja, Vrisnika i Vrbanja. Svaki zbor je izveo po dvije pjesme. Veera ta sudionike prireena je u hotelu Arkada.

Druenje sveenika povodom posvete ulja

~ GRADSKA KRONIKA

19. veljae - 1. svibnja 2013.

Ne znon ni som ca bi von reka ... U ove novitode puno svita obo puno tega grinto, pa da ijo cogod tako dounton, nimo smisla. Nego, kako mije ostalo mista, epeta u napomenit da ako oete koju svoju novitodu ovode petat, poajte mi dvi rici obo temu. Za ovi broj son dobi somo jednu taku ... Drugo son sastavi po "vienju i uvenju", dosta je tega iz Slobodne Dalmacije (SD) ... Gutojte, ako morete ... Joko

22. 2. "Obrt i poduzetnitvo" u Loi i vrtiu. - GO SDP-a organizirao je 22. 2. tribinu na temu "Obrt i poduzetnitvo" u 18.30 u Loi. Gost tribine bio je zamjenik ministra MINPO Draen Pros. Zamjenik ministra iskoristio je boravak u Hvaru i za posjet Djejem vrtiu u kojem se upravo odravao "Tjedan djejeg poduzetnitva". U subotu, 23. 2., razgledao je djeje radove te podijelio diplome za poduzetnitvo djeci i zaposlenicima vrtia.

26. 2. Hvarani bi htjeli razvijati kulturni turizam, a prijeti im najezda partijanera. - ak 555 Hvarana uputilo je tri peticije za dostojanstvo grada. Portal "Digital Journal" u udu se pita zato Hvar nudi samo noni ivot i plae, kad ima puno vie potencijala. U isto vrijeme "Sunani Hvar" na podruju"Sirene" pokuava ostvariti suradnju s jednim klubom sa Zra. Meutim, u "popovskoj kui" "Sirene" ivi 5 obitelji, zatieni najmoprimci vie od 35 godina. Tvrtka im nije ponudila adekvatan smjetaj, pa ih i ne moe iseliti. ,,Razgovarao sam s predstavnicima stanara i Sunanog Hvara, te ... istaknuo da se ljudi moraju vrednovati i tititi ... Sve ono to iskae iz normi ne moemo prihvatiti kao ponudu

Hvara" izjavio je Pjerino Bebi. ,,Biskup Mihovil Pui u ime Biskupije pred 2. svjetski rat je otkupio 10.000 ml u uvali Mala Garka za izgrad rifu reprezentativne zgrade koju bi koristili stariji sveenici i sveenic1d kandidati. A kad je zgrada u brakom kamenu 1945. godine bila uglavnom gotova, a od imanja su nas 'oslobodile' tadanje komunistike vlasti... Do sada, naalost, nije bilo ni razumijevanja za povrat imovine, u emu su vanu ulogu odigrale i dosadanje vlasti u gradu Hvaru" rekao je hvarski biskup tambuk, naglasivi da planirana suradnja s klubom sa Zra nije dobro dola, te izrazio najdublje ljudsko i kransko razoaranje, a spomenuti plan shvaa kao "grubu ljudsku suradrifu s avlom". (SD)

2. 3. Graevinski strojevi po Hvaru kopaju, ire ceste i asfaltiraju. - Hvarani su doekali rekonstrukciju dravne ceste Suuraj - Hvar (D-116), a uz to asfaltirano je 5 km ceste Stari Grad - Brusje - Hvar (-6252). "Puno se govorilo o cesti Sv. Nedjelja - Dubovica, pa sada konano moemo rei daje za rifu pribavljena pravomona lokacijska dozvola od UC-a, a takoer se dovrava glavni projekt i parcelacijski elaborat. Na jesen, poet e se s radovima na donjem dijelu prometnice, ... a cesta, kojaje sada makadamska i iroka 4 m, irit e se na 5,90 m" rekao je doupan V. Haladi. (SD)

2. 3. Stanislav tambuk: Imamo idealne uvjete, ali nam fali volje. - SD je objavila intervju s naim stalnim suradnikom mr. Stanislavom tambukom na temu maslinarstva u Hrvatskoj. Ovdje izdvajamo jednu izjavu na temu koja se promovira i kroz njegove lanke u Kruvenici: ,Jfrvatska ima idealne uvjete za neogranienu proizvodnju kontinentalnog, mediteranskog i suptropskog voa. Najvei je problem, dakako, voda. Ali nje ima u raznim oblicima. Valjalo bi izgraditi vodospreme za zimske oborine koje su obilate, sistem navodnjavanja iz najveih rijeka Neretve, Cetine, Zrmanje i Krke, iz kojih u more istjee 120 kubika vode u sekundi, a imamo i mogunost desalinizacije morske

GRADSKA KRONIKA

vode. Prirrljeri su posvuda: Izrael i Sicilija su od pustinja napravili ogromne zelene povrine. U Izraelu se navod njava 88 posto poljoprivrednih povrina, a u Hrvatskoj samo dva do tri posto. Kalifornija je, primjerice, provela kanal za navodnjavanje dug 800 kilometara u suno podruje i sada su svjetska oaza voarstva. Mi bismo trebali uloiti puno manje truda i sredstava, pa ipak nemamo ni plan ... Idealno smo podruje za niz mediteranskih kultura. Uzmimo roga, u panjolskoj je otkupna cijena kilograma 4,7 kuna, a kod nas 1,5 kuna. Iran i Turska zarauju odlino na ipku kojije jedna od najprosperitetnijih izvoznih voaka. Oskorue su gotovo potpuno nestale, a neko ih je imala svaka kua. Nepule na Siciliji kotaju 2,2 eura po kilogramu, u nas djeca vie ne znaju kako izgledaju. Koliko god smokava proizvedete, trite e ih otkupiti, a mendule, nezahtjevne kotunice, takoer su jako skupe. Trebamo li spominjati trenje i vinje, posebno vinju marasku, pa agrume poput naranaa, gorkih naranaa i limuna? Svijet ih je gladan, posebno ako su iz ekolokog uzgoja i proizvoai u zemljama oko nas zarauju milijune na svim vokama koje sam nabrojio. Za sada izvozimo samo mandarine ... "

8.3. Rue za Dan ena. - Na Meunarodni dan ena GO SDP-a na Pjacije pripadnicama ljepeg spola dijelio rue.

10.3. Mlade snage hrvatske gastro scene oarale Grku. -Od 7. do 10. 3. HELEXPO centar Thessaloniki (Solun) bio je domain 8. medunarodnog natjecanja profesionalnih kuhara june Europe, na kojem se, u organizaciji Chefs kluba Thessaloniki i pod pokroviteljstvom WACS-a, okupilo preko 500 kuhara iz 20-ak zemalja, te mnogi meunarodni WACS-ovi suci. U 35 kategorija odrana su individualna natjecanja juniora i seniora, te timska i nacionalna. Hrvatsku su na natjecateljskom dijelu festivala u ime SKMER-a

(Savez kuhara Mediterana i Europskih regija) zastupali Josip Carevi kao natjecatelj i eljko Neven Bremec kao sudac, a pod vodstvom Ivana Buzolia, meunarodnog WACS-ovog gastro suca, u ulozi takmiara jo i Sabina Jali i Maja Makovi. Mlade snage hrvatske gastro scene i na ovom takmienju su oarale iri i Grku, prezentiravi autohtone namirnice i zaine sljubljene u tradicionalnim recepturama s dakom modernog pristupa pripremi i prezentaciji jela. Josip Carevi osvojio je zlatnu medalju u kategoriji Riba, srebrnu medalju za Restoranski desert, te merit u kategoriji Pasta. Sabina Jali okitila se sa dvije srebrne medalje u kategorijama Riba i Perad, te meritom za kategoriju Modema kuhinja. Maja Makovi osvojila je zlatnu medalju u kategoriji Riba, te bronanu medalju za Modernu kuhinju. U timskom dijelu natjecanja, u kategoriji National team Grand prix, nai mladi kuhari osvojili su Merit, odnosno priznanje za svoje kreacije spravljene od namirnica dobivenih na licu mjesta. Ukupan, impresivan rezultat pod hrvatskom zastavom na ovom natjecanju broji 6 medalja i 5 priznanja koje je kui donijela ova mona trojka. Prosjek od dvije medalje po osobi na meunarodnom takmienju profesionalnih kuhara svrstava Hrvatsku u sam vrh svjetske gastronomije. (hvala I. Buzoliu na ustupljenom tekstu)

12. 3. Skidaju im proglase. - Grupa graana razoarana dosadanjim voenjem Grada odluila je sudjelovati na lokalnim izborima za GV Hvara pod imenom ''Lista za ponos Mista". Prva imje akcija bila proglas o tzv. katuli za sne, to je na oglasnim ploama postavljen uz onaj gradonaelnika P. Bebia, meutim, svi su u rekordnom vremenu poskidani.

GRADSKA KRONIKA

15. 3. Oien Mandra. - U organizaciji Grada Hvara, U druge H var metropola mora i Ronilakog kluba "Pelegrin" uz pomo Komunalnog i Luke uprave oienje Mandra.

21. 3. "Hvar i njegovo kazalite" u Splitu. - Grad Hvar i Muzej hvarske batine organizirali su promociju knjige ,,Hvar i njegovo kazalite" Mirjane epanovi-Kolumbi u kavani Bajamonti na Prokurativama u Splitu. O knjizi su uz autoricu govorili akademik Radoslav Tomi, prof. Marinko Petri i gradonaelnikPjerino Bebi.

22.3. Dan narcisa 2013. - Ove je godine Dan narcisa odran na Pjaci u sklopu akcije Darujmo ruiasti ivot s ciljem kupnje linearnog akceleratora za intraoperativnu radioterapiju.

26. 3. Forski tii u Vrtiu. - Djeji zbor Forski tii voditeljice Marijane Brejar Domani nastupio je u vrtikoj dvorani.

4. 4. Vratite nam "Hektorovia", "Ujevi" je obina "eula". - GO HSU iz Staroga Grada uputila je protestno pismo rijekoj Jadroliniji traei hitnu zamjenu mit "Tin Ujevi" na liniji 635 Split - Stari Grad, smatrajui da ta linija zasluuje puno bolji trajekt. "Trajekt Tin Ujevi vozi dva sata, kolikoje vorifa trajala i prije 50 godina, a da ne moe izdrati ni malo vei vjetar, kao to je npr. bilo 19. oujka, kada smo itav dan bili odsjeeni od svijeta, bez

elementarne opskrbe i novina. Zar je to normalno?" - tvrde u HSU. Zamjeraju naelnicima i gradonaelnicima to nisu uspjeli isposlovati bolji trajekt. (SD)

4. 4. Opljakan ljetnikovac Milanovia i Mesia na Hvaru. - U razdoblju od 31. 3. do2. 4., u Hvaruje nepoznati provalnik uao u prostorije objekta vila "Kova" (Bakaria vila) u vlasnitvu RH. Odnio je tri televizora i alat, vrijednosti oko 15.000 kuna. (SD)

6. 4. Talijani i Hrvati zajedno restauriraju spomenike. -Grad Santa Maria di Sala, u suradnji s kulturnom udrugom "Palinsesti" organizirao j e dva javna susreta u kazalitu Ville Farsetti, na kojima se govorilo o bratimljenju s gradom Hvarom. Prvi, odran 15. 3., odnosio sena temu "Povijesne i ikonografske venecijanske poveznice u povijesti Hvara", a govorio je povjesniar Stefano Tosato. Drugo predavanje, o Loi, odrano je 3. 4., a predavali su Serena Franceschi, Barbara D' Incau i Adelmo Lazzari iz Arhitektonskog laboratorijaL.A.I.R.A. (SD)

8. 4. veani uvrstili Bra i Hvar u top mediteranske otoke. - vedski asopis "NyaAllt Resor", koji mjeseno ita preko 800.000 veana, u svom je travanjskom broju veliku panju posvetio hrvatskim otocima Hvaru i Brau, koji su se nali meu 17 najpopularnijih otoka Mediterana (uz Maltu, Cipar, panjolske Ibizu, Menorcu i Mallorcu, talijanske Sardiniju, Elbu, Lampedusu, Ponzu i Siciliju, francusku Korziku, te grke Kretu, Santorini, Kos i Rhodos ). Istiu Hvar kao otok poznat po svojim buticima i restoranima, ali i kao mjesto koje posjeuju turisti iz cijele Europe, jedriliari te mnoge svjetski poznate linosti, koje ovdje mogu pronai potrebnu osamu i anonimnost. Hvar opisuju kao otok zaljubljenih i destinaciju za mladence, ali i kao destinaciju za one eljene aktivnijeg odmora; nazivaju ga otokom lavande, ne zaboravljajui istaknuti i povijest otoka, koja je jo jedan od razloga zato mu se turisti iznova vraaju. Istie se i bogata enoloka i gastronomska ponuda otoka. (SD)

~

9. 4. Jacksonovi: 41 godina vjernosti Hvaru. -Novinarsko-brani britanski par Barbara i John Jackson ve 41 godinu iz Londona dva do tri puta godinje stiu u Hvar. Prvi put su vidjeli na otok 1952. g., na putu za Dubrovnik, a od 1972. putovanja u Hvar dio su njihovog godinjeg obiteljskog plana. U svom omiljenom hotelu ,,Palace" prije dvij e godine proslavili su i zlatni pir. Uz certifikat za poasne lanove, odnosno goste TZ, dobili su i ipku od agave hvarskih benediktinki. Od Sunanog Hvara, s maketama tradicij skih brodova stiglo im j e i ulje s maslina iz vrta hotela Pharos. (otok-hvar. com)

10. 4. "Sunani Hvar" rasprodaje imovinu. - NO Sunanog Hvara, zbog duga bankama od 12 mil. E, donio je odluku da hoteli "Palace" i "Dalmacija" idu na prodaju. Nasljednici pok. Josipa Avelinija tvrde daje stari dio hotela "Dalmacija" u vlasnitvu Grada i u procesu povrata upravo njima. ,,Rjeenje o povratu te nekretnine nama, donesenojo 2002. g. i eka se njegova pravomonost. Nekretnina ima zabiljebu po kojoj ne moe promijeniti vlasnika dokproces povrata i sudskih sporova traje." - kae Ana DomaniKrstulovi. ,,Nekretninaje u naem posjedu ve 50 godina, cijelo vrijeme je privedena svrsi i koristi se koo hotel, to

nam daje za pravo smatrati se njegovim jedinim i stvarnim vlasnikom, to je u vie navrata potvreno i sudskim presudama donesenim u nau korist iako postupak, istini za volju, jo uvijek nije pravomono okonan" - pojanjava Gordana Tomii, predsjednica Uprave "Sunanog Hvara". "U Hvaru, to znam, Grad, Biskupija Hvarsko-brac'1w-vika, obitelj Marii - Milii (hotel 'Slavija' i bife 'For J, Mirko Kovai (hotel 'Kovai J, pa ni obitelj Avelini nisu uspjeli razrijeiti imovinske-pravne odnose sa spomenutom hotelskom tvrtkom", upozorava Aljoa Marii iz Udruge izvornih vlasnika nekretnina u "Sunanom Hvaru". (SD)

13. 4. Za OrIanu 72.500 kn. - Lobiranjem i nastojanjem Katije Zaninovi Dawnay, na iro raun OrIane pristiglo je 72.500 kn, s ostalim prikupljenim sredstvima, dovoljno da se zatvori financijska konstrukcija sanacije krovita. "U donacije se ufamo i nadalje jer je nuno urediti cijeli prostor gornjeg kata koji se godinama nije mogao koristiti a potrebanje svim udrugama, pogotovo Gradskoj glazbi koja je tamo i roena daleke 1842. godine. Zar su nama koji ivimo u 2013. potrebe za kulturnim ivotom wada manje nego naih prethodnika prije 170 godina? Zarko elimo vjerovati da nisu. I radovat emo se svakoj vaoj pomoi u

~

naim nastojanjima da stvorimo potrebne uvjete za rad udruga koji u tom ivotu sudjeluju." - na Facebooku je napisao Marinko Juri, predsjednik Pjevakog drutva ,,Hvar". Raun za donacije je: 2330003 - 1100155294 Pjevako drutvo - Hvar. '

13. 4. Mladi HCK prvi. - Na natjecanju mladih iz gradova Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske upanije iz znanja o Crvenom kriu i prvoj pomoi u Splitu hvarski srednjokolci osvojili su prvo mjesto i kvalificirali se na dravno natjecanje.

14.4. Izbori za EU parlament. - Na prve izbore za EU parlament od 4017 biraa na podruju Grada Hvara izaao je 781 bira, dakle 19,44%. Od tri liste koje su ule u Parlament u Hvaru je lista HDZ-HSP AS-BUZ dobila 37,52%, SDP-HNS-HSU35,85%,aLaburisti 1,92%.

17.4. Bajkovita ideja gradonaelnika Pjerina Bebia. -Zemlja u hvarskom parku napokonje u svoje okrilje primila 50 kg teku kromiranu vremensku kapsulu, koju je osmislio hvarski umjetnik Darko oa, dokje izradila tvrtka "Chrom Nautica" iz Splita. Tamo e ostati - pohranjena u neto veem betonskom bloku i zalivena vruim voskom koji su pripremili otoni pelari - itavo stoljee. U zrakje puteno 400 balona s logom obljetnice kazalita. Potetat Bebi odrekao se svog mobitela sa svim brojevima, mailovima, fotografijama, kojima se koristio posljednju godinu dana, a napisao je i "pismo budunosti": "Potaknuti 400. obljetnicom naeg pukog kazalita javila se elja da vam sauvamo djeli tog ponosa u ovoj vremenskoj kapsuli ... Ponosni smo to vam ga ostavljamo obnovljenog i elimo vam poruiti da ga uvate i pazite ... Nama gaje vrijeme dalo oteenog, ujako loem stanju naruene statike, ali smo ga mi u osam godina upornog rada od 2005. do danas, 17. travnja 2013., gotovo do kraja obnovili... Vaa zadaa je ivjeti, uvati i prenositi duh ovog prolog vremena svojoj djeci i potomcima, kako bi naa duga povijest i tradicija vjeno ivjele ... (SD)

19. 4. Dom kulture u Parku. - Kavana hotela Park ugostila je Umjetniki ansambl Doma kulture koji je reprizirao pjesniku veer odranu u konobi Luviji na "Zodnji od karnevala" (pjesme Momila Popadia koje je za "kulturnjake" odabrao prof. Milan Lako). Opet je gostovao i Jaka Fiamengo, a prikupljani su dobrotvorni prilozi za hvarsku Gradsku glazbu.

20. 4. Zelena istka. - Povodom Dana planeta Zemlje uenici Osnovne kole, zajedno sa svojim nastavnicima, proveli su akciju ienja otpada. Poevi od Pokonjeg dola, po zelenim povrinama, alima i obalom sve do punte Kovoc, uenici su prikupili smee i time oistili i uljepali na grad.

20. 4. NK Hvar prvak otoka. - NK Hvar osvojio je titulu prvaka F orske lige u sezoni 2012.12013.

~ 23. 4. Novak: Nisam imao nikakve veze s limenom kantom Pjerina Bebia. - U projektu "katula za sne" spomenut je i prof. dr. Slobodan Prosperov Novak kao lan irija. No, on je bilo kakvu poveznicu s dogaajem otro demantirao: elio bih otkloniti osjeaj da sam imao ikakve veze s nedavnim ukopavanjem navodno kulturno historijskih memorabilija hvarske suvremenosti u nekoj limenoj kanti u zemlju nedaleko od hvarske pjace ... Taj redikulozni dogaaj bio bi tim inom ukopavarija posve spremljen u opu povijest hrvatskog beaa da nije upravo na toj sveanosti jo jednom odaslana poruka, kako sam upravo ja bio lan prosudbenog suda koji je ukopane predmete izabrao i da sam upravo ja jedan od onih koji su nekom vrstom kustosa tog gradonaelnikova stoljetnog muzeja ... Osnovno pitarije je: to e to doivjeti, to e promisliti nai potomci kada otvore Bebievu kantu? Ja znam da e nas se postidjeti i da e oni mudriji rei: ne, to nisu nai pretci ... (SD)

23. 4. No knjige. - Drugu godinu zaredom je Gradska knjinica Hvar odrala manifestaciju No knjige, kojom se promie kultura itanja i ljubav za pisanu rije. Sva su dogaanja odrana u prostorijama knjinice: prikazivanje filma "Braa Grimm", zatim su uslijedile recitacije autorskih pjesama i proze naih sugraana. Svoje radove itali su Darija Kovaevi, Vesna Jelui, Nada Jelii, eljka Bucat, Joko Rosso i uenici srednje kole. Posebnu panju privukao je maturant Karlo Juri foriku pjesnitvom. Nakon toga je Marinko Petri proitao dio putopisa Pietra Casole po Jadranu iz 1494. g., a manifestacija je zavrena stihovima Jure Franievia-Ploara, koje je itao Milan Lako.

24. 4. Judita nakon remonta u kvaru! - "Jadrolinijin" dvotrupac "Judita" sino je doplovio u brodogradilite u Puntu na otoku Krku radi popravka sustava propulzije, zbog ega su putnici na liniji iz Splita za Hvar, Velu Luku i Lastovo ostali bez najbre veze do svojih domova. Ta vijest moda ne bi bila toliko intrigantna da taj katamaran uoi vikenda nije preuzeo najdulju jadransku prugu, i to upravo nakon okonanog remonta u kveru u Puntu.

25. 4. Putnike karte na linijama skuplje i do 173

27. 4. "al" u Loi. - Dignitea, udruga za odrivi razvoj grada i otoka Hvara, organizirala je promociju knjige ,,al" Dore Kinert Buan. O knjizi su uz autoricu govorili Katija Zaninovi Dawnay, predsjednica udruge, knjievnik Renato Bareti te Jadranka Pintari u ime izdavaa. Inae, novoosnovana udruga Hvaranima se po prvi put predstavila akcijom ienja hvarskih plaa 23. oujka.

28. 4. Fratar, kipar, pjesnik. .. - Ma, neemo puno o Gotovini, bio je to jedan sasvim prijateljski posjet ... Inae, generala sam prole godine posjetio i u Haagu, on je izvanredno dobar i human ovjek, voli se druiti s ljudima i sa svakim je spreman progovoriti ... Budui da je moj pok. otac Augustin bio kova, jo u najranijoj mladosti sam se igrao udarajui ekiem po eljezu i oblikujui neke jednostavne forme poput sMara i drugih alata kojima su se ljudi sluili. S druge strane, samo kilometar i pol od nae kue obitavali su franjevci u samostanu za koji sasvim sigurno znamo da je tamo postojao jo daleke 1260. godine, bili su to stariji ljudi koji su ivjeli sasvim ispravno ujednom neispravnom svijetu i sve sam to od rijih upijao... Zaista sam poaen to sam Hvaru do sada mogao podariti ak 22 svoja djela ... - kazao je, meu ostalim, fra Joakim Gregov za SD.

28.4. Projekt "Solution" ide presporo. - Demonstracijski energetski projekt n