Moj kamen br. 24

8/13/2019 Moj kamen br. 24

1/19

Dragi nai itatelji!

U rukama drite 24. po redu broj Mog Kamena . Odprolog broja puno se toga dogodilo i promijenilo. Na Klub imasvoje novo vodstvo, izabrano u veljai ove godine. Vodstvo jenovo, al u biti nije se puno toga promijenilo i dalje e se raditiza dobro studenata iz Hercegovine.

Obradili smo raznorazne teme: studentske, politike, pov-ijesne, drutvene, intervjuirali smo uvare reda na Savi, popra-tili smo i rad nekih naih udruga u Hercegovini. Novina u listu jei krialjka koju ete vjerujem vrlo rado rijeiti. Naslovnicu smoodluili posvetiti simbolinom broju 3 te na taj nain pokazatida pratimo stanje u BiH.

Na koncu, elim se zahvaliti svim autorima tekstova, svomeurednitvu, lektorima, lanovima kluba koji su se spremnoodazvali na slikanje naslovnice i fotografu Ivanu Lovriu, tenaim sponzorima koji su tu uvijek za nas.

Do slijedeeg broja svima veliki pozdrav!

Gabriela Mitar

IMPRESSUM

MOJ KAMENList hercegovakih studenata

Za izaaa:Mate Kova

Izaa:Zaviajni klub hercegovakihstudenata

Glana urnia:Gabrijela Mitar

Urnito:Filip Krii, Ante Boras,Tomislav Mikuli, MarijanaRado, Boana Krito, AnteMilo, Kristina Mandi, Luka

Slikovi, Mara Milo, Leonailjeg, Stanko Pralas

Autori tkstoa:Mara Milo, Kristina Mandi,Boana Krito, Filip Krii,Gabriela Mitar, MarijanaRado, Leona iljeg, JelenaSoldo, Ivan Kraljevi, Danijelakegro, Robert Grabovac, LukaSlikovi, Ivan Ljubii, Martinaili, Ante Milo, Ante Boras,Martina Bandi.

Grafko oblikoan:Krik studio

Naslonia:Ivan Lovri

Lktura:Luka Slikovi, Leona iljeg,Kristina Mandi

Tisak:

GrafostilNaklaa:1200

Kontakt:Moj Kamen

List hercegovakih studenataSavska cesta 25, [email protected]

iro-raun:2360000-1101422885

SadrajDNEVNIK JEDNE BRUCOICE ......................................... 2

DRUGI O ZHKS-u ............................................................. 3

Zagrebaki studentski domovi ....................................... 4

INTERVJU SA ZATITARIMA ............................................. 7MONOPOL NA KREPOST ............................................... 10

Ragbi u Duvnu ...............................................................11

Hrvatski studentski politoloki forum .......................... 14

(NE)RAZUMIJEVANJE POLITIKIH ELITARH i BH HRVATA ............................................................. 17

AKTIVNOSTI ZKHS-a ...................................................... 18

Udruga mladih Dnevni boravak ................................21

STARI ..............................................................................22

(Bi)Hrvatska ..................................................................25

NACIZAM NA ZAGREBACKI NAIN ................................26

DA JE LASSIE IZ MOSTARA, NE BI SE VRATILA DOMA!28

Danas nije lako biti gospoa ..................................... 30

Ja bi to sve pobio! ......................................................... 31

Fra Didak Buntic apostol svoga naroda...................... 32

TO DRUGI MISLE O HERCEGOVCIMA .........................36

an tr - terzo - trzeci - terceiro - a treia - - - tretjih - terceros - tredje - nc

8/13/2019 Moj kamen br. 24

2/19

Ispitni tjedni, opet sam zamijenila dan ino. Nije to nita udno za ovo vrime - uvjer-avaju me ovi to e brzo i zavrit. Dok uivam usvojoj nesanici odluih zanemarit hrpetinu kn-

jiga i napokon ispunit svoj zadatak. Cilj jasan objasnit dolazak u Zagreb. Mnogo toga se do -godilo u ova etiri miseca, pet dana i jo netositno sati otkad ivim ovdje. Nije da brojim, alnije sve ni za priu. Nekad mi se ini da je topoelo i puno ranije, odlukom da ipak odlazim.

Nekako u jesen denirano je konano da jepokora nazvana dravnom maturom apsolutnoneizbjena i nije bilo druge nego se uhvatit kn-

jige. Prijavili su se samo oni kojima Mostar nijebio opcija, meu njima i ja. Shvatilo se sve oz-biljno, pronale se odgovarajue pripreme, a dinego u Zagrebu - treba to izvidit kad emo vei gore. Izabrali smo odlian program, a i bilismo poprilina atrakcija svim kolegama, ak iprofesorima. Nikomu nije zapravo bilo jasnoto radi dvanaest hercegovakih maturanatana istim pripremama kad je matura navodnoza hrvatske srednjokolce. Znali su dodue da

je matura jednaka za sve, nema mogunostitele niti koritenja poznanstava, to ih je

jadne valjda samo jo vie zbunjivalo zatosmo pobogu doli u Lijepu Njihovu. Pa zar miuope uimo to i oni?! Heh, moda je to svebila stvar naglaska, ko e im znat.

Zamiljala sve to drugaije, no pripremesu se svele na knjige, McDonalds, Cinestar iviesatna lunjanja po glavnom gradu. Bilo je

zabavno, Zagreb je nudio toliko toga da smonakon boinih praznika ivjeli za uskrsne iponovni dolazak na pripreme. Jo dva ludatjedna po metropoli i migracije prema Splitu,poinju ispiti. E sad znam, zamiljate nervozu,angrizanje i jo Boga pitaj koji oblik stresa uautobusima koji polaze u pet ujutro put Splitapuni maturanata koji imaju isti cilj studij uonoj gore spomenutoj Lijepoj Njihovoj. Dragimoji predmaturanti izraavam vam iskrenusuut. Vi ste moda jeste generacija Y, ali mismo generacija NS. No stress generacija.Zato? Za vrijeme svih veih promjena bilismo ili premali ili poteeni. Tako je i s ovim.Svaki novi ispit je bio ba ko ekskurzija. Kojese samo zgode o tome mogu priat. Od togada nae fakultet na kojem pie ispit kadte ujutro ostave na nekom kraju grada, do

toga da se uspjeno vrati u luku za polazakkui se romani mogu pisat. alim hrvatskesrednjokolce i njihove slomove ivaca, mismo se ove godine provukli. Opet, rekli bi neki.Rezultati, upisi, veselje. Shvati da odlazi, asvi tvoji ostaju ili kui ili blizu nje, i odjednomsumnja. Al pusti sumnju kad ti najvea brigapostane koji tramvaj ide u kojem smjeru, i kakobi, svega im, ja trebala znat di se nalazi kojazgrada fakulteta. Pa upisala sam jedan, a netri. Ko jo razumije ovu bolonju, puste vjebe ipredavanja. Velika je to promjena, tono te iz-baci iz kolosijeka. Ipak smo mi NSovci. Nisam

ja usporena, ovi svi oko mene previe ure,kaem vam ja.

Ignoriram svu tu trku, ako je pria umrit nijepria fakultet zavrit. Sava. Nova poznanstva, noviprijatelji, novi ivot. Sad mi je jasno zato svi kojisu ivjeli na Savi imaju elju tu i ostat dok ne diplo-miraju. Nema vremena razmiljat o iemu doksu kolokviji i onda doe vrime da ode malo i kui.Rastanak je tako udna stvar. Misli da se nikadnee sna, da e sve veze popucat, a onda na -kon to se privikne na novi tempo, spozna.Shvati da si na neke ljude i zaboravio, bez obzi-ra na ..u vijeke vjekova fraze. Shvati da si zab-oravljen od onih kojima si bio usputna stanica uivotu. Primijeti i to da te one vrste niti uvijekveu ma koliko kilometara vas dijelilo. Nauizato su te uvijek uili da gleda prid sebe, ane oko sebe i zavoli svoj mir daleko od kue.eka vie taj dan da ode kui. Prebrzo proe,vidi svakoga i svata, najmanje svoju kunueljad. Vrime nazad. Teko je svaki put kad doevrijeme da se vrati. I doe, odmah kava u Aka-demiji s ekipom. Ima i Zagreb stvari koje mu sene mogu osporit, to jest jest.

Sad sam tu di sam valjda htjela bit. Hou liostat? Sigurno. ak i ako ne rijeim ovaj ispitiz matematike to mi je jo ostao. Oni modastudiraju u Mostaru, ali ja ovdje sada ivim. Ra-zlika je to, ma ta god ko rekao. Opet da biramdola bih ovdje. Nisam pogrijeila.

I sad, sad opet ekam i kad e dan da se pa-kujem kui

Mara Milo

DNEVNIKJEDNE

BRUCOICE

DRUGI O ZHKS-u1.ZKHS je izgubio smisao postojanja kada na-

kon nereda u irokom nije jajima izgranatiraobh. veleposlanstvo u Zagrebu. kolumnistposkok.info-a

2.Oni misle da su vei Hercegovci od nas os-talih samo zato to su u ZKHS-u. Po emu jeHercegovaka no hercegovaka? Kakveto ima veze s Hercegovinom? Oni samo sebepromoviraju. Kad se neto voli, onda se to nemora javno pokazivat. Ja volim Hercegovinusrcem student politologije N. N.

3.ulizice izdiguzice zderatori lokatori prilivode

kurve ajvani stoka djubrad supci tupani glupa-ni guske rogonje SLJAM triba tu bandu docekati poklat KOLJIIIIIIIIIII IIIIIIIII8) - anonimni ko-mentar na ljportal.com-u, upuen ZKHS-u iZKLJ-u (Zaviajnom klubu Ljubuaka), povo-dom organizacije Ljubuke veeri u Zagrebu

4.Svaka ast momcima i djevojkama izHercegovakog kluba zaviajnih studenata, jersu nas i ove godine razveselili svojim nastu -pom, a evo mogli bi jo jednom i trusu otple -sati Tomo ori, djelatnik SC-a i predsjednikUdruge Lipnjaka

5.Puno vam hvala i Bog vas blagoslovio u sve-mu to radite obitelj Marka Pukara

6.Tribine koje organizira ZKHS moemo pomnogoemu nazvati povijesnim Ivanunjar

7.Davor uker je najvei hrvatski brend. A tkoste vi? Davor uker

8.Ja to ne jedem! Paris Hilton9.A ko je taj ZKHS? Je l on pjeva Cesaricu?

Mio Kova

Ima tu svega. Inae se ne osvremo nanepotpisane komentare, ali evo da se malonasmijemo, a i zapitamo s kakvim sve ljudimau okruenju ivimo. Sasvim druga stvar je sovakvim simpatinim nezgodama oko izgo-varanja naziva naeg Kluba, ak smo eto misliliskratiti naziv u Klub hercegovakih studenata,ali lanovi su se na izvanrednoj skuptini izjas-nili veinom protiv. Najvie volimo ovakve poh-vale. To nam nije primarni cilj, ali jest poticajda nastavimo s radom te da budemo jo boljiubudue. ivi bili!

tret - - trei - tet - derde - third - kolmas - troisime - Drittel - - harmadik - an tr - terzo - trzeci - terceiro - a treia - - - tretjih - terceros - tredje - nc

MojKamen-Glasilohercegovackihstu

denata

[2]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

3/19

Svatko tko je imao ikakvog doticaja sa studentskim ivotom, bilo posred-no, bilo neposredno, zna kako je isti nezamisliv bez studentskih domova. Za-greb ima etiri. Do lani se meu studentske domove ubrajala i antologijskaMota iliti SD Ivan Metrovi, no od ove akademske godine je zatvorila svojavrata vjernim stanarina zbog ne ba zadovoljavajuih ivotnih uvjeta. Iako jestanarski standard Moe bio na upitnoj razini, imala je ona svoju posebnu

ar zbog koje je iz godine u godinu okupljala entuzijastine studente koji bina sam spomen zatvaranja ovoga doma najavljivali razne prosvjede i demon-stracije. No na alost, svjedoci smo kako nita od toga nije urodilo plodom.

Dua zagrebakog studentskog ivota svakako je SD Stjepan Radi, ustudentskim krugovima poznatiji i kao Sava. Savu jedni voli, drugi preziru,no malo tko je zapravo ravnoduan. S 3544 kreveta najvee je zagrebakoutoite studentarije, partijanera, frikova, tatinih mezimica, maminih sinia,pokojeg normalnog insana i ko zna ega sve ne. Sava je zapravo neto poputomanjeg gradia s potom, kinom, ambulantom, pokojom birtijom, menzama,slastiarnicom, teretanom i vjerovali ili ne fakultetom. Difovce (iliti kifovce)nastanjene na Savi tek ograda dijeli od fakultetske zgrade, tako da je njimabilo kakvo upuivanje u smjeru beloga Zagreba grada sasvim nepotrebno.Sve potrebe i zahtjeve koje im namee studentski ivot mogu regulirati unutardrage nam Save.

No da mi ne bi ovako napamet naklapalio blagodatima Save obratili smo se nekolicinistanovnika te zatraili njihovo miljenje i strunisud. Prvo jedna brucoica koja je jo uvijekopinjena Savom pa i njezino argumentiranje ilou tom smjeru. Oduevljena je, kae, ivou kojaSavu naputa jedino u vrelim ljetnim mjesecima(kada je i ostatak metropole poprilino umrtvljeni pust) te u vrijeme kada studente pohara jednaiscrpljujua i podla groznica ona ispitna. Sava

je idealno mjesto za upoznavanje novih ljudekoji imaju iste anitete kao i ti. Recimo ruaktono u podne, a veera u est. Ljudi s ovakviminteresima i sklonostima se jednostavno odmahmeusobno skue! Sava kotira i kao jedno odznaajnijih zagrebakih mjesta za none izlaske,tako da je njezinim stanovnicima dodatna pred-nost to su redoviti u samoj ii drutvenogivota i dogaaja. Treba spomenuti i dobru pov -ezanost s okolnim dijelovima, odnosno tramvajei busove koji se sa Save upuuju u svim moguimsmjerovima i u svako mogue doba. Dodue,ponekad mi se uestalost drastino smanji, noneemo sad sitniariti. Veliki trenutak za sve stu-dente Save zasigurno je bilo pojavljivanje nisko-podne petice u koju studenti sada bez po mukenakrcavaju masu svojih najrazliitijih stvari. Noima i onih koji Savi nalaze i pokoju zamjerku.Nae je da spomenemo i to. Ovdje su naimeredovi za menzu ubitano dugi i spori. Stanje jedodatno pogoralo i otvaranje dva nova pavil-

jona. Dola je masa novih ljudi, a broj tanjura jeostao nepromijenjen! Kad smo ve spomenulisporost, ne smijem nikako propustiti spomenutidomski internet. Ako netko sluajno u sobu doe

radostan jer se nekim udom uspio najesti umenzi u rekordno kratkom roku, njegovu frus -triranost zasigurno e izazvati paljenje laptopa ipokuaj otvaranja bilo koje stranice. Ovo je, uzve spomenutu guvu i gungulu jedan od glavnihrazloga koji je nau drugu, malo stariju, sugovor-nicu natjerao da dogodine razmisli o preseljenjuna Cvjetno.

Cvjetno naselje se takoer moe pohvalitimenzom, slastiarnicom, tulumarom, kolomstranih jezika i uredom don Damira Stojia omiljenoga studentskog kapelana. Kapacitetdoma je 1762 kreveta. Oni koji su nastanjeniovdje esto kao glavnu prednost istiu blizinuSave. Osim ove vrlo znaajne karakteristike,

Cvjetno se moe pohvaliti i mirom i tiinomkoji vladaju vei dio vremena, za to je Savauglavnom zakinuta. Naa sugovornica navodikako su velika blagodat ovog doma prostrane ikomforne sobe koje imaju vlastitu kuhinju. Ku-paonicu s wc-om ponekad dijele dvije sobe,dok u nekim sluajevima svaka soba posjedujevlastitu. No upravo je zbog ovoga bilo kakva ko-munikacija poprilino ograniena uglavnom nacimera i ono dvoje iz susjedne sobe koje pov -remeno susretne u kupaonici, dok s ostatkomkata nema gotovo nikakve veze. Ovo je jednaod karakteristika koju naa sugovornica smatranegativnom. Fali joj kae da ponekad nabasana nekoga dok pere zube ili kuha kavu u ajnojkuhinji. No dobro je to to u menzi gotovo nikadanema reda, ivot je openito mirniji, idealan zamrvicu starije studente koji su se lagano zasitililudovanja, ili za one malo mirnije kojima to lu-dovanje nikada nije ni bilo na pameti.

Zagrebac

kistudentsk

idomovi

KupujemMu

domu(idealno

bi

biloCvjetno,al

i

nijenuno).

Molimzainteresiranedasejave

.

098/xxxxxxx



denata

[4]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

4/19

Stigli smo i do treega zagrebakog student-skog doma. Rije je SD Ante Starevi zna-noga i kao ara. ara sa svojih 1237 krevetamoe udomiti isto toliko studenata (zanemaritemo studentske obiaje da nakon kakve feteu sobi prespava cijelo jedno selo ). I ovdjesmo pronali sugovornicu koja nas je uputilau sve ono pozitivno i negativno to spomenutidom nudi. Krenut emo prvo s onim loim. aranaime nema menzu. No to i nije toliko tragino(osim u hladnim zimskim danima) s obziromna injenicu kako su Cvjetno i Studentski cen-tar relativno blizu. No za pojedince kojima sene da voziti ili pjeaiti da bi doli do eljenogobroka, ara je osigurala prikladne kuhinje shladnjakom. Ono na emu studentima sa areveina zavidi jesu prostorije za pranje rublja. Tusu naravno i tulumara te dnevni boravak. Naari je, kao i na Cvjetnom, atmosfera poprilinomirna, nema veih kontakata i druenja meustanarima, no onima koji su izabrali stanovati uovim domovima to i te kako odgovara.

Za kraj nam ostaje predstaviti i SDLaina. Kapacitet ovoga doma jest 482 kre-veta, to je u odnosu na prethodne domove

jako mala brojka. Za informacije o ovom domusmo se obratili jednom vrlom hercegovakommomku koji voli dobro pojist i jo bolje popittako da se prvo osvrnuo na menzu. Mala je,kae, ali hrana nije loa. Stanje je tamo maloivlje nego u prethodna dva doma, tako da sui tulumi uestaliji. Pored neizbjenih zatitara,

zabavu ponekad zna prekinuti jedino AntunVrdoljak ija je vila smjetena u neposrednojblizini. Antun je, naime, po prianju naega su -govornika imao runu naviku da zove policijui na taj nain uvodi red i disciplinu meu stu -dentariju. Laina se moe pohvaliti prekras-nim zelenilom to u toplijim danima na klupiceizmami veinu studenata i njihovih knjiga. Vrlovaan detalj, po miljenju naega sugovornika,

je i postojanje igralita te jednog paviljonasamo za glazbenike u kojemu oni, kako navodina sugovornik, tamburaju!

Ovdje emo stati. Moda se pitate kakonam je promaklo napisati koju o zatitarimau pojedinim domovima. Njima je naime, u sk-lopu ovoga broja, posveen cijeli jedan lanak.O domovima bi se zasigurno imalo jo mno-

go toga za rei, jer svatko tko je imao prilikuivjeti u njemu zasigurno ima vlastito iskustvoi miljenje. Mi smo se dotakli tek najopenitijihinjenica. No je jedno je ipak zajednikosvima udomljenima: stanovanje u student-skom domu te ui tolerantnosti, prihvaanjurazliitosti, pristajanju na kompromise, suoavate s brojnim frustrirajuim, zabavnim, dirljivim,kominim i tko zna kakvim sve ne situacijama.Domski ivot pie vrijedne i neponovljive us-pomene kojih emo se svi mi rado prisjeatikada se nakon diplome raskomotimo u kakvojkui ili stanu.

Marijana Rado

INTERVJU SA ZATITARIMANeku veer, taman prije Hercegovake, sas-

talo se nas par u mojoj sobi na Savi kako bi semalo zagrijali prije izlaska u susjedni noniklub. I kako to ve obino biva, red soka odgroa, red soka od hmelja, red soka od loze, redsoka sa svim tim sokovima (ipak e mi ovo itataa, mater i male rodice ) i glazba je posta-

jala sve glasnija i glasnija, na razgovor je pre -rastao u pjevanje, a nije dugo trebalo, sjetili smose malo i rodnog kraja i gange... I tako deremose mi iz svega glasa Malaaaaaa moooooojaaaabrrrrzooo gaeee svuuuuciiiiiiiii, od Minkenadrim... kad odjednom zauje se TUP TUP TUP OTVARAJ!!!. Gasi se muzika, prestaje pjevanje,sklanjaju se ae, ... Otvaram vrata, a na vratimatko drugi nego nai vrijedni uvari reda i mira naSavi, zatitari zatitarske tvrtke Bili-Eri.

Poznato? Skoro svi vi koji ste ivjelina Savi i bili na nekom slinom zagrijavanju,doivjeli ste istu ili slinu priu koja se uglavnomprekida svaki put kad dou t ipovi u plavom. Sva-

ki dan ih viamo, ljutimo se kad nas prekinu u tu-lumima, mislimo da su dosadni, naporni i ovakvii onakvi... Ali nije njima lako s nama. Tu su da nastite i da ouvaju red i mir. I upravo zato odluilismo im pruiti ansu da progovore i kau sve toim je na dui i da opiu kako je to biti zatitar

na Savi. A tko bi nam to bolje doarao nego lilegendarni savski zatitar Denis Zeman.

MK: Zemane, koliko si dugo ve zatitar naSavi? Moe li nam ukratko rei koja je funkcijazatitara u studentskom domu?

DZ: Na Savi sam 7 godina, a zadaa nam jena odrati red i mir propisan pravilnikom o Dom-skom redu i miru.

MK: U tih 7 generacija koje si doekao i ispra-tio bilo je svakakvih zanimljivih ljudi. to nammoe rei usporeujui stare i nove stu-dente? Tko su bili vei partyaneri? S kim selake izlazilo na kraj?



denata

[6]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

5/19

DZ: Openito se moe rei kako su prije gener-acije bile nemirnije i tulumi su bili ei negodanas. Valjda je ova Bolonja uzela svoje i stu-denti nemaju toliko vremena za tulumarenje.Jo jedna razlika je u tome to su prije svi imaliispitne rokove u otprilike jednako vrijeme pasu svi imali slobodno u isto vrijeme, dok danassvaki fakultet ima razliito. No bez obzira tose broj tuluma smanjio, jo uvijek ima itekakoposla za nas!

je bit dogovora i meusobnog uvaavanja ipotovanja. Mi razumijemo da studentimatreba odmor i ispuni ventil nakon uenja iispitnih rokova, ali i oni trebaju razumijeti dase red mora potivati. Sa sadanjom upravomdogovorili smo se da do 23:00h toleriramo um-

jerene fete i druenja, jer ovo ipak nije zatvori represijom bi se postiglo upravo suprotno.Neke prijanje uprave su i to pokuavale paim se obilo o glavu. Uglavnom se studentima

MK: U tolikoj gomili ljudi, sigurno se dogaaloi smijenih i neobinih situacija. Koje bih, sadana brzinu, mogao izdvojiti?

DZ: Haha, pa da, bilo ih je dosta zanimljivihu ovih sedam godina... Jedna od zanimljivijih jebila kad se skupila ekipa u 9. paviljonu i kupilasvinju. Kupili su ga u petak i dva dana drali utu kabinama i onda su ga tamo i zaklali. Moemisliti to je istaica drugi dan bila sretna, fraz

ju je primio...

MK: I to je bilo na kraju s svinjom?

DZ: Nita, ispekli su ga iza paviljona. U tovrijeme, nedjeljom, nije bilo skoro nikoga tko biih sprijeio! Prije su ti rotilji bili ei... Onda

smo imali situaciju kad su se cura i deko vidnonapili i odluili se poseksati pred 5. paviljonomna klupicama. Mi doli tamo, ovi pijani i dekopokuava, ali mu ba i ne ide, a ekipa na pro -zorima iz paviljona navija! To je bilo da umre...Susretali smo se i s razliitim egzibicionistima,masturbatorima, ak smo i transvestita imali.To je bilo zanimljivo kako sam ga uhvatio. Do -bio sam dojavu od jednog studenta da mu netko

MK:Koji su najvei i najrazulareniji tulumi kojihse sjea?

DZ: Pa skoro svakog Boia imamo boinasijela po paviljonima, pa su tu razliite promo -

cije, roendani i slino. Najvei tulum bio jeprole godine u 7. paviljonu. Jedan deko jediplomirao i kad smo doli u rutinski obilazakpaviljona zatekli smo hrpetinu ljudi. Sve smo ihprebrojali i na kraju ih je bilo 120! Ali deki subili ok, nisu pravili nikakve probleme i urednosu se razili poslije 11 sati. ak su i poistiliza sobom.

MK: Kakvi su ljudi u takvim situacijama? Jesteimali nekih neugodnih iskustava?

DZ: Uglavnom se najlake dogovoriti s oni-ma koji najvie partijaju. Oni esto prave prob-leme, ali isto tako su esto i uhvaeni i opome-nuti pa su navikli i oni na nas i mi na njih. Sve

pokuava prilaziti na lijep nain, pokuavamopriati s njima i na normalan nain ih primiriti.Ukoliko su tvrdoglavi i neposluni, imamo sveovlasti poput policije, to veliki dio studenatane zna. Ovlateni smo ih privesti i pozvati polic-

iju da odradi svoje. Meutim, to je rijetkost.esto studenti, nakon to pretjeraju, drugi dan,nakon otrenjenja, dolaze i ispriavaju se. Sve

je to sastavni dio posla.

MK: Koliko zatitara po smjeni je zadueno zaodravanje reda?

DZ: Po danu nas je troje, a po noi i vikend-ima nas je petero. U iznimnim situacijama znanas biti i vie. Zamislite da svakom studentu zavikend doe po jedan gost i plus gosti okolnihnonih klubova i posjetitelji teretane, fakultetai menzi i vi vikendom ovdje imate oko 10 000ljudi. Sava je mali grad i nije lako odrati red imir, no uspijevamo.

pokuava opljakati auto na parkingu. Ja odemtamo, kad stvarno, enska pokuava provaliti uauto... Ja ju privedem i pozovem policiju da jupreuzme kad vidim neto udno... enska u min-ici, tiklama, sise i sve, ali ima jake ruke, izraenecrte lica,... Vidim ja da je neto neobino. Na-kon izvrenog pretresa i u razgovoru s policijomna kraju se ispostavilo da je enska zapravomukarac! I tako... Bilo je svakakvih situacija.Najgore mi je dok nekoga prijave zbog buke, midoemo tamo, a oni se seksaju. I onda neugod-no nama, neugodno njima, a mora ih ut iat... Ali to se rijei...

MK: Mogli bi u razgovoru s tobom popuniti cijelibroj, ali na alost, ogranieni smo brojem strani-

ca. Za kraj, to bi poruio studentima?

DZ: Hehe, a to drugo nego, sluajtezatitare! Tu smo da vas zatitimo i da odrimored i mir kako bi vi mogli ispunjavati svoje stu-dentske obaveze! Potujte vi nas i mi emo vas ivladat e srea i radost na Savi!

Filip Krii / Gabriela Mitar



denata

[8]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

6/19

Prvotno sam htjela pisati o odnosu re -ligioznosti i duhovnosti, tj. je li religioznostnuno zlo za duhovnost. Religioznost u smisluistog bavljenja formom, obavljanjem rituala izanemarivanjem sadraja i esencije nae vjere,nae duhovnosti. Problem je moda u tome tose preesto, u svakidanjem govoru, pojam re-ligije poistovjeuje sa vjerom. Sa teolokog as-pekta, religija se smatra ovjekovim pokuajemda doe do Boga dok je vjera ovjekov odgovorna Boju inicijativu-Bog nam se objavljuje, a mi

samostalno biramo hoemo li vjerovati ili ne.Religijskim inom, kao to su post/hodoae/odlazak na misu i sl., mi se elimo pribliitinaem Nebeskom ocu. Meutim, ono toponekad moda smetnemo s uma jest da navanjski in mora odgovarati unutarnjem duhu.Treba postojati odreeni balans i poistovjeenjeforme-naeg vanjskog ina, te unutarnjeg stan-

ja. Imamo sree to Bog nije deo economicuste ne djeluje kao neki usluni automat u kojiubacimo novce (religijski in) da kupimo nekuokoladicu (npr. poloen ispit). Zamislite tek dane stignemo nabaviti novce na vrijeme i ne do-bijemo eljenu uslugu

Kako znati jel naa forma u ravnotei sastanjem naeg duha? Mislim da je to netoto svatko od nas mora sam sebi odgovoriti.Krepost=moralna istoa. Krijeposni monopo-listi smatraju da imaju pravo prosuivati i tuadjela i duh, a ne samo svoja. Tko su zapravooni? Pa ako emo biti iskreni, svi mi ponekad

smatramo da imamo monopol na krepost. Kakodoi do odgovora na prvo pitanje? Pie negdjeu Svetom pismu da je rije Boja zapisana nanaim srcima. Par knjiga nakon te, reeno nam

je da moramo biti i vritelji te rijei. Ameri su tosloili u jako jednostavnu parolu What WouldJesus Do? i svaku sumnju u (ne)pravilnost svogakta odagnaju postavljajui si to pitanje. Ljudski

je grijeiti i SVI smo mi grjenici, a monopolisti toponekad smetnu s uma. Nije da oni misle da negrijee, ve samo smatraju da su njihovi grijesilake naravi. Dunosti sveenika su nauavati,propovijedati i opomenuti. A uvjeti za odrjeenjenaeg grijeha su priznanje, pokajanje i eljaza promjenom. Ja bi sad parafrazirala ono

utjeno geslo OI-a vano je sudjelovati uvano je TRUDITI se. Sve dok se mi iskrenotrudimo ispraviti nae mane, smatram da smona pravom putu.

Svi smo mi u zadnje vrijeme post-ali svjesni injenice da se interesza studentski vjeronauk enormno poveao.Nevjerni Toma bi rekao da je to zato to je tomoda sada u trendu,kao to su meugorske

narukvice postale hitprije par godina. Ja bihhtjela vjerovati da je tozato to smo odluilipotruditi se produbitisaznanje o naoj vjerii poraditi na ispravljanjunaih mana. Ve imamosjeaj da ovo poinje liitina one tekstove iz upnoglistia pa u prekinuti sa te-oretiziranjem i analiziran-

jem te zakljuiti da bitimonopolist u bilokojem aspektu nijepoeljno. Kau da

je pametno zavritisa aljivom dos-

jetkom, pa upokuat bitip a m e t n ai napisati:

Theres noreason tobe the rich-est man inthe cem-etery. Youcant do anyb u s i n e s sfrom there.

KristinaMandi

MONOPOL NA KREPOST

Ovaj tekst zapravo bi mogao nositi naslovO razbijanju predrasuda. Zato? Odgovor etedobiti ako budete imali strpljenje, volju i eljuproitati slijedee retke.

Za poetak, postaviti u vam pitanje nakoje ete samo sebi dati odgovor. Kada netkospomene ragbi, koja je vaa prva asocijacija?Otkriti u vam svoju. Kada sam odluila napisatitekst o ragbiju, prvo ega sam se sjetila bile surijei dobrog starog Zabranjenog puenja: To jesport za ljude u Bosni, niski udarci tu se ne sude-postoji samo pauza mala da istaica pometezube.

Ragbi u

DuvnuI tako smo doli do prve predrasude, koju

je vrstim argumentima razbio moj sugovornik,nekadanji igra Tomislava i MakarskeRiviere, a dananji trener ragbi kluba Tomis-lav i igra ragbi kluba Sinj, Mario Sablji-Sale.Naime, ragbi po grubosti i nasilju u igri zauzimatek deveto mjesto meu sportovima. No, vratimose mi naem ragbi klubu Tomislav. Prvo pitanjekoje mi je palo na pamet bilo je: Otkud uopeideja za jedan ragbi klub u Tomislavgradu?Doznajem da su krivci za sve grupa duvanjskihentuzijasta, meu kojima se naao i trener Sale,igra prvog tima ragbijaa iz Tomislavgrada.



denata

[10]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

7/19

Postoji jo jedan mit koji e upravo biti raskrin-kan. Ragbi je muki sport, nije to za ene. Pitajteto naih petnaest mladih dama, koje su od 2010.godine dio obitelji ragbi kluba Tomislav. Trenutno uBiH postoje dva enska kluba, a nae djevojke teeda se prikljue regionalnoj ligi jo ove godine kaosedmi enski ragbi klub.

I dooh ja do svog omiljenog pitanja u razgovorusa Saletom, mislei- evo materijala ko u prii! I pitam:A to je sa lomovima, ozljedama, nasiljem? Dobijemodgovor kakvom se nisam nadala. Ozljede i lomovipripremljenim igraima se rijetko dogaaju, a nasilje jenepoznat pojam u ragbiju. A ja mislila to sinonimi! Pakako?, pitam ja, a noge, glava, zubi?! I tako menimoj sugovornik jo jednom strpljivo objasni kako je sve

to kriva slika o ragbiju, kada je igra uvjeban i dobropripremljen, ozljede su svedene na minimum. Nematu divljakog napadanja, niti neprijateljstva, kako naigralitu, tako i na tribinama. To potvruje jedna staraengleska poslovica koja kae:

Nogomet je igra gentlemana koju igraju i gledajuhuligani. Ragbi je igra huligana koju igraju i gledajugentlemani.

Za ostatak neupuenog svijeta otkriti u jednumalu informaciju, isto onako ako vas netko upita.Nije stvar u tome da nai igrai nemaju novaca zacijelu opremu, nego su one mrge iz amerikih lmovasa kacigom i cijelim oklopom ustvari igrai amerikognogometa, nije vam to isto! Sada znate pa ne moratepitati kao ja. Priznajem, ipak sam ono tipino ensko,

ja u ragbiju ko krme u Teheranu! Ono to me impre-

Sve je krenulo 1999.godine, kada se okupi-la grupa od 30 krnih duvanjskih momaka,potpomognuti znanjem jednog zagrebakogstudenta, duvnjaka sa ragbijakim iskustvom. Itako je formiran seniorski ragbi tim. U trenutkunastanka ragbi kluba Tomislav, na podrujuBiH djelovala su jo etiri ragbi kluba, a BiH liganije uope postojala. Inae, kolijevka ragbija uBiH je Zenica, gdje se 1972.godine nastao prviragbi klub (ipak je to sport za ljude u Bosni! ).

Nai duvanjski ragbijai napredovali subrzo, ali ipak sigurnim korakom. Sve je poelomeunarodnim prijateljskim utakmicama.Prvu utakmicu odigrali su 1999. godine nadomaem terenu, u Tomislavgradu. Suparnici

su im bili tadanji prvaci Srednjoeuropskogkupa, Makarska Riviera, a zavrili su fenom-enalnim rezultatom 24:24. Nije lo poetak,zar ne? 2003.godine osnovan je Ragbi savezBiH. Uslijedili su mnogi meunarodni turniri uragbiju sa brojnim pobjedama naih duvnjaka.

Nego, kad smo ve krenuli, ajmo sruitijo jednu predrasudu. Tko kae da malomjesto ne moe postii velike rezultate? Ovagrupa mladih ljudi je isti dokaz da to nije is -tina. Naime, ragbi klub Tomislav ove je godineprvak BiH do trinaest godina, od esnaestodigranih utakmica imaju dva poraza i dvijenerijeene, te ak dvanaest pobjeda. Ovutitulu nosili su takoer od 2004. do 2006.godine. Iza njih je preko 500 odigranih utak-mica diljem Europe. Sudjelovali su u mnogimmeunarodnim turnirima na ko-

jima su pobrali brojne pobjede.Dva igraa juniora ragbi kluba

Tomislav, Jurica Penjgui iAntonio uri, nastupili su ureprezentaciji BiH ove godine,a Penjgui je takoer nastu-pio za reprezentaciju u ragbijuu Bukuretu. 2007.godine ak9 igraa ovog kluba nastupilo

je na Europskom prvenstvu uFrancuskoj, dvojica u hrvatskimredovima, a sedam njih za BiH.Na tom prvenstvu od sveuku-pno 832 igraa iz 32 reprezen -tacije, na igra Frano Blaeviproglaen je najboljim igraem.

sioniralo je odlina suradnja meu klubovima,koji su jako dobro povezani. Kao razlog tomu,trener navodi to da je ragbi neprotan sport, teda oni koji se njime bave ine to iz vlastitog za-dovoljstva, a ne zbog mogue zarade. Zbog toga

je ragbi utakmica zadrala svoj istinski sportskiduh, to naalost nije est sluaj kod drugih spor-tova, gdje je novac odigrao svoju ulogu. Ova slogai solidarnost osjeti sekako na tribinama,tako i na terenu. Ovd-

je nema istone i za-padne tribine, nemautakmica visokogrizika, niti vojskezatitara u oklopima.

Sale je naveo prim-jer jedne utakmiceu Londonu, gdje je isam sudjelovao kaonavija. Navijai su-protnih timova sjedeizmijeani jedni dodrugih, a kada utak-mica zavri, bezobzira na rezultat, svi se sliju u oblinje pubove inazdravljaju pobjedi, ijoj-nije ni vano.

U pravilu, ragbi utakmica ima dva poluvre-mena, zbog ega sam se nemalo iznenadila kadase trener duvanjskih ragbijaa izjasnio kako mu

je najdrai dio utakmice tree poluvrijeme. E, sadja onako razmiljam, nije ba da se razumijem utaj sport, ali kad se kae dva poluvremena, ondatreeg nema, otkud mu sad to?! I onda su mojenejasnoe nestale! To tree poluvrijeme po menibi trebalo uvesti u sve sportove, imali oni ili ne

imali prva dva! Pazite ovo! Poslije svake utakmice,dakle, dva slubena poluvremena, svi igrai seokupe i zajedno slave u takozvanom treem po-luvremenu. U prva dva oni su protivnici, u treemsu suradnici i prijatelji koji jedni drugima estitajui nazdravljaju pobjedi na zajednikom party-u,nema razoaranja, tenzija, niti protivnika. I to vam

je taj ragbijaki duh!

Kao glavne probleme ragbi kluba Tomislavtrener ne navodi one nancijske, to se ve neka -ko rijei, kae on. Njihova glavna prepreka su up-ravo ljudske predrasude i kriva slika o ragbiju kaosportu (sjetim se svog djeda i njegove denicijeragbija-oni to lome kosti). Drugi problem je ne-

dostatak prostora, koji se provlai jo od 2000.godine. Naalost, ponavlja se esta pria, us-prkos velikom napretku i brojnim odlinim rezul-tatima, meu kojima su meunarodna priznanjai titula prvaka BiH, ragbi klub Tomislav jo nijepronaao kutak za sebe, nemaju osiguran klups -ki prostor i teren za igru i trening (valjda vide ljudiide im i ovako, moda kad bi malo usporili? ).

Razmiljam jaonako, to ti je cijeliopor mladih ljudi,veinom maloljet-nika, to bi reklihormona do plafo-na. Kako samo us-pije izai na kraj sa

tom hordom iz kojevriti pubertet? Jeli tu uope moguepostii disciplinui autoritet? Salemi je dao dobrupedagoku lekciju.Vano je prilagoditise njima, kae, nji-

hovim problemima i nainu razmiljanja, ali ipaku svemu tome uspjeti ne izgubiti autoritet. Morase tu znati tko je gazda! Tako je Mario sa ulogomtrenera preuzeo moda jo teu ulogu odgajatelja.Istie kako mu je veoma vano ponaanje nje-govih ragbijaa izvan terena. Zato budnim okomprati kako kolski uspjeh, tako i vladanje mladihragbijaa. A ako kojeg igraa sluajno pogodiljubavna strelica, ili neka druga poast, pa odluiumjesto na treningu nekako produktivnije iskoris-titi vrijeme, pa mu to jo prijee i u obiaj, tu se vepali alarm i vadi as iz rukava-poziv roditeljima! Pati nemoj biti gentleman! Nai duvanjski ragbijaimogu se pohvaliti i odlinom suradnjom sa loka-lnim kolama, gdje su proveli svoju promotivnukampanju. Posjetili su nekoliko kola gdje su up -oznali uenike sa svojim radom i djelovanjem, teragbijem kao sportom.

ivi dokaz koliko je ovaj tim predan svomsportu, je najvaniji dan u ivotu jednog od nji -hovih veterana. Naime, umjesto tradicionalnogbacanja viskija u svadbenoj sali, mladoenja iujedno tadanji ragbija, bacao je ragbi loptu. Iuhvatio ju je? Tko nego moj sugovornik, trenerSale! Nije bila tela, gledala sam!

Boana Krito



denata

[12]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

8/19

Hrvatski studentski politoloki forum studentska jeorganizacija neprotnog karaktera. Osnovali su je studen-ti politologije 15. prosinca 2009. godine, kad je izabran iprvi saziv predsjednitva na elu s pokretaima Foruma.Za prvoga predsjednika izabran je Vedran Koul iz irokogBrijega, dok su prvi potpredsjednici bili Slaven Zeljko iMarin Mari. Njihova tajnica bila je Anita Gali. Godinukasnije, na poetku nove akademske 2010/2011., dolo

je do smjene na elu Foruma, te predsjednitvo dobivaSlaven Zeljko (Mostar/iroki Brijeg), dok je nova tajnicaAna imovi. No zbog svojih drugih obveza i privatnihrazloga sada ve staro predsjednitvo krajem 2010. go-dine naputa funkcije. Stoga su sazvani izvanredni izboriodmah na poetku ove godine, na kojima je i izabranoaktualno vodstvo. Sadanji predsjednik je Ivan Kraljeviiz irokog Brijega, a potpredsjednici su Stjepan Mari i

Goran Kutle.Forum trenutano ima vie od 60 aktivnih lanova.

Okuplja studente Filozofskog fakulteta Sveuilita u Mo-staru, najvie studente politikih znanosti, sa svih go-dina, ali i studente s ostalih odsjeka i fakulteta koji sezanimaju za politoloke teme. Forum se bavi politolokimpromiljanjem politikih tema.

Osnovna podruja naeg djelovanja i ciljevi koji sudenirani statutom su:

Razvijanje i unapreenje znanja i svijestistudenata iz oblasti politikih znanosti

Rasprave o aktualnim politikim pitanjima

Organiziranje javnih tribina vezanih za teme izpolitikog ivota

Izdavanje priopenja o aktualnim politikimdogaanjima

Publikacija kvalitetnih studentskih radovalanova Foruma

Davanje miljenja i prijedloga u ciljurjeavanja politikog pitanja poloaja Hrvata uBosni i Hercegovini

Organiziranje strunih putovanja

Cilj Foruma je omoguiti lanovima da osjetepraktinu stranu politikih procesa. S obzirom na ne -dostatak vjebi u obrazovnom planu i programu, ovakvestvari ne mogu se nauiti na predavanjima. Sudjelovanjestudenata u radu Foruma uvelike e unaprijediti njihovepolitoloke vjetine, znanje, kulturu govora i dijaloga,te e posluiti kao jedna od prvih stepenica za buduepolitoloko djelovanje.

Sudjelovanjem u projektima koje je dosad or-ganizirao Forum lanovi su dobili upravo ono tosu traili, a to je uvid u jedan dio politikih pro-cesa kao to su: rad Parlamentarne skuptine,odravanje izbora, ispitivanje javnog miljenja,statistike analize rezultata, otvorene debate oodreenim temama, iznoenje i obrana vlastitihargumenata, itd.

TIJELA HRVATSKOG STUDENTSKOG

POLITOLOKOG FORUMA

Na izvanrednoj izbornoj skuptini Forumaodranoj 12. sijenja 2011. godine za predsjed-nika je izabran Ivan Kraljevi, a za potpredsjed -nike Stjepan Mari i Goran Kutle. Glavna tajnicaForuma je Ana imovi. Forum takoer ima i

svoje vijee koje ima 7 lanova, a ima ustrojeni Nadzorni odbor koji takoer ima 7 lanova.Svi lanovi Foruma automatski postaju lanoviSkuptine Foruma, koja je najvie tijelo ove or -ganizacije.

Radi boljeg i kvalitetnijeg djelovanja i surad -nje s javnou i ostalim organizacijama Forumima i svoj PR-tim koji vodi PR-menader Foru-ma Vedran Bioki. Unutar PR-tima nalazi se iUred za informiranje na elu sMateom Buli. Tehniki direktor

je Toni Gali dok se za suradnjus ostalim organizacijama brineMarinko anje.

DOSADANJI RAD

U prvoj godini postojanjaForum je postao respektabilnastudentska organizacija, poz-

nata i irom Bosne i Hercego-

vine i u regiji (Hrvatska, CrnaGora, Srbija). ira javnost pre-poznala je Forum kao kvalitetnustudentsku organizaciju s ve-likim potencijalom. Puno pro-fesora, i domaih i inozemnih(gostujuih), dalo je podrkuradu Foruma. Organizacija unu-tarnje strukture podignuta je naviu razinu nego to je bila nasamom poetku.

Takoer je puno projeka-ta organizirano pod pokro-

viteljstvom Foruma. Neke od njih u cijelosti je or-ganizirao Forum, dok su drugi raeni u suradnji sdrugim organizacijama i pojedincima.

Hrvatski studentski politoloki forum do-sad je odrao 12 redovnih sjednica na kojimasu obraivane razliite teme vezane za politikiivot. Naravno, svaki put se izilo u javnost spriopenjem i zakljucima sjednice. Ovdje jevano istaknuti i 3 javne tribine koje je organ-izirao Forum, a koje su, prema miljenju gostiju,organizirane na visokoj razini.

Prva javna tribina, Podjele u hrvatskomnarodu podvucimo cr tu, odrana je 17. oujka2010. godine, na kojoj su gosti bili: DanijelVidovi, bivi predsjednik Gradskog vijea grada

Mostara, doc. dr. Mile Lasi, redovni profesorna Filozofskom fakultetu Sveuilita u Mostarui Ivan Musa, predsjednik Hrvatske kranskedemokratske unije (HKDU-a).

Nakon te, odrane su jo dvije javne tribine:Mladi u politici, odrana 14. travnja 2010.godine, na kojoj su gosti bili delegacije mladeipolitikih stranaka s hrvatskim predznakom,te javna tribina Gdje se nalazimo i to nam je

Hrvatski

studentski

politolo

kiforum



denata

[14]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

9/19

initi , odrana u irokom Brijegu 25. kolo -voza 2010. godine, na kojoj je gost predavabio prof. dr. sc. Nino Raspudi, vii asistent naFilozofskom fakultetu u Zagrebu.

Forum je pred prole izbore uradio dvapredizborna istraivanja s priblino tonimishodima kakvi su bili na izborima, na uzorkuod 500 ljudi, kao i sueljavanje stranaka pot-pisnica Kreevske deklaracije, odrano 20.rujna 2010. godine, gdje su gosti bili pred-stavnici stranaka potpisnica Kreevske deklar-acije (HDZ BiH, HDZ 1990, HSP BiH, HSS-NHI,HKDU). Prigodom predizbornog istraivanjaodrana je i humanitarna akcija Srcem zamalog imuna, u kojoj je prikupljeno 2000KM. Apstinencija = marginalizacija Hrvata uBosni i Hercegovini bile je jo jedna prediz-borna akcija koju je Forum provodio posred-stvom drutvenih mrea (Facebook) i internet -skih portala. Forum je takoer meu prvimapodrao opstojnost hrvatskih medija na ovimprostorima.

Forum je u svom dosadanjem radu sud-

jelovao i s drugim organizacijama, s kojimaje razmjenjivao planove i iskustva. U surad-nji s ELSA-om (Europskom udrugom studenataprava) iz Splita organizirana je debata (Ne)razumijevanje izmeu Hrvata iz Republike Hr-vatske i Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Forum

je suraivao i surauje sa Zaviajnim klubomhercegovakih studenata iz Zagreba (ZKHS),Udrugom bosanskih studenata iz Zagreba(UBS), Zaviajnim klubom livanjskih studenata(ZKLS), Forumom mladih udruge Prsten, teStudentskim zborom Sveuilita u Mostaru. Snjima u suradnji upuen je i poziv svim hrvat -skim strankama u Bosni i Hercegovini na jed-instvo u rjeavanju nacionalnog pitanja Hrvata

u Bosni i Hercegovini, kao i pismo potpore kar-dinalu Vinku Puljiu prilikom nedavne najave odeloaciji kardinala iz njegove rezidencije.

Na inicijativu lanova Foruma organiziranasu putovanja u Zagreb, Sarajevo i Beograd. Usklopu ovih posjeta lanovi Foruma mogli suse upoznati s radom Parlamenta RepublikeHrvatske, Parlamenta Bosne i Hercegovine iParlamenta Republike Srbije. Pored posjetaparlamentima, jo je mnogo korisnih sadrajau sklopu ovih putovanja. lanovi Foruma dalisu velik doprinos organizaciji ovih putovanjatehniki, nancijski i sl.

OdLUNO K cILjU

Broj lanova Foruma raste iz dana u dan,to je i dodatni pokazatelj kvalitete rada oveorganizacije. Stoga, svi koje zanima na rad ikoji vide neto korisno u naemu radu mogunam se slobodno pridruiti. Svi su dobrodoli.Sve dodatne informacije o naemu radu mogupronai na naoj Facebook grupi i stranici (Hr-vatski studentski politoloki forum), kao i nanaemu blogu www.hspf.bloger.hr.

Naravno, Forum ne planira stati na ovome,ve se aktivno priprema i pomno planira svakinovi detalj oko buduih sjednica, akcija, javnihtribina, putovanja... Forum svojim djelovanjemunapreuje i razvija znanja i svijesti studena -ta s podruja politikih znanosti, te zajedno sobrazovnim institucijama i profesorima stvaranovi struni kadar koji e, nadamo se, napokonuspjeti rijeiti kvazipoloaj hrvatskog naroda uBosni i Hercegovini.

S potovanjem,

Ivan Kraljevi, predsjednik Hrvatskogstudentskog politolokog foruma

TRIBINA: (NE)RAZUMIJEVANJEPOLITICKIH ELITA RH i BH HRVATA

U Zagrebu, 9. prosinca, 2010. u kinu Forumu organizaciji Zaviajnog kluba hercegovakihstudenata, odrana je javna tribina pod nazivom(NE) RAZUMIJEVANJE POLITIKIH ELITA RH i BHHRVATA. Gosti izlagai bili su saborski zastupnikHDZ-a i predsjednik Odbora za Hrvate izvan RHdr. Ivan Bagari, saborski zastupnik SDP-a gosp.Ivo Jelui i gosp. Ivan unjar, vlasnik i urednikportala Poskok.info.

USTAVNA I MORALNA ODGOVORNOST RH

Komentirajui smanjenje broja predstavnikaHrvata izvan RH u Hrvatskom saboru, dr. Bagari

je konstatirao kako je to bilo pitanje kompromisas SDP-om kao uvjet provoenja ustavnih prom -

jena nunih za ulazak u EU. Gosp. unjar seizrazito kritiki osvrnuo na provedene ustavnepromjene rekavi kako je povijesni presedanda jedan zastupnik ograniava prava narodu od

strane kojeg je izabran, te izrazio nadu da eHrvate iz BiH u budunosti u Hrvatskom saborupredstavljati nezavisni zastupnici koji e titiiskljuivo interese bh. Hrvata.Dr. Bagari je ustvr-dio kako e odnos RH i Hrvata izvan RH uskorodobit zakonski okvir kroz Strategiju odnosaRH prema Hrvatima izvan RH kojom e seomoguiti razne olakice i poboljati suradnja upogledu obrazovanja, zdravstva i gospodarstva.

POdRKA SdP-A SdP-U BIH?

Istaknuvi kako je paradoksalno da SDPi gosp. Jelui podravaju stranku u susjed -noj dravi koja vri sustavnu majorizaciju nadnjegovim narodom, gosp. unjar iznio je ipodatak da su u veini multietnikih drava(Belgija, vicarska, panjolska...) na vlasti so-cijaldemokrati, ali kako u BiH nema prave socijal-

demokracije bez rijeenog nacionalnog pitanja.Odgovor gosp. Jeluia bio je kako nema

nita neobino u tome da se sestrinske strankemeusobno podravaju, iako on osobno nijezadovoljan s radom eljka Komia. Okrivio jedosadanje predstavnike hrvatskog naroda uBiH koji su dopustili donoenje postojeeg Izbor-nog zakona, iako je isti u biti nametnut od stranemeunarodne zajednice.

GOSPODARSKI ODNOSI

Razni primjeri, kao sjedite Plive u BanjaLuci a ne u Mostaru, te izraziti trgovinski sucitHrvatske s BiH dokazi su koji ukazuju kako jedosadanja gospodarska suradnja bila krivousmjerena i nedovoljna, izjavio je gosp. unjar.Iznosei kontraargumente, dr. Bagari istaknuo

je primjer izgradnje sveuilinog kampusa u Mo-staru u kojeg je uloeno oko 300 milijuna HRK,te projekt dovrenja KB-a Mostar. Gosp. Jeluipak mogunost poboljanja suradnje vidi u ne-oporezivanju dobiti koju hrvatska poduzea ost -varuju u BiH kako bi se potaknulo reinvestiranjete dobiti u BiH.

Svojim dolaskom iz Mostara, podrku ovojtribini dali su predstavnici Hrvatskog student-skog politolokog foruma , te njihovi suradniciime smo nastavili nau dosadanju suradnju.

www.zkhs.hr



denata

[16]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

10/19

Rujan 2010 god.

27.09.2010. - Odran prvi redovit i sastanakpredsjednitva ZKHS-a nakon ljetne stanke.Dogovoren plan i program aktivnosti zapredstojeu godinu.

27.09.2010. APSTINENCIJA= MARGINALI-ZACIJA, HRVATI IZIIMO NA IZBORE. ZKHS sUdrugom bosanskih studenata iz Zagreba iHrvatskim studentskim politolokim foru-mom iz Mostara pozvao sve graane BiHhrvatske nacionalonosti da se odazovu naparlamentarne izbore odrane 03.10.2010.Inicijativa dospjela u sve znaajnije medijena hrvatskom jeziku u BiH.

Listopad 2010 god.

07.10.2010. - Hercegovaka no , nastu-pao Draen Zei u klub Roko/Akademija.

24.10.2010. Misa u Dubravi za svehercegovake studente povodom poetkanove akademske godine. Poslije Sv. miseodran domjenak za sve hercegovake stu-dente i prijatelje ZKHS-a.

Studeni 2010 god.

06.11.2010. Prva proba Dramske sekcijena elu s novim voditeljom Antom Borasom.Uvjebavaju kazalini komad prema scenari-

ju voditelja sekcije.

14.10.2010. Susret s Kardinalom VinkomPuljiem povodom njegove posjete Zagrebu.Susretu predhodila incijativa u medijima eststudentskih udruga s ZKHS-om na elu u ko-

joj se izrazila podrka Kardinalu s obziromnjegovu tadanju situaciju. Sudjelovali su:ZKHS, Udruga bosanskih studenata, Hrvat-skih studentski politoloki forum, Zaviajniklub livanjskih studenata, Studentski zborSveuilita u Mostaru i Forum mladih udrugePrsten.

13 -20.11.2010. Malonogometna ekipaZKHS-a pod vodostvom novog kapetana AnteMiloa nastupila na malongometnom turniru Burn cup na Zagrebakom Velesajmu.

Prosinac 2010 god.

04.12.2010. Folkorna sekcija pod vodstvomAnte uture nastupila na Lipnjaskoj veeri uDubravi.

09.12.2010. U kinu Forum odrana jav-na tribina pod nazivom Nerazumijevanjepolitikih elita RH i BH Hrvata. Gosti: sabor-ski zastupnik HDZ-a Ivan Bagari, saborskizastupnik SDP-a Ivo Jelui i vlasnik internetportala Poskok.info Ivan unjar. Tribinu jeposjetilo oko 250 studenata, moderator je bioMate Kova.

12.12.2010. Humantirani koncert duhovneglazbe u Roko/Akademija za teko bolesnogMarka Pukara iz Kiseljaka. Nastupili bendovi Joshua i Marija pomonica. Prikupljeno je11 500 kn za operaciju malog Marka.

01-17.12. Humanitarna akcija Oni ne biraju.Skupljale se razne potrebtine ( odjea, obua,hrana itd.) za kuu sestara Majke Terezije kojase brine za najsiromanije grada Zagreba.Voditelj akcije Tomislav Mikuli.

17.12.2010. - U organizaciji ZKHS-a posjeenokazalite Exit gdje se izvela predstavaShakespeare u Exitu. Voditeljice akcije Kris-tina Mandi i Andrijana Bandi prodale 77karata uz popust na karte za lanove ZKHS-a.

18.12.2010. - Heregovaka no , nastupiobend Posebna vonja u Roko/Akademiji.

Prodano je ukupno 1200 karata po cijeni od20 kn.

Sijeanj 2011 god.

17.01.2011. Odran prvi sastanakpredsjednitva ZKHS-a nakon zimske stanke.

24.01.2011. - Zapoela priprema novog brojaklupskog glasila Moj Kamen pod vodstvomnove urednice Gabriele Mitar.

Veljaa- 2011 god.

03.02.2011. Priopenje za javnost ZKHS-a iUBS-a u vezi nepravednih odrebi dravne ma-ture i smjetaja u studentskim domovima.

04.02.2011. Hercegovaka no , nastupioMiroslav koro u Roko/Akademiji.

10.02-25.02.2011. ZKHS i UBS u Zagrebu

organizirali potpisivanje peticije hrvatskihbranitelja iz BiH pod nazivom Stop majori -zaciji Hrvata u BiH.

17.02. 2011. Predstavnici ZKHS-a i UBS-a uslubenom posjetu Saboru Republike Hrvatske. Odran sastanak sa saborskim zastupnicimaIvanom Bagariom i Draganom Vukiem .

25.02. 2011. Izvedena kazalina predstavau kinu Forum u izvedbi dramske sekcije sred-nje kole fra Grge Martia iz Posuja pod na -zivom Duhovi prolosti.

28.02.2011. Odrana redovita SkuptinaZaviajnog kluba hercegovakih studenata nakojoj je izabrano novo predsjednitvo ZKHS-a.Novi predsjednik Kluba je Mate Kova, pod-predsjednik Ante Boras i tajnica Gabriela Mi -tar. Uz njih u Predsjednitvo su jo uli : Zvon-imir Bara, Ante Crnjac, Ante utura, DanijelaZeljko, Lovre Madunovi, Darko Vui, Josipa

Naletili, Josip imunovi, Ante Milo, MarioPandi.

AKTIVNOSTI ZKHS-a



denata

[18]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

11/19

Udruga mladih Dnevni boravak neprotnaje, nevladina organizacija osnovana 4. kolovoza2008. godine. Glavni cilj Udruge jest promicanjevolonterstva i poticanje razvoja kreativnog poten-cijala meu mladima. U sklopu svog rada Udruga

je osnovala i Centar za mlade Dnevni boravak,u kojemu su lanovi Udruge imali mogunostsudjelovanja u kreativnim radionicama, poputglazbene, fotografske, novinarske, likovne i ple-sne radionice. U Centru su se takoer odravaleinstrukcije iz nekoliko kolskih predmeta. Sveusluge Centra za lanove Udruge mladih Dnev-

ni boravak bile su potpuno besplatne, ali sulanovi su bili obavezni sudjelovati u volonter-skim projektima koje je Udruga organizirala uzajednici. U dvije godine rada Udruga je nakupi-la zavidan broj projekata. Svoj rad zapoeli suorganizacijom koncerta amaterskih glazbenikapod nazivom Posuje LIVE, koncert koji je sadave preao u tradiciju te se odrava svake go-dine u kolovozu. Okuplja niz glazbenih skupina izPosuja, ali i ire okolice. Unutar projekta Budicool, cooltiviraj grad s nama pripremili su pred-stavu, nekoliko fotografskih izlobi, plesni nastupte boino darivanje najmlaih. Ovaj projekt jeujedno bio i humanitarnog karaktera te su sviprihodi ili u dobrotvorne svrhe. Organizirali su i

sportsko natjecanje pod nazivom Igre bez grani-ca, a svake godine organiziraju i plesni spektaklDance Show, to je i jedini kulturni dogaajovakvog sadraja u Posuju. Za vrijeme izbora uBosni i Hercegovini organizirali su i ulinu akcijupod nazivom IZLAZIM, s ciljem poticanja izlaskamladih na izbore. Ova akcija odravala se na na-cionalnoj razini, te je time Udruga dobila prilikusuraivati s nekoliko veih organizacija i mladi-ma iz itave Bosne i Hercegovine. Udruga doistaima irok raspon djelovanja, posebno to se tiekulturnih dogaaja. Njihovi posljednji projekti bili

su vezani za poeziju. Organizirali su dvije veeripoezije. Pjesnici su uenje u svijetu donijelaje posukoj publici neke od najljepih pjesama,ali itane su na izvornim jezicima. Posjetiteljisu stoga mogli uti izvedbe na francuskom,njemakom, engleskom, talijanskom, ruskomte naravno hrvatskom jeziku. Druga veer, podnazivom 60 minuta ljubavi, graanima je doni-

jela ljubavnu tematiku, ljubav dvoje zaljubljenih,ljubav prijatelja, ljubav Boga i vjernika...

Udruga nastavlja sa svojim radom i nadamose da e jo dugo obogaivati posuku kulturnuscenu svojim projektima.

Predsjednica udruge, Jelena Soldo

Udrugamladih

Dnevniboravak

Oujak 2011 god.

03.03. Javna tribina pod nazivom Domov-inski rat 1991-1995 strateki pogled Gosttribine je admiral Davor Domazet Loo. Tri-bina se organizira povodom teke situacije ukojoj su se nali hrvatskih branitelji. Tribina

je pobudila odlian interes kod studenata.

20.03. Kazalina predstava u izvedbidramske sekcije ZKHS-a. Predstavu Do-brotvor iz nehaja reirao voditelj sekcijeAnte Boras. Takoer nastupili i lanovi izUdruge Duvnjaka u Zagrebu s predstavomAstanko. Brojna publika, njih 400 - t injak jebilo oduevljeno.

26.03. Zaviajni klub hercegovakih stu-

denata u suradnji sa Udrugom bosanskihstudenata izdao Javno priopenje u vezi ne-priznavanja Vlade FBIH.

Travanj 2011 god.

16.04. - U organizaciji ZKHS-a posjeenokazalite Exit gdje se izvela predstavaKako misli mene nema. Voditeljice akcijeKristina Mandi, Andrijana Bandi i Danijela

Zeljko prodale 100 karata uz popust na karteza lanove ZKHS-a.

18 - 21.04. Posjeta vodstva ZKHS-aupanijskim i opinskim dunosnicima u Her-cegovini.

20.04. Iziao 24. po redu broj Mog Kame-na.

Svibanj 2011 god.

08.05. Hodoae Zaviajnih udruga u Mari -ju Bistricu

21.05. Poetak malonogometnog turnira Hercegovaki malonogometni kup

22.05. - Koarkaki turnir na Savi Koarkaki turnir Stjepan Radi.

27.05. Hercegovaka no u KlubuRoko&Akademija.

28.05. Predstavljanje zaviajnih student-skih udruga na Cvjetnom trgu.

Lipanj 2011 god.

22.06. Finale Hercegovakog malono-gometnog kupa i Hercegovake igre naJarunu.

Sve hercegovake studente i one koji se tako osjeaju, pozi-

vamo da se ulane u Zaviajni klubhercegovakih studenata i

to na nain da ispunepristupnicu koju mogu pronai na

www.zkhs.hrte poalju ispunjenu pristupnicu i sliku na e-

mail [email protected].

Naravno svi lanovi i oni koji to ele postat pozvani su da

prisustvuju sastanku predsjednitva koji se odrava svakog

ponedjeljka u 20:00 sati u sobi 2 uprave SD Stjepana Radia.



denata

[20]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

12/19

7:00. Maglovito, pospano zagrebako jutro.Tramvaj, pretrpan radnicima i studentima, sehromo vue kroz gradsku guvu. Na jednojstanici, propisno dotjerana osoba starije dobioboruana snobovskim manirama ulazi kaopredstavnica onih koji ine vei dio populacijekoja svakog jutra pretrpava javni prijevoz, ar-senala umirovljenika napananih nerva usvakodnevnoj, bitnoj, dravno i ivotno vanojpotjeri za to boljim paradajzom na nekoj odtrnica. Po prelasku tramvajskog praga,

spomenuta niani i probija se kroz masu premajednom sjedeem mjestu koje je ve okupiralazadnjica osobe mlae dobi. Prije zatvaranjatramvajskih vrata, umirovljenica se nalazi poredeljenog sjedala i otrim pogledom tjera djevo-

jku koja je rasprostrla papire po sebi koristeizadnji trenutak na jo jedno ponavljanje bit -nih dijelova gradiva za ispit. Zanesena u pon-avljanju, poinje poluglasno izgovarat kljunerijei zaudarajui na nekakav hercegovakinaglasak. Njezine tihe rijei preglasava glasnonegodovanje osobe pored: Dotepenka, marna kamenjar, lopovi, tko vas je pustio uopetu, lepi Zagreb prije nego to ste vi doli kojeodjekuju usnulim tramvajem

Vjerojatno je svatko od vas koji eteproitati ovo bio barem jednom direktni sudi-onik ili moda aktivniji ili pasivniji promatra

jednog ovakvog dogaaja koji ste popratili ak-tivno i ustro proporcionalno koliini nespavan-

ja protekle noi i pogubljenih ivaca u uenju.Hercegovaka stigma, zbog koje se u nemalosluajeva potrebno dodatno dokazati u sva-kom pogledu da bi imali iste startne pozicije upsiholokom planu u odnosu na druge, otprilikese poela razvijati kao kancerogeno tkivo onda

kad su Srbi prestajali biti glavni razlog svegaloeg u Hrvatskoj. Stigma Hercegovaca, kaonekulturnih, ustaoidnih grmalja kojis jednestrane nose krieve preko dlakavih prsa, a sdruge strane vrebaju svaku priliku da ilegalnoomaste brk i otete domicilne Hrvate, redom jeprihvaena od strane alibi-majstora frustriranihivotnim neuspjesima i vlastitom lijenou ko-

jima obiluje Hrvatska.

Jedan od najboljih primjera od kojih je svepoelo, a koji su opeprihvaeni bez ikakvogkritikog razmiljanja govorei u prilog o Her-cegovcima kao divljem plemenu koje ini urbi-cid i kulturocid je Stari most. Kad danas pitate

prosjenog, dakle, neinformiranog Hrvata davam kae prve asocijacije na rat u Hrvatskoj iBiH, vjerojatno e vam rei za Hrvatsku: Vukovar,eventualno Dubrovnik, pa Oluja, za BiH: prven-stveno Srebrenica, a zatim Ahmii i Stari most.Slika je jasna: U RH agresori su bili Srbi, u BIHSrbi i Hrvati. Sama pria o ruenju mosta, uzro-cima, autorima i reiseru ruenja je potekla od

jednog vrlog zagrebakog novinara nakon kojegse pria rairila kao prologodinja panika zbogsvinjske gripe.

Pria oko Starog mosta zapravo poinje znat-no prije samog ruenja, nedugo nakon znatnijegrazbuktavanja rata u BIH. Poslije srpskog napre-dovanja, hrvatske snage pokreu operaciju Li-

panjske zore, to je dotad najmasovnija operaci-

U drugoj polovici 1992. godine, eskalira sukobBonjaka i Hrvata. U samom vrhuncu sukoba,krajem 93. godine, jedno od glavnih arita su-koba bio je Mostar. U to vrijeme, Stari most kon-trolira bonjaka vojska kojoj slui za transports jedne na drugu stranu. HVO pod komandomSlobodana Praljka 9.studenog 1993.u 10:16rui Stari mostkao neospornu injenicu. Zdravo iracionalno razmiljanje nekoga koji eli pokupitidovoljnu koliinu informacija da bi o neemuzakljuivao na ispravan nain bi vodilo itavomnizu pitanja koja se nadovezuju:

Zato su to ruenje snimale 3 kamere kaoda je rije o nekakvom kulturnom ili sportskomdogaaju, a ne ratu, tko je to snimao i gdje susnimke zavrile? Zato je na snimci most toliko

STARI

ja Hrvata u RH i BiH uope, u kojoj se Srbi tjeraju20 kilometara od Mostara. Prilikom povlaenja,Srbi rue sve mostove osim Starog, ije ruenje uzadnji tren sprjeava hrvatski snajperist. Nakonakcije, naelnik Glavnog stoera Hrvatskog vijeaobrane Slobodan Praljak zapovijeda za hrvatskesnage vojno sasvim nebitnu radnju. HVO oblaemost debelim daskama colericama da bi gazatitio od daljnjeg unitavanja minobacakimgranatama pri emu pogibaju dva Hrvata. Taaktivnost, koja nema nikakav drugi osim civili -zacijski i humani karakter, je dobila mizeran tret-man u hrvatskim medijima i medijima openito.

tuen u njegovu najdeblju stranu, a ne u sredinugdje je najtanji i gdje bi ga, ve jako oteenog,zbog njegovog lunog oblika, sruila dva dobrahica s poloaja HVO-a s kojega se Stari mostmoe promaiti samo u teoriji? Zato u samomtrenutku snimanja ruenja dolazi do kratkotra-

jnog preskakanja u slici i ne vidi se hitac kojirui most, nego samo vodeni stup koji se die izNeretve nakon ega pada most? Tko je i zatoskinuo zatitu s mosta? Nakon toga bi se vjerojat-no astan i iole inteligentan ovjek zapitao: kakoovjek, koji ima 3 diplome Sveuilita u Zagrebu,nema 3 elije logike u mozgu da ne zapovijedi

ZAGReBAKI IZLOZI... ;)



denata

[22]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

13/19

ruenje mosta ujutro kad je jesensko sunce natom podruju najjae, a slika najbolja, nego daga jednostavno srui nou, a da ujutro, nakonto zatekne kamene blokove sruenog mostau rijeci, nitko ne zna to se dogodilo. Na krajuprocesa prouavanja i razmiljanja, ovjek bi sezapitao pitanja zbog kojih bi sva isfabriciranateorija pala u vodu kao i most: Zar Stari mostkao objekt koji je, kako je ve opisano, sluiou vojne svrhe nije podloan ruenju po ratnompravukao i svaki drugi objekt koji slui tim svr-hama, bilo vjerski, bilo kulturni, ili neki drugi, pastoga nikakvo ruenje ne bi bilo sporno? Smr-di li cijela pria na aloginu konstrukciju akose za ruenje optuuje nekoga tko je predaodunost prije ruenja, a 9. studenog 1993. u10:16 je sa strane HVO-a za Mostar zaduenadruga osoba?

Nedavno je u Haagu pokazano da se, pre -

ma dokaznom materijalu, HVO ne moe teretitiza ruenje mosta to je u hrvatskim medijimaponovno mizerno popraeno, a kamoli da jeishodovalo neijom isprikom. Da bi sve imalododatni farizejski tih, o tome su odluili hakipredstavnici visokociviliziranih zemalja u ijem

je zadnjem meusobnom sukobu benediktin-ski samostan Monte Cassino, ija je kulturnavrijednost deseterostruko vea od vrijednostiStarog Mosta, sravljen sa zemljom kad vie nijeimao nikakvo vojno znaenje. Za takvo neto,naravno, nitko nije odgovarao, vodei se zaonom injenicom da ono to je doputeno Jupi-teru, nije doputeno volu. Stari most, koji osimljepote, arhitektonske i kulturne vrijednosti

kojom se dii Mostar i BIH nije, niti moe bitisimbol iega, i navodni nain njegovog ruenjaostaje eklatantni primjer bolesne izmiljotinekoja nije kreirana radi niega dobrog i koja seusvojila globalno bez ikakve provjere. Openitogovorei, traevi nisu maligna pojava i netoemu treba pridavati preveliko znaenje, aliu ovom sluaju, taj tra je, izmeu ostalih,prouzroio lananu reakciju doavi na volejbispolnih, na poetku opisanih baba i nji-hove teze o Hercegovcima, a u drugoj iteracijiprisnaio tezu o Hrvatima kao agresorima uBIH, odnosno, o Bonjacima kao iskljuivojrtvi to se i dan danas koristi kao monetai adut u njihovom agovanju polovicom BIH,dravi koja se danas nalazi vjerojatno blie ras-padu nego prije 15 godina kada je svima bilodosta krvi. Protiv takve hobotnice, kao to jeprimjer ruenja mosta po kojem je indirektno i

Mostar dobio ime, se teko boriti. Hrvati u BiHse, i 15 godina poslije rata, bore za sigurnostopstanka na tim prostorima. Danas se ivi udemokratskom drutvu u kojem za iznoenjestavova neete zavriti u zatvoru, pa se prven-stveno treba posluiti takvim mehanizmima uborbi. Iznoenjem jedinstvene, jasne i precizneistine na temelju injenica o Hrvatima u BiH iHercegovcima kao njihovoj podgrupi uvijek i nasvakom mjestu gdje to prilii. Kao to je jed -nom rekao jedan od glavnih aktera ove prie,pametniji poputa je smijena, glupa i neis-tinita poslovica.

Ivan Ljubii

Gorua tema, rekao bih u cijeloj regiji, jetrei U svim novinama, na svakom portalu,uasopisu, barem polovica tekstova sadri rijetrei. Obian redni broj, a toliko buke izaziva.

U naoj, hm, dravi sve je u znaku broja tri Tripredsjednika, tri vjere, tri naroda (tu bi se daloraspravljati), tri jezika (tu takoer!), tri entiteta,upsnije. I dok sve trice nikomu nisu sporne,tako treba biti, posljednja entitetska trica jetrn u oku samo jednom od tri naroda, narodukoji oito ima najvie koristi ovakve entitetskeraspodjele.

Koliko smo samo mogli uti o hrvatskomproljeu Konstantno se spominje u svakom tre-nutku bilo kakve potlaenosti hrvatskog naroda,smjelost i domiljatost hrvatskog proljea. Paovjek bi nakon proljea oekivao ljeto Jedanpolitiar naziva glavni grad Teheranom, ja sene bih s njim sloio, vie mi taj i ostali centriza obmanjivanje slie na Moskvu. U dvoentitet-skom eksperimentu od drave,hrvatski narod

je preskoio godinja doba i upao u ciu zimu.ak i moskovska zima ljeti popusti i zagrije svojestanovnike, dok BiH Moskva dri nas konstant-

no na -40, gdje se svaki pokuaj zatopljivanjaonemoguuje novim valom oborina. to u svemutome zauuje? Po meni, apsolutno nita. Krozpovijest smo mogli vidjeti pohlepnost svakog odnaroda na ovim prostorima i bilo koji narod ko-

jem se omogui nekakva prevlast e to objerukeprihvatiti. No u nijednom narodu se nije javljalatolika nesloga i traenje prevlasti unutra samognaroda kao meu Hrvatima. To je najvei razlognemogunosti zatopljivanja i dolaska novogaproljea u na kraj. Na proteklim izborima dog-odilo se neto, po meni, ravno udu. Hrvati seodazvali pozivu na jedinstvo, izabrali su kako

jesu i nakon ratnih godina ponovno stali zajednou spas svega svoga. I to se dogodi jadnom Hrva-

tu koji se napokon ponadao u bolju budunost?Ponovo se pokazalo da smo mi sami sebi najveineprijatelji. Pojave se Hrvati po domovnici i zboggladnih stranjica prodaju svoj narod za par zlat-

nika kao Juda Gospodina. Ni sami nisu svjesnida e ti zlatnici ispariti, te e ostati i bez naroda ibez fotelja. Mi nemamo svoga spasitelja sposob-nog i uglednog da nas izvue iz ove zime, al jenarod izabrao, stao je na jednu stranu vjerojatnobirajui manje zlo, al je bitno da su izabrali. Podnarod mislim na Hrvate jer je to za nas u ovomtrenutku jedino i bitno. Pa zar je fotelja bitnija oddue pitam sve politiare, na bilo kojoj strani,bitnija od opstanka jednog naroda, svog naro -da Zar je mogue da ste toliki oajnici da seiz malih sredina vuku naizgled nebitni potezi?! Izopine s najveim postotkom Hrvata se potpisu-

ju nekakve peticije koje nisu potpisali ak ni sviiz stranaka koje su je pokrenule. Dajete orujenovopeenom prijatelju kojim on mae oi Europii svijetu. Podravate ga, na to vam on za paradana odvraa da ste na vlasti u najzaduenijojupaniji u BiH. Igrate se s narodom koji vam jedao te fotelje. Nakon svega ovoga nisam sigu-

ran ni da nam treba taj trei entitet, jer mi seini da emo od njega ubrzo napraviti niz mal-ih entitetia. Nisam siguran gdje sam to uo iliproitao, ali najvanije da sam zapamtio: Kakounititi Hrvate? Daj im njihovu zemlju sami e sepojesti! Sve mi se istinitijom ini ta konstatacija.

to nam sada preostaje nego ekati? Uzdatise u nemogue, oprostite, pravednost i legitim -itet. Nadam se da e se ove igre rijeiti do izlaskaovoga asopisa i sve ovo to sam napisao padneu vodu. No nekako nisam siguran u to jer hr-vatski nain ivota me nauio da nita ne budekako treba biti.

Ante Milo

(Bi)Hrvatskazima



denata

[24]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

14/19

Iz pregrti ideologija i totalitarnih reimakoje je na narod, naalost, na sebi iskusio,teko je izdvojiti neku o kojoj imamo jasan stav,osudu, ogradu, pa ak ni deniciju. Nacizam

je jedna od onih ije gloriciranje sam ustavzabranjuje, no u zakonskoj razradi i provoenjutih odredbi sigurno bi trebalo uzeti u obzir sve

njene pojavne oblike.l. 14. Ustava RH: Svatko u Republici Hr -

vatskoj ima prava i slobode, neovisno o njego-voj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikomili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijal-nom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi,drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svisu pred zakonom jednaki.

Polazite o natinjenosti jedne rase, jednognaroda, uope jednog ovjeka nad drugim, sig-urno je najvanija kategorija nacizma. Pa takonalazim za shodnim upozoriti na sve prisutnijunetrpeljivost pojedinih zagrebakih deki kojise deklariraju kao BBB-ovci ili kao uvari Za -

greba prema Hercegovcima, Bosancima,Dalmatincima, openito prema svima koji nisupravi Zagrepani.

Mirne due to poistovjeujem s nacizmom,iako je dovoljno rei rasizam. To ne bi biotoliki problem, budui da je rije o minornombroju ljudi, da kao dio svoje ikonograje i ine

scenske interpretacije ivotnih nazora, u istomkontekstu s nacistikim simbolima dakle, neupotrebljavaju i krieve, vatikanske zastave,domoljublje, pa ak i poklike, kao za domspremni, koji unato ustakoj konotaciji samipo sebi nemaju nacistiki ili rasistiki sadraj.

Kaj vi tu radite, ovo je Zagreb, glupi Her -cegovci!? nerijetko se to moe uti u Za-grebu, a da bar ostane na tome ni po muke, ane da u nevjerici gledam prijatelja u lokvi krvi,ni kriva ni duna, samo zato to je neto rekA,kad to nije smio. Preporuka je utjeti, ne odava-ti naglasak, mimoilaziti bahate, najee nieg(uz)rasta (to zna zavarati) klinje, koji samo

ele izazvati sukob da bi se oni pokazali kaozatitnici, pogotovo u kasnijim nonim satima ina, zna se kojim, kritinim mjestima tipa Savs-ki most. Trajnog rjeenja nema, osim poveanja

ovlasti policiji i postroenja kazni.Taj nacizam u potpunosti se razlikuje od

nadmetanja t. zv. crne i crvene akcije, koja seuglavnom manifestira na gratima irom Za-greba. Ustaoidnih simbola, poklika i pjesama,u naem e se narodu moi nai sve do ondakad se konano izjednae ustaki i partizanski(t. zv. antifaistiki) pokret, kao oba s plemenitimciljevima ali s ne ba uzoritim sredstvima kojimasu se radi svojstvenog cilja sluili.

Isto tako, komunistiki natpisi, tiparadnika klasa ne glasa, te ostali socijalistikii jugonostalgiarski ispadi, nai e se sve dokse ne shvati koja je to utopija i kontradiktornostkada, umjesto da sami sebi kreiraju slobodnubudunost, ele nazad pod diktat koji ti je branioi vjeru i narodnost, a koliko mi priaju, i da se sa -tima ekalo u redu za kilo kave i litru ulja, pa etoti blagostanja. Komunizam je ak mnogo sliniji

nacizmu od faizma, ali problem prozvanihzagrebakih deki oito nije uope politike nitiekonomske naravi.

Problem je psihiki, i on je ovim tekstomdonekle detektiran. to rei vie nego obitelj iua drutvena zajednica trebaju konkretnije radi-ti na izgradnji identiteta svojih lanova. Problem

nije prisutan samo u Zagrebu. Regionalna, paak i kvartovska netrpeljivost prisutna je svugdje,ali Zagreb kao iz perspektive tih poremeeniht. zv. uvara grada najugroeniji grad, buduida vrvi ljudima iz svih krajeva RH i BiH, posebna

je pria i posebno iskustvo.

Kao pripadnici jedne nove klime koja nas-toji ispuniti svakodnevicu kako svoju tako iblinjih i daljnjih i svih potrebitih dobronam -

jernim projektima, promicanjem svoje kulture urazmjeni iskustava s drugim i drukijim, pokre-tanjem humanitarnih akcija i poticanjem sves-trane kreativnosti mladih, elimo na takav jedannain suprotstaviti se zlu o kojem ovaj tekst pro-govara. elimo pokazati kako postoji drugi put izato ponosno elimo pridobiti to vie ljudi da ioni osjete ono to nas ispunja i ini korisnim ivrijednim. Ne osuujemo, ne emo ii traiti pokuama one nasilne Purgerie, to nam je ispodasti. Na moto je ipak sliniji onoj: Neprijatelja

e najbolje pobijediti ako ga uini prijateljem.

Ante Boras

NACIZAM NAZAGREBACKI NACIN



denata

[26]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

15/19

Zato se dogaa toliki izljev naih mladihmozgova u Hrvatsku, ponajvie Zagreb? tosve ima u Zagrebu, a nema u Mostaru? Ali, todobro ima u Mostaru, a da nema u Zagrebu?

Prije svega, moram naglasiti da ne odlazesvi mladi mozgovi iz Mostara u Zagreb i,bez uvrede, da svi koji odlaze nisu mozgovi.Mladi biraju odlazak zbog raznih razloga. Nekeod njih gurnu ambicije roditelja, neke njihovevlastite ambicije, a veina kao razlog navodi daeli napokon napustiti taj ugavi Mostar, s lju-dima takvim kakvi jesu. Zagreb je metropola,tu moe pronai sve to ti treba, pogotovo onoega nema u Mostaru. Tu se pogotovo misli naobrazovanje i kulturu. Mladi ljudi koji zavreobrazovanje u Hrvatskoj ele ostati tamo i ri-

jetki razmiljaju o povratku kui, jer Hrvatskaje ipak okrenuta svijetu, naa polazna stanicaza svijet. Boje se da u ovoj sredini nema posla.Ja mislim da za kvalitetno obrazovane ljudesvugdje ima posla! A sad barem jedan odgovorna posljednje pitanje gore navedeno, ako se dosada niste sjetili: obitelj.

Studirati u Mostaru nije nimalo lako. Stu -denti nemaju nikakvu potporu, dodjeljuje sevrlo malo stipendija i neredovite su. Ne elimse doticati politike, ali moram rei da je nas stu-dente ovdje politika napustila, a vjerojatno bise s time sloili i svi graani. Nema smisla pros-vjedovati i buniti se jer nas nitko ne slua nitinas ima tko sluati. A traili smo samo nasta -

vak kolovanja uz potporu i za diplomski studij,ukoliko je preddiplomski bio. A dogaa se da jeosobi koja kao jedini redoviti student na svo-

joj godini upisuje diplomski studij, sa visokimprosjekom i bila je prva na prijemnom ispituupitan status redovitog studenta bez plaanjai slino. Nismo previe zahtjevni, ali nismo niuporni jer ovdje kod nas to je doista uzaludno.Pogotovo je teko studentima koji se morajumalo vozati da bi stigli na fakultet. U Zagrebu

je 15 kilometara do fakulteta smijeno blizu.Meutim u Mostaru je to svaki dan borba kakostii na faks. Karte su preskupe, linije nere-dovite, guve velike.

to je s obrazovanjem? Iskreno, sve ovisiod fakulteta do fakulteta, neki pruaju vrhun-

sko obrazovanje, a drugi su samo diplomaiza koje stoji vrlo malo truda i uenja. Ali, tose dogaa i u Zagrebu. Ovdje se stanje ipakpopravlja. Uz potporu hrvatske Vlade obnov-ljen je studentski dom, knjinica, ureeno jeSveuilite. Izgraene su nove zgrade fakultetai cijelo meu mladima popularno emino iVojniko pretvoreno u kompleks sveuilinihzgrada. Odavno nema poznatog zida kod kojegse pilo, na alost nekih.

Opeprihvaeno je miljenje da u Mostarunema kulture i da su rijetki kulturni ljudi,tj. veina ljudi nosi nadimak onaj koji dolazisa sela (moram naglasiti da potujem sela iseljane i ne odobravam koritenje tim izrazom

u ovakve svrhe). Kad se pria o mostarskoj kul -turi, prvo to ete uti je: Kakav je to grad kojinema kino? Taj se zakljuak izvlai svaki putkad se pria o Mostaru kao mjestu za izlazak i zakulturu i vie mi je dosta toga. Pa, molim vas, kadste zadnji put vidjeli da se neki lm iz kulture pri-kazuje u kinu? A to se tie zabave, u Mostaru jeprelako doi do pirata svakog lma, im se pojaviu kinima u gradovima s kinima. Nemamo kina,ali recimo se moe pogledati puno dobrih lmovana Danima lma, odravanim u Domu HercegaStjepana Kosae. Dani lma dobro su posjeeni,ali slabo od studenata. Takoer, i u OKC-u,,Abraevi este su projekcije dobrih lmova izcijelog svijeta. Nedavno je ba bilo prikazivanjezanimljivih dokumentaraca, na koje smo otile

prijateljica i ja. Na projekciji su bile samo dvijeosobe: prijateljica i ja! Mogle smo same odabratilm koji e nam se prikazati. Dakle, ljudi su takvi:ako ele, pronai e sadraje koje ele i, iskreno,mislim da oni koji govore da u Mostaru nema kul-turnih sadraja, uope se ne trude pronai ih, nitiih to zanima. Tko trai, nai e!

Druga bolna toka kulture grada Mostara,koja bi trebala biti prva, a druga je samo jer serjee spominje to pitanje, jest da Mostar nemakazalite. A Zagreb ih ima vie. Ali i to je doneklevarka kao i za kino. Svake godine u Mostaru seodrava Mostarsko proljee Dani Matice hr-vatske Mostar, to je vie od mjesec dana doistabogatoga kulturnog programa. Repertoar moetepogledati na stranicama Matice hrvatske Mostari odabrati to vas zanima. Osim toga na mjestugdje se trenutno gradi kazalite funksioniraMala scena, barem uvijek puna do zadnjegmjesta. A zato ne otii i u Narodno pozorite,dok je kazalite na ekanju? Svake se godine

odrava i festival Mostarsko ljeto, takoer bo-gat kulturnim sadrajima, Mostar blues fest imnogi drugi manje poznati, ali zanimljivi festi-vali. Istina, tu se takoer moe vidjeti najmanjestudenata, ali uvjerena sam da njihovi kolegeu Zagrebu podjednako slabo posjeuju ovakvesadraje, moda najmanje nai Hercegovci kojisu otili radi kulture. U Zagrebu je kultura nadoh-vat ruke i ba zbog toga rijetki to iskoritavaju,misle da uvijek stignu nekad kasnije, pa nikako.Ovo sve nam govori da je kultura u pojedincu, ane u mjestu boravka i da e onaj kojeg kulturazanima kulturu pronai. Ako je narod u Mostaruprimitivan, taj isti narod je primitivan i kad odena studij u Zagreb. Nema primitivne sredine, to

nosi u sebi. Ovdje u Mostaru zainteresirani eiskoristiti svaku zanimljivu prigodu koja se prui,postoji krug ljudi koji ne biraju mjesto za kulturu,odnosno ne biraju obalu, to je vano nagla-siti, jer se preesto u medijima Mostar spominjekao podijeljen grad. Ultrasi i Red Army su ono to

javnosti bode oi, a kulturnjaci su tiho uivaju ukulturi.

to se tie zabave, nemamo mnogo izbora.Mislim da to se toga tie Mostar nazadujeako volite drugaiji glazbeni anr od trenutnouobiajenog na Balkanu. Ali, moe se uoiti daveini domaih studentata u Mostaru i onimau Zagrebu, kada dou na praznike, takvo netosavreno odgovara, pa to nije prepreka za pov-ratak. Ostali se mogu zadovoljiti sa navedenim

mjestima, veinom na drugoj obali, gdje bududobra okupljanja i koncerti.

DA JE LASSIE IZ MOSTARA,

NE BI SE VRATILA DOMA!

DA JE LASSIE IZ MOSTARA,

NE BI SE VRATILA DOMA!

Mostar jest mala sredina, ali to moe biti iprednost. Okruen si ljudima koje poznaje, tu ti

je obitelj, rodbina, prijatelji iz kole, poznanici...A ne svaki dan mnotvo novih nepoznatih licana ulicama. Ja osobno mislim da Mostar ost -varuje velik napredak u posljednje vrijeme. Mo-

starski studenti ne piju samo kave na StaromVeleovu po itav dan, sve je vie inteligentnihi zainteresiranih mladih ljudi. Mostar se gradi,svakim je danom sve ljepi. Stare ulice su lijepe,a dovravaju se i zapoete grdosije od zgradakoje su godinama stajale napola uraene. Ulicesu svjee, iste i zelene, sade se nova stabla pocijelom gradu, park je obnovljen i odrava se,nije vie okupljalite mladih delinkvenata. Negolijepo na stanci od predavanja u park i lei natravu i sunati se na toplom proljetnom suncu udobrom drutvu. Meutim psima je ulaz i daljezabranjen, pa mislim: da je Lassie iz Mostara, nebi se vratila doma.

Martina ili



denata

[28]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

16/19

Odluih se pisati u studentskim novinamao ivotu gospoe, sigurno se pitate zato?Zato to nije lako iz studenskih klupa prijei ubrane vode, a da prijelaz bude neprimijeen.

TA SeLO I ROdBINA KAU?

Jesi se obikla, ima li ita novoga? (pogledu stomak); Dananje neviste nose svega 6miseci, ta je s tobon? i tako pitanja se redaju.Udat se, a nisi trudna ve si udna, ili ve akosi se udala, a nisi trudna mora biti nosea uroku par miseci, inae neto s tobom nije dobro.Ve prva godinjica braka, a nema dice-e ondasi postala prava uobraena gospoa. Ona ti iviu Zagrebu i tko zna misli li uope imati dicu, tosu ti dananje moderne mlade, troe samo nasebe, ne kuvaju samo skitaju. A jesi vidila kakose oblai? Dolazi u tiklama na groblje i nosaone uske majice to prilii srednjokolkama.uva liniju i ide na one joge, ne misli ti ta nadicu, jo je njoj manitluk u glavi

TO dRUTvO I POZNANIcI KAU?

Ako si previe u kui, ne valja i odmah tezaj Ti si se sad udala pa glumi kuanicu. Do

juer nisi odbijala pijanke i druenja, eno je sad

izigrava anela i svaki dan kuha, a do juer nijeznala skuhat jaje. Sad glumi odgovornost, a prijedo podne spavala svaki dan Ako promijenifrizuru eno je, udala se pa se odmah oiala,sigurno se zapustila. Sad e i garderobu promi-

jeniti i izgledati starije 10 godina, a sigurno ese i udebljati. Sad e odmah dijete i zatvorit ese u kui, nee je viati osim u Crkvi

Ako dalje nastavi s druenjima i izlascimas drutvom E to je se udavala kad se nijeiivjela? Eno nije joj dosta mu pa saziva sve oko-lo. Opet je sino bila vani, jesi vidio status i slikena Facebooku?! Katastrofa su ove dananjegospoe! Tko ju je nagonio da se udaje ako nemoe sjediti kui s muom i planirati djecu?

TO jA KAem?

Eto tako cure moje, u svakom sluaju udananje vrijeme nije lako biti gospoa, a dasvima odgovara. Ja se nasmijeim na sve ko -mentare i ivim svoj ivot da bi uivali nas dvojeu naem braku, a kako e to izgledati sa stranenemam vremena misliti.

Velika je to promjena studentica supruga(ena), ali da je runa i depresivna ne slaemse. Svakako se ne udaje da bi nekome odgo-varao ponaanjem, zato lipo svoj posao i uivaj.

Brak je neto jako sveto i lijepo, jo kad unjega ue iz pravih razloga, a to je zato tovoli i eli s nekim dijeliti ivot. Ba ono to sekae ue u brak da ne bi vie imao samo

svoje probleme nego i svoje, i druge osobe izajednike, ali ujedno dobije i volju i blagoslovda ih lake rjeava i zapravo nema problemanego je to samo zajedniki ivot

Danijela kegro

Danas nije lakobiti gospoda

Jedna grupa na facebooku natjerala me danapiem ovaj tekst. Naziv grupe je Ja bi to svepobio. Veina nas je bar jednom dnevno na in -ternetu i, naravno, na toj mrei. Nisam iznimka ina prvi pogled sam primijetio tu smijenu grupu.O emu se radi? Radi se o skupini klinaca od14 do 17 godina koji su napravili tu grupu i do -sad skupili oko trideset tisua lanova. Statusi ipjesme te grupe su zanimljivi. Postoje statusi ukojima se jasno vidi izljev bijesa jednog od ad-ministratora i pjesme koje potiu na devijantnoponaanje. Znai, danas bi oko trideset tisualjudi pobilo sve oko sebe. Neki e rei da samse ulanio u tu grupu jer mi je smijena. Nara-

vno, ima takvih, ali vrlo malo. Toliko ljudi je takozadovoljno svojim ivotom da bi sve ivo i neivosmaknulo s lica zemlje. Takvima smatramo ione kojima su ivci slabija strana. Ne moedan, kod nekih ak i sat, proi a da ne kau a

je me ivcira ovo, a je me ivcira ono. ivcirajunas najvee gluposti koje ovjek moe zamisliti.Jesmo li i mi sami takvi i zato je to tako? To jetako jer smo mi proizvod jedne masovne politiketrovanja duha i mozga posredstvom televizije, in-terneta, radija, novina i skoro svih drugih medija.Svakodnevno sluamo razne poruke u medijima,npr. ovo morate ovako, pravilo za to glasi takoi tako, cool ste ako napravite to i to, in je bitipijan svaki vikend i jo mali milijun primjera. Tu

dolazi do sudara izmeu kunog odgoja i eljakoje su nam pomutile razum. U nekih je kuniodgoj neto ega se dre cijeli ivot i takveporuke im ne mogu nita. Naalost, takvih jedanas vrlo malo. Djecu danas odgajaju i uvajusvi, samo ne roditelji, jer oni moraju izlaziti, ii naskijanje i jo puno toga. Sve to rezultat je ovogao emu govorim, nezdravoga naina ivota. Kakose rijeiti takvog stava? Kako hodati gradom,a da nas od doma do faksa ne naivcira svakababa koja ue u tramvaj, svaki momak koji dijelipromotivne letke i tako zarauje za kruh ili dane poelimo ubiti tetu u referadi im kroimo nafaks? Toga se ne moemo tako lagano rijeiti jer

smo okrueni ljudima koji su vrlo slini nama. Apoznata je izreka: ,,S kim si, takav si. Sad seveina pronala u neemu od ovoga to sam na-veo. Naravno, ima jo sto drugih primjera za toda bi mnogi najradije izvadili puku i sve pobili.Treba se zapitati je li to zdravo i pokuati nainajbolji nain promjene takvog razmiljanja.To se sve moe vrlo lagano. Manje facebooka,manje televizije, manje svih poroka koji postoje,a vie druenja uivo, vie etanja vani po zrakui najvie razmiljanja kako smo ipak svi jednakii da svi zasluuju ivjeti, a ne da nekoga ubijem

jer je obukao istu majicu kao ja.

Robert Grabovac

Ja bito svepobio!

Ja bito svepobio!



denata

[30]

8/13/2019 Moj kamen br. 24

17/19

Fra diak Bunti taj veliki ovjekzaslueno nazivan hercegovakim Mojsijemrodio se u Paoi kod itluka 9. listopada 1871.

godine, te je bio krten kao Franjo. Nakongimnazije, koju je pohaao u irokom Brijegui Humcu, 1888. godine poao je u novicijat naHumac, gdje je dobio ime Didak. Studirao je uInnsbrucku (Austrija) od 1889. do 1895., gdje

je i zareen 1894. Nakon zavretka studijaovaj imun Cirenac 1895. godine postao jeprofesorom u irokobrijekoj gimnaziji, gdje jepredavao vjeronauk, hrvatski, latinski i grki,a 1910. godine postao je i ravnateljem gim-nazije. Na tim funkcijama ostao je do 1919.,dok nije postao provincijalom Hercegovakefranjevake provincije. No i tada je ovajhercegovaki spasitelj predlagao gradnju novegimnazijske zgrade u irokom Brijegu. Uz toto je bio i profesor, fra Didak Bunti bio je ipropovjednik, pouavatelj i odgojitelj puka. Ugimnaziju je primao i ake iz seljakih obitelji.Njegov san i cilj bilo je obrazovanje naroda;smatrao je da hercegovaki narod zasluuje

biti pismenim, i zato je najvie radio s mladima.Poticao je mlade na studije; slao ih je na studijteologije u strane zemlje. Kad je poeo rat iprekinuo prosvjetni rad, narodu je pomagao nadrukije naine. 1917. godine uinio je netoto je smatrano nemoguim u Hercegovini jevladala glad, a apostol naroda uspio je organ-izirati prikupljanje hrane u sjevernoj Hrvatskoj iSlavoniji i ak oko 17 000 hercegovake djecepremjestiti onamo. Veina djece se nakon togavratila u Hercegovinu. Vodio je rat protiv ne-pismenosti u svojim kolama opismenjivanja.1919. godine u Zagrebu otvorio je konvikt zasrednjokolce i studente rodom iz Hercegovine.Njegovom smru i taj konvikt se zatvorio.

Dok je bio franjevaki provincijal, jo jevie isticao vanost franjevaca i sveenika uodgoju naroda. Uz to to je bio i uitelj i odgo -

jitelj, iroki Brijeg mu je zahvalan na gradnjibazilike u neoromanikom stilu, iji je kamentemeljac postavljen 1905., a krov dignut 1910.Kamena ljepoticai danas je udesna. Fra DidakBunti prepoznatljiv je i po gospodarskim podvi-zima. Radio je na izgradnji duhanske stanice uirokom Brijegu i znao kolika je vanost duhanaza hercegovaki narod. irenje plemenitih sortivoa, planiranje i izgradnja cesta sve je to iniofra Didak. Osim toga, kontaktirao je i s vlastima,

te je tako 1909. godine napisao Memorandumaustrougarskom ministru Burijanu, u kojemu jeopisao stanje naroda i Crkve u Hercegovini i traiopoduzimanje koraka za izlazak iz zaostalosti.Umro je u itluku na svetoga Blaa, 3. veljae1922., od infarkta, u 51. godini ivota; relativnomlad, a ostavio je tolika velika djela. to nam

je od toga ostalo za budunost? irokobrijekacrkva ustrajno svjedoi o svome graditelju fraDidak se toliko dao u gradnju bazilike da je nje-govo neraspadnuto tijelo 16 godina nakon smrtipreneseno u samu baziliku i ondje pokopano, daivi zajedno s njom. Drugo veliko fra Didakovodjelo spaavanje gladnoga naroda svjedoi

jo vie o njemu.

Fra Didak Bunticapostol svoga naroda

Danas bismo uistinu bili nezahvalni kad bis-mo zaboravili fra Didaka i njegova djela. Samainjenica da su mnogi od nas iz Hercegovinedanas roeni i ivi veliko je svjedoanstvo ono-ga to je fra Didak uinio spasio nae pretkeod gladi i smrti. Tree, a to je rad s mladimana njihovu kolovanju i studiju moe biti inama hercegovakim studentima poticaj narazmiljanje. Zapitajmo se koliko znamo o njemu,to je on uinio, to nam znai i zasluuje li da gase sjeamo? A sigurno zasluuje. O fra DidakuBuntiu odrani su brojni simpoziji i napisanebrojne knjige. Vraanje u prolost i sjeanje naovakvu osobu nikako ne bi smjela biti sramota ni naih starijih, a ni nas mladih, pogotovo naskoji smo na studiju. Fra Didak bi nam trebao biti

ponos koji se izdigao iznad nas, ali i ostao zau -vijek s nama.

Luka Slikovi

tret - - trei - tet - derde - third - kolmas - troisime - Drittel - - harmadik -

Documents

Moj kamen br. 24