Moj kamen br. 25

8/13/2019 Moj kamen br. 25

1/48

[1]

MojKamen

-Glasilohercegovakihstudena

ta

Naslov sadraja MOJ K MEnMOJ KAMEn

GLASILOHERCEGOVAKIHSTUDEN

ATABroj25.

Godina2012.

8/13/2019 Moj kamen br. 25

2/48

8/13/2019 Moj kamen br. 25

3/48

[3]

MojKamen


ta

IMPRESSUMMOJ KAMENList hercegovakih studenataZa izdavaa:Mate KovaIzdava:Zaviajni klub hercegovakih stude-nataGlavna urednica:Gabriela MitarAutori tekstova: Iva Meugorac,

Zrinka Kasapi, Tomislav Manduri,Karmen trbi, Gabriela Mitar, AnteBoras, Zvonimir Bara, Josip Toli,Lucijana Soe, Luka Slikovi,Stanko Pralas, Ivan Rozi, MarijaFofi, Drago Bara, Josip Odak, Le-ona iljeg, eljko Andrijani,Grafiko oblikovanje:poriKreimirNaslovnica:Marko MarijanoviLektura:Luka Slikovi, Lucijana SoeTisak:GrafostilNaklada:2000Kontakt:Moj KamenLista hercegovakih studenataSavska cesta25, 10 000 Zagreb

[email protected] raun:2360000-1101422885

Dragi prijatelji!

Pred vama je jo jedan, kako ga volimo zvati kroniar vremena 25. broj Mog ka-mena. Znajte da smo se jako trudili uiniti vam ga zanimljivim. Unutar korica ovogbroja nai ete tekstove o Hercegovini, naim obiajima, o studentskim zgodama i nezgo-dama, nekim aktualnim temama i jo mnogo toga. Donosimo vam dva intervjua: jedan s

prvim urednikom i glavnim pokretaem lista Mariom Knezoviem, te onaj s hercegovakim

rukometaima Mariem I egom. Nadamo se da ete pronai neto za sebe.Sve kritike, pohvale i prijedlozi su dobrodoli, javite nam se na [email protected].

Jedno veliko hvala svima koji su na bilo koji nain pridonijeli stvaranju ovog broja!

Lijepi pozdrav do slijedeeg puta! ;)

Gabriela Mitar

DRAGA HERCEGOVINO

BEBA U STUDENTSKOM RUKSAKU

INTERVJU: FRA MARIO KNEZOVI

VRIJEME JE ODRASTI

HERCEGOVAKO VJENJANJE

MOJ DIJALEKT - MOJ PONOS

POVRATAK U BUDUNOST

ODA LEPTIRIIMA

AJD NAI TOG MOMKA VIE

MOJ DIDA BIO RAMAC

INTERNETSKI PORTALI

SLOBODAN PRALJAK

ALTERNATIVNA LIGA

POPIS KLUPSKIH AKTIVNOSTI

INTERVJU: RUKOMETAI

VELIKA ANALIZA GLAZBENIH UKUSA

TKO JE KOGA IZABRAO

HRVATSKI NAROD U VUKOVARU

SADRAJ.......................................... 4

...................... 6

........................ 8

.......................................... 13

............................ 14

.............................. 15

................................... 16

................................................ 19

............................... 20

......................................... 22

........................................ 24

........................................... 26

............................................ 28

............................ 31

..................................... 34

................. 40

........................................ 44

................... 46

8/13/2019 Moj kamen br. 25

4/48

[4]

MojKamen-Glasilohercegovakihstudenata

Pismo kui

Zaboravit u u ovom trenutku i na one kojime, unato teini mog ivota, ne prihvaajuspremajui me u ladice s onim nekim monima.Ja sam ovdje osuena poput konzerve drugogreda u looj trgovini, ja sam ovdje obiljeenapoput Gregora u jednoj reklami. Iako se onineki moni voze u autima, dok ja prebirem potorbama traei novce za pokaz. Iako oni nekimoni jedu u restoranima, a ja se hranim loimkonzervama. Iako oni moni i ne znaju koliko

cipela imaju, a ja hodam u svojim puknutima,imamo neto zajedniko mjesto roenja urodnom listu.

Moja borba ovdje u daljini teka je iviestruka. Moram se boriti za brojke u in-

Draga HercegovinoDraga HercegovinoPie ti tvoja putnica, tvoja strankinja putena iz doma i rasuta po daljini. Da-

nas neu biti tuna. Ne elim ti spominjati koliko je ivot u velikom gradu teak.Neu ti spominjati novanik koji je prazan ni roditelje koji se odriu svog kruha

kako bih ga ja ovdje imala. Danas u zaboraviti na hranu u menzama, na staja-nje u redu za alicu tople juhe, na kripu kreveta i ohare koji se hvataju pomojoj kuhinji. Ne elim da zna za tugu koju susreem kad gledam kroz prozorsvoje studentske sobe. Ne bih voljela da zna kako je moja soba hladna, kakorijetko mogu upaliti grijanje jer je plin skup. utjet u i o svojim starim izmamakoje imaju rupu.

ekaj, draga Hercegovino, svojeprosute strance koji e ti se jednogadana vratiti barem u snovima.

8/13/2019 Moj kamen br. 25

5/48

[5]

MojKamen


ta

Pismo kui

deksu kako ne bi razoarale one koji se odriuza mene; moram se boriti za svoj kruh, ali

moram voditi i bitku sa svijetom oko sebe kakobih dokazala da nisam oni sa vrha, koji sunekada, negdje, nekome neto otuili.

U ovom pismu govorit u ti samo o snu, ojednom divnom snu u kojem sam hodala tvojimostavljenim stazama. Tu no tihim koracimasputala sam se u dvorite svoje majke. Poputvjetra sruila sam lonanicu suhog cvijea snjezina prozora, prozora kroz koji sam je vidjelas krunicom u ruci, itajui na usnama svoje

ime. Te noi koraala sam tvojim livadama iumskim stazama, vidjela sam more duhana,brisala vino sa usana i kuala smokve pokrajklanca. Grabila sam vodu iz stare atrnje iputala ovce iz ograde. Ila sam uz rijekupodno brda, mirnu rijeku koja se u trenutkupretvara u slap. Zemljo moja, doekala sam stobom zoru, osjetila miris rose koji se stapa sdimom to izlazi iz krovova kamenih kua. Vi-djela sam i zmiju na kamenu i kuke uz put.

Bila je to moja sjeta, samoa i enja. Bio jeto divan san, san u kojem ti se vraam. Takvisnovi ovdje u daljini moj su motiv i vodilja, mojasnaga da se borim zbog svih onih koji su os-

tali tamo dolje, zbog svih onih koje susreemovdje.

elim da i ti nakon ovoga pisma nastavisnivati, tiho, polako, ve je kasno. ekaj, dra-ga Hercegovino, svoje prosute strance koji eti se jednoga dana vratiti barem u snovima.

Iva Meugorac

Moja borba ovdje u daljini teka jei viestruka. Moram se boriti za bro-jke u indeksu kako ne bi razoaraleone koji se odriu za mene

8/13/2019 Moj kamen br. 25

6/48

[6]


Pria iz ivota

Studira? Radi? ivot ti je i ovako dovoljno teak. Uz hrpe knjiga, seminarai predavanja koja mora nauiti, treba vrijeme i za mladost, ivot u punom

smislu rijei. Treba i mir i hiperaktivnost svog duha. I uspijeva u tome, zar ne?Ali to kad ta linija zadovoljenih ivotnih potreba skrene sa svog puta, to kadte planovi iznevjere, kad tvoja misija na kojoj si radila jednostavno zaobie svapravila dosad postavljena od tvoje vlastite produkcije? to napraviti onda kad utvoj ivot nenadano ue trea malena osoba eljna topline, vremena i ljubavi?to napraviti ako ostane trudna?

Svakim danom susreemo se s gomi-lom edukacijskih lanaka, upozorenja,reklamiranja raznih kontracepcijskih proiz-voda. Osjeamo kao da se sve urotilo protivdjece. Ali ona uvijek nekako nau svoj put,nerijetko ba u trenucima kad ih najmanjeoekujemo, kad smo mladi, nadobudni ikad stvaramo svoju budunost. 30% djevo-jaka na samim poecima svojih studentskihdana susree se upravo s ovom problema-

tikom. Ako se i ti nalazi u srcu ovog prob-lema, ne oajavaj; uvijek i za sve postojirjeenje.

To rjeenje nalazi se u tebi. Ako se to do-godilo tebi, znai da u sebi skriva snagu,moi strpljenje potrebno za nastavak svogaivotnog puta. Drutvo ti daje i druge opcije,kao to su prekidanje trudnoe ili preki-danje fakulteta, no problem je u tome to

drutvo nerijetko zaboravlja na jednu vanuinjenicu: nita to se dogodi u ivotu nijeneto to ti kao ovjek ne moe podnijeti.

Pravi primjeri za to su nam majke stu-dentice, Martina i Jasenka, koje su namispriale svoju priu. Martina, studenticaFilozofskog fakulteta u Zagrebu, zatrudnjelaje s nepunih dvadeset godina i kako kae,od majke je dobila jednu vanu ivotnusmjernicu: djeca nikad nisu prepreka, onasu samo poticaj za to to radi i planiraraditi u ivotu. Kad vidi kako je tekobiti majka, sjesti i uiti kojekakve teorije inaklapanja ne predstavlja gotovo nikakav

problem, rekla nam je Jasenka, studen-tica sad vepete godine novinarstva u Za-grebu.Vano je iz sebe izvui maksimum ipriviti se uz osmijeh svoga djeteta, jer nemaonoga to ovjek ne moe kad uz sebe ima

obitelj i potporu svojih najbliih. Krenuti nadrugu godinu fakulteta s tromjesenom be-bom u ruksaku danas Martini izgleda kaosamoubilaki pothvat, ali tada ju je snagaduha i pozitivnosti koju svaka mlada majkanosi u sebi natjerala da ne odustaje ni odega; danas ni sama ne razumije kako jeto sve mogla izdrati. Ali uspjela je i diplo-mirala meu prvima s odlinim uspjehom.Svakodnevica naravno nije laka: kroninaneispavanost, uenje dok beba spava, ba-lansiranje izmeu faksa i pelena sve suto ari jednoga studentskog majinstva. Alinitko nikad nije rekao da je ivot lagan. Obje

* Ne boj se izazova jer ivot je igra.

Beba u studentskom ruksaku

8/13/2019 Moj kamen br. 25

7/48

[7]

MojKamen


ta

Pria iz ivota

studentice krenule su onim teim putem,prihvatile su majinstvo kao izazov i ne aleni za im. I Martini i Jasenki ivot je donioveliko iznenaenje. Objeruki ga prihvativi,krenule su naprijed. Obje dolaze iz malihsredina gdje su esto bile rtve ogovaran-ja, rtve drutva. Ali u trenutku kad ti se uivotu preokree platforma na kojoj stojinaopake, to su stvari koje te ne trebaju za-nimati, eventualno da se malo nasmije uzkavu, naalila se Martina.

Majinstvo je najtei ivotni zadataksvake ene i sve to radi pored toga post-aje jednostavno. Ove djevojke nisu izgubilenita. Takozvana mladost u naem drutvudefinirana je izlascima, drutvima, glazbom

i svakodnevnim nabadanjem po drutvenimscenama. Takva mladost donosi trenutanusreu, trenutano veselje, no sutradan opetostaje sam sa svojim ciljevima.

Martina i Jasenka svoju mladost po-dijelile su sa svojom djeicom i ne ale ni zaim. Njihova svakodnevica, puna obiteljsketopline, vesela, topla, burna i nezaustavlji-va, jednostavno je neprocjenjiva. Svoju sumladost poklonile, a zauzvrat dobile smisaojer vie ne ive samo za sebe, ive za svojedijete i to je ono to pokree svaku majku.Danas, kako kau, nita ne bi mijenjale ijako su sretne. Nema rune stvari koju os-mijeh i srea djeteta ne mogu promijeniti.

Trudnoa je esto neto to mladi ljudishvaaju olako ili uope ne razmiljajuo tome, ali kad se dogodi, potrebno jenasmijeiti se ivotu. Njegova nepredvidlji-vost je nevjerojatna i nikad ne znamo to

nas eka iza ugla.Ne boj se izazova jer ivot je igra.

Zrinka Kasapi

8/13/2019 Moj kamen br. 25

8/48Interview

[8]


Fra Mario recite nam za poetak recite neto o sebi?

Najtee je govoriti o sebi i to ne samo iz razloga to je to nezgodno ili to nas pritie nekakva nela-goda, nego iz razloga da je dolo takvo vrijeme da vie drugi znaju o nama nego mi o samome sebi.

No, za sebe kaem da sam fratar ope prakse koji esto ivi neshvaen jer pokuavam govoriti oonim stvarima o kojima mnogi planski i u strahu ute. Inae sam sretan kao fratar i kao deveto dijete usvojih roditelja. Radim ono to volim i to prua zadovoljstvu unatoestoj skrenosti i umoru. I mogu

jo rei i to da sam stalni uenik u koli ivota gdje zbilja pokuavam i ivotne poraze shvaati kaodionicu na putu pobjede. Raduje me i to da mogu pisati, raditi na radiju i tako odaslati poruke naemuvremenu s kojim se esto hrvam.

Fra Mario, u Klubu ste od samog poetka, moete li opisati atmosferu koja je vladala u tovrijeme? Kako je nastala cijela ideja pokretanja?

Kad ujem ovaj upit osjeam se kao onaj koji ima puno godina jer, eto, vemoram govoriti oprolosti. Al stari se pa i to treba prihvatiti. Kad smo, nas jedna grupica studenata, poeli razmiljatio pokretanju Kluba onda smo s puno djetinjega opreza o tome poeli najprije aputati. Nakon togasmo ili po savjete kod nekih zrelijih osoba i tek onda smo o tome poeli javno govoriti. Na pleima

smo nosili breme prolih pokuaja brojnih narataja, ali su se uvijek ti planovi i pokuaji izjalovili.Tada je u naim srcima vladala doza odreene euforije, ali ona nije izlazila na vidjelo jer smo uvijekpokuavali biti budni, odmjereni i realni u ostvarenju toga cilja koji je bio postavljen kao plemenitiideal. Puno se tada radilo na organiziranju poticajne skuptine koja je svojim programom, zrelou i

bistrinom ideja bila besprijekorna i privukla je tadanji sveuilini i politiki vrh.

Kako je ideja bila prihvaena od strane naih studenata, koliko njih se aktiviralo?

Nismo mi tada ivjeli u iluziji da e osnivanje Kluba proi bez osporavanja, koenja, pa ak i po-dapinjanja od strane onih, od kojih se na prvi pogled, ovjek ne bi ni nadao. Rekao bih da su se tadastudenti svrstali u tri grupe: predvodnike, skeptike i oponente (koniare). Trebalo je puno strpljenja,a za mlade to nije zgodna krepost, da se ne ugui ideja nekakvim brzopletim koracima i nerazboritim

izjavama. Trebalo je ove skeptike informirati o istim nakanama onih koji osnivaju Klub jer se tadavepoelo sve gledati pod naslovom da e od toga netko imati koristi. S druge strane trebalo je oveoponente ili koniare projekta sasluati s uvaavanjem i ne nainiti od njih neprijatelje, nego ih pret-voriti u one koji samo imaju drugaije miljenje. Moram rei da se u tome uspjelo i to je, vjerojatno,

bio najzahtjevniji zadatak naeg prvoga vodstva.

Bili ste kljuna osoba u pokretanju naeg klupskog glasila Moj Kamen, prvi urednik, tkosu vam tada bili najblii suradnici, o emu se pisalo u tim prvim brojevima?

O naim studentskim novinama dugo se razmiljalo i bilo je u vie navrata konkretnih odluka dase pokrene nekakav asopis gdje emo moi zapisati ono to mislimo, to radimo, to elimo. ak

je bilo imenovano i jedno uredniko vijee koje nije uspjelo izvriti zadatak. Ja sam u to doba imaodruge zadatke u Klubu pa nisam o asopisu puno razmiljao. No, kad sam vido da se ovaj pokuajugasio, a potaknut i nagovoren od brae Skoko, uzeo sam stvari u svoje ruke. asopisu sam predloioime Moj kamen i to je bilo prihvaeno. Neki su se ak alili da taj naziv asopisa nosi inicijale moga

frafraMario nezoviMario KnezoviIntervju:prvi urednik glasila Moj Kamenpripremila: Gabriela Mitar

8/13/2019 Moj kamen br. 25

9/48

[9]

MojKamen


ta

Interview

imena i prezimena pa je i to bilo simpatinouti. Prvi brojevi su pisali o istini naegazaviaja jer se o nama puno toga zlonam-

jernoga i zloestoga pisalo i govorilo. Htjelismo da Moj kamen bude argumentirani od-govor na mnoge iskrivljene injenice o nama.

Nismo htjeli da on bude polemika s onima

koji nam nisu istomiljenici. Mi smo htjeligovoriti o svojoj kulturi, povijesti, obiajima,politikome okruenju, nadarenim ljudima,prirodnim ljepotama, vjeri itd. Ti prvi bro-jevi su ureivani s puno truda jer tada nismoimali ni jedno raunalo na raspolaganju pasmo se snalazili kao prosjaci kucajui na

brojna vrata. Suradnika sam tada imao punoi ne bih imena nabrajao jer bih tako nekoganezaslueno moda preskoio.

Svjesni smo stereotipa o Hercegov-cima, kakvo je miljenje o Hercegovcima

prevladavalo u Vae vrijeme. Mislite li da jedanas puno drukije?

Tada, kad je bio pri kraju Domovinski rat,Hercegovci su bili deurni krivci za sve.Tada su vepoele prie o bijelim arapama,o mercedesima, o tajkunima, vercerima itd.

Nije tada bilo lako biti Hercegovac u Za-grebu. Mediji, (itaj ostaci Udbine slube),su sustavno radili na tome da se Hercegovcestavi na streljanu. Tada se ni jedna udruga zazatitu ljudskih prava nije javljala u zatiti

jedne populacije koja se doslovce diskri-minirala. No, sad se, s odmakom vremena,malo vie shvaa da to i nije ba bio napad naHercegovce. To je u svojoj biti bio obraun sGojkom ukom i Franjom Tumanom koji

je imao neizmjerno povjerenje u Hercegovceza koje je znao rei da su najvaniji i presudnisuradnici u stvaranju slobodne Hrvatske. I, netreba biti pametan pa zakljuiti, da su Herce-govci poeli smetati onima koji su bili protivstvaranja Hrvatske samostalnosti. To je biokontekst lavine napada. Istini za volju, i nanau alost, bilo je i onih naih zemljakakoji su davali povoda ovakvim prozivanjimaali to nije bilo najvanije. Napad na Herce-govce je bio planski projekt. Mi studenti u tim

okolnostima smo s jo vie ponosa i ljubaviradili za zaviaj, te smo istinom, uenjem,aktivnostima razbijali te stereotipe. Tadasu Hercegovci bili kao krivi za sve pljake,krae dravnoga novca itd. Dobro bi bilo da

8/13/2019 Moj kamen br. 25

10/48Interview

[10]MojKamen-Glasilohercegovakihstudenata

danas ti pisci i kritiari odu u Remetinac i vide tkotako popunja sobe u eliji!

Moete li izdvojiti neku anegdotu iz vaeg vre-mena provedenog u Klubu?

Anegdota ima toliko da bih samo mogao o tome.No, istaknut u dva. Jedanput smo s folklorom put-ovali u Njemaku i vicarsku. Tada su nas dugo

zadrali na njemakoj granici. Sve se zavrilo dobrokad je jedan na lan, Petar Gali, sad je on sveenik,na graninome prijelazu morao odjenuti u narodnunonju i plesati ples u dva sata noi a mi smo to pro-matrali iz autobusa. Petar nije znao njemaki i nasvaki upit carinika on bi samo plesao u opancima ivikao tancen, tancen. Druga anegdota je udo

providnosti. Jedanput, kad nismo imali novaca zaplatiti tisak Moga kamena, netko nam je s uplatnicomiz Slavonskoga Broda donirao 5.000 kuna. Nikada

nismo saznali tko je ta osoba. Bog vidi i u skrovitostii neka nagradi toga samozatajnoga darivatelja.

Koliko se va studenstki ivot razlikovao odovog dananjeg?

O ovome ne elim puno govoriti jer znate onokako ljudi govore s nostalgijom o svome vremenu i idealiziraju ga. Nekad mi ak to ide na ivce jerse stalno ponavlja kako je prije kao bolje bilo. Svako vrijeme ima svoje heroje i izdajnike. Svakovrijeme ima svoje anse i promaaje. Glavna razlika je bila u tome to je tada upisati studij bio ve neki ivotni status. Dok dana svatko, da ne kaem svaka ua, upisuje studij i ima indeks. To tada

nije bilo tako. Razlika je i to to smo mi funkcionirali po principu za tri dana se naemo tu i tu jer nijebilo mobitela, maila, facebooka

Bolonjski proces, kako ga ocjenjujete?

Vjerojatno taj proces ima i nekih prednosti u odnosu dosadanji oblik studiranja, ali namee mise promiljati o nekim stvarima. udim se da se taj sustav nametnuo kao nekakvo rjeenje. Hrvats-ka i BiH ga je doekala nespremna i on je gotovo nametnut. Sve to je nametnuto teko da moe

pustiti duboke korijene. Koliko vidim taj proces studiranja mnoge ostavlja na pola puta nakon togato postanu tzv. prvostupnici. Isto tako, mnoge, koji faks zavre s titulom magistra struke, dovode ustanje nerealnosti. Mnogi se predstavljaju da su magistri znanosti, a to nisu i tu nastaje zbrka. Titula

zvuna, a znanje ostalo upitno. Bolonjski proces, iz mojega pogleda, je prilago

avanje svijetu kojimisli kratkorono. Nude se pamenja i znanja kratkoga fitilja jer se sve usitnilo, razbilo na vie

dijelova i tako se gubi cjelina. Ne vjerujem ba da na svim podrujima postoje teorije zavjere, ali mi seini legitimnim misliti da je bolonjski proces studiranja put zadovoljenja ljudskih tatina, a ostavljanjeljudi bez istinske spreme da se uhvate u kotac sa ivotom i kritiki, analitiki promiljaju okruenjei globalne promjene. A ako je stanje takvo, ako intelektualci nisu kritini onda je lako manipuliratiosobama, masama i narodima. Naravno, da su oni dobri studenti, a takvih uvijek ima, oni koji e bitivrhunski bez obzira na stil studiranja, ali ti vrhunski e se utopiti u masi onih koji mau diplomamai zauzet e mjesta pravim strunjacima. Hrvatska e, bojim se, tako biti zemlja diploma bez znanja!Volio bih da se varam, ali vrijeme e pokazati svoje i vepokazuje.

Trenutno ste na upi u Posuju, radite s mladima, u doticaju ste i sa studentima, to moeterei o naoj mladosti, ipak na njima svijet ostaje ;)

Ne volim uti floskulu kako na mladima svijet ostaje. Mladima taj svijet vesada pripada i trebaim sad dati ansu jer im i sadanjost pripada. Mladi hoe izazove i treba im jasno artikulirati to se od

8/13/2019 Moj kamen br. 25

11/48

[11]MojKamen


ta

Interview

njih trai i oekuje otklonivi slatke prie kako je taj put lagan. Zato mlade nemojmo pokuavatiizolirati i sankcijama zatiivati od ponude svijeta, nego svoje snage usmjerimo da im pomognemoda znaju kritiki promatrati drutvo i birati izmeu dobra i zla. Mladi su sanjari i to im pravo ne trebauzimati niti ubijati njihovu matu koja stvara vizije svijeta, koji nije, dodue realan, ali ponekad ipakostvariv. esto im znamo rei kako ive u oblacima. To po sebi nije nedostatak nego vrlina koja semoe u procesu zrenja preoblikovati u ostvarive ivotne ideale. Mladima ne treba ubijati snove, veim pomagati da u probuenosti pokoji san i uz nau pomoostvare. Neki govore kao da su mladi iz-rod svoga vremena. To nije tako. Imamo izvrsne mladei i oni su samo plod cjelokupnoga okruenja.Gotovo znam rei da imamo bolje mlade nego to zasluujemo.

Pratite li sadanji rad Kluba, (itate li Kamen), ako jeste, da li ste zadovoljni onime to vidite?

Kamen, naravno, svaki iitam od korice do korice. Svaki narataj ima svoj stil i to je dobro. Ka-men mora biti potpisan trenutkom vremena u kojem ivimo, ali istodobno mora biti sposoban izii iztoga vremena kad zastupa ope norme i moralna naela na kojima smo izrasli. Stoga, lanci u Momkamenu trebaju biti inovativni, ali ne iskljuivo trendovski intonirani kako bi se svidjeli ljudima.Kod nekih pitanja, a to primjeujem da inite, ne bi smjela izostati odvanost svjedoenja ivota koji

je satkan na kranskim i domoljubnim temeljima. Neka vas i dalje na tom izazovom putu vodi srcekoje e kontrolirati razum i savjest!

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju nas Hrvata u BiH?

Politika situacija je vrlo sloena. Glavni vladar na politikoj sceni je dirigirani kaos i strah. Kod

veine znaajnijih stranaka, koje nose hrvatskih predznak, odvija se proces stranarenja bez jasna ciljato se eli. Najlakim mi se ini hrvatske istranke opisati u slici putnika koji je poao na put a ne zna ni

puta, ni sredstva ni naina kako da doe do cilja, nego u hodu stvara uvjete za kakav takav napredakna putu. To je pogubno. Isto tako, mora se rei, da u strankama vlada navijako-populistiki mentalitetkoji je daleko od svake sutinske elje da se neto napravi za ope dobro. Sve stranke sa hrvatskim

predznakom imaju gotovo identine programe i vie se ideoloki gotovo ne razlikuju. Veliki je prob-lem i taj to nije proveden zakon o lustraciji, koji je proveden u gotovo svim postkomunistikimzemljama, pa u vodstvu tih stranaka imamo ljude bivega komunistikoga sustava koji ne razumijustil demokratskoga vladanja i ne osjeaju bilo svoga naroda, nego ga uutkuju kratkim i povremenim

predstavama u stilu one kruha i igara koje se uglavnom odvijaju uoi izbora. Uz sve ovo politika

raslojenost, koja je plod nezasitnosti i tatine pojedinaca vodi nas unaprijed u poraz. Ne jednomeskupu sam satirino rekao kako bi za Hrvate trebalo prestat proizvoditi jednosjede, nego najmanjetrosjede. Ne elim biti pesimist, ali ini mi se da Mojsije hrvatskoga naroda dugo ne silazi sa Sinajaili mu moda ne damo da sie i povede nas naprijed.

8/13/2019 Moj kamen br. 25

12/48Interview


Uz redovito studiranje Filozofsko-teolokoga fakulteta, vrijeme ste posvetili i studiranju novi-narstva i politikih znanosti, s osobitim naglaskom na komunikacije koje sad studirate na poslije-diplomskom studiju. Kako ocjenjujte nae medije? Tko ih dri?

Mediji su vrlo irok pojam, veliki dar ali i prijetea opasnost. Kod nas se mediji sve vie pretvarajuu oglasne ploe velikih korporacija i interesnih grupa. Sloboda medija ne postoji i to sve vie iz eko-nomskih, a sve manje iz ideolokih razloga. Mediji su u stalnome reketu jer moraju preivjeti, a

preivjeti se moe samo ako se koketira s krupnim kapitalom i politikom. A ako je to tako razumije

se da su mediji uutkani i navijaki raspoloeni. U Hrvatskoj su mnogi mediji u rukama inozemnogakapitala, a mi im sluimo samo kao pacijenti kojima e ponuditi svoja rjeenja i proizvode. Jo uvijeksu neke radijske postaje ostale na tragu korektnoga i istinitoga informiranja samo iz razloga to ihkrupni kapital i politika ne smatraju vanim. Na programima televizijskih kua nudi se trivijalni pro-gram niskih strasti ispunjen zaluujuim marketinkim porukama koje nas tjeraju u duniko ropstvo.Sve vie razumijem osobe, a takvih je sve vie, da ne gledaju televizijske programe i unaprijed pri-

premljene politike debate gdje nam gotovo uvijek isti ljudi komentiraju zbilju. U emisije se ne zovuesto ljudi koji e govoriti tako da nam ne otkrivaju istinu, nego oni koji potvruju vepostavljeneteze od strane vlasnika ili politikoga pokro-vitelja odreenoga medija. Stanje je tu zbilja

crno, to ne znai da treba stati s borbom zabolju medijsku sliku. to se sadraja tie moguse sloiti s onim da su se mnogi mediji sveli naiznoenje nebitnih istina i bitnih lai

Koliki utjecaj i kakav mediji imaju nadrutvo, prvenstveno na mlade? Njihovavanost?

Nasuna potreba i enja mladih je biti net-ko i stati na scenu. Volim rei, na simbolinoj

razini, kako se mladi vie ne progledavaju uzrcalu, nego na ekranu. Televizijski programi intonirani su tako da se nudi jeftin uspjeh, lagodan ineodgovoran ivot. Taj pristup zaglupljuje i onesposobljava za istinski ivot koji je satkan od odgov-orne slobode. Problem je to se u razliitim emisijama prezentira principi kako se preko noi postajeslavan i uspjean. To je udar na znanost i marljivost mnogih, pa i vas studenata. Televizija, pa i tiskanimediji nude nam kao uzore osobe sumnjiva morala koji postaju idoli mladima i djeci. Vrlo je opasnoslijediti takve idole jer emo tada izgubiti svoje ideale. Medije nije dobro sotonizirati, ali daleko suod toga da su aneli.

Veliki problem nae Hercegovine je povratak kui, po vama to mlade sprjeava da se vrate?

Povratak je vjeno pitanje. Migracije su oduvijek postojale i to nije sadanja iznimka. Mlade tre-ba uvaavati i dati im ansu za uspjeh. Mnogi se ne vraaju jer se dobro snau u drugim sredinama, aliistodobno mnogi se ne vraaju jer im iskreno nisu otvorena vrata. Tu se javlja onaj kronini problemda su mnoge pozicije zauzele nestrune osobe i oni koji su fakultete kupili ili po principu veernjekole zavrili i sada ovi pravi znalci s takvima nemaju anse i ne mogu pokazati pravu vrijednost.

No, raduje me da se ipak mnogi vraaju i poput avanturista hrabro pokuavaju neto uiniti. Uvijeteza ivot treba stvarati, jer, oito je, nitko nam ih nee pruiti na dlanu. Hercegovina je poligon uspjehaza odvane, radine i inovativne ljude. Lijepo je i izazovno ivjeti u Hercegovini!

Za kraj, neka poruka za studente?! ;)

Ne volim davati poruke ali rei u dvije stvari. Studentima bih poruio ono to stalno ponavljam

mladima s kojim radim: Nije vano biti brz, dovoljno je biti korak ispred drugih. I drugo to bi imporuio jest misao kako ne bi trebali ivjeti od planova i snova dok nam se dogaa ivot koji estoproe pored nas.

8/13/2019 Moj kamen br. 25

13/48

[13]MojKamen


ta

Prie iz ivota

Zagreb! Sve svijetli u kasni jesenji sat. Auti se utrkuju s vremenom. Previe ljudi na ulici za to dobadana. Na licu im zamiljenost i cilj uurbanog koraanja. Nitko te i ne primjeuje. Moda dobije tekpokoji pogled koji ubrzo nestaje. Pas na kratkoj uzici voda svog vlasnika. Frizura od pola metra prolazipokraj tebe i to u konim cipelama vrsto svezanim do koljena. (S)Pajdo u zelenoj odjei isti ulice grada.U susret, treim korakom i u uskoj trenirci s kung-fu povezom oko glave, dolazi enska osoba koja sevaljda rjeava celulita i stresa koji joj je prouzroio kolega s posla koji ju je zalio kavom.

Gleda i udi se. Ovo je tvoj prvi studentski dan u Zagrebu.Postavlja milijun pitanja dok se pokuava orijentirati i nai tu glu-

pu postaju tramvaja broj 17. Pomisli kako bi sve lake bilo samoda si malo blie kui. U frustraciji i strahu koji ti struji glavom, za-tekne se i pokoja uspomena koja te malo rastui. I proe prvi dan.Proe i trei. Proe i esti, i stvori Bog tvoga novog poznanika kojiti objanjava kako nije sramota zavriti u Dubravi umjesto na Trgu.I prolaze dani, i tjedni, i mjeseci... I sve to ti je bilo udno postajeti rutina. No jedna te stvar kopka... Nakon nekog vremena poelise svoje kue, roditelja i glupe sestre s kojom si se uvijek prepirao,i kreveta, i omiljenog kafia...

Dolazi kui i svi te radosno ekaju. Pria dojmove i sve tvoje

novo i njima je novo. No vrijeme brzo leti i ponovno ide u Zagreb. Iproe jo neko vrijeme tvojih radnih dana u Zagrebu, vrijeme tvojihizlazaka i uivanja sa starim i novim prijateljima, i opet doe vri-

jeme da ide doma. Opet ti se svi vesele, ali sada su tvoji dogaaji poznati i nisu tako uzbudljivi kao prije.I shvati da ti je dolo vrijeme odrasti. Shvati da svi ljudi koje voli, i svi koji tebe vole, imaju svoje

ivote i ti vie nisi ptiu gnijezdu. Veti je vrijeme poletjeti.Dosad su tebe hranili, a sad je dolo vrijeme da i sam touradi.

Moje odrastanje se dogodilo kad sam pokuavaosaznati na koliko se stupnjeva peru arape. Nikad ni po-

mislio nisam da u morati razmiljati u koju se pregradustavlja omekiva, a u koju sredstvo za ienje. I volio bihda su mi rekli da crveno na visokoj temperaturi puta boju.Ali sad je majica ionako u smeu.

Ono to elim rei je da smo svi (ili bar veina sjetiosam se svog prijatelja Pre), doavi u Zagreb, nauili punovie od onoga to nam nai fakulteti nude. Susret s novomkulturom, novim ljudima i situacijama je ono to ne ui zaispit. To je ono to nam je Zagreb priutio, bez obzira na toto mislili o njemu. To je ono to smo bili prisiljeni nauiti

kad smo sjeli u autobus i odvaili se na ivotno putovanje.Putovanje koje je svima na ovaj ili onaj nain promijeniloivot. Znanje da se crno pere na 40 C neprocjenjivo.

Tomislav Manduri

Vrijeme je odrastiVrijeme je odrasti!* I shvati da ti je dolo vrijeme odrasti. Shvati

da svi ljudi koje voli, i svi koji tebe vole, imajusvoje ivote i ti vie nisi ptiu gnijezdu...

8/13/2019 Moj kamen br. 25

14/48


Kultura

Odluih u razgovoru s dragom mi osobom is-kopati vrijedne informacije svadbenih obiaja,s nadom da u u njoj probuditi stare uspomeneljepote tradicijske kulture hercegovakog kraja.I uspjela sam. Noni klubovi u ta davna vre-mena bili su derneci i razliita mjesta uvanjastoke. Da, bez obzira koliko nezamislivo bilo,

djevojke i momci upoznavali su se najeeu crkvi. Djevojke se posjeivalo, odnosnoosalo u pravilu utorkom, etvrtkom, subotomi nedjeljom. Za djevojku se trebalo neto dueboriti. im? Pretpostavimo i hranom i piem,ali najvie pohvalama o izuzetnom mladoenji.Govori bi se drali kasno u no: Tvoju ker zamog sina, mog sina za tvoju ker Nakon tobi dogovor pao, uslijedilo bi veselje, srea i bla-goslov, darivanje prosaca telukama i runicima.

Danas se svadbena veselja odravaju i petkomi subotom i nedjeljom zbog nedostatka velikihsvadbenih sala. Prije su se svatovi odravalisamo pod misom subotom naveer ili nedjel-jom, a sveenik je taj sveti sakrament najav-ljivao tri tjedna! Radujemo se to se bar nekiobiaji njeguju i danas, kao to je uloga starogsvata, buljbae koji je na elu svato-va i aua koji ide na kraju svatovskepovorke. Izvoenje lanih mladenki i

danas predstavlja radost i smijehna ulaznim vratima djevojkine kue.Mladi se par u tadanje vrijemevozio najnovijim klasama najboljegprijevoznog sredstva okienim ko-lima. Mladi je posluivao svatove,dok je djevojka sjedila izmeu kumai djevera. Oko ponoi mlada je sku-pljala jabuku. Jabuka bi se vrtila okoglave pohoanima, odnosno svato-vima koji su, htjeli - ne htjeli, uz svuviku ostalih svatova i javno itanjedarova, vadili sve vie novca. Moglibi ovako unedogled, iz detalja u de-

talj; od sijela do sanduka, od jenge do ruha.Nadam se da je ovo sasvim dovoljno da shva-timo koliko se nai obiaji danas razlikuju, oddjetinjstva do samog ina svadbe u budunosti.

Nama je danas lijepo, ali vjerujem da jenjima bilo ljepe. Oni nisu ivjeli u virtualnomsvijetu. Deki su djevojke privlaili znanjem u

plesu, pjevanju i razliitim igrama, a ne najnovi-jim mobitelima i automobilima. Ali pokuajmosituaciju okrenuti na drugu stranu. Nastojmoivjeti u nadi da e na dragi itatelj nakon ove

prie zaeljeti svoje tradicionalno hercegovakovjenanje uz velik broj pohoana, odnosno uzurednitvo Mog kamena, autore tekstova, lek-

tora te vodstvo i lanove ZKHS-a. Sva radostdogaaja bit e prikazana u dalekom 50. brojuMog kamena. I obiaji e opet oivjeti... A snjima i ivot hrvatskog ovjeka u Hercegovini.Jer nikad se ne zna, udni su putovi Gospodnji!

Karmen trbi

Ako je draga volja neka cura uzme jabuku

tradicionalno hercegovako vjenanje

Cilj je obiaja ne zaboraviti, njegovati i prenositi iz generacije u generaciju,

zar ne? Stoga, dragi moji, pogledajmo to su sve proli nai djedovi i bake, ami bismo to trebali znati.

Tvoju ker za mog sina, mog sinaza tvoju ker

8/13/2019 Moj kamen br. 25

15/48

[15]MojKamen


ta

Kultura

Moj dijalekt? Hercegovaki? Postoji li to? Zar mi ne govorimo standardnim?Jedna osoba tvrdila mi je da mi nemamo dijalekt, da govorimo najistije. Pa ka-

kav je to dijalekt kad se na molitvi vjernika na studentskom hodoau u MarijuBistricu ne razlikuje od standarda? uj!

Ali ipak... Veina situacija i dodira s gov-ornicima drugih dijalekata uvjerila me usuprotno. I to najvie upravo na studiju uZagrebu. Ako misli da te svatko razumije,vara se. Nije da ba upotrebljavam tu rije,ali posebno sam se nasmijao kad sam uo dasu curi iz sjeverne Hrvatske rekli da aikovati

znai razgovarati i da je ona tu rijeupotre-bljavala u tom smislu. Istina da su u novijevrijeme turcizmi u naem dijalektu potisnuti,ali ima ih jo i specifino su obiljeje naihgovora. Dovoljno ti je upitati nekoga iz sjever-ne Hrvatske zna li ta su sarma, dolma ili

japrak. Za ratiku e veznati.

Moemo se mi izvlaiti da govorimostandardnim, ali samo pazite to e vamrei Koprivniani o naglasku naziva svogagrada. Gledat e vas udno ako ga naglas-ite tokavski. Nemojte doivjeti ok ako vamnetko iz Zagreba, kad kaete Medveak,

kae da vi junjaci imate udan naglasak. Akao najispravniji je...Ima jo stvari koje shvati na studiju u Za-

grebu. Shvati da ne dolazi iz irokog ili izPosuja, nego iz iroookog ili Posja/Poja/Poja. I da, dok je nekome fina samo hrana,tebi rije fin pokriva otprilike ista znaenjakao i rijelijep. Neto to je ostalima modanajvie neobino kad na pitanje: ''Jesi li biona faksu?'' odgovorim sa: ''Jesam'' ili ''Nisam''.

''Ma ta jesi? Ti POSTOJI?'' pitali bi se ti ljudi.Da Hercegovcu nije uvijek najlake s nje-

govim dijalektom, svjedoi i to da e Hercego-vac za sjevernohrvatske ''hlae'' rei ''gae'',

a za ''gae'' ''gaice''. Pa ti pazi ta govorii ta ti to znai. Ili e odrasli Hercegovcikerima govoriti ''sine''. Samo pazite kad sudjevojke iz drugih krajeva u drutvu, da se nebi pitale kome to oni govore.

Ponosan sam ja uvijek bio na svoj dijalekt,a posebno kad smo u drutvu jednu osobu

iz sjeverne Hrvatske pitali zna li ta je pura.Druga osoba, takoer iz sjeverne Hrvatske,udila se kako ta osoba ne zna ta je pura,a kad smo tu (drugu) osobu upitali ta joj jepura, ree purica! A nama je pura posebnodrago jelo koje drugi nazivaju gancima ilipalentom. Mada, kau, i meu tim rijeimaima razlike u znaenju. Posebno osjetim svojdijalekt tada i drago mi je kad ratiku pret-vorim u raiku, kad kaem jata umjestodata, naresta umjesto narasta(o)... ili kadujem ne mere umjesto ne moe. Mogu drugii rei da nismo zanimljivi kad za zaimaukaemo lica ili kad ja za spravu kojom se kupipometeno smee kaem lopata, ali uvijek emi biti drago rei ovdan, tudan, kudan umjes-to ovuda, tuda, kuda, kruv umjesto kruh,a posebno e mi biti drago govoriti ikavski.Zato, itatelju, ako si Hercegovac, vidi kako

u nekim stvarima na dijalekt nije zanimljiv,ali da se itekako moe nai u problemu kadrazgovara s govornikom drugog dijalekta.Isto tako, znaj da nitko ne govori pogreno.Svaka rije je tona u nekom dijalektu. Toto nam u medijima i institucijama nameustandard, ne znai da je u obinom govorupogreno govoriti dijalektom. Ima jo stvarikoje shvati na studiju u Zagrebu. Shvatida ne dolazi iz irokog ili iz Posuja, nego iz

iroookog ili Posja/Poja/Poja Kad ujeneki drugi dijalekt, pogreno je rei da taosoba govori pogreno. ivjeli dijalekti!

Luka Slikovi

Ima jo stvari koje shvati na stud-iju u Zagrebu. Shvati da ne dolazi

iz irokog ili iz Posuja, nego iziroookog ili Posja/Poja/Poja

8/13/2019 Moj kamen br. 25

16/48


Moj grad

No nikad ni s kim nisam priao o tim nje-govim igralitima mate do ovog trenutka.Jer znate i sami kakva je situacija u Mostaru

ili se pria o prolosti i kako je tamo svesuper bilo ili se pria o sadanjosti pa se ir

na ir nie. Budunost je vea tabu tema odpobaaja, istospolnih brakova i kuibabe sku-pa. Ako je netko kojim sluajem i spomene,recimo svojim roditeljima, naii e na su-mornu, sivu i brutalno negativnu sliku istetemeljenu na njihovu uzaludnom prolijevanjukrvi za vrijeme rata i moda jo uzaludnijempianju krvi nakon rata.

Ali mog balavca boli uvo za to. Ne misli seon nikamo seliti niti se pridruiti crnom i ku-kavnom kolu njegovih sugraana pesimistai kukavica. On ima plan.

Autocesta je napokon prohujala. Sad si zatili as u Sarajevu, a put na more nikad nijebio bri. Ruku na srce, valja kehnut' nekih15-20 KM za pristojan izlet, ali bar je finosjeaj voziti svoj dvadeset godina star autopo novom asfaltu. A da ne priam koliko ta"vijugava uta linija" znai za posao u gradu.Roba se napokon moe isplativo kotrljati ina gumenim kotaima. A dok krstari tim

novim betonskim udom, pogled ti oduzimadah. Oko tebe vjetrenjae s jedne, a predi-vni hercegovaki kr s druge strane. Bolji

doivljaj nego lutanje kroz Austriju.Pruga se rastegla jo malo. Iz apljineima vezu za Crnu Goru, a Crnogorci e toveproduiti dalje. Napokon i u Budvu moeotii za normalnu sumu, a i naem turizmupomae pretovariti dio crnogorskih turista una biser od grada.

Zrana luka Mostar napokon se oslobodi-la politikih i poslovnih pritisaka Dubrovnikai Sarajeva te potpisala ugovor s Ryanairom

i EasyJetom. Jeftinih letova k'o u prii. Is-tanbul, Dublin, Pariz, London, Prag, Ma-drid, Budimpeta, Rim. Naravno, sletjet emiljama daleko od centara tih gradova, alipresjedanje po sredstvima javnog prijevozaovih metropola bit e ti drago poput jutarnjeerekcije (isprike onima koji ne mogu pronaisnagu ove metafore). Jer ti si doletio tu izMOSTARA. Meugorski turisti, dalmatinskituristi, turisti eljni istraivanja ovog gotovonepoznatog dijela Europe, dijaspora, inves-titori i filmske zvijezde, svi e oni slijetati u MOSTAR.

POVRATAK U BUDUNOSTby Ivan RoziStudeni 2011.

Vizija budunosti moga rodnog grada ija me ljepota hip-notizirala, ulice odgojile, a ljudi razoarali, odavno mi se vrzmapo glavi. Onaj mali djeak to ui u meni kao da se jo igra"kad ja budem veliki" igre. Pa ga u nonim etnjama pustimmostarskim ulicama pustim da slae svoje kockice kako godeli. A ima mali lifa za to... ne biste mi vjerovali!

8/13/2019 Moj kamen br. 25

17/48

[17]MojKamen


ta

Moj grad

Urbanistiki plan grada napokon jeureen, i to zahvaljujui strunim ljudimakoji su dobili taj posao bez obzira na rodbin-ske, vjerske ili etnike veze. Zvui udno dase tako neto zapravo dogodi, ali treba imatina umu da "kume iz Hamzia" koje je tekzavrilo turistiku kolu ne moe rijeiti ova-

kav zadatak. Naroito imajui na umu priti-sak Mostaraca i Mostarki da se to napokonrealizira.

Naplata parkinga uvedena je veodavno isavreno funkcionira. Plonici su rastereeniza etanje. Sad mame u kolicima ne trebajuvie raunati koju e rutu uzeti kako ne bimorale zaobilaziti bezobrazno velike i sjajneautomobile lo-kalnih kauboja.

A izgradila sei obilaznica.Nema vielepera krozLiska ulicu koja

je sada, nakonto su preselilimezar je/gro-blje na dolinulokaciju, dobilai svoj vlas-titi park. Nitaposebno. Neko-liko klupa, rasv-

jeta i jedna fon-tana u centru. Ikip Aci biciklistu na dnu parka.

Ceste jo uvijek imaju rupe na "stratekim"mjestima, ali je barem kanalizacija ureena

tako dobro da ak ni Omladinska ulica viene popliva im malo jaa kia padne. Nije tobio posebno skup projekt, ali je donio mnogodobrih stvari za grad.

Stari grad i okolica sad su prilagoeni tur-istima. Znakovi zabrane parkiranja i zaustav-ljanja automobila su na svakom koraku, apolicija marljivo kanjava prijestupnike. Grad

je bogatiji i za jo dva vrhunska hotela ho-tel ,,Rua'' i hotel ,,Neretva''. ,,Rua'' se lijepo

uklopila u ambijent usprkos velikim polemi-kama, a obnovljeni hotel ,,Neretva'' vratio jeMostaru barem dio prijanjeg arma.

Sve stambene zgrade na Bulevaru i u

antievoj obnovljene su. I to, pazi, obnov-ljene tako da se ne skuplja vlaga na svakomoku stana, ne die parket tri mjeseca nakonuseljenja i nema razbijenih prozora i iaranihfasada. Dobro, ima pokoja iarana fasada, aline moe ba idilu oekivati, zar ne? A kadsmo ve kod obnovljenih zgrada, Glavna ili

Titova ulica puna je skela i onih domiljatihjumbo reklama preko tih skela. Ispod njih semarljivo radi. Grad je odluio dovesti vrhunskerestauratore da vrate puni sjaj svakoj zgradi od aria damije pa sve do eljeznikogkolodvora. Da, samo eljeznikog. Autobusni

je sad samo jedan. Tamo kod Kartinga. Skon-tali su napokon da im je lake tako rasporedi-

ti posao uslijedpoveavanja

obujma prome-ta. eljeznikik o l o d v o rproiren je imoderniziranpa napokonmoe razum-

jeti ta ti priaonaj iko narazglasu. A om o d e r n o mautobusnomkolodvoru, usklopu kojeg

je i studentskidom, ne treba

troiti rijei. Oduzima dah svakom turistu kojina njega kroi.

Valja spomenuti jo dva dijela grada koja

su dobila potpuno novo ruho. Lenjinovoetalite sad je stvarno etalite. Ako ideteod Rondoa, s lijeve strane su vam suvenir-nice, kafii, trafike, slastiarnice i nekolikopunktova za kestenje, kukuruz i eernuvunu. S lijeve strane su, ako idete od superureenoga panjolskog trga sa ahom i svimfigurama na broju, Stara gimnazija i novaSveuilino-univerzitetska biblioteka. Gla-sine krue da su ovi sa Sveuilita pristali na

termin biblioteka ako se "Sveuilina" staviispred "Univerzitetske". Kompromis zlata vri-

jedan s obzirom na to da je to sad potpunorestaurirana zgrada s milijunima naslova,

8/13/2019 Moj kamen br. 25

18/48


Moj grad

modernom dvadeset etiri sata dnevno otvorenom itaonicom i kompjuterskom salom. Namjestu gdje je bio Kantarevac napravljena je omanja dvorana kojom se koriste omladinskipogoni koarkakih, rukometnih, malonogometnih, odbojkakih, atletskih, badmintonskih,stolnoteniskih i raznih drugih klubova u Mostaru. Za seniore je rezervirana ona velika dvoranapored Ere. Ali doi emo i do nje.

Malo nie niz Lenjinovo etalite nai ete Kulturni centar Mostar. Smjeten je na onojvelikoj parceli za koju se svaki normalan ovjek u godini 2011-oj udio zato jo uvijek stoji

zaputena i neiskoritena. U centru su dvije kazaline dvorane, multimedijalna sala, velikakinodvorana za malo alternativnije filmove te izlobena galerija. U podrumu centra nai etenajbolji i jo uvijek jedini jazz klub u Hercegovini, u kojem se odnedavno odrava dio izvedbi saSarajevo Jazz festa, a u planu je i poetak JazzMo festivala, popularno zvanog esMo.

Drugi je spomena vrijedan dio grada novi uurbani centar Mostara. Brodomerkurov trnicentar veodavno solidno posluje, ponajvie zahvaljujui vikend kupcima iz Hrvatske, itaveHercegovine i Bosne. Pored njega se epiri prelijepa moderna dvorana u kojoj e sljedei mje-sec gostovati Coldplay. Prekoputa dvorane je dovrena katedrala koja nema ogromni zvonik,ali imponira i zadivljuje svojim smjelim dizajnom i toplim okruenjem. Zgrada Federalne vladeproirena je i dotjerana. Sva ministarstva sad imaju mjesta u njoj. Odmah iza nje je Islamskicentar koji je dostojna konkurencija katedrali. A nijedan se drugi objekt ne die u nebesa veprua utoite onima koji ga trae.

Staklena banka je sruena. Na njezinu mjestu sad se nalazi novi, moderni Omladinskidom s milijun raznih sadraja za mlade ljude Mostara, ali i za mlade turiste koji dolaze pos-

jetiti na grad. Info-centar, kinodvorana, izlobeni prostor, glazbeni studio s dvjema sobamaza probe bendova, multifunkcionalna sala, centar za iznajmljivanje bicikala, koncertna dvor-ana, plesni studio, dvorana za sportski penjaki klub s umjetnom indoor stijenom, omladin-ski hostel, studentski pub u podrumu i jo mnogo raznih klubova, omladinskih organizacija iudruenja. Dosta je vala banaka.

E, da, nisam vam spomenuo. Sveuilite i Univerzitet u Mostaru napokon su proizvelidovoljan broj mladih sposobnih profesora i asistenata da se na predavanja ide s uitkom.Kampus u Sjevernom logoru izgleda fenomenalno, a onaj na Sveuilitu proirili su i dodatnopoboljali. Naalost, nema vie Vojnikog igralita, ali koarkaki tereni i betonska nogometnaigralita sad se mogu nai u svakom drugom kvartu grada u dvoritima zgrada. Tako da nijebelaj. to je najbolje, Sveuilite i Univerzitet se vie ne preklapaju potpuno u ponudi fakulte-ta. Jedan je Ekonomski fakultet i jedan je Pravni fakultet. Jedan je i Medicinski fakultet, apostojee duplikate pretvorili su u nove fakultete prilagoene modernom tritu rada. Naime,sad se u industrijskoj zoni Mostara proizvode dijelovi za talijanske i njemake proizvoaeautomobila. Nita posebno. Presvlake za siceve, dijelovi asije i jo poneto. Ali treba imati

radnu snagu i za to. Pored toga, nekoliko tvornica sastavlja dijelove za nekoliko kompjuterskihkompanija. Isplati se strancima. Prijevoz je jeftin zahvaljujui novoj autocesti, pruzi i moder-nom aerodromu, a radna snaga jeftinija nego drugdje u Europi. Takoer, lagano se poinjeinvestirati i domai novac u industriju. Ponajvie u laku industriju orijentiranu na zeleni nainposlovanja. Zeleni kao ekoloki prihvatljiv, a ne kao fokusiran na profit. Tako da Mostar udi zanovim kadrom radne snage.

Stadiona su jo uvijek dva. Onaj u Vrapiima dobio je napokon pristojan izgled s tribina-ma koje primaju 25 000 ljudi. Stadion pod Bijelim Brijegom proiren je modernom tribinom naistoku, a navijake grupe preusmjerile su svoje snage s fizikih obrauna po ulicama na nevje-

rojatne koreografije na tribinama. Pria se ak da sad navijai Sampdorije i Borussije iz Dort-munda dolaze na "obuku" u Mostar. Vidio sam neki dan organizirani izlet vrtia na utakmicu.Golf terene jo nemamo. A i koji e nam ku**c?

8/13/2019 Moj kamen br. 25

19/48

[19]MojKamen


ta

Prie iz ivota

Oda leptiriimaOda leptiriimaValjda se ponekad ovjek moe samo

nasmijeiti uvidjevi kako ivot pie prienaeg ivota. I ponekad mi se ini da je Boguistinu humoristian. Zamiljam ga gdje sjedinegdje tamo u fotelji, i nasmijeen nas vodi

onako malene i smotane. Moja pria nijevana. Nije moda ni zanimljiva. Nije modani smijena ni pouna. Ali je moja. I pria je too leptiriima. A kao i svaka pria, i moja imapoetak.

Upoznao sam je sasvimsluajno. Bila je u drutvu mojeprijateljice. I odmah mi je netozapelo za oko. Bio je to osmijehod uha do uha s prekrasnim,

bijelim zubima. Bila je vesela inasmijeena i moram priznatida sam isprva mislio da mineto nije u redu s frizurom.Drugaije nisam mogao sh-vatiti zato se smije. Na kratkisusret je zavrio i vjerujem daje se nisam sjetio te veeri kadsam poao spavati, ba kao niona mene.

Vrijeme je inilo svoje, apoto smo imali zajednikeprijatelje, opet sam je znao tui tamo sresti. Sad bismo se vei pozdravili i ona bi u svom stilu nabacila kojuforu kojoj sam se ja iskreno smijao. Crna kosaznala je prekriti pola njezina lica, ali njezine suse oi ipak vidjele i opetovano zraile nekomzaraznom radou. Ni tada ona nije bila netko

poseban u mom ivotu. Ona je bila jedna odlijepih cura s iznimnim smislom za humor.No tada se dogodilo neto. Sjedio sam u

kafiu sa svojim prijateljima i zbijao ale naraun izlaska od veer prije. Spazio sam je

krajikom oka kako prolazi, pogledao za njomi osjetio leptirie u elucu. U trenucima kadsam mislio da nikad vie neu osjetiti da mise netko svia, odletio sam nebu pod oblakeod sree. I kao to pjeva jedan od meni dragih

pjevaa: nakon toliko godina, ponovo budansanjam ja... nakon toliko godina opet u ljubavvjerujem! Ma znam ja da to nije ljubav. Alispoznaja da postoji jo ova botanika u meni i

da nije krepala bila je dovoljna da mi ta osoba(p)ostane posebna.

Ako skui tko sam, i da je ovo za tebe,nemoj se ljutit. Ja znam da ljepotica i zvijeridu zajedno skupa samo u bajkama. Ali zna

kako kau: u ljubavi i ratu nema pravila. Ovajmoj tekst moje je hvala na leptiriima.

Ovaj moj tekst moje je hvala na leptiriima...

Ona je bila jedna od lijepih curas iznimnim smislom za humor.

8/13/2019 Moj kamen br. 25

20/48

8/13/2019 Moj kamen br. 25

21/48Prie iz ivota

[21]MojKamen


ta

8/13/2019 Moj kamen br. 25

22/48


Moja pria

Moj dida bio RamacMoj dida bio Ramac

Znate onu jednu osobu u vaem ivotu koja ne izgovara hrpu to smislenih, to be-smislenih rijei, ali zato puno progovara pogledom?

Onu osobu, iju prisutnost uvijek osjeate, ali svaki put kad je ponovo vidite, inivam se kao da je vidite tek drugi put u ivotu i skaete od sree kao malo dijete? Onuosobu, koja ce zbog vas i s vama patiti u tiini u loim danima, i koja vam je, usprkossvima, potpora ma to uinili?

Imate tu osobu? Ona vas zna od roenja i vae je krvi? Ako imate, onda ste vrlosretni.I ja sam bila te sree sve do jednog hladnog dana u studenom 2006. Jedan tele-

fonski poziv pretvorio mi je tu godinu u nonu moru, kad je mama javila: eri, dida jeumra. Tiina. Mrak. Odjednom je sve postalo tako prazno i besmisleno. Pojavila sestuden u srcu, zima. Nemilosrdna zima.

No, moja namjera nije pisati o velikoj tuzi koja je nastala toga dana, niti o suzamakoje sam isplakala, ni o praznini koja je uslijedila, a i ostala u mom srcu jer sam gaizgubila. Ne, ne koristim svoje pero kao rame za plakanje. Dapae, ono e mi pomo

da prenesem radost s kojom se on budio svako jutro i vrijednosti kojima me poduio,vanosti koje je pridavao ljudskom biu, svome ramskom rodu i prirodnim ljepotama,umama, jezeru i na kraju krajeva, svojoj djeci, unucima i unukama.

Cijeli ivot bio je umar. uvar naih uma. Kad bih zaklopila oi i pobjegla u djetin-

8/13/2019 Moj kamen br. 25

23/48

[23]MojKamen


ta

Moja pria

jstvo, vratila bih njegovu sliku. Visok preko dva metra, na prvu uoljivi brkovi, krupani jak i u svojim kasnim ezdesetima, ma pravi Ramac. Pokucao bi na vrata: HvaljenIsus, eljadi!, pogledao u mene i dodao: I Marija!. Na to bi ja ponosno odgovorila sostalima: Vazda bio!. Onda bi pruio svoj velik korak, teak i umoran, zasjeo u svojufotelju i zapalio lulu. Prisjeam se da bi je uvijek pridravao prstima s jedne straneusana i svako malo je odmakao od njih da ispusti onaj stari bijeli dim, koji bi u meni

budio osjeaj doma, obitelji i prihva

enosti.

udno, zar ne?

Poslije ruka pila se kava iza kue, na terasi koja baca pogled s visokih, naizgledneosvojivih Rumboka na ono to ja zovem jedinim rajem na Zemlji, na predivno Rams-ko jezero. Velianstven pogled. Obala jezera se od ua rijeke Rame uvija i zaobilaziplaninu da bi dola do brane, a izmeu prkosno stri itski poluotok. Pogled plijene

i mali brojni otoii, nastanjeni visokom borovinom, koji nestanu svake zime kako serazina vode podigne. A tek boja jezera: as nebesko plava, as modra kao Jadran, iltamna kao Neretva.

Dida bi uvijek prvi zavrio s kavom, ali lulu isputao ne bi. Kad bi pogledom preaopreko jezera i ljivika na obalama, objekt promatranja bile bi mu planine, kao i meni.Od njega sam naslijedila ljubav prema prirodi. Zimzelena stabla, borovi tako tamnozelene boje da vam se pogled stapa s njima. Melem za svaku duu. Jednom me bavodio u planinu i to bijae moja prva lekcija na terenu. Ali, to je pria sama za sebe. To-liko me toga nauio, a je li puno govorio? Je li rekao ita vie od: Hvaljen Isus, eljadi!

I Marija!. Sve vie bilo bi previe. Od njega sam uila pogledom, smisao vadila iz nje-govih oiju i sluala srcem, jer kako kae Miroslav Mika Anti: Prepoznat ete me poutanju. Veni ne razgovaraju.

Od njega sam uila pogledom, smisao vadilaiz njegovih oiju i sluala srcem

8/13/2019 Moj kamen br. 25

24/48Mediji


Pria o ugroenosti Hrvata traje ve desetljeima, isto kao i pria okanalu na hrvatskom jeziku. Politiarima su puna usta ugroenosti.Obeavaju kanal na hrvatskom jeziku, no on je imaginaran vedugo ine nazire se rjeenje problema.

Dok je FTV sa svojim silovanjemmedijskog prostora i sustavnim teroromnad Hrvatima sasvim normalna pojava,bonjake politike elite nepostojanjekanala na hrvatskom jeziku proglaavajuvitalnim nacionalnim interesom.

Medijskoj izolaciji Hrvata, koja trajeve nekoliko desetljea, oduprli su seinternetski aktivisti koji su na vrijemespoznali mo internetskih medija imogunosti koje oni pruaju. Internets-ki mediji su na neki nain donijeli de-

Internetski portali kao paradigmahrvatskoga medijskog svjetla u BiH

8/13/2019 Moj kamen br. 25

25/48Mediji

[25]MojKamen


ta

mokraciju u BiH, vie nego politiari kojisu birani na visoke dunosti i koji su za

takve funkcije uredno i masno plaeni.Medijsku utnju u Hercegovini prekin-

uo je aktivistiki portal poskok.info, kojije u svojim poecima progovarao o lokal-nim temama koje su dugo gurane podtepih. Nepotizam i korupcija lokalnihHDZ-ovih politiara izali su na vidjelo inisu se mogli lako sakriti. Vanost Pos-koka bila je u formiranju novog naratajamladih kolumnista (Martina MlinareviSopta, Ivan unjar, Dalibor Milas, TvrtkoMilovi...) s artikuliranim stavovima, kojisu svojim kolumnama, na sebi svojstvennain, opisivali sredinu i pojave kojesu ih okruivale. Danas je to portal kojiprivlai puno posjetitelja, usmjerenih ug-lavnom na politika dogaanja.

Nakon posljednjih izbora u BiH, Pos-kok i Dnevnik.ba imali su vanu ulogu udemistifikaciji Platformake koalicije, ukojoj su HSP i NsRZB uz pomo visokogpredstavnika zauzeli hrvatske pozicije,iako ukupno imaju 10% hrvatskih gla-sova. Nakon sustavnih kolumni, analizastrunjaka i komentara pojedinaca, ne-legalni predsjednik Federacije ivko Bu-

dimir traio je kontrolu nad komentarimaanonimnih posjetitelja. Istina se tekomoe sakriti, isto kao tatina i glupostipojedinaca koji sudjeluju u velikom pro-

jektu svoenja Hrvata na status naciona-lne manjine.

ive i kvalitetne rasprave vode se naforumu portala hercegbosna.org. Razm-

jena miljenja i stavova pojedinaca iz

cijele BiH, ali i iz svih dijelova svijeta,vode se upravo na ovom glavnom forumuHrvata iz BiH. Teme iz politike, ali i temevezane za gospodarstvo, obrazovanje i

male sredine uvijek su rado posjeene ikomentirane.

Kako bi teme iz Posavine bile ak-tualne, brine se portal posavski-obzor.info, koji kroz kolumne, lanke i uvi-

jek zanimljive teme ne doputa zabo-ravljanje Hrvata iz Posavine i njihoveteme. Podruje srednje Bosne, rijetkogmultietnikog dijela BiH, pokrivaju portaliartinfo.ba i sredisnjabosna.org. Jedan odnajposjeenijih portala u BiH je bljesak.info s uvijek svjeim informacijama.

Uz navedene portale, znaajno je spo-menuti portale koji pokrivaju uglavnomlokalne teme, ali i one vezane za BiH, kaoto su jabuka.tv, grude-online.info, bo-boska.com, ljportal.com, posusje-online.info i dr.

Navedeni portali preivljavaju

zahvaljujui kakvom-takvom marketingu imalim financijskim injekcijama. Zanimlji-

vo je kako sarajevske marketinke agen-cije u irokom luku zaobilaze hrvatskeportale. Indikativno je i kako se veliketvrtke koje su u hrvatskom vlasnitvui koje posluju na podruju cijele BiH neoglaavaju na portalima koji veliku po-zornost posveuju politikom poloaju

Hrvata i ugroavanju njihovih osnovnihpolitikih i ljudskih prava.Budui da su portali (p)ostali glavni

hrvatski medij u BiH, kad ve nemamojavni televizijski servis, red bi bio da pret-plata od 6 KM namijenjena FTV-u ideza internetske portale, jer da nije njih,

jo bismo bili u medijskom mraku i izoli-ranosti. Posjetite neki od navedenih por-

tala. Neka se uje vox populi. Kad se vene uje glas: Dragi gledatelji, vi pratiteprogram hrvatske televizije u BiH.

Stanko Pralas

8/13/2019 Moj kamen br. 25

26/48Rat i mir


Da nekim sluajem upitateprosjenoga hrvatskog graaninatko je Slobodan Praljak, veina biodmahnula rukom. Njihovo znan-je o ovjeku koji i danas brani in-teres Hrvatske znatno je malen ili

jednostavno nikakav. to jedanhercegovaki, kamenjarski generalima pravo braniti europsku Hrvatskudravu, zapitali bi se.

Rat i mirGeneral Slobodan Praljak jedan je od

est osumnjienih Hrvata iz Bosne i Herce-govine (BiH), kojima se sudi za organiziranii udrueni zloinaki pothvat. Sumnjii ihse da su sudjelovali u agresiji RepublikeHrvatske (RH) na BiH. Iako to venavedeno-ga hrvatskog graanina puno ne zabrinjava,

jer dobro je da se osude ti nacionalisti kojisu vodili ratove i osiromaili narod. Meutim:

kako bi se ponaao taj isti gra

anin kad bisaznao da se njihovom osudom mijenja i nje-gov ivotni stil? Sve ono to voli, potpuno enestati. Krivnja za cjelokupni rat na podrujubive Jugoslavije prebacila bi se na Hrvate.Stvorio bi se vrtlog raznih mogunosti, meukojima bi bila ona s najloijim uinkom, a to

je isplaivanje poinjene ratne odtete ilireparacije. To bi bio krah kulturnog, povijes-nog, jezinog, ali i nacionalnog identiteta

Hrvata. Kao zadnji stup obrane stoji generalSlobodan Praljak, ovjek koji je izdao vie oddvadeset knjiga na temu rata u BiH i djelovan-

ja Hrvatskog vijea obrane (HVO). Praljak se

potpuno odmie od ispraznih i pekulativnih

pria, on se okree metodologiji znanosti, alii istom umu. Izbjegava priproste pjesmicemitova i zabluda, svoju obranu bazira nainjenicama, analizama i rekonstrukcijamapojedinih dogaaja. Potpuno se preputa log-ici i logikom razmiljanju. Praljak je umjetniki vojnik u jednoj osobi. Zavrio je tri fakulteta:Elektrotehniki, sociologiju na Filozofskomte Filmsku akademiju. Iako je mogao pobjeikao veina velikih hrvatskih umjetnika,

Praljak je ostao i branio svoju domovinu. Onjegovu ratnom putu mogu se napisati de-setci knjiga. Svoj veliki doprinos je dao uobrani opine Sunje, oko 70 km od Zagreba.Sudjelovao je i u obrani Dubrovnika. Kasnijepristupa dobrovoljno HVO i postaje general.Danas, esnaest godina nakon rata, ostav-ljen je braniti se sam. Drava za koju je daomnogo okrenula mu je lea. U Haagu ekazavretak najdueg sudskog procesa predICTY (Meunarodni sud za ratne zloine napodruju bive Jugoslavije) koji traje vie odest godina. Tuiteljstvo trai da se SlobodanPraljak kazni s 45 godina zatvora

Slobodan PraljakSlobodan Praljak

8/13/2019 Moj kamen br. 25

27/48Rat i mir

[27]MojKamen


ta

TamnicaStarogrki dramatiar Eshil zapisao je:

Mudrost se osvaja patnjom. Zaista, patnjaje pokretaka snaga koja stvara rije, bilaona pisana ili usmena. U svojim zavrnim

rijeima pred ICTY, general Praljak je izrekaoniz pounih mudrosti. Tijekom sudskog proc-esa, tuitelji su analizirali da Praljak u sutinijest hrvatski Gring. Usporeujui Praljka inacistikoga zloinca Gringa, eljeli su poka-zati pogubnost hrvatskog nacionalizma. Kaoodgovor na neutemeljene navode tuitelja,Praljak odgovara: Ono to tuitelj nazivanacionalizmom, kod Hrvata je bila potrebaza slobodom, i nacionalnom i graanskom.U tom smislu ja sam hrvatski nacionalist. Unastavku svoga govora, Praljak se dodirnuo ikompleksnijih cjelina, npr. politike dr. FranjeTumana, ali i utemeljenja Hrvatske zajed-nice Herceg-Bosne (HZHB). Ne odriem seni politike dr. Tumana a ni HZHB, bile sunjegove rijei. Koliko snage moe proizaiiz ovjeka koji ni u jednom trenutku nijepokleknuo pred novim napadima. Njegova

tridesetominutna obrana zavrila je rijeimaupuenim sudu. Taj tekst uistinu ne moguprepriati, ne mogu dati kratak saetak, jedi-

no ga mogu citirati za kraj. Ne elim mijenjatikontekst, ne elim prljati tekst svojim stavovi-ma, elim ga ostaviti onakvim kakvim ga jenapisao general Praljak. Citiram: Nisam kriv!I ne mislim pritom na osjeaj krivnje. Hladno,

racionalno, logikom koja je kritiki provjera-vana desetke puta, znam da nisam kriv.

asni sue Antonetti, ako vaa presuda budesuprotna mome zakljuku, ja u, potujuiope naelo opovrgljivosti svakoga miljenja,zakljuka ili stava, otvoreno i hrabro preispi-tati svoj stav o vlastitoj odgovornosti. Akospoznam pogreku, izdravat u kaznu jer stevi pravini. Znat u to sam mogao bolje, kakosam mogao bolje, gdje sam mogao bolje i

kada sam mogao bolje, i to milju, rijeju, dje-lom i propustom. Ako me ne uvjerite, ako vaetumaenje injenica bude nedovoljno dobraili pogreno primijenjena spoznaja neke oddrutvenih znanosti pa postane mogue onoto nije bilo mogue, pa postane jednostavnoono to nije jednostavno, pa moda se netouini postane prosta zamjena za elju ili hti-jenje, onda u ja biti u zatvoru samo zato jerje sud sila. A to zbilja ne bi bilo nita novo na

ovome svijetu. Mojih pola sata je isteklo.

Josip Odak

8/13/2019 Moj kamen br. 25

28/48


Kultura

Duvanjska stanica u Ljubukom je vedugo godina u stanju u kakvom je bila prijenego je Vama dola u ruke. to je pokrenulomlade ljude da zasuu rukave, uzmu ekie ilopate i krenu raditi?

Ideja je postojala dobar niz godina u gla-vama starijih ljubukih alternativaca koji suuvidjeli nunost reanimacija mladih. Vidjelisu da se neto ozbiljno dogaa mlaoj popu-laciji, neto to je uvjetovala ua i ira sre-dina u kojoj odrastaju zasipani svakodnevnotisuama loih informacija i zlim slutnjama zabudunost. Ipak konkretni (fiziki) radovi suzapoeti u studenom 2008. godine. I mlaaekipa se uvelike prihvatila posla, bilo je jako

puno smea za iznijeti iz nekadanjeg sed-mog magazina - Duvanjske stanice, valjalo

je i uvesti struju i sl. Duvanjska je ostavtinanaih djedova i logian je slijed da ju uvamood zuba vremena i namjernog ruenja.

Kakva je bila reakcija ljudi koji su nanekakvim pozicijama u opini? Je li bilopotrebno dobiti nekakvo crno na bijelo odo-bravanje da je Duvanjska preputena svimmladima i onima koji se tako osjeaju?

Udruga je prethodno registrirana kaonevladina, prostor nam je ustupljen, ali seu meuvremenu dosta toga zakompliciralo.Podrka vladajuih je zasad minorna i nad-amo se da e se to popraviti u budunosti.Nadamo se da e Duvanjska brzo prijei podvlasnitvo opine Ljubuki, tj. da e postati

vlasnitvo svih njenih graana i da e initiokosnicu kulturnih dogaanja u gradu.

A, ali, nego, ve-ALTERNATIVNA LIGARazgovarali:Leona iljeg i Mario Brki

8/13/2019 Moj kamen br. 25

29/48

[29]MojKamen


ta

Kultura

Financijska pomo? Otkud Vam struja ivoda?

Udruga se kroz prole dvije godineiskljuivo financirala od prodaje karata ipia na koncertima, ali i to bi rijetko kad bilodovoljno da se bude i na pozitivnoj nuli. Ima-mo svoj prikljuak struje i istu plaamo.

Poseban party za dan otvorenja? Pamte lise datumi?Obiljeili smo i prvu i drugu godinu

djelovanja roendanskim partijem, naravnou naem stilu-ivom svirkom.

Otkud naziv Alternativna liga? Alternativakojoj ligi?

Sam pojam alternativa se odnosi nadrugi, nekonvencionalan nain razmiljanja,djelovanja. Iako se za tu titulu trgaju mnogi

nama nije cilj da nas netko na osnovu van-jskog izgleda definira kao alternativce negopo naim djelima. Mi pruamo alternativu,mogunost izbora za mladog ovjeka. Nijeba da si mogao puno birati prije hoe li zavikend otii van po stoti put na isto mjesto inatjerati se da se zabavi il e otii posluatsvirku uivo, posjetiti jednu od izlobi kojesmo organizirali, pogledati predstavu,posluati poeziju i sl.

Program koji je do sada bio u ALi, je li bioorganiziran iskljuivo od lanova, ili dolazipomosa strane?

S vremenom smo ostvarili brojne kontaktepo cijeloj BiH, a i ire, tako da u suradnji saprijateljskim udrugama mladih slinog karak-tera iz Sarajeva, Jablanice, apljine, Imotsk-og itd. razmjenjujemo bendove, umjetnike iideje.

Povezanost s nekim drugim slinim udru-gama mladim u BiH, samo Ha, ili i u inozem-stvu? (itaj Hrvatska/Srbija/Njemaka ako jeroo tamo). O dogaanjima se moe itati ina internetu. Tko ureuje stranicu? Zna li segdje je sve doao glas o ALi?

Osim domaih bendova dolazili su nami iz Hrvatske, Njemake pa ak i Brazila. Todrimo jako vanim i inom spajanja, razm-

jene informacija ,a i promocijom naeg grada

i drave. Blog ureuje tko stigne, iako se tre-nutno radi malo vie ureenju stranice, bite i nova domena tako e to poprimiti i maloozbiljniji oblik.

[email protected] su sve imena bendova prola kroz

ligu? Kako ih zovete? Iziete vani i viete:Andrijaaaaaaaa, sine doi ili?

Kao to sam veprije spomenuo gostovalisu nam i domai i strani bendovi. Kontakti

idu uglavnom preko interneta ili netko nekogpreporui. Sad to polako prerasta u netovie, booking agencije se same javljaju i eleda njihovi bendovi sviraju u Ljubukom.

Ostala dogaanja izlobe, veeri poezije,noi vjetica, doeci i odeci Novih godina?

Udruga je do sad organizirala niz izlobilikovnih radova, fotografija,skulptura, a nekiod radova su nam i poklonjeni te ih se moepogledati kad god doete u klub Krchivrat.

Poezija se esto ita, a odrano je i par pred-stava amaterskih glumakih sekcija. Poseb-no elimo istaknuti nau suradnju s udrugomPrijatelj s kojom smo usmjereni na humani-tarni rad za djecu s posebnim potrebama.

Zadovoljan s cijelim projektom idosadanjim radom? Kad je udruga najivlja?

(mislim na koliinu sadraja koji se moepronai, ljeto/zima/proljee/jesen?

8/13/2019 Moj kamen br. 25

30/48


Kultura

Dogaanja u Duvanjskoj su najea uproljee i ljeti to je i logino, zbog vremen-skih uvjeta. Meutim, ekipa iz udruge cijelegodine vrijedno radi u klubu, popravlja, za-kiva ivije, krei . Jako puno fizikog rada jepotrebno da bi se takva jedna stara prostorijadovela u stanje da je u njoj mogue odravatisvirke, izlobe i sl.

Svjesni smo gdje ivimo i kako se estozna gledati na pojedince koju idu glavom

kroz zid zato esto znamo bit razoaranikojekakvim komentarima i loim tretmanompojedenih ljudi, meutim borba za bolje sutra

je dugotrajna i rezultati bivaju vidljivi kad-tad.Uvijek se nae neto to motivira ovu malo-brojnu zajednicu da se nastavi truditi.

elje i pozdravi, zahvale, novane potpore(Vama, ne meni):

Puno je ljudi kojima smo zahvalni i tekst

bi bio predug da idemo poimence. Oni znajutko su i mi znamo tko su. Prijateljstva kojasmo uspostavili preko ove udruge i ono tota prijateljstva nose sa sobom je nemogueplatiti i unato tekoj financijskoj situaciji u

kojoj je udruga mi se nastojimo voditi tom nitihumanosti na koju naiemo esto.

Mali, poteni ljudi su ti koji nam pruajunajveu podrku. Mislim da se Ljubuki po-lako budi i da zapoinje revolucija meumlaom populacijom. Sve je vie nositeljaideja, kreativaca, vizionara. Stvara se svo-

jevrsna podloga za budue generacija kojeovo sve skupa mogu uzdii na mnogo vierazine. Ipak, podizanje kolektivne svijesti je

teak i spor proces. U vremenu kada manje-vie svi govorimo po dva jezika,a sve semanje razumijemo, kada veina mladih ko-risti neke od oblika internet socijalnih mrea,a ne komunicira sa svojim prvim susjedom,kada imamo brze automobile, a vjeito kas-nimo, se iskristalizirala potreba za buenjemdrutva iz apatije. Mi vjerujemo u svjetlubudunost.

Hvala

Tekui raun Alternativne lige:Pro-credit

194-134-01797021-34

8/13/2019 Moj kamen br. 25

31/48

[31]MojKamen


ta

ZKHS

Rujan 2011 god.1. 26.09.2011. - Odran prvi redoviti sastanak predsjednitva ZKHS-a nakon ljetne stan-

ke. Dogovoren plan i program aktivnosti za predstojeu godinu.Listopad 2011 god.1. 07.10.2011. Hercegovaka nopovodom poetka akademske godine za sve brucoe

u Roko/Akademiji. Nastupio Mate Buli.2. 12.10.2011. Odran prvi sastanak sekcije '' Moj kamen''. Pripreme za izdavanje 25.

broja.3. 23.10.2011. - Misa u Dubravi za sve hercegovake studente povodom poetka nove

akademske godine. Poslije Sv. mise odrao se domjenak za sve hercegovake studente i pri-

jatelje ZKHS-a. Prisutnima se obratio zagrebaki gradonaelnik g. Milan BandiStudeni 2011 god.1. 10 .11.2011.- Javna tribina u organizaciji Kluba pod nazivom '' Europske integracije

RH i BiH''. Gosti tribine bili su : prof. Boe Skoko s FPZ-a, Roko ikipredsjednik udruge VolimRH, ne u EU i dravnik tajnik u MVPEI Andrej Plenkovi.

2. 20.11.2011. Posjeta Vukovaru povodom obiljeavanja 20 te obljetnice od padaGrada Vukovara. Putovanje organizirano u suradnji s jos 15 zaviajnih studentskih udruga.

3. Malonogometna ekipa ZKHS-a nastupila na turniru Burn cup na Zagrebakom Vele-sajmu.

Prosinac 2011. god.1. 09.12. 2011. Tradicionalna boina Hercegovaka nou Roko/Akademiji. Nastupio

Draen Zei, uz s bogatu gastro ponudu.2. 01-15. 2011. - Humanitarna akcija Oni ne biraju. Skupljalju se razne potrebtine (

odjea, obua, hrana itd.) za kuu sestara Majke Terezije koja se brine za najsiromanije grada

Detaljan popis Klupskih aktivnostiza akademsku godinu 2011/2012

8/13/2019 Moj kamen br. 25

32/48


ZKHS

Zagreba. Prikupljeno 5 000 kn u novcu, donacija tvrtke Alca Zagreb.d.o.o u repro materijaluvrijednosti 5000 kn.

3. 05.12.2011. Organiziranje odlaska u kazalite po povlatenoj cijeni za lanoveKluba. Posjetilo se Zagrebako kazalite mladih gdje je izvedena predstava GARAA. Pred-stavu je posjetilo 69 studenata ZKHS-a po subvencioniranoj cijeni.

4. 18.12.2011. - Humantirani koncert duhovne glazbe u Roko/Akademija'' za Dom zanezbrinutu djecu u irokom Brijegu Marija naa nada. Takoer odrana prva Veer kulture uorganizaciji ZKHS-a. Program se sastojao od video projekcija, nastupa muke i enske klape,

nastup folkora, dramski komad iz Prosjaka i sinova itd. Ukupan iznos donacije 11 000 kn.5. 15-22.12.2011. Odravanje prezentacija ZKHS-a i Sveuilita u Zagrebu maturan-tima po srednjim kolama u Hercegovini.

8/13/2019 Moj kamen br. 25

33/48

[33]MojKamen


ta

ZKHS

8/13/2019 Moj kamen br. 25

34/48


Ekskluzivno: Hercegovaki reprezentativni dvojac za Kamen

razgovarali: Josip Tolii Zvonimir Baratekst: Josip Toli, fotografije: Zvonimir Bara

Moete li se prisjetiti svojih rukometnih poetaka? Kada ste se poeli baviti ovim sportomi koga pamtite kao kljunu osobu u poecima?Marin ego:To je bilo stvarno davno, prije 15-16 godina. Poeci su bili u Meugorju, momu

rodnom mjestu, gdje sam bio osam godina. Tamo je bilo dosta starijih ljudi koji su se bavili ru-kometom i povukli nas mlae u taj sport. Kada je Meugorje poelo tonuti, pohaao sam treirazred srednje kole i dobio poziv od ljubukog Izviaa koji je tad bio prvak BiH i otiao sam uLjubuki. Tamo sam se zadrao dvije godine.

Imali ste jednu epizodu i u Zrinjskom?Bio sam u Ljubukom godinu i pol, tamo su bili Ljubuaci Mirko

Alilovi(takoer vratar hrvatske reprezentacije, op.a.) i Milan Toli,

a ja sam doao sa strane i nisam dobivao toliko minuta, nisambranio, pa sam se pokupio i otiao u Zrinjski gdje me zvao EnzoBukovac i izaao mi maksimalno u susret. U Mostaru sam bra-nio kao prvi vratar godinu dana i, nakon Alilovieva transfera u

Ademar Len, ponovno su me zvali iz Ljubukog. Vratio sam se ibranio jednu sezonu, u kojoj smo igrali i Ligu prvaka. Bosna nas

je te godine skinula s prvog mjesta, Ljubuki se malo poljuljao iotiao sam u akoveki Pipo IPC. Tamo sam bio dvije godine

koje su protekle sjajno, klub je bio drugi u Hrvatskoj i finoorganiziran, voen od strane eljka Kavrana, nekadanjeg

predsjednika Hrvatskog rukometnog saveza. Po istekutoga ugovora imao sam neke opcije ii u inozemstvo za Njemaku ili panjolsku no, nisam se odluio za

taj potez. Dola je ponuda iz Zagreba i doao samovdje.

Jeste li se za vrijeme svog igranja u Her-cegovini nadali transferu u jedan tako velikiklub kao to je Zagreb?

Kad sam se poeo baviti ovim sportom,nisam uope razmiljao o takvom profesion-alizmu da u jednog dana igrati u Zagrebuili u reprezentaciji Hrvatske. No, kako je vri-

jeme odmicalo, sve sam se vie nadao takoozbiljnom angamanu.

Igrai hrvatskog rukometnog prvaka CO Zagreb i hrvatske reprezentacijeMarin ego i Marino Mariu ekskluzivnom razgovoru za Moj kamen otkrilisu pojedinosti o svojim rukometnim poecima, zanimljivosti iz privatnog

ivota, ambicije do kraja profesionalne karijere i jo mnogo toga

Bio sam u Ljubu

Alilovi(takoer vra

a ja sam doao sabranio, pa sam seBukovac i izaaonio kao prvi vrata

Ademar Len, ponranio jednu sezon

je te godine skinulaotiao sam u ak

oje su proteorganiziran,

predsjedtoga ugza Nje

taj pov

ozbil

Interview

8/13/2019 Moj kamen br. 25

35/48

[35]MojKamen


ta

Marino Mari:Poeci bavljenja rukometom kreu u mojoj devetoj godini, u treem razreduosnovne kole. Dobro se sjeam, bio je utorak, betonski tereni, nas milijun, kree upis u ru-komet. Kljuna osoba bila je moja majka koja je zahtijevala da se bavim nekim dvoranskimsportom. Ja sam, kao i svi, htio u nogomet, kako je i moj otac govorio. Dogovorili smo se ipak dato bude dvoranski sport, i odluili smo se za rukomet. Prvi poeci bili su dosta neorganizirani, toje karakteristino za nae podneblje, no polako smo trenirali i borili se.

U Zrinjskom ste proveli prve godine?Tako je. S nama su radili treneri entuzijasti kojima treba rei jedno veliko hvala.

Koliko ste bili zadovoljni statusom u tadanjem klubu i je li postojala elja zaigranjem u nekom boljem?

Kao dosta mlad igra, sa 16 godina, preao sam u seniorsku ekipu Zrin-jskog, to je za mene bio jedan stvarno velik uspjeh. Ljudi su dosta vjere

polagali u mene i ja sam im to na neki nain vraao. Dobio sam neke

minute u seniorskoj ekipi to mi je bilo golemo iskustvo i bio sam pres-retan. Meutim, potom se dogodio raspad kluba, ponestalo je novca imi mlai preuzeli smo glavnu ulogu. To je dosta dobro funkcioniralo, aparalelno s tim igrao sam u mlaim uzrastima hrvatske reprezentacije,gdje sam se probio do mjesta prvog pivota i na kraju su elnici Zagreba

odluili da bi najbolje bilo da im se pridruim. Meni se to takoerinilo realnim jer je tu nae govorno podruje i nai su ljudi

ovdje; jo to nije neki veliki pomak da idem u inozemstvo to ne bi imalo smisla tako da mislim da je to za mene bionajbolji potez. Zasad se ne kajem, dobro je, izborio sam

se da igram, pa emo vidjeti to dalje.Koliko ste zadovoljni ivotom u Zagrebu i kakovam uspijeva uskladiti privatni i profesionalniivot?

Marin ego:Dolazim iz jednog malog mjesta.Kad sam doao ovdje, sigurno mi nije bilo sve-jedno; milijun ljudi, uvijek neke guve po gra-du Nisam neki miljenik velikih gradova, vievolim manja, mirnija mjesta za obiteljski ivot.

Oenjen sam, imam enu i dvoje djece i puno vre-

mena provodim s njima. Kad nisam na putu, uvijek sam snjima, odemo malo proetati po Zagrebu i tako.

Dakle, ne moe se rei da obitelj ispata zbog karijere?Nije u tolikoj mjeri. Kad imamo trening jednom dnevno,

Kao dosta mlad igrajskog, to je za mene b

polagali u mene i ja

inute u seniorskojretan. Meutim, potmi mlai preuzeli smaralelno s tim igrao

gdje sam se probio dodluili da bi n

inilo realnovdje; jo

to ne binajbol

se d

v

mena prjima, od

DaklNije

Interview

8/13/2019 Moj kamen br. 25

36/48


odem na dva-tri sata, vratim se i cijeli sam dan s njima. No, kad su ljetne pripreme, ne vidimo se

15-20 dana u komadu. Ali opet, kad do

em u Zagreb, odem u Me

ugorje, vidim njih na nekolikodana i ponovno se vratim.To je moda i normalno s obzirom na ivot jednog profesionalca? Tako je, nije to nita strano.Marino Mari:Informacija da sam oenjen i imam djecu samo je za medije (smijeh). Kod

mene je druga stvar, mlad sam i uivam. Nisam se vjenao, borim se Nema tu jo niega, osimnekakvih simpatija iz osnovne kole (smijeh). ivim i uivam! Metropola mi se svia i odgovarami malo ubrzaniji ritam ivota iako se nekad poelim naeg usporenog hercegovakog ivota.No, odgovara mi ova guva, uvijek se neto dogaa i za nas mlade to je dobro. Poto sam sm ustanu i tako ivim, odgovara mi to ima dogaaja po mom gutu.

Pretpostavljam da je za obojicu velika stvar bila poziv u hrvatsku reprezentaciju. Iako do-

bar dio reprezentacije igra za Zagreb, u kojem ima odreenu bazu igraa, kakav je bioosjeajbraniti boje Hrvatske na jednom velikom natjecanju i, openito, biti dio te ekipe?Marin ego:To je zasigurno jedan veliki plus u sportskoj karijeri. Ja nisam imao priliku, kao

to je Marino, igrati u mlaim hrvatskim selekcijama, zaigrao sam prvi put prije dvije godine,odmah u seniorima i s te strane mi je malo ao. No, to je, tu je. Velik je uspjeh igrati za jednu odnajboljih reprezentacija svijeta i ponosan sam na to.

Marino Mari:Kao mlad pratio sam uspjehe hrvatske reprezentacije i bio mi je veliki san tuzaigrati, gledao sam to s velikim divljenjem i nije mi palo na pamet da u zaigrati za Hrvatsku. No,polako je i do toga dolo, to su za mene bili vrlo pozitivni i sretni trenuci. Sad sam tu s momcimai ast mi je igrati s njima. Gledam ih drugim oima, ne vie kao mlai deko koji ih gleda i divi

im se, nego u poziciji da igram i nemam toliki gut kao navija. To je borba na terenu, igrate zareprezentaciju i ginete da zadovoljite navijae.

S obzirom da si jo uvijek dosta mlad (21 godina, op.a.), predstavlja li to jo uvijek nekakavok ili si se priviknuo?

Interview

8/13/2019 Moj kamen br. 25

37/48

[37]MojKamen


ta

Lagano sam se adaptirao i upoznao sve te ljude. Imao sam ogroman respekt prema njimai nisam bio potpuno oputen u druenju. Trebalo je neto vremena, ali sada mogu rei da sampotpuno oputen i velika je ovo ast. Rijetko razmiljam o tomu, ali kad bolje promislim, teko jepovjerovati dokud sam stigao.

to se tie Regionalne lige, je li njeno osnivanje bio uspjeh i vidite li tu konkurenciju meukojom Zagreb moe napredovati? Znamo da je naa domaa liga za vas, moe se rei, majikaalj

Marin ego:Velik je to korak za Zagreb. Svi znamo kakvu smo ligu igrali prolih godina, a ovegodine igramo Regionalnu ligu i vesmo jednom izgubili i igrali dvaput nerijeeno. Ima dosta do-brih utakmica ove godine koje su nam ranije nedostajale. Vese sad rezultat, igramo u jednomdobrom kontinuitetu.

Moda e to donijeti prevagu i u Ligi prvaka?Sigurno hoe. Ove godine svaku utakmicu elimo odraditi maksimalno dobro, nema vie tol-

iko oputanja i to e se odraziti i u Ligi prvaka.Marino Mari:Znaajan je to plus za sve nas, posebno za mlae igrae kojima nedostaje

rutine i iskustva na europskoj sceni, pred punim dvoranama, u utakmicama visokog naboja inervoze, u odluujuim trenucima Igramo bolje utakmice i lake doekujemo Ligu prvaka, ije

bi dvoboje ranije doekivali s nervozom. Regionalna liga nije na tako visokom nivou, veje klasaizmeu domaeg prvenstva i Lige prvaka.Gdje god sada doete, punite dvoraneDa, i to je taj gut, igrati izjednaene utakmice do kraja, tu se skuplja iskustvo, u presudnim

trenucima gdje igraili postaje vrhunski ili ostaje slab.Vjerujem da postoji motiv putovati na gostovanja u abac ili Banju Luku?Naboj postoji, no te ekipe nisu na takvom nivou kao to su, primjerice, u nogometu. Ovo je

tek poetak, prva je godina Regionalne lige i treba vremena da se razvije i postigne neto dobro.Kakve su vam ambicije do kraja karijere? Je li Zagreb klub u kojem se dugorono vidite i

to biste eljeli ostvariti u klupskom, a to u reprezentativnom planu?

Marin ego:S obzirom da sam vratar i imam 26 godina, jo imam dosta karijere pred sobom danas vratari brane do 40. godine. Sigurno neu u Zagrebu provesti cijelu karijeru, elja mi jejednog dana otii nauiti moda nauiti njemaki ili panjolski jezik malo (smijeh). Tu sam ve

Interview

8/13/2019 Moj kamen br. 25

38/48


etvrtu godinu, ugovor mi istjee u lipnju, pa emo vidjeti to i kako. O reprezentativnim eljamanema se to puno rei, ciljevi su uvijek visoki prva tri mjesta.

Marino Mari:Uvijek je elja dosei vrhunac u onomu ime se bavite. Naravno, svi sanjaju onekim velikim svjetskim klubovima jer moete osvojiti Ligu prvaka. Sve ovisi o tomu kako e serazvijati situacija. Moda Zagreb za godinu-dvije bude u vrhu i nee biti razloga da idem. S drugestrane, dolazi i financijski dio o kojemu jo ne razmiljam, no vodi vas da osigurate egzistencijui svoj ivot. Mi se bavimo tim deset godina, a poslije to ste zaradili, zaradili ste. Nema tuneke improvizacije. to se reprezentacije tie (-ego: Neemo prelaziti u drugu reprezentaciju)(smijeh).

Je li bilo moda poziva iz bosanskohercegovake reprezentacije?Marino Mari:Ma nije To je specifino za nas Hercegovce to imamo priliku igrati za dvije

reprezentacije. Ima igraa koji se vode za novcem i prelaze iz jedne reprezentacije u drugu isto

radi financijske situacije. No, mislim da reprezentacija za koju igra treba biti iz tvoje matinedomovine, domovine za koju ivi i treba braniti njene boje kakva god ona bila, prva ili zadnja.

Ambicije s Hrvatskom?Naravno, elja mi je jednog dana postati prvi pivot i ii do kraja, nema se tu to skrivati, osvo-

jiti sve to se moe osvojiti!Marin ego:Ja sam bio u reprezentaciji BiH. Igrao sam tamo za juniore i onda, kad sam pot-

pisao ugovor za Zagreb, zvali su me i u seniore, ali nisam otiao. ekao sam tu svoj red i vjerovaoda u dobiti priliku.

Gdje se vidite za, recimo, 20 godina, nakon to zavrite karijeru? S obzirom na mogui egzistenci-jalni problem, biste li htjeli ostati u rukometu i raditi kao trener ili se vie posvetiti privatnom ivotu?

Marino Mari:Vidim se u planini, u drvenoj kuici, ja i moja voljena, dosta djece (smijeh)Zezam se. elja mi je, ako se ikada budem bavio nekim poslom, da u njemu imam minimalanfinancijski interes, gdje nisu u igri neke velike cifre. Volio bih raditi neto skromno, a ako bih tre-

Interview

8/13/2019 Moj kamen br. 25

39/48

[39]MojKamen


ta

nirao nekoga u budunosti, to bi bila djeca koju bih uio neke osnovne elemente rukometne igreda mogu dalje napredovati. elio bih ivjeti skromno i idilino.

Marin ego:Ja sebe ne vidim u sportu poslije karijere. Bar zasad ne vidim se u nekom tren-erskom poslu, bio prvi trener ili trener vratara. Za nekih 15 godina vidim se u Meugorju gdjeivim fini obiteljski ivot.

Kad smo kod privatnog ivota, to inite u slobodno vrijeme i imate li ga uope?Marin ego:Jest da ga malo imamo, ali nae se. Znam otii s djecom u neki centar, malo se

izigram, odemo na neki izlet u okolici Zagreba i to je to. Rijetko kad idem s Mariem u no

ni ivot(smijeh), ali se i to zna dogoditi. Poslije neke dobre znamo se skupiti svi pa malo izai, popijemo

koje pivo i to je to.Marino Mari: Ja tako slino, recimo (smijeh) (-ego: Ali malo ee!) 21 mi je godina, volim

sve to vole mladi, ali sve u nekim granicama. Kad sam doma, uivam, visim na laptopu, gon-jam te facebooke Mogu se pohvaliti da znam svirati klavijaturu i dandanas znam zasvirati zaekipu i zabaviti ih, to je neto meu nama. Osim toga, volim etnju, ispijanje kava, standardno,taj moj hercegovako-mostarski ir. Laganica.

elite li se, po okonanju karijere, vratiti u Hercegovinu?Mari:To pitanje uope nije sporno. Ja se vraam u Hercegovinu sto posto, samo je pitanje

kada. Volim rei da sam sad na privremenom radu, kad zavrim ovaj posao, vraam se u Herce-govinu, to je sigurno. Bilo koja budua ena morat e to prihvatiti. (ego: Trai je preko novina!)(smijeh) Sve koje su da ivimo u Mostaru

Marin ego:Vesam rekao, poslije petnaestak godina, kad moja karijera zavri, vraam se uMeugorje gdje u nastaviti svoj ivot.

Iskreno se zahvaljujemo naim reprezentativcima na razgovoru i elimo im puno sree unastavku karijere

Interview

8/13/2019 Moj kamen br. 25

40/48Kultura


Fran 19. godinji mladiiz jedne hercegovake obitelji. Zavriogimnaziju s 5.0 prosjekom, ali nije upisao fakultet jer mu se nije dalo.Omiljeni su mu Iron Maidon, Marlin Mason, Guns'n'roses, ali voliposluati i Pink Floyd, Deep Purple, The Who, Kiss i slino... U slo-bodno vrijeme puta kosu, a i bradu, manje-vie uspjeno. Roditeljise nadaju da e ga ubrzo proi ova buntovnika faza, da e presta-ti uzimati ono to uzima i da e konano poeti razmiljati o svojoj

budunosti

Jure 22. godinji deklarirani Hercegovac. StudentAgronomskog fakulteta u Zagrebu, etvrta godina menze, aneemo rei koja faksa. Voli sluati Cecu, Milu Kitia, DaruBubamaru, Draganu Mirkovi, aku Polumentu, a nije mumrsko naviti ni Miroslava Ilia i abana aulia, pojaati dodaske, skloniti dasku i pojaati jo jae. Voli popiti, i dobrose zabaviti. Kad se izlazi s prijateljima, dogovor je da ne smi-

je nitko sam napustiti folkoteku. Ili s trebom, ili da ga druginose.

Tomo 21. godinji Hercegovac, inte-gralni Hrvat, domoljub, svake nedjelje namisi. Trea godina poslovne ekonomijena jednom privatnom fakultetu u Za-grebu. Slua Thompsona, koru i MatuBulia, a voli se zabaviti i na koncertimaJole, Magazina, Rozge i slino. vrst u

svojim stavovima, ljudi ga ili vole ili nepodnose. Ne voli sluati stranu glazbu,pogotovo ne srpsku. eli se vratiti u Her-cegovinu kad zavri fakultet, posao gaveeka.

VELIKA ANALIZA GLAZBENIH UKUSA: ATO TI SLUA, KOJU VRSTU GLAZBE?

Kau da se o ukusu ne raspravlja, a opet, to je omiljena tema u naem naro-du, pored komentiranja trenutne politike situacije i moebitne uspostave treegentiteta, prie o ratu, te boe-mi-se-oprosti traanja sveenika. Pored svih kat-egorija u kojima se diverzitet ljudskog roda ispoljava, meu zanimljivijim je onaglazbena. Shodno tome doli smo na ideju provesti analizu o privrenosti naihmladih kolega razliitim glazbenim anrovima. Pokuali smo, postavljajui imslina pitanja, odgonetnuti u emu je razlika izmeu njihovih ivotnih stavova ikoliko na to utjee vrsta glazbe koju sluaju. Intervjuirali smo petoricu mladia,koji su eljeli ostati poluanonimni, tako da im neemo otkriti prezimena da ih

ne moete uguglati ili nafejsati. Dakle, ukratkoemo ihpredstaviti, pa emo onda krenuti naizmjenice s pitanjima.

8/13/2019 Moj kamen br. 25

41/48Kultura

[41]MojKamen


ta

Josip 22. godinji mladi iz jednog mjesta uHercegovini. Iz jedne takve provincije doao u Za-greb, kao to voli rei, kao izbeglica iz besmisla.Studira na Filozofskom fakultetu, voli itati knjige,ali ipak veinu dana provede na youtube-u i dakakofejsu, stavljajui statuse koji su obino ukraeninavodnicima i zavravaju s inicijalima . B. Nara-

vno, pogaate, njegov omiljeni pjeva, tonije kan-tautor, ma umjetnik kakvog nema na dugo i iroko,

jest ore Balaevi. eli putovati po svijetu, ni-kako se vratiti u Hercegovinu. Inae, nije iskljuivprema drugim anrovima, ali uz Balaa najvie volikako kae ex-yu rock.

Marin 24. godinji mladiiz Hercegovine. Zavrnagodina na PMF-u u Zagrebu. Ekspert za matematiku.Slua iskljuivo stranu glazbu, od rap-a do housa.Linkin Park, Lady Gagy, David Gueta... Nije pretjeranodrutven, barem ne s ekipom iz srednje, budui daoni svi sluaju hrvatski und. U biti, dosta esto je uenskom drutvu s fa

Documents

Moj kamen br. 25