Zagreb moj grad br.11

7/29/2019 Zagreb moj grad br.11

1/50

Besplatniprimjerak

ISSN1

846-4378

Broj 11 Godina II Oujak 2008.

Sretan

Uskrs


2/50

3

Impresum

Izdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.rg Kralja omislava 21, Zagrebel./fax: 01/4880 555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:

Biserka Rajkovi Salata

Pomonica glavne urednice: Tamara KernGrafika urednica: Nera Orli

Redaktura i korektura: Ana Gruden

Lektorica: Julijana Jurkovi

Novinari:

Milka BaboviBranimir poljari

Suradnici:

dr. sc. Darija Vranei BenderJura Gaparac

Zlatko Puntijar

Fotografi:

Ines NovkoviIvo Pervan

Marketing: Biba Salata, 091/4880 555

Pravni zastupnik:

Tuak Mileti i partneriOdvjetniko drutvo

Tisak:

Naa prva godinjicaNagledala sam se podosta ponosno pokazivanih fotografijazauenih djejih lica pred sveanom prvoroendanskomtortom s jednom svjeicom. Pokazivali su ih mame i tate,bake i tete, a ponekad bi pomislila Boe, kamo e krenuti,kako e protei taj ''mali ivot'', poeljevi mu, puna nade,

sve dobro ovoga svijeta.ako i ja danas stojim pred imaginarnom svjeicom natorti prve godinjice izlaenja asopisa ''Zagreb, moj grad'',radosna i ponosna na sve to smo moji suradnici i ja postig-li ve u prvoj godini postojanja. Najvanije: profilirali smonamjenu, sadraj, izgled mjesenika, ostvarili smo vrlojasan stil naeg asopisa i pribliili ga itateljima. Konano,i samo ime mu kae da je nastao i razvija se iz velike lju-bavi za na grad.Nije nam uvijek lako, spotaknemo se ponekad i o financijei o novinarske priloge, ove ili one, trimo po muzejimazbog jedne fotografije, ali ta zajednika nastojanja, ta zajed-nika ljubav ostvaruje svaki njegov broj, ini ga sadrajnijim,raznovrsnijim, oku ugodnijim, jednom rijeju: bogatijim.

Ovo nije samohvala, nego iskreno miljenje itatelja, kojesvjedoi evo i ova prva godinjica izlaenja i ''razgrabljeni''primjerci asopisa.Jedno veliko hvala svima koji su na bilo koji nain prido-nijeli da ''Zagreb, moj grad'' ivi! o su na prvome mjestunai oglaivai bez ijega razumijevanja ne bismo opstali.A da bismo i dalje bivali jo bolji, sadrajniji, moete nami vi, dragi itatelji pomoi svojim prijedlozima, kritikama.Samo tako emo svi zajedno poslije ove prve svjeice naroendanskoj torti proslaviti jo puno godinjica naeg ivaeg asopisa ''Zagreb, moj grad''.

Slika: bakropis u boji,autor Menci Klement Crni

Biba

4 Dogaanja 6 Povijest grada 140 godina Hrvatskog knjievnog

drutva sv. Jeronima

12 Zagrebaki gradonaelnici Stjepan Srkulj - propagator

Zagreba

14 Zagrepani koje

ne smijemo zaboraviti 150. obljetnica roenja

Salamona Bergera

16 Povijest zagrebakog sporta Golf u Zagrebu

22 Mala kola antikvarijata"Elsa-fluid" i Eugen Viktor Feller

26 Kultura Dora Pejaevi

34 Stari zanati Knjigovenica:

Mali obrt velikih majstora

40 Uskrs Kako slavimo Uskrs

48 Zdrava hrana Fitokemikalije

- vitamini 21. stoljea

50 Kuhinja Cvjetaa

54 Intervju Nina Oberiter-Gluhak:PBZ Card uvjerljivi je lider na

hrvatskom kartinom tritu

66 Roditelji i djeca Alergijske bolesti kod djece

72 Zdravlje Nordijsko hodanje

Sadraj


3/50

Povijest grada

6

Tekst: Urednitvo HKD-a sv. JeronimaFoto: Spomen-album

Drutva sv. Jeronima

140 godina

P

rvi nadbiskup zagrebaki, kardinal JurajHaulik (1788. 1869.), uinivi ve za-ista mnogo za materijalno i duhovno

dobro grada Zagreba i ire, svejednako se po-sljednjih godina ivota bavio milju da se uHrvatskoj stvori ustanova za prosvjeivanjeirokih narodnih slojeva kvalitetnim, a cije-nom pristupanim, pukim knjigama zabavno-pounoga sadraja. S tom je svrhom na njegovuinicijativu nastalo Drutvo sv. Jeronima, koje je21. kolovoza 1868., na sajmini dan uz blagdansv. Stjepana kralja ("imendan" zagrebake pr-

HKD sv. Jeronima jo je na istome mjestu, u sada

denacionaliziranim poslovnim prostorijama na

Tomislavovu trgu 21. Daleko od

nekadanjega sjaja, ali spremno da i

u novim prilikama dade skroman inezaobilazan doprinos suvremenoj

hrvatskoj kulturi, koja se ne bi

smjela stidjeti ni odricati svojih

kranskih korijena.

Hrvatskoga knjievnoga drutva

sv. Jeronima


4/50

7

Najzagrebakijem iponajveem hrvatskom

knjievniku Augustu

enoi u "Danici" je

prvi puta izala jedna

od njegovih poznatih

povjestica: "ljivari"

vostolnice), u zagrebakom Nadbiskupskomsjemenitu, Kaptol 29, odralo osnivakuskuptinu, a ove, 2008. godine navrava 140.obljetnicu postojanja, kao trea najstarija hr-vatska kulturna ustanova, tek neto mlaa odAkademije, a dvadeset i pet od Matice.Prvim predsjednikom Drutva (nazvanoga posvecu iz naih krajeva) postao je omo Gaj-dek, kanonik zagrebaki, te se od njegova iHaulikova vremena do danas uobiajilo da tudunost obnaa netko iz zbora zagrebakihkanonika, a pokrovitelj Drutva da bude za-grebaki nadbiskup. Prvi urednik pak bio jeFranjo Ivekovi, sveuilini profesor i takoerkanonik, poznat danas ponajprije kao filolog,odn. kao koautor Broz-Ivekovieva "Rjenikahrvatskog jezika".

enoini "ljivari"Prva jeronimska izdanja izala su godine1869.: "Koledar i ljetopis za godinu 1870. " i

pripovijest M. Stojanovia: "Pijanac", kojomje Jeronimsko drutvo, oito, pokualo prido-nijeti suzbijanju poroka alkoholizma meunaim pukom. Od sljedee godine kalendarnosi svoje "legendarno" ime: "Danica" i po-stupno postaje najomiljeniji i najraireniji ka-lendar/godinjak u Hrvatskoj, izlazei uvi-jek u mnogo veoj nakladi nego ostale jero-nimske publikacije. Uz kalendarski dio i lje-topis Drutva, "Danica" svake godine takoerdonosi i zabavne i poune pripovijetke, poe-ziju, gospodarske, zdravstvene, povijesne telanke s moralnom potkom. U njoj suraujupoznati pisci: Ivan vitez rnski, Vjenceslav

Novak, Jovan Hranilovi, Bogoslav ulek, iroruhelka, Oton Kuera, a nije izostao ni naj-zagrebakiji i ponajvei hrvatski knjievnik:August enoa, kojemu je u "Danici" prvi putizala jedna od njegovih poznatih povjestica,"ljivari"."Posljednji ilirac" pak, dugovjeki Ivan rnski(1819. 1910.), svojom je suradnjom simbo-liki povezao glasovitu Gajevu "Danicu" i is-toimeni jeronimski kalendar, a u drugom go-ditu spjevao mu je i popratnicu, gdje izmeu

openito poune i zabavne. Od opepounihnajvea se vanost pridavala gospodarskimate su one vremenom obuhvatile razne (poljo)privredne grane, kao to su ratarstvo, vinogra-darstvo, vinarstvo (podrumarstvo), voarstvo idr. Izlazile su, dakako, i povijesne knjige, i pri-rodoznanstvene, popularno pisane, a izlazilaje i beletristika. U prvom desetljeu svaka seknjiga, osim "Danice", tiskala u 3000 do 6000primjeraka, a u petom desetljeu ve izmeu30 i 45 tisua. U prvim desetljeima 20. st.Drutvo sv. Jeronima okuplja oko sebe vieHrvata od bilo kojega drugog drutva, i to izsvih hrvatskih krajeva.ako je Jeronimsko drutvo, isprva skromno,a s vremenom sve plodnije i uspjenije ispu-njavalo svrhu radi koje ga je osnovao kardinalJuraj Haulik. Za ivota prvoga predsjednikaGajdeka, drutvena knjinica i skladite bilisu u njegovoj kuriji, a zatim su preseljeneupniku Svete Marije, Miji Mikiu, no ni

jedno ni drugo nije moglo biti trajno rjeenje,pogotovo otkako zakup skladita vie nije biobesplatan. Jasno je bilo da je Drutvu radiuspjenoga daljnjeg rada potreban vlastitidom, a nakon dvadesetak godina djelovanjabilo je ve dovoljno uznapredovalo da si gamoe i priutiti. 1890. izabrano je gradilite,na dananjem uglu kralja omislava i ren-kove ulice pa je sljedee godine ondje zapo-ela gradnja jeronimske kue prema nacrtuarhitekta Kune Waidmanna. Za nepunu jegodinu dana nikla tzv. Jeronimska palaa,na dananjem rgu kralja omislava 21 i urenkovoj 1, dok je jo uokolo, kako pie

Zvonimir Milec, rastao kukuruz. Na pro-elje zgrade Drutvo je postavilo kip sv. Je-ronima, svoga zatitnika, a smo se smjestilou dijelu prostora u dananjoj renkovoj 1,dok je ostatak palae iznajmilo. 1898. godineJeronimskoj je palai nadograena (premanacrtu Janka Holjca) kua na dananjem o-mislavovu trgu 20, a 1921. u dvoritu je po-dignuta Jeronimska dvorana, u kojoj su segodinama odravala brojna predavanja, pri-redbe i skuptine, a poslije Drugoga svjetskograta i nacionalizacije postala je dvoranomZagrebakoga kazalita lutaka.

Josip AndriIz dosad reenoga vidljivo je da su u Drutvusvetog Jeronima u poetku glavnu rije ipakimali klerici, a ne svjetovnjaci. Situacija se utom pogledu mijenja dvadesetih godina pro-loga stoljea, kada urednikom postaje dr. JosipAndri, a njegovim najbliim suradnicimaprof. Petar Grgec i prof. Luka Perini te dr.Velimir Deeli st. i ml. Sve su to bili katolikisvjetovnjaci, koji su u dvadesetim i tridesetimgodinama 20. st. svojim ureivakim, spisa-teljskim i upravljakim sposobnostima uzdigliDrutvo na razinu koju nikad niti prije nitiposlije nije dosegnulo. >>

ostaloga objanjava izbor imena "Danica":"da dan bieli naviesti / da nam rod se os-viesti,..." Spomenuti pisci, kao i mnogi ovdje

nespomenuti, objavljuju ne samo priloge u"Danici" nego i knjige u jeronimskoj nakladi(npr. rnski, 1871., zbirku pripovijedaka "Ui-telj Dobrain i druge pripovijesti", a Bogo-slav ulek (uz Haulika jo jedan Slovak kojije prezaduio hrvatsku kulturu) 1873., 1875. i1876. tri sveska "Prirodnog zakonika iliti po-pularne fizike").

Jeronimska palaaRasla je postupno naklada, rastao je i broj la-nova (doivotnih i godinjih), a irio se i te-matski raspon publikacij, koje se po sadrajumogu podijeliti u tri vrste: vjersko-poune,

Kardinal nadbiskup dr. Juraj Haulik,

osniva Drutva sv. Jeronima

Kanonik Tomo Gajdek, prvi predsjednikDrutva sv. Jeronima


5/50

Josip Andri nedvojbeno je sredinja linoststoljetne povijesti Jeronimskoga drutva. Vo-dei rauna o raslojenosti itateljstva, on dovr-ava profiliranje "Danice" kao knjige nami-jenjene puku, pokree asopis "Mala mladost"za djecu, i stvara jeronimsku "Obitelj", jedanod tadanjih najboljih tjednika za obitelj (ito ne samo u hrvatskim razmjerima), koji je

izlazio od 1929. do 1944. Kao urednik "Obitelji"objavljuje knjievna djela (izvorna i prevedena)i velikih pisaca poput nobelovke Sigrid Undset(roman "Proljee", u nastavcima), ali i onihmanje poznatih, a sva su knjievno vrijedna tetakva da ih s uitkom itaju i djeca i odrasli.u objavljuje i svoje izvrsne putopise: iz Irske,iz Svete zemlje, sa Sicilije, a koji potom izlazei kao knjige u jeronimskoj nakladi. Osniva iureuje i jeronimsku Knjinicu dobrih romana,koja objavljuje djela u rasponu od "napetica" ilitrilera, do vrhunskih umjetnikih djela pisacapoput primjerice Henryka Sienkiewicza. Utom razdoblju u jeronimskoj nakladi izlaze

vrlo popularni povijesni romani Velimira De-elia st., romani njegova sina Velimira Dee-lia ml., dva romana Isidora Krnjavog o sv.Franji, romani tefe Jurki, roman "Jaslice"Side Kouti te "Zlatko" Jagode ruhelke ("os-jekoga enoe"), kao i vrlo vrijedno djelonjezina brata ire, "Starokranska arheolo-gija". U pripovijestima iz raznih hrvatskihkrajeva ("Bosanicama" Narcisa Jenka, "Sla-vonicama" Antuna Matasovia, "Dalmatinka-ma" Luje Plepela, "Hercegovkama" Ilije Jakov-ljevia) knjievno je obraena gotovo cijeladomovina, a velik uspjeh kod itatelja postiui neka djela Petra Grgeca ("Sveta Hrvatska",

"Stare slave djedovina"...), koji je uz Josipa An-dria ponajvanija linost u tom razdobljujeronimske povijesti.

Zatvaranje i preimenovanjeJeronimske publikacije likovno opremaju um-jetnici poput Gabrijela Jurkia i Vladimira Ki-rina, ija slika sv. Jeronima koji pie u "radnojsobi", a do nogu mu poiva lav, dok se u po-

zadini kroz prozor vidi stari Zagreb, krasinaslovnicu "Danice" od 1929. do 1945.Bilo je to, dakle, zlatno doba jeronimske po-vijesti, a za njim nastupila su teka vremena:ponajprije Drugi svjetski rat (kada je JosipAndri ak bio dospio u koncentracijski logorjer nije htio, kako je napisala Smiljana Rendi,sklapati ugovor s avlom). No, uzalud Ge-

stapovo uhienje i boravak Andriev u konc-logoru, uzalud antifaizam tadanjega jero-nimskoga predsjednika, Ferde Roia: ka-da se nije podudarao s jedino doputenim ipriznatim antifaizmom onih koji su nakonrata zavladali Hrvatskom. 1945. godine komu-nistike vlasti rasputaju Jeronimsko drutvo ida se Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebakii pokrovitelj Drutva, nije na svom suenjuna taj in osvrnuo sa zgraanjem (nazvaviga deliktom protiv naroda), vjerojatno Jero-nimskoga drutva vie ne bi bilo. Ovakomu je ipak 1946. doputeno da nastavi s ra-dom, ali pod novim imenom: kao Hrvatsko

knjievno drutvo sv. irila i Metoda. Jero-nimska palaa i Jeronimska dvorana s vreme-nom su nacionalizirane, a jo 1945. je jedan odnajistaknutijih lanova Drutva, Petar Grgec,osuen na 7 godina zatvora.Vremena su, dakle, bila iznimno teka, i velikaje zasluga Luke Perinia, tadanjeg upraviteljaDrutva, to je ono u tim vremenima op-stalo. O povratku nekadanjoj razgranatojdjelatnosti nije moglo biti ni govora jer su,primjerice, komunisti seljatvo uzeli "pod

svoje", a o radnitvu da i ne govorimo, kao nio represiji nad vjernicima. Jeronimska "Da-nica" jo je neko vrijeme izlazila, a onda jenastupio prekid, od sredine pedesetih dosredine ezdesetih. No, od 1966. ona je opettu, dodue do 1971. pod imenom "Katolikigodinjak", a otada do danas ponovo podstarim imenom. ada je ve glavni urednik

Drutva, od 1968. godine, Radovan Grgec,koji te godine sa skupinom suradnika pokreejeronimski knjievni asopis "Maruli". o jedo danas, kad se navrava 40 godina njegovaneprekidnog izlaenja, jedini hrvatski knjievniasopis katolike (svjetovnjake) orijentacije,a u hrvatskom je kulturnom ivotu odigraozapaenu ulogu. Dovoljno je kao potvrdu tetvrdnje spomenuti npr. kazalinokritike lan-ke Vojmila Rabadana, Sinie Hrestaka i MirkaPetravia, koji je k tome osamdesetih godinana stranicama "Marulia" objavio tridesetakrazgovora s hrvatskim kazalinim glumcima,pjevaima, reiserima prave "medaljone"

iz naega teatarskog ivota, kako ih je tada udnevnom tisku nazvao Pavao Cindri.

Vraanje izvornom imenuU razdoblju do osamostaljenja Hrvatske Je-ronimsko je drutvo objavilo i neka vana djelavelikih stranih pisaca kranske inspiracije kaoto su Paul Claudel, Georges Bernanos, DiegoFabbri, Heinrich Bll, Graham Greene. Nakonosamostaljenja vratilo se svome izvornom,jeronimskom imenu, a Radovan Grgec je kaonjegov urednik, pisac (8 knjiga) i prevoditelj(Fabbri, Guitton, Danilou i dr.) 2007. godineza doprinos kranskoj kulturi dobio nagradu

"Buvina", koja je prethodnih godina pripalaVittoriju Messoriju i Michaelu O'Brienu. Istegodine, na alost, Radovan Grgec je 17. 11.,preminuo, ime je zavrila jo jedna epoha upovijesti Jeronimskoga drutva.I tako stiemo, kroz povijest jeronimsku, dovremena sadanjega. HKD sv. Jeronima jo jena istome mjestu, u sada denacionaliziranimposlovnim prostorijama na omislavovu trgu21. Daleko od nekadanjega sjaja, ali sprem-no da i u novim prilikama da skroman i ne-zaobilazan doprinos suvremenoj hrvatskojkulturi, koja se ne bi smjela stidjeti ni odricatisvojih kranskih korijena.

Na starom je mjestu i kip sv. Jeronima, gle-dajui s ugla renkove i omislavova trga naMetrovieva Medulia ispred Umjetnikogapaviljona i na Krinieve aoce i Radaueva Do-mjania na Strossmayerovu trgu. Pri pogleduna njih on se, meutim, "srami". Ne zbog kom-pleksa manje umjetnike vrijednosti, nego zbogtrona kamena i oteenja koja su mu lik nagr-dila do neprepoznatljivosti. Vapi za obnovom,kao i lice Jeronimske palae, koja se suelicelijepoj, ne tako davno i renoviranoj, secesijskojkui Rado u renkovoj 2 takoer ne osjeaba najugodnije. A bila je neko na ponos Je-ronimskome drutvu i na ures Zagrebu.

>>

8

Slika sv.Jeronimakrasiproeljeodborskesobe

Jeronimskadvorana


6/50

Vlaka Beka cesta

Napisao:Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

Zagrebake ulice

10

Stara Vlaka neosporno je jedina zagre-baka ulica koja se spominje izvankaptolske jezgre jo davne 1198. godi-

ne u povelji vojvode Andrije, kojom se bis-kupu Dominiku daje pravo sudovanja zastanovnike kako je zapisano, "hospites devico Latinorum" koji su obitavali u udolinipodno katedrale. Iz te povelje saznajemo dasu ve tada Vlaku naseljavali Hrvati, Latini iUgri. Upravo od Latina nastalo je ime Laka,odnosno Vlaka ves.Bila je to nekada zasebna opina kojoj je pri-padala ulica od Bakaeve do neto dalje odDrakovieve ulice, zatim Ribnjak i Kurelevaulica. Kasnije su joj pripojene i nove ulice, Kla-

onika (dananja Bauerova), Petrova, Drako-

Vlaka ulica se nekada nazivalaBekom cestom jer se njome

vozila pota

vieva i Juriieva, neko zvana Pueva ulica.Zanimljivo da se Vlaka nekad nazivala i Be-ka cesta jer se njome vozila pota "dolazeavsaki pondelek, torek, etrtek i petek pred pol-dnevom". Kako je ulica bila puna ilovae, to suse za velikih kia u jesen i zimi morali isprezati

konji te uprezati volovi koji bi pak potanskukoiju dovezli do Haermice, gdje se na mjestudananje Gradske tedionice nalazila stanicadilianse.Opinskim poslovima upravljao je tzv. dvorskisudac koji je bio predsjednik "zapravia olakovulike". Sjednice i suenja odravala suse ne Ribnjaku broj 4, u kui koja je poruena1922. godine, i to sve do 1850. kada je zadnji"iudex vici Latinorum", vlako vulianski sudacbio Bla otari. Naime, tada je odranazadnja sjednica opine, jer je te godine Zagrebujedinjen u zajedniku jurisdikciju i dobio jeslubeno ime Kraljevski grad Zagreb. Prvipak sudac bio je imenom Mihalj i to od godine1371.Vrijedna je pozornosti mala uliica koja jeizmeu brojeva 23 i 25 vodila do starog zdencaza koji se tvrdi da je nosio ime Zagreb. Zdenacje dao iskopati i obzidati biskup AugustinKaoti godine 1312., a u starim zapisimauliica se zvala Pri zdencu bikupovom.I jo jedna zanimljivost iz stare Vlake, nabroju 9, do godine 1860. bila je trgovina itom,a vlasnik joj je bio prvi registrirani zagrebakistogodinjak. Bio je to Jones Aleksander kojise rodio 1814., a umro pred Prvi svjetski rat,

godine 1914.

Kako je ulica bila puna

ilovae, to su se za

velikih kia u jesen i zimi

morali isprezati konji teuprezati volovi koji bi pak

potansku koiju dovezli

do Haermice, gdje se na

mjestu dananje Gradske

tedionice nalazila

stanica dilianse


7/50

11

Frane Buli roen je u Vranjicu krajSplita 1846., a umro u Zagrebu 1934.,a ve godinu dana nakon njegove smrtikipar Frano Krini izradio je spomenik kojije postavljen na inicijativu "Hrvatska ena".Frane Buli studirao je teologiju u Zadru, a uBeu klasinu arheologiju i epigrafiju kako biod 1883. postao ravnatelj Arheolokog muzejau Splitu i konzervator za splitsko okruje. Usvom istraivakom radu znaajna su njegovaotkria sarkofaga hrvatske kraljice Jelene iz976. godine na otoku kraj Solina. Buli je inajzasluniji za ouvanje Dioklecijanove pa-lae, a njegovom je zaslugom organiziran1894. godine u Splitu Prvi svjetski kongresranokranske arheologije. Franu Kriniaoduevila je ideja da ovjekovjei lik ovog izu-

Iza zgrade nekadanje Nacionalne i sveuiline biblioteke

na Marulievom trgu nalazi se spomenik don Frani Buliu.

Taj je bronani spomenik visok 2,6 m i predstavlja poznatog

arheologa i konzervatora kako s punom pozornou promatra

dio arheolokog nalaza.

Zagrebaki spomenici

Napisao:Branimir poljariSnimila:Ines Novkovi

Spomenik

na Marulievom trgu

don Frane Bulia

zetnog znanstvenika pa je odredio i mjesto

njegovog postavljanja na Marulievom trgus pogledom na Botaniki vrt u sklopu Lenu-cijeve potkove. Frane Krini (Lumbarda naotoku Koruli, 1897. Zagreb, 1982.) zapoeoje kolovanje u klesarskom odjelu Zanatskekole u Koruli, a kao talentirani klesar odlaziu slinu kolu u Horicama u ekoj, te ondana Akademiju u Prag, koju je zavrio 1921.Od 1924. profesor je na Likovnoj akademiji uZagrebu, jedan od utemeljitelja grupe "Zemlja",a u svom kiparskom radu pod utjecajem je svogmentora , francuskoj kipara Aristidea Maillolakod kojeg je bio prilikom svojih studijskihputovanja po Francuskoj. Krini je poznat posvojim skulpturama enskih likova kao to suDijana, Sputana, Pri eljanju, Buenje, pa sene treba uditi da je prihvatio elju drutva"Hrvatska ena" da izradi spomenik zaslunomhrvatskom arheologu i konzervatoru, svomimenjaku don Frani Buliu.


8/50

12

Zagrebaki gradonaelnici

Gradonaelnik Stjepan Srkulj roen je uVaradinu 1869. godine, a po profesijije bio povjesniar i doktor znanosti.Za gradonaelnika je izabran prvi put 20. rujna1917. i ostaje na tom mjestu do 20. listopada1919. kako bi ponovno bio biran za to mjesto

1928. te bio gradonaelnik do 1934.Za njegova prva mandata Zagreb i cijela Hr-vatska doivjeli su velike promjene. Bilo jeto vrijeme raspada Austro-ugarske monar-hije, stvaranje nove drave, svretak Prvogsvjetskog rata, bila je to prekretnica u sve-kolikom ivotu kako politikom tako i gos-podarskom, a i ideolokom. Iako je Srkuljbio sklon ideji stvaranja nove drave, ubrzoje bio razoaran kao i veina Hrvata u novutvorevinu to je rezultiralo velikim nemirima,trajkovima. ako je odmah nakon 1. prosinca1918., kad je regent Aleksandar Karaorevi

Napisao:Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

- propagator ZagrebaOvaj roeni Varadinac, za gradonaelnika Zagreba bio je izabran

dva puta. Za njegova prva mandata Hrvatska i Zagreb doivjeli

su velike promjene nakon raspada Austro-ugarske monarhije. Za

vrijeme drugog mandata, otvorena je trnica Dolac te putena

u rad klaonica. No zanimljivo je to da je gradonaelnik Srkulj

napisao turistiki vodi po Zagrebu, prvi takve vrste.

proglasio Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca,na Jelaievom trgu, dolo do spontanih de-monstracija 5. prosinca na kojima je izrae-no nezadovoljstvo novostvorenim dravnimstanjem i socijalnim prilikama. U sukobupripadnika bivih domobranskih jednica sjedne i andara s druge strane bio je velikibroj mrtvih i ranjenih, a po hitnom postupkurasformirane su domobranske pukovnije teHrvatska ostaje bez svoje vojske. Udarac na

gospodarstvo bilo je igosanje i markiranjeaustro-ugarske krune koja je ostala u platnomprometu, pri emu je odbijeno 20% vrijednostiza sve novanice, kako bi istodobno bioutvren nevjerojatno nepovoljan paritet raz-mjene krune i dinara 4:1!Umjesto prosperiteta koji se oekivao nakonsvretka velikog rata dolazi do svekolikogosiromaenja, a o razvitku grada i gradnjinema ni govora. Zagreb se naseljava, a postojimanjak stambenog prostora. Izbjeglice izIstre, s otoka i iz Zadra, koje su velikosrpskipolitiari predali Italiji, smjetene su u barakenedaleko srednjokolskog igralita u Klaievoj

ulici. Zagrebom se epure solunski borci meukojima su i Vijetnamci koji su bili pomoneete francuske vojske, smjeteni takoer ubarake pokraj stare ciglane. Zato su Zagrepanitaj dio poeli nazivati Kinesko. to zbogizbjeglica, to zbog velikog doseljavanja sistoka novostvorene drave, kao posljedicarata Zagreb je u samo dvije godine izgubio svojdotada poznati tih srednjoeuropskog grada.No usprkos nazadovanju i velikoj neimatiniprouzrokovanoj velikosrpskom diktaturomZagreb dobiva za vrijeme gradonaelnikaStjepana Srkulja nekoliko visokokolskih usta-nova. Otvoren je Medicinski fakultet, ureeni

su Anatomski, Fizioloki, Morfoloko-biolo-ki i Medicinsko-kemijski zavod. Slijede Viso-ka tehnika, Visoka veterinarska i Visoka tr-govaka kola, a u kolskoj godini 1919./20.umarska akademija prerasta u Gospodarsko-umarski fakultet.Za drugog mandata Stjepana Srkulja Zagrebve ima preko 180 000 stanovnika. budui damu je prethodnik, gradonaelnik VjekoslavHeinzel bio vrlo agilan, nije bilo teko Srku-

lju nastaviti njegov rad. Prvorazredni je do-gaaj otvaranje trnice na Dolcu, koja jedanas postala i gradska turistika atrakcija.Slijedi putanje u rad klaonice u dananjojHeinzelovoj ulici. Bile su to dvije najsavrenijei najmodernije ustanove onog vremena uEuropi. Od komunalnih radova valja izdvojitiodvodni kanal Zagreb-Ivanja Reka, tu sunadvonjaci u Savskoj i Selskoj cesti, proirujese elektrina centrala, vodovodni rezervoar naLaini, rui se stara bolnica na poetku Ilicei niu nove viekatnice, te gradi se kola uSelskoj. Uglavnom u Zagrebu se osjea se noviivot i gradnjom novih privatnih kua, a grad

se pobrinuo da za svoje potrebe od privatnikaotkupi dva znaajna kultruno-povijesna spo-menika Pongratzovu palau u Visokoj iRauchovu palau u Matoevoj ulici u kojoj sedanas nalazi Hrvatski povijesni muzej.I jo jedna zanimljivost o gradonaelnikuStjepanu Srkulju. U svom drugom mandatu od1928. do 1934. napisao je vodi po Zagrebu,vrlo ukusno opremljenu knjiicu, prvu takvevrste, koja je izdana na tri svjetska jezika: nje-makom, engleskom i francuskom. Za Srkuljase moe rei da je bio uspjean organizatorgradske uprave, ali i propagator svoga gradakojem je bio na elu.

Za Srkulja se moe

rei da je bio uspjean

organizator gradske

uprave, ali i propagator

svoga grada kojem je bio

na elu

Stjepan Srkulj


9/50

13

O Zagrebu markom i igom

Napisala:Dunja Majnari RadoeviFoto:Muzej HT

Ovogodinje sveano obiljeavanje Da-na Nacionalne i sveuiline knjiniceu Zagrebu, 22. veljae 2008. godine,podsjetilo nas je na prologodinju veliku pro-slavu 400. obljetnice ove jedinstvene nacio-nalne ustanove. om je prigodom Hrvatskapota izdala potansku marku 400. obljetnicaNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu,a uz nju omotnicu prvog dana i prigodni lis-ti na kojem je bivi dugogodinji glavni rav-natelj NSK dr.sc. Josip Stipanov aeto opisaopovijesni razvoj i znaenje Nacionalne i sveu-iline knjinice u Zagrebu.ako saznajemo da je Knjinica osnovana1607. godine kao Knjinica isusovakoga kole-gija, nedugo zatim postaje knjinicom prvevie kole u Hrvatskoj. Osnutkom Zagrebakekraljevske akademije kao vie kole za pravo,filozofiju i teologiju 1776. godine ista knjinicapostaje knjinicom Kraljevske akademije. Os-nutkom Sveuilita u Zagrebu 1874. godine,

svojim zadaama, pa i nazivom ona postajeSveuilina knjinica. Od hrvatskog narodnogpreporoda sredinom 19.st. pa cijelo 20. stoljeejaa i razvija se njezina zadaa kao nacionalne

Nacionalna i sveuilina knjinica

u ZagrebuPrije godinu dana, na Dan

Nacionalne i sveuilineknjinice, Hrvatska pota

izdala je potansku marku -

400. obljetnica Nacionalne i

sveuiline knjinice u Zagrebu

pogledom je mogue obuhvatiti skoro cijeluunutranjost zgrade, ali i uivati i u irokojpanorami Zagreba.Veliku obljetnicu ove znaajne hrvatske in-stitucije izvrsno je predoio autor izabranoglikovnog rjeenja prigodne potanske marke400. obljetnica Nacionalne i sveuiline knji-nice u Zagrebu, zagrebaki dizajner, VladimirBuzoli-Stegu. Na obljetnikoj marki prikaznove arhitekture u ijoj se staklenoj fasadizrcali stara secesijska zgrada knjinice, itamokao novi prostor koji obuhvaa svu dosadanjupovijest i sve sadraje Knjinice. Potanskamarka Republike Hrvatske s motivom Nacio-nalne i sveuiline knjinice u Zagrebu izdanaje 22. veljae 2007. godine.iskara "Zrinski" iz akovca tiskala ju je na

bijelom, gumiranom 102 gramskom papiru,u dubokom tisku u veliini od 35,5x29,82mm.Marka ima eljasto zupanje 14, nominalu od5 kn, a izdana je u arku od 20 komada.

knjinice. No, slubeno se tek sredinom 20.stoljea poinje i nazivati Nacionalnom knji-nicom. Osnovna je zadaa Nacionalne i sveu-iline knjinice prikupljanje i uvanje hrvat-ske pisane batine i omoguavanje njena ko-ritenja.ijekom etiri stoljea Nacionalna i sveuilinaknjinica u Zagrebu je promijenila etiri lo-kacije. S Gornjeg grada je bila preseljena uzgradu Sveuilita, a od 1913. godine je bilasmjetena na dananjem Marulievu trgu uprekrasnoj secesijskoj zgradi, specijalno sa-graenoj za Knjinicu. Pod kraj 20. stoljea itaj prostor postaje premalen za sadraje oveznaajne hrvatske ustanove. ako je u junomdijelu Zagreba za nju sagraena i opremljenanova zgrada u koju se Nacionalna i sveuilina

knjinica preselila 1996. godine. Novi funk-cionalni prostori, upotreba najsuvremenijetehnologije i lijepa arhitektura omoguuju ko-risnicima ugodan rad. Iz staklenog predvorja

UH muzeju, u Juriievoj 13 (ulaz izPalmotieve), postavljena je izloba''Javne telefonske govornice iz fundusaH muzeja''.Posebnim osvrtom na razliite vrste tele-fonskih aparata, telefonskih kabina i sredstava

Izloba javnih govornicaplaanja telefonskoga razgovora u javnimtelefonskim govornicama, prikazan je razvitakte telekomunikacijske usluge na hrvatskom

podruju. ako nam autorica izlobe, Ves-na Lipovac, originalnim eksponatima te tek-stovima i fotografijama pria kako je nakonuspostave prve javne telefonske mree uZagrebu i Hrvatskoj, 1. sijenja 1887. godine,bilo omogueno da se postavi i prva, svakomepristupana, javna telefonska govornica: biloje to 20. lipnja 1889. u zgradi Zagrebakogaeljeznikog kolodvora (dananjega Zapadnogkolodvora). Krajem 19. st. su Pula, Zadar i Splitimali po jednu, Opatija dvije, a Zagreb etirijavne telefonske govornice. Osim u telefonskimcentralama, potama i eljeznikim zgradama,telefonski aparati su esto bili smjeteni i u

ugostiteljskim objektima. Putanjem u pro-met prve automatske telefonske centrale uHrvatskoj, 1928. godine, u Zagrebu su stvo-

reni uvjeti da se poziv s javnih telefonskihgovornica moe obaviti i s gradskih ulica.Za to se plaalo kovanicama i etonima, a unajnovije vrijeme magnetskim i elektronikimtelefonskim karticama. Na izlobi su fotogra-fijama prikazani razliiti tipovi telefonskihkabina koje su bile u upotrebi diljem Hrvatske.Ispred H muzeja starinska telefonska kabina(sredina 20. st.) poziva na ovu zanimljivuizlobu jednoga znaajnog dijela hrvatsketehnike batine koji pokazuje put razvojai brzih promjena kako u Hrvatskoj, tako i usuvremenom svijetu uope. Izloba je otvo-rena do kraja oujka 2008.


10/50

14

Zagrepani koje ne smijemo zaboraviti

14

Salamon Berger roen je u idovskoj obi-telji 25. 2. 1858. godine u selu Mneicekod Novoga Mesta u Slovakoj. Ve uranoj dobi ivotni put ga dovodi u najprije uBaranju, a potom u Sisak gdje se zapoljavakao trgovaki pomonik. Boravak u ovomkraju omoguuje mu i upoznavanje bogatenarodne tradicije za to on iskazuje naglaeninteres. o ga je navelo da pone sakupljatitekstilne predmete, upoznajui pritom teh-nike i nain izrade. Vidjevi jelovsku proce-

siju u Sisku, Berger je doslovno bio osupnutbogatstvom hrvatske narodne nonje. aj do-gaaj bio je odluujui za mladoga Berge-ra da krene u stvaranje svoje budue kolek-cije i da to bogatstvo poeli prezentirati cije-lome svijetu. Postupno je postao odlianpoznavatelj narodnoga tekstila te 1876. go-dine pokree obrt za izradu tekstila, a na-kon neuspjeha odlazi u Zagreb gdje 1885.otvara trgovinu tekstilnom robom. Otvorioje i tekstilnu kolu u kojoj su seoske tkaljepoduavale mlae ene u tehnikama izradetekstila. Uskoro zapoinje s proizvodnjomtkanina ukraenih s primijenjenim narodnimmotivima i ornamentima te zapoljava oko2000 radnica diljem sjeverozapadne Hrvatske.Osim tekstilnih izraevina, u kunoj radinostikoju je Berger organizirao, kasnije se izraujudrvorezbarski proizvodi te ukraene tikvice.Koristi takve Bergerove aktivnosti bile su dvo-jako ocjenjivane, no proizvode kune radinostije izloio na 96 izloaba diljem svijeta, ime jepromicao nau kulturnu batinu. Uz navedeneaktivnosti, Berger je cijelo vrijeme sakupljaotekstilne predmete te se njegova zbirka bro-jem i kvalitetom poveavala. 1905. godineprodaje jedan dio zbirke rgovako-obrtnommuzeju za 12 000 kruna, a prilikom osnivanja

150. obljetnica roenjaSalamona Bergera

kolskoga muzeja poklanja za njegov fundusodreeni broj predmeta. ijekom svojih estih

putovanja svijetom upoznaje brojne muzeje toga je potaklo na ideju da se u Zagrebu osnujeEtnografski muzej. 1918. godine od Bergera jeza 600 000 kruna otkupljena zbirka od 8183tekstilna predmeta koja je postala povod itemeljna zbirka za osnivanje muzeja. Polovicunovca Berger daruje u dobrotvorne svrhe, adruga polovica se koristila kao pripomonifond za otkup novih predmeta na terenu. Sa-lamon Berger obnaao je dunost prvoga di-rektora Etnografskoga muzeja od 1919. do1925. godine, a od tada do svoje smrti 1934.godine bio je poasni direktor Muzeja.Zajedno s prvim kustosom muzeja, prof. Vla-

dimirom kaliem, Berger organizira stru-no-znanstveni rad muzeja. Osim zatite i ure-enja zbirki, Berger i kali posebnu pozor-nost posveuju izradi dokumentacije o pred-metima. Graa se razvrstava i katalogizira, auz zbirke preuzete iz drugih muzeja preuzimase i dokumentacija. akoer se, da bi se sma-njila nesrazmjerno velika zastupljenost tekstil-ne grae, organiziraju terenska istraivanja sotkupom predmeta. Prva izloba u Muzeju jepostavljena 1920. godine, a prvi stalni postav,iji je autor bio S. Berger, otvoren je 1922. go-dine. ih godina osniva se muzejska knjinicate se 1922. pokree asopis ''Narodna starina''.Berger je napisao i nekoliko radova koji govorei o drutvenim prilikama tog vremena:''ragedija hrvatske tekstilne kune industrije'',1907.''Za unapreenje nae kune industrije'', 1930.''Simbolizam u naoj folklori'', 1932.Meu etnografijom, Berger je napravio zbirkuDevocionalija, odnosno zbirku raznih mo-nika, svetaca, kunih oltaria, kao i zbirku sa-kralnih skulptura i slika, koje ine dobar dioizloaka stalnog postava MUO u njihovoj ko-lekciji istoga.Uz to, Berger je bio veliki skuplja i mecena

hrvatskoga slikarstva, slikara vremena u ko-

jem je ivio, vremena hrvatske moderne. Unjegovoj kolekciji se nalaze djela Vlahe Bu-

kovca, Medovia, M. K. Crnia, Ferde Ko-vaevia, od kojih se neka nalaze u stalnompostavu Moderne galerije. Izmeu njih trebaizdvojiti portret njegove kerke ilde, kojije jedno od remek-djela Vlahe Bukovca, kaoi portret samoga Salamona Bergera, koji senalazi u Etnografskom muzeju.Za dugogodinji rad i zalaganja Bergeru sudodijeljena brojna priznanja i odlikovanja, anjegov ugled najbolje e objasniti rijei Vla-dimira kalia, njegovoga suradnika u Mu-zeju, izreene za 70-ti roendan:''ovjek pronicavog duha, ambicije, nesavla-dive energije, neumorne agilnosti, vrstoga

znaaja; zagrijan za sve to je dobro, lijepo iplemenito. Izgraena linost koja zauzimlje unaem drutvu zaseban poloaj do kojega sevinuo jedino svojim uzornim radom i naro-itim osobnim kvalitetama.''Salamon Berger bio ovjek koji je zahvaljujuiviziji, ustrajnosti i odlunosti uvelike pridonioosnivanju Etnografskoga muzeja u Zagrebu.Sveanost obiljeavanja godinjice roenjaSalamona Bergera, uz prigodni program, odr-ana je 26. veljae u prostoru idovske opineu Zagrebu.

ovjek pronicavoga duha, ambicije, nesavladive energije,

neumorne agilnosti, vrstoga znaaja, zagrijan za sve to je dobro,

lijepo i plemenito. Izgraena linost koja zauzima u naem drutvu

zaseban poloaj do kojega se vinuo jedino svojim uzornim radom i

naroitim osobnim kvalitetama.

Tekst:Biba SalataFoto: Ines Novkovi

Portret Salamona Bergera, djelo VlaheBukovca, nalazi se u Etnografskom muzeju

Portret Tilde Berger, Salamonove kerijedno je od remek-djela Vlahe Bukovca i ustalnom je postavu Moderne galerije


11/50

15

Fotografje Vladimira

Vuinovia

iz monografje "Djeve

sa zagrebakih

proelja"

Ova djeva krasi

Mesniku 10


12/50

Pouzdano se zna da je jo u 16. stoljeu

osnovan prvi klub i to na istonoj kotskoj obali. Igralite

"Gol-kluba Zagreb" otvoreno je 12. lipnja 1931. na livadi

ispred lugarske kuice u maksimirskom perivoju. No, samo

etiri godine kasnije, zbog nemogunosti plaanja zakupa

gradu, gol-igralite je zatvoreno a gol je u Zagrebu usahnuo

sve do osamdesetih godina prologa stoljea.

Pouzdano se zna da je jo u 16. stoljeu

osnovan prvi klub i to na istonoj kotskoj obali. Igralite

"Gol-kluba Zagreb" otvoreno je 12. lipnja 1931. na livadi

ispred lugarske kuice u maksimirskom perivoju. No, samo

etiri godine kasnije, zbog nemogunosti plaanja zakupa

gradu, gol-igralite je zatvoreno a gol je u Zagrebu usahnuo

sve do osamdesetih godina prologa stoljea.

16

kogod bi prelistavao u nekoj arhivibrojeve zagrebakog dnevnika "Jutarnjilist" od polovice 1931. sve do 1935.zapazit e da se esto iscrpno pisalo o golfu,iznenadit e se kako je tadanja revija "Svijet"izdano ilustrirala tekstove s igralita za golf. Inema razloga da ne pomisli da je u to vrijemegolf bio veoma omiljen u Zagrebu, da se igralona svakoj iole dostupnoj livadi ili tratini. Apogrijeio bi jednako tako kao to bi pogrijeioi onaj koji bi bio uvjeren da u Hrvatskoj, pa i uZagrebu, danas ni nema golfa, budui da se nemoe sjetiti ni vijesti a kamoli serije izvjetajas natjecanja ili opih tekstova o tom sportu.Potrudimo li se saznati to je aktualna istina,malo emo toga otkriti listajui uveze tiska. Aliemo u Hrvatskom golf savezu (osnovanom ulipnju 1992.) saznati da u Hrvatskoj ima 27registriranih golf-klubova, od toga je u Zagre-bu i njegovoj iroj okolici 6 (a jo se neka ure-

Povijest zagrebakog sporta

Napisala:Milka BaboviFoto:revija "Svijet"

Gol u Zagrebu

Foto: D. .

uju ili se izrauju planovi). oliko o renesansigolfa u Zagrebu.Za priu o poecima moramo posegnuti zaneiscrpnim izvorom podataka o naoj sport-skoj prolosti, za asopisom "Povijest sporta"(brojevi 47/1981, 50/1982., 54/1983.,60/1984.i 80/1989) i vratiti se skoro 79 godina u pro-lost.Povijesna je injenica da je tada ureeno uZagrebu prvo igralite za golf i da je osnovanoi prvo sportsko drutvo za golf. aj stari

sport, kojemu prakorijeni seu u vie pukihigara, svoju suvremenu varijantu zahvaljujekotima. Pouzdano se zna da je 1552. osnovanprvi klub i to na istonoj kotskoj obali uzmjestace St.Andrews. St.Andrews Royal GolfClub postoji i djeluje jo i danas. Golf se vrlobrzo irio Europom i svijetom van nje, ali muje trebalo, ipak, 377 godina da se organiziranopojavi u Zagrebu.Prvi gol klub u ZagrebuGraani Zagreba koji su putovali ili slubovalidiljem svijeta upoznali su golf. Nije nemogue,dapae, vjerojatno je, da su kao ladanjski gosti

nekog engleskoga ili kotskoga domaina za-mahnuli palicom i udarili loptu, moda i do-segnuli razinu igraa. I ispunilo se upozorenjeprekaljenih golfera poetnicima: "ko prvimudarcem uputi lopticu u daljinu i pogledomotprati njezin put prostranstvom igralita tepohita da je pronae i ponovnim udarcemuputi to blie zastavici koja ga mami jamici,taj je duboko udahnuo "virus golfa". Jednatakva skupina, oito "zaraenih", odluila je uZagrebu pripremiti teren i osnovati golf-klub.

i zaetnici poslali su Gradskom poglavarstvuZagreba molbu sredinom 1929. da im se uMaksimiru dodijeli zemljite za golf. Na tumolbu gradska vlast odgovara rjeenjem 30.11. 1929. da je "voljna dio svoga zemljita umaksimirskom perivoju dati u zakup na 6godina za sportske svrhe i ciljeve... kako je uprivitom nacrtu oznaeno ... uz ove uvjete".No, tek kad se proita to rjeenje postajejasno da golferi nisu doekani irom rairenihgradskih ruku. Budui da na grad i danasmore sportske, pa i golferske brige, nije naodmet proitati te uvjete, koji su prije svegazanimljivi. Evo ih u cjelini:


13/50

17

Uvjeti nisu bili povoljni jer je zakup bio pri-vremen i to za objektivno kratko vrijeme. Azakupnina je bila za ono vrijeme izuzetno ve-lika. Pri tome treba znati da klub nije bio nabudetu grada i da se izdravao lanarinom idobrovoljnim prilozima. Pisac dobroga dijelapovijesti poetaka golfa u Zagrebu SvetozarMiloradovi ("Povijest sporta", broj 47/ 1981.str. 127) navodi ovu usporebu:"Beogradski je golf-klub zemljite u Kout-njaku dobio od grada 1935. za koritenje na50 godina uz simbolinu naknadu od 1 dinara

godinje!"Ureenje igralita i sve nune radnje obavljalisu osnivai prvog golf-kluba Zagreb (GKZ).U pisanim dokumentima, a i predanjem iprivatnoj prepisci spominju se imena: Mi-roslav Kulmer, Vera Nikoli, dr. Edo Frank,dr. Artur Milan Mari, Albert Deutsch Ma-celjski, Vladimir Arko, Archibald Walker iHudo Weinberger. Prvi predsjednik GKZ-abio je Miroslav Kulmer, potpredsjednica VeraNikoli, prvi tajnik dr. Nikola Frange, drugitajnik Kendall Field, Englez, tajnik StandardOil Companie, blagajnik dr. Mirko Reich-smann. Kapetan kluba (naziv prema pravili-

ma golfa) bio je Aleksandar Ulmansky. IzLondona je u Zagreb doao trener Gilbertreacher. Angaman trenera-stranca bio jenuan jer Zagreb je imao zanesenjaka igraagolfa, ali nisu bili stasali za uitelje.EngleziEnglezi koji su ivjeli i radili u Zagrebu i meukojima je bilo vrsnih golfera amatera, mnogosu pomogli. "Jutarnji list" je bio izvor podatakapa su itatelji mogli saznati da je prvo igraliteza golf u maksimirskom perivoju projektiraolondonski arhitekt White. Zakupljeno zem-ljite je dozvoljavalo igralite s devet rupa,duina staze je bila 2002 metra, a par igralitaje bio 35 udaraca. Veina Zagrepana prvi putse susretala s nazivljem u ovom sportu pa sutiskana i objanjenja: "PAR propisani brojudaraca za svaku stazu, utemeljen na duljinistaze i broju udaraca koje bi u normalnimuvjetima odigrao vrhunski igra". Budui da

se natjee na 18 rupa, na igralitima s 9 rupa,natjecatelji su prolazili dva puta stazu. Zatoje u zapisnicima slubenih natjecanja duinastaze u maksimirskom perivoju zapisana: 4004m, a par 70 udaraca.Englesko nazivlje se zadralo u golfu, ali jezanimljiv pokuaj u Zagrebu da se zamijenihrvatskim rijeima: club batina, hole luknja, green (podruje kratko pokoene traveu kojem je urezana rupa, predvieno samoza zavrne udarce). Od staze je odvojenobankinom malo vie trave, ali krae od onena stazi pokualo se zamijeniti rijeju kulj;teeing-ground (kratko pokoeni travnjak s

kojega se ispucava prvi udarac na stazi nazvalisu odbijalite).Izgradnja igralita za golf nije jeftin pothvatpa se u nekim zapisima spominje pozamanasvota od kojih 250.000 dinara. Sauvana jeu molba to ju je uprava GKZ-a poslala Po-glavarstvu grada da smije iz Sv. Nedjelje do-voziti "zemlju crnicu za potrebe njegovanja ipopravka igralita". Projektom je bila pred-viena i izgradnja klupskoga doma, drvenogaprizemnog paviljona, koji bi se nenametljivouklopio u okoli. Nije nikada izgraen jer nijebilo dovoljno novca, to se moe proitati izizvjetaja GKZ-a gradskoj upravi 15. 9. 1932.

"jer je predbjeno odustao od gradnje".Otvaranje igralitaPrvo igralite "Golf-kluba Zagreb" otvoreno je12. lipnja 1931. na livadi ispred lugarske kuiceu maksimirskom perivoju. Bila je prisutna itadanja kraljica Marija te najuglediji graani isvi lanovi kluba. GKZ je ve imao 80 lanova,to je za tadanji Zagreb, s obzirom da se radiloo golfu, bio velik uspjeh. U nastavku sveanostiodran je klupski turnir. Kapetan momadiAleksandar Ulmanski uao je u povijesti golfau Zagrebu prvim, simbolinim, udarcem. Izpopisa se vidi da su igrali uglavnom diplomati >>

Iz knjige "Maksimir", oto M. Pavi

1. Zakupnina ustanovljuje se s iznosom od 6000 dinara godinje plativo unaprijed.2. Bez privole gradske opine ne moe zakupoprimac na zakupljenom zemljitu izvoditi bitne

preinake niti vee investicije.3. Igralite treba uzdravati u redu i paziti na estetski izgled toga dijela parka.4. Da se prolaznici na putovima parka koji kriaju put igraa zatite od eventualnih udaraca

loptom imade zakumoprimac na takvim mjestima podignuti zatitnu ogradu iz mree.5. Nakon izmaka zakupnog vremena ne produljuje se zakup pa je zakupoprimac duan

zakupljeno zemljite vratiti u potpuno uporabivom stanju.6. Ako bi gradska opina trebala to zemljite u javne svrhe, ustanovljuje se otkazni rok od 3

mjeseca, koji moe uslijediti u svako doba pismenim putem.7. Ovim zakljukom ostaje gradska opina u obvezi mjesec dana od ovoga zakljuka.

Prima se jednoglasno.

Graani Zagreba

koji su putovali ili

slubovali diljem

svijeta upoznali su golf.

Nije nemogue, dapae

vjerojatno je, da su kaoladanjski gosti nekog

engleskog ili kotskog

domaina zamahnuli

palicom i udarili loptu,

moda i dosegli razinu

igraa.


14/50

koje su predvodili engleski konzul gospodinHenderson i vojni atae major Oxley. isak jeizdano popratio ovaj drutveni dogaaj. Imepobjednika nije niti objavljeno, a najboljima senazdravljalo u neformalnoj atmosferi klupskezakuske na travnjaku novog igralita.Ve u srpnju 1931., ciglih mjesec dana nakonsveanosti otvaranja igralita, prireen je, sasportskog stajalita, daleko znaajniji turnir:

prvo egzibicijsko natjecanje. Demonstratorisu bili tada najbolji golferi u Zagrebu En-glezi: trener Gilbert reacher i drugi tajnikkluba Kendal Field. Namjera je bila zorno, unajboljem izdanju, prikazati lanovima klubai svim drugima koji su poeljeli saznati to jegolf, kako se igra, koja su pravila. Izvjestitelji suse u tisku svojski potrudili i dopunili taj prikaz

na terenu podrobnim opisima vrste palica,namjenu svake. Ukratko, golf je pobudio za-nimanje u Zagrebu. Pri tome treba rei daje to bio sport zatvoren u granice imunijihuglednika.Razlaz s gradskim vijeemUz svu otvorenost GKZ-a, uz ivu djelatnost,nisu se bili omilili svima. Bilo je potekoa inerazumijevanja. U tisku su se mogle proitatizamjerke da se izgradilo igralite u parku koji jenamjenjen odmoru. "Jutarnji list" (15. 6. 1932.)objavljuje apel graana upuen graevinsko-

Englezi koji su ivjeli i

radili u Zagrebu, i meu

kojima je bilo vrsnih

golfera amatera, mnogo

su pomogli. Takoer,

prvo igralite za golf u

maksimirskom je perivoju

projektirao londonski

arhitekt White.

18

>>

Kraljica Marija s grofom MiroslavomKulmerom, predsjednikom "Golf-klubaZagreb"

Dio igralita na livadi podno Vidikovca zavrijeme "Flag-turnira" 9. 7. 1931

Paula Ulmansky, jedna od sudionica turniraspretnosti (Gymkhana) 24. 10. 1931.

Gledaoci prate prvi ekzibicijski turnir,srpanj 1931.

Kapetan momadi AleksandarUlmansky prvim udarcem simbolinootvara igralite

Foto:D.

.

Foto

:D.

.

F

oto:D.

.


15/50

19

regulatornom oboru: "Nai perivoji i nasadinisu vie za djecu. to im ostaje od tih perivoja

i nasada? Od njih se nikako ne moe zatijevatida se zadovolje konstatacijom da je Maksimirengleski perivoj i da postane jo engleskiji dase na njemu igra golf? Dijete u Maksimiru nesmije stupiti na ledinu osim ako se ne upie uGolf-klub."Posljedica je bila odluka o izgradnji djejegigralita koje "guta" dio golfskoga terena i ig-ralite za golf u maksimirskom perivoju gubimogunost prireivanja natjecanja. Ovo jeznatno otealo djelovanje GKZ-a, financijskasituacija je bivala sve loija, a isticao je i rokzakupa terena. Molbu GKZ-a od 28. prosinca1934. za otpis zakupnine od 6000 dinara,

Molbu GKZ-a od 28.

prosinca 1934. za otpis

zakupnine od 6000

dinara, gradske vlasti

odbijaju

Napetost prije udarca unutar "green polja"za vrijeme "Flag-turnira"

EnglezGilbert Fielddemonstratorna prvomeksibicijskomturniru uMaksimirskomperivoju(srpanj 1931.)

gradske vlasti odbijaju. Odluka finacijskog od-bora gradskog vijea 1935. zadaje najtei uda-rac opstanku GKZ-a: "Budui da Golf-klubteajem godine 1934. i 1935. uope nije upo-trebljavao zakupljeno zemljite u maksimir-skom perivoju, smatra Opina grada Zagrebazakupni odnos razrijeenim. Poziva se Grad-sko poglavarstvo da dugovinu za godinu 1934.i 1935, u iznosu od Din. 12.000 otpie obziromna okolnost da klub nije upotrebljavao zakup-ni objekt."I tako je malo pomalo usahnuo golf u Zagrebu.I nije ga bilo sve do kasnih 80-tih prologastoljea. Danas je u usponu.

Foto:D.

.

Foto:D.

.


16/50

2020

Povijest zagrebakih kavana

Ovu tvrdnju potvruje Status zagrebakih ugostitelja iz 1887.

koji govori, izmeu ostaloga, i o tome da se kavana smatra

poslom gdje se dobiva kava, aj i ostali napitci te gdje postoji

barem jedan bilijar koji je namijenjen gostima

Nema kavanebez bilijara

Napisala:Ines SabotiFoto:Iz knjige "25 godina Udruenja

ugostitelja Zagreb"

u je amor kao na burzi: po etiriuhbiljarih skau lopte i igrai dozivljusvoje tehnike izraze: tri loa! pet

dobrih! ili fnfe gemacht, kako tko ve kodsvoje kue govori. im rijeima opisuje enoadio atmosfere koja vlada u ''Velikoj kavani'' nargu bana Jelaia, 1880. godine. enoa nijesluajno spomenuo bilijar. Nema kavane bezbilijara. Kavana bez bilijara je poput kakvogobinog kavotoja.Veza izmeu biljara i kavane potpuno je za-konita. Dovoljno je proitati lanak 37 Statutaza zagrebake ugostitelje iz 1887.: ''Kavanomsmatra se posao: a) gdje se stalno dobiva

kave, aja, okolade, spirituoznih pia (svevrste ganice i likeri), razhlaujuih piah i zanjih potrebnih sokovah, sladoleda i napokonpecivam to se troi uz izbrojene gore uitnepredmete, b) gdje ima barem jedan bilijarza porabu obinstva.'' Kavana dobiva posvespecifinu dimenziju jer je jedini ugostiteljskiobjekt koji se definira igrom. Bilijar tu nijesamo doputen, nego i obavezan. U rakijanici,krmi, kavotoju, gostionici svaka je igra za-branjena posebice hazardne igre; ak i loto(jer je ta igra na sreu monopol drave). Vlastisu bile posebice nepovjerljive prema igramana sreu koje su, skrivene od pogleda, lako

nalazile utoite u zakutcima kavana i krmi.U drutvu u kojemu drutvena pokretljivostnije postojala, a kruh svagdanji se zaraivaou znoju lica, srea se zacijelo priinjala poputuvrede poretku stvari i moralnim naelima.Ali bilijar i nema previe veze sa sreom.a je igra prije svega stvar vjetine dobroigra onaj tko to ini redovito i tko pokazujetjelesnu spretnost. Za nju su potrebne i kon-centracija i smirenost pa nije sluajno nalosvoje mjesto u prostoru gdje se pije vie kave,

a manje alkohola. Ali nije to jedini razlog. Dokigra eka svoj red, dovoljno je vremena zamalo razgovora s ostalim gostima kavane, gle-dateljima ili igraima. Uz privlanost fizikevjebe i njegovanje drutvenosti u kavanama,bilijar omoguuje igrau da se u otmjenoj od-jei bavi sportom; malo se igra, malo se drui.Bilijar je jedina igra koja je, uavi u propise,postala drutveno prihvaena te svojevrsnimsimbolom drutvenosti elite, a kavana je, pak,dobila status uglednoga i povlatenoga mjestakoje uiva povjerenje vlasti. Bez bilijara kavanazacijelo gubi na otmjenosti i posebnosti, alinadasve prestaje biti kavanom.

Bilijar omoguuje igrau

da se u otmjenoj odjei

bavi sportom: malo se

igra, malo se drui

Kavana "Bauer" Zagreb


17/50

21

Kavana "Corzo" prvobitno je bila na

uglu Bregovite, danas omieve uli-ce i Ilice. Naime, na mjestu, danas

naalost zatvorene kavane nalazila se jedno-katnica u ijem se prizemlju nalazila prva za-grebaka prodavaonica automobila Ferdinan-da Budickog. Kad je stara zgrada sruena ipodignuta zgrada banke u prizemlju i polu-katu, otvorena je nova kavana "Corso ijisu gosti veinom bili bankarski inovnici ifinancijai. Bila je vrlo lijepo ureena, kako bipri kraju svog postojanja izgubila svoj praviugoaj. ak je neko vrijeme u polukatu bio ostriptiz-bar koji su stari zagrebaki deki zvalikokoinjec!

Jedan od najpopularnijih kavana na Zrinjevcubila je kavana "Zagreb u ijim se prostorimadanas nalazi predstavnitvo Croatia Airlinesa.Bila je ureena poput bekih kavana, a gostimaje svakodnevno bilo na raspolaganju 60 novinaza itanje iz zemlje i inozemstva.

Na Ilirskom trgu, u ono vrijeme Kipnomtrgu na Gornjem gradu, sveano je 1847.

Nekoliko zanimljivosti ozagrebakim kavanamaNapisao:Branimir poljariFoto: Iz knjige "25 godina Udruenja

ugostitelja Zagreb"

otvorena kavanica i slastiarnica Palajnovka,koja je dobila po vlasniku Matiji Pallainu.Pallain je bio upravitelj pote u Opatikoj 20,danas Muzeju grada Zagreba i zajedno saStankom Vrazom osnovao je Verein der NordPromenade Drutvo Sjevernog etalita.Kad su 1841. sruena Sjeverna vrata, od tog je

kamena sagraena mala kavana koja je postalaomiljeno sastajalite Iliraca po kojima je i trgpromijenio svoje ime. Godinama je zgradicabila devastirana tako da se u njoj nalazilo ispremite smetlara, kako bi danas obnovljenapostala jedna od omiljenih turistikih atrakcijapodno stare gradske kule Popovog turna.

Poznati zagrebakitrgovac LadislavBelu imao je uDugoj danas Ra-

dievoj ulici 13,svoju trgovinu Beischwarzen Hund

u ijem je sastavubila i mala kavana.

Zanimljivo da je ko-nobar bio prvi crnac

u naem gradu Zanzi-barac zvuna imena Diego

Maria Santiago de Sangora,kojeg je mornariki kapetan doveo u grad,a Belu ga je preuzeo i kao atrakciju za svojukavanu. Kao zanimljivost spomenimo kako jeBelu doveo iz Pariza i prvi tricikl.

Zagrebaki tikleci

Zanimljivo da je konobar

bio prvi crnac u naem

gradu Zanzibarac zvuna

imena Diego Maria

Santiago de Sangora,

kojeg je mornariki

kapetan doveo u

grad, a Belu ga

je preuzeo i

kao atrakciju

za svojukavanu. Kao

zanimljivost

spomenimo

kako je Belu

doveo iz

Pariza i prvi tricikl.


18/50

Mala kola antikvarijata

22

"Elsa-fuid"i Eugen Viktor Feller Odabrao:Jura GaparacFotografije:Ines Novkovi iobiteljska zbirka

Marte Feller

udotvorni eliksir

"Elsa-fluid" doslovno je

pomogao i samom gradu

Zagrebu, koji se takoer

"pomladio" zahvaljujui

Fellerovim graevinskiminvesticijama. Dvokatnicu

na Tomislavovom trgu

br. 4, poznatiju kao

"Feller Haus" u duhu

zagrebake agramertine,

1904. projektirao je

arhitekt Vjekoslav Bastl

u okrilju projektantsko-

graevinske tvrtke

Honigsberg&Deutsch.

Eugen Viktor

Feller sa suprugomIdom, 1900.


19/50

23

Usvijetu marketinga kao jedan od za-etnika modernog oglaavanja neza-obilazan je P. . Barnum. Uloivisvu svoju imovinu te to je i danas uobiajenopodigavi kredite sa uvijek naravno, kako ne-kad, a tako i danas "previsokom kamatom", ot-vorio je svoj kasnije uveni Barnumov muzejrijetkosti u New Yorku. Kako oekivanih po-sjetioca nije bilo ni od traga, a dospjele ratekredita prijetile su mu ovrhom, a tako i cje-lokupnim bankrotom, Barnumu je u svemutome trebalo neko udo. udo koje je Barnu-mu bilo slamka spasa zaudilo je i stanovnikeNew Yorka, Amerike, a za nekoliko godinagotovo i sav svijet. Barnum je naime sve fasa-de svog muzeja oblijepio slikama uda kojemuzej moe pruiti, novine su isto tako poeleobjavljivati prikaze uda, a plaeni djeaci nacesti gromoglasno su uzvikivali "samo akouete". akva vrsta oglaavanja u Americi patako i svijet bila je zaista revolucionarna. U

skladu sa svim time proirila se je i u na uzemlju, a jedan od "glavnih krivaca" za "ame-rikaniziranje" Zagreba kako su ga tada optu-ivale neke od naih novina, a zbog njegovihdotad nevienih poduhvata u naem gradu,bio je na sugraanin Eugen Viktor Feller.

Eliksir Elsa-fuidEugen Viktor Feller, roen je 1871. godineu Lavovu u dananjoj Ukrajini koji se u tovrijeme nalazio u sastavu Habsburke monar-hije. Bio je dijete iz vjerski mjeovitog brakaizmeu oca idova i majke Austrijanke katol-kinje, a odgojen je u obje vjerske tradicije.

Oenio se Austrijankom Idom Oemichen-Pertz, a vjerojatno iz ljubavi prema njoj i onse izjasnio katolikom. Doavi u Hrvatsku,bio je vlasnik prve ljekarne "Crvenom kriu",

postotku sadravao alkohol. Neki od kemij-skih strunjaka tog vremena prigovarali suda je "Elsa-fluid" samo parfimirani piritus,

koji dodue ne moe koditi, ali ne moe niizlijeiti, pa bi moda bio najbolji kako su oniu svom sarkazmu rekli " za parfimiranje bradei kose". Bilo kako bilo danas moemo nagaatio uinkovitosti "Elsa fluida", jer je strogouvanu tajnu njegove recepture ne odavi jenikome svojom smru doslovno ponio u grob.Na pitanja upueno njemu da li "Elsa fluid"doista pomae, u najsarkastinijem duhu za-grebakih purgera spremno je odgovarao "ka-ko ne bi pomagal, kad je meni pomogel dapodignem prvu etverokatnicu na Jelai pla-cu, pa e valjda onda i drugima pomoi".

Feller HausZapravo udotvorni eliksir "Elsa-fluid" doslov-no je pomogao i samom gradu Zagrebu, kojise takoer "pomladio" zahvaljujui Fellerovimgraevinskim investicijama. Dvokatnicu naomislavovom trgu br. 4, poznatiju kao "FellerHaus" u duhu zagrebake agramertine izdoba 1904. godine kada je ona podignutaprojektirao je arhitekt Vjekoslav Bastl u okri-lju projektantsko-graevinske tvrtke Honigs-berg& Deutsch.Proelje je izvedeno u elementima bogateneogotike secesijske interpretacije stila, veomaneuobiajene u bogatoj paleti ornamenata

Biva Fellerova zgrada u Donjoj Stubici ukojoj se i danas nalazi ljekarna

gdje je 1897. godine zapoeo proizvodnju svogudotvornog eliksira. Prema majci Elsi nazvaoga je "Elsa-fluid". Godine 1899. seli se u DonjuStubicu, gdje postaje vlasnikom ljekarne "Sve-to trojstvo". Poduzetni Feller prepoznao jemo marketinga pa je tako svoj udotvornieliksir "Elsa-fluid" reklamirao gotovo u svimvodeim listovima Habsburke monarhije, azahvaljujui uspjenoj prodaji uskoro i u gotovocijelom svijetu. "Elsa-fluid" bio je reklamirankao udotvoran lijek za gotovo sve bolesti, areklame su bile popraene stotinama zahvalabolesnika iz gotovo cijelog svijeta, a koji suzahvaljujui upotrebi udotvornog eliksira biliuspjeno izlijeeni od najraznovrsnijih tegoba.Uskoro je zapoljavao vie od stotinu radnikaza proizvodnju bogate palete kozmetiko-far-maceutskih proizvoda. Poduzetni Feller shva-tio je da proizvod mora kupcu biti lako do-stupan, doslovno do njegovih vrata, pa je takoorganizirao potansku dostavu. U tadanjoj

pomalo feudalno barokno "zaostaloj" Stubici,njena pota ostvarivala je enormne prihodeza jedno mjesto veliine Stubice. Oko 1908.godine otpremala je dnevno tristo do etiristopoiljki Fellerovih proizvoda, a koje su osimgotovo svih europskih zemalja odlazile i uEgipat koji je bio afrika ispostava, Kinu, Ja-pan i Ameriku, kamo se eliksir naroito dob-ro izvozio u doba prohibicije jer je u velikom

Doavi u Hrvatsku,

Feller je postao vlasnikprve ljekarne "Crvenom

kriu", gdje je 1897. godine

zapoeo proizvodnju svog

udotvornog eliksira.

Prema majci Elsi. Nazvao

ga je "Elsa-fluid".

>>


20/50

zagrebake arhitekturi historicizma to kuidaje svojevrsnu originalnost, te ju izdvajameu bogatim proeljima omislavovog trgaa i cijele Lenucijeve potkove.1905. godine isti tim kree sa izgradnjom"Elsa-fluid" doma na Jelaievom trgu. Bilaje to prva zagrebaka etverokatnica, te suju ubrzo prozvali zagrebakim neboderom.Gradnja tog doma potaknula je u Zagrebuvelike polemike. Ljudi su prigovarali da e takovisoka zgrada zasjeniti itav trg i da e po danubiti mrano. Bastl je zgradu projektirao u stilusecesije s proeljem bogato ornamentiranimflorealnim ukrasom, a ono to ju je osim visineizdvajalo od ostalih zagrebakih kue togvremena, bila je podreenost fasade zgradeu slubi oglaavanja Fellerovih proizvoda.Na uglu kue uzdizala se grandiozna boca"Elsa-fluida" u visini od gotovo dvije etae, ato je sve zavravalo sa bizarno oblikovanomkupolom. Na ostalim zidovima cijele zgradestajali su razni reklamni natpisi koji su kupci-

ma preporuivali "Elsa-fluid".Ovakvo arenilo zaprepastilo je Zagrepane,te su se ule i primjedbe Bastlovih kolegaarhitekata, da je to nevien neukus i ki te dapredstavlja najgori mogui tip amerikanizacijeZagreba. Meutim tadanji je "neboder" po-stao prava senzacija, te zaista pravo udo zaljude iz provincije koji bi se udili "ega sve utom Zagrebu nema".a neobina ideja apotekara Fellera dala jeprvi poticaj za gradnju etverokatnih kua uZagrebu. Secesijska Bastlova fasada naalost

nije sauvana, a ne sumnjamo gledajui njenestare fotografije da bi i danas plijenila panjukao svojevrsno "udo" svog vremena. Za razli-ku od proelja u unutranjosti zgrade sauvanisu veoma vrijedni raskoni secesijski interijeri,meu kojima se istie stubite ulaznog holasa keramikim oploenjem, kaminom te stu-

binom ogradom, kvalitetna stolarija s lijepoizvedenim kvakama te bruenim staklimaunutar mjedenih okvira kao i lusteri i tukatureiz tog vremena.

Prosinake rtve5. prosinca 1918. desio se nemio dogaaj upovijesti te kue. og dana vojnici, domobrani25. i 53. Domobranske pukovnije odreujuise za samostalnu republiku Hrvatsku zajed-no sa okupljenim graanstvom grada Zagre-ba protestirali su protiv ujedinjenja s Kralje-vinom Srbijom. S balkona "Elsa fluid" domadoekala ih je pucnjava srbosoldateske te tomje prilikom na rgu ostalo leati 15 rtava uzbrojne ranjenike. O sudbini tako stvorene uni-taristike drave mislim da ne moramo dalje, ipredobro nam je u sjeanju kako se raspala.aj nemio dogaaj vjerojatno je bio jedan odrazloga da je E. V. Feller 1927. godine kuuprodao bogatom industrijalcu Ottu Sternu,koji je 1928. dao izmijeniti izgled proelja kue

u stilu tada vladajue moderne, angairavitada jednog od svjetski najpoznatijih arhi-tekata i dizajnera 20. stoljea Petera Behrensa.Berensovim redizajnom skinuta je sva sece-sijska plastika te je proelje u duhu novogvremena prevedeno u jednostavne plohe mo-derne arhitekture.Otto Stern potjecao je iz jedne od najstarijihzagrebakih idovskih porodica, o ijem ugle-du moda najbolje govori da mu je otac duginiz godina bio je na elu zagrebake idovskeopine. Prilikom obnove i redizajniranja kuepojavile su se podzemne vode to je nadasveposkupilo trokove obnove. Bogati indu-

strijalac Stern, zatraio je kredit od bankekako ne bi izvlaio novac iz ostalih svojihrazgranatih poslova. Nekim bankovnimpresedanom, moemo se upitati da li brzo-pletom birokratskom pogrekom kreditmu je bio odbijen. I bez obzira na to to jeon do novca mogao doi iz drugih svojihposlova takav banin odgovor za njega jebio teki udarac njegovoj poduzetnikojasti i ugledu njegove obitelji, te se je on

poradi toga odluio na samoubojstvo. Osobi-to je to zanimljivo danas kad poradi podzem-nih voda propadaju cijele ulice a nitko se za tone osjea odgovornim, a ast u ovoj zemlji ini

nam se da ve odavno ne postoji.Dom "Elsa-fluid" i danas je stambeno poslovnazgrada, a na njenom prvom katu nalaze seprostorije Europskog doma.Pria o E. V. Felleru i njegovim podvizima ov-dje nestaje. U sljedeem broju va eka priao najveoj dvadeset i osam sobnoj zagrebakojvili koju je on izgradio 1911. godine bajo-slovnim imetkom od okruglo 1,000.000 zlat-nih kruna, svote za koju je uvijek naglaavaoda ju je zaradio prodajom svojih proizvoda uinozemstvo to je osobito poticajno danas zanae privrednike kada uvoz nadaleko nad-mauje izvoz.

Dom "Elsa-fluid" i danasje stambeno

poslovna zgrada, ana njenom prvom

katu nalaze seprostorije

Europskog doma

>>


21/50

Napisao:Ivan ivanoviFoto:Iz knjige Koraljke Kos

"Dora Pejaevi"

Kultura

2626

Postoje mjesta na svijetu gdje trebasamo malo zagrepsti po povrini paemo nai dijamante i zlato. Jednakotako, postoje i mjesta gdje treba samo razvezati

kartonske korice ili otpuhnuti prainu pa emonai boansku glazbu. I dok je s dijamantimai zlatom jednostavnije jer uoljivi su na prvipogled, hrpica je poutjeloga notnog papirabezglasna, a samo rijetko, izvjebano i daro-vito uho moe ve pogledom na napisanodokuiti glazbu. Da bi glazba postala dostupnasvima koji je ele uti, izmeu zapisa i zvukapotrebna je vojska posrednika: muzikologa,producenata, izvoaa, snimatelja, promotoraitd.Jedna od takvih hrpica nota lei u Hrvatskomglazbenom zavodu i nosi ime Dore Pejaevi.o ime je u hrvatskoj javnosti ve poznato

jer je Dora bila grofica, njezini djed i otac bilisu hrvatski banovi, a prije petnaestak godinasnimljen je i film "Kontesa Dora", redateljaZvonimira Berkovia.

Prvi hrvatski koncert za glasoviri orkestarKao skladateljica, Dora je najpoznatija iz raz-loga to je napisala prvi hrvatski koncert zaglasovir i orkestar te mnotvo sjajnih glaso-virskih minijatura od kojih mnoge rado svi-raju ve i uenici u glazbenim kolama. Za-hvaljujui sve veem broju objavljenih notaDorinih skladbi, uglavnom u izdanju hrvat-

Kao skladateljica, Dora Pejaevi je

najpoznatija po tome to je napisala

prvi hrvatski koncert za glasovir

i orkestar te mnotvo sjajnih

glasovirskih minijatura od kojih

mnoge rado sviraju ve uenici u

glazbenim kolama

Upoznati DoruIz tiska je ovih dana izila nova knjiga oDori Pejaevi. Autorica je Koraljka Kos,a izdava je Muziki inormativni centarKoncertne direkcije Za-greb, neproftna orga-nizacija koja se bavi

promicanjem hrvatskeglazbe. Knjiga je na hr-vatskom i engleskom

jeziku, bogato je oprem-ljena slikovnim mate-rijalom, a sadri i glazbe-ni CD s izvedbama vrhun-skih hrvatskih glazbenikaIde Gamulin, Zagrebakogkvarteta, Anelka Krpanai Nade Majnari. CD je os-tvaren u suradnji s Croatia

Recordsom.


22/50

27

Glavnu ulogu u irenju

glasa o Dori i njezinoj

glazbi imaju domae

snage. Tu je prije

svih muzikologinja,

akademkinja KoraljkaKos, ija su istraivanja i

objavljene knjige utrle put

svima koji ele upoznati

svijet i glazbu najvee

skladateljice s poetka

dvadesetoga stoljea.

>>

skoga Muzikog informativnog centra kojidjeluje pri Koncertnoj direkciji Zagreb, tasjajna glazba dostupna je sve veem brojuglazbenika u Hrvatskoj i inozemstvu. Vienije neobino niti rijetko dobiti vijest da jeneka od njezinih skladbi izvedena u Kini,Meksiku, Brazilu, da i ne govorimo o manjeegzotinim mjestima na zemaljskoj kugli. Usijenju 2002. odran je u vicarskom glavnom

gradu, Bernu, cijeli festival samo s djelima

Dore Pejaevi u izvedbi poznatih umjetnika,poput pijanista Hansa Joerga Finka i PatriziaMazzole. u svakako treba spomenuti go-spou Irene Minder Jeanneret, veliku za-ljubljenicu u djelo Dore Pejaevi, na ijuinicijativu je festival odran. Dorine skladberedovito su prisutne i na bekim pozornicamazahvaljujui zagovornici dr. Heleni Ostleitner,profesorici na Univerzitetu za glazbu u Beui utemeljiteljici projekta Dora Pejaevi krozkoji se godinama sustavno u svijetu promicalaDorina glazba.Ipak, treba naglasiti da glavnu ulogu u i-renju glasa o Dori i njezinoj glazbi imaju do-mae snage. u je prije svih muzikologinja,akademkinja Koraljka Kos, ija su istraivanjai objavljene knjige utrle put svima koji eleupoznati svijet i glazbu najvee skladateljices poetka dvadesetog stoljea. IzvedbamaDorinih djela publiku su oduevljavali PavicaGvozdi, Ida Gamulin, Zagrebaki kvartet,

Katja Markoti, Mladen arbuk, Antun Pe-

trui, Anelko Krpan, Nada Majnari, Velj-ko Glodi, Marija Mikuli timac, MonikaLeskovar, Ivana varc i mnogi drugi vrijedniglazbenici koje, naalost, ne moemo sveovdje nabrojati.

Djetinjstvo i obrazovanjeDora Pejaevi (Budimpeta, 10. rujna 1885. Mnchen, 5. oujka 1923.), ki je hrvat-skoga bana, grofa eodora Pejaevia i ma-arske barunice Lille Vay de Vaya ije su um-jetnike sklonosti davale snaan ton atmos-feri i drutvenom ivotu u njihovom dvor-cu u Naicama. Barunica je bila kolovanapjevaica, svirala je glasovir i bavila se slikar-stvom. esto je organizirala koncerte i drugepriredbe te pomagala rad Hrvatskog glazbenogzavoda u Zagrebu. akvo ozraje sigurno jepridonijelo razvoju talentiranoga djeteta.Svoje prve skladbe Dora stvara ve u dje-tinjstvu, a u dvanaestoj godini ima i prvu jav-

nu izvedbu glasovirske minijature Molba uU sijenju 2002. odran je u vicarskomglavnom gradu, Bernu, festival samo sdjelima Dore Pejaevi

Ono to se do danassauvalo kao dvoracobitelji Pejaevisamo je dio velikoga,naalost, vienepostojeega,kompleksa u kojemu jekrajem 19. i poetkom20. stoljea bujaodrutveni ivot i gdjeje Dora skladala veinusvojih djela. U dvorcu

su se esto odravaleglazbene i kazalinepriredbe koje jeorganiziralaDorina majka.


23/50

2828

Hrvatskom glazbenom zavodu. Glazbu ui uHrvatskom glazbenom zavodu i privatno uZagrebu, a usavrava se takoer kod privat-nih uitelja, u Dresdenu i Mnchenu. Odlinoje svirala violinu i glasovir pa je i javno na-stupala, uglavnom kao lan komornih sas-tava. Osim glazbenoga, imala je i zavidnoope obrazovanje te je govorila brojne jezike

(hrvatski, njemaki, maarski, engleski ifrancuski).esto je putovala i to najvie u Be, Budim-petu i Prag, a posjetila je i Egipat. ini se dasu najvie traga na njezin stvaralaki i osobnirazvoj ostavili boravci kod prijateljice SidonijeNadherny von Borutin u dvorcu Janovice uekoj. U drutvu koje se tamo okupljalo bilisu i knjievnici Karl Kraus, Sidonijin nesuenisuprug, i Rainer Maria Rilke. Jednu od svojihnajsnanijih skladbi, pjesmu "Preobraaj" zaglas i orkestar, Dora je skladala za Sidonijinoi Krausovo nikada odrano vjenanje. S Ril-keom se dogovarala da joj napie libreto za

operu.Za vrijeme Prvoga svjetskog rata aktivno seukljuuje u pomo stradalima i radi kao nje-govateljica ranjenika. Openito je bila poznatakao osoba koja suosjea s ljudima koji su ivjeliu bijedi i siromatvu i otvoreno se distanciralaod uglavnom besposliarskoga naina ivotaveine pripadnika tadanjega plemenitakogjet-seta.

Udaja i prerana smrtU jesen 1921., u svojoj se trideset i estojgodini (za to vrijeme prilino kasno ak i zaenu tako visokoga roda) udaje za Ottomara

von Lumbea. Vjenanje je odrano u Naica-ma. I danas Dorini biografi nisu sigurni je li

udaja bila Dorina elja,obiteljska prisila ili jed-nostavno bijeg od auto-ritativne majke. Ubrzo smuem seli u Mnchengdje 30. sijenja 1923. raasina Tea. Od poroda se,naalost, nije oporavila i

umrla je 5. oujka. Kao daje predosjeala smrt, joprije poroda napisala jeoprotajno pismo muu, izkojega izdvajamo nekolikoreenica:"Neka Bog dade da ti na-e dijete (ako bih Ti gaostavila) bude na radost, da postane istinski, ot-voren, veliki ovjek; utri mu puteve, no nespreavaj nikad da u i-votu spozna patnju koja

oplemenjuje duu jersamo tako postaje se o-vjekom. Neka se razvijapoput biljke, a ako bi imaloveliku nadarenost, prui mu sve to moesluiti njezinu poticanju: prije svega dajmu slobodu, kada je bude trailo. Jer zbogovisnosti o roditeljima, roacima, slama semnoga nadarenost to znam iz vlastitog iskus-tva i zato postupaj jednako bude li se radi-lo o djevojici ili djeaku; svaki talent, svakigenij zahtijeva podjednaki obzir spol tu nesmije doi u pitanje!"(pojedine rijei istaknulaDora Pejaevi).

Sin, Teo von Lumbe, i danas ivi. Nastanjenje u Beu, a od majke, koju nikada nije imao

Izvoenje djela ene

skladateljice bilo je u to

vrijeme veliki uspjeh, ali i

hrabrost za autoricu jer je

skladanje tada smatrano

poslom neprimjerenimeni. Zbog toga su i

izvoai nerado izvodili

enska djela, a kada bi se

to i dogodilo, autorice su

se vrlo esto potpisivale

mukim imenima.

prilike upoznati, nije naslijedio nikakvih um-jetnikih sklonosti.

OstavtinaIza Dore Pejaevi ostalo je 58 opusa or-kestralne, vokalno-instrumentalne, komor-ne i glasovirske glazbe relativno mnogoza skladateljicu koja je umrla u dobi kadaje tek mogla dati svoja najzrelija djela i kojojglazba ujedno nije bila i zanat od kojega je

ivjela. "Po kasnoromatikom idiomu, obo-gaenom impresionistikim harmonijama,ekspresionistikim izraajnim sredstvima ibogatim orkestralnim bojama, Dora Pejaevipravo je dijete europskoga fin-de-siclea.Njezin rad razvijao se usporedo s europskimmodernistikim kretanjima u literaturi isecesijom u vizualnim umjetnostima." (K.Kos). Osim glazbe, Dora nam je ostavila imnoge dnevnike i druge zapise koji svjedoeo njezinoj iznimnosti i ljudskoj veliini.Zahvaljujui predanom radu i mnogim poti-cajima s raznih strana, na oivljavanju djelaDore Pejaevi zadnjih desetak godina radi

se puno vie nego na djelu bilo kojeg drugogahrvatskog skladatelja (a ima ih zaista mnogokojima bi trebalo posvetiti istu takvu panju).Osim najnovije knjige iz pera dr. Koraljke Kos,tu je i serija notnih izdanja Muzikog infor-mativnog centra posveena Dori. Kao rezultatMIC-ovih meunarodnih promotivnih aktiv-nosti, njemaka diskografska kua CPO ovei sljedee godine izdaje seriju CD-a s djelimaDore Pejaevi u izvedbi njemakih umjetnika.Svi mi koji radimo na projektu s veseljemprimjeujemo da se Dorina glazba sve eeuje i da je sve vie onih koji su osjetili da jezaista lijepo i vrijedno upoznati Doru.

>>


24/50

31

Z

agrebako kazalite lutaka je prvompremijerom u 2008. godini zapoeloproslavu svoga 60. roendana: Plakirom,

a to je predstava jo jednoga slavljenika,renesansnoga dramatiara Marina Dria, kojibi ove godine proslavio 500. roendan. Plakirje pripovijest u kojoj se isprepliu vilinskisvijet i stari Dubrovnik, antiki bogovi i naivnipastiri. Uz ivahnu glazbu ele Jusia i stihoveLuke Paljetka i djeca i odrasli e uivati u ovojadaptaciji redatelja Joka Juvania, koja osta-je vjerna Driu, ali istodobno ne iznevjeravani oekivanja mlade publike. ijekom 2008.ZKL e obiljeiti svoj jubilej izdavanjem op-sene monografije o povijesti kazalita, nizomizloaba i, naravno predstavom.Zagrebako kazalite lutaka osnovano je

uredbom Vlade Narodne Republike Hrvat-ske, 6. veljae 1948. godine pod nazivomZemaljsko kazalite lutaka. Prve godine nje-gova djelovanja snano je obiljeio VojmilRabadan kao umjetniki voditelj, dramatizatori redatelj. Javljaju se i nova redateljska imenau lutkarstvu: Bogdan Jerkovi, Velimir Chytil,Vinja Stahuljak, Kosovka Kuat Spai,Borislav Mrki, Berislav Brajkovi, kao iscenografi Marijan repe, Kamilo ompa,Edo Kovaevi i dr.U ezdesetim go-dinama uprizo-renja poiva-ju na realis-tikom knji-evnom pri-stupu, a stalnikreator lutaka

ZKL slavi 60. roendan

eljan Markovina pronalaza je esto djelo-tvornih i uinkovitih lutkarskih rjeenja. Cijelodesetljee (1963. 1973.) matina je kuazatvorena zbog obnove, pa ZKL nastupa naraznim gradskim pozornicama, ali i gostujes uspjehom u Siriji, Rumunjskoj, Bugarskoj,

Danskoj, SSSR-u. Sedamdesetih godina re-pertoarom dominira scenograf i kreator lu-taka Berislav Deeli iji odmak od realizma i

potraga za estetskom isto-om oblika postup-

no stvara osebujanli kovno-lutkarskistil. U suradnji sredateljem Davo-rom Mladinovimniu se predstave

koje je kritika osobitohvalila (arobnjak izOza, igri, Plavi Petar

i sl.). Drukije, ali jed-nako zanimljive, bilesu predstave koje suredateljski potpisivaliKosovka Kuat Spaii Velimir Chytil pa jeZKL steklo ugledpromicatelja hrvat-skoga lutkarstva u

zemlji i svijetu. Osam-desete i devedesete go-

dine donose autorskuafirmaciju dviju kreatoricalutaka: Vesne Balabani

i Gordane Krebelj (stalnih lanica ZKL-a), apredstave redateljski uprizoruju najuglednijihhrvatski redatelji: Joko Juvani, BoidarVioli, Georgij Paro, elimir Mesari, ZoranMui (umjetniki voditelj ZKL-a). Glumakisastav poveao se na 22 glumca. Predstave se

uglavnom knjievno oslanjaju na uprizorenjeklasinih bajki nae i svjetske batine. etr-naest godita ZKL izdaje svoj asopis: reviju zalutkarsko kazalite LuKa, jedini takve vrste uHrvatskoj.Kad je zapoela obnova dotrajale Jerolimskedvorane, ZKL je predstave izvodilo u Centruza kulturu renjevka i uspio zadrati svojevjerne gledatelje, ali je i gostovalo i na drugimzagrebakim pozornicama i diljem Hrvatske.ek je 24. listopada 2004. sveano otvorenamatina zgrada opremljena po visokim eu-ropskim standardima ime je zacijelo za-poelo novo razdoblje Zagrebakoga kazalita

lutaka, pa i svekolikog hrvatskog lutkarstva.Vano je napomenuti da uz neprijepornezasluge u promicanju lutkarske umjetnosti,ZKL ima nadasve vanu funkciju u estetskomi moralnom odgoju mladih narataja panjegova tijesna suradnja s vrtiima, kolama iprosvjetnim tijelima dodaje posebnu dimen-ziju djelovanju ovoga kazalita u drutvenomivotu Grada Zagreba i Hrvatske. ZKL je napoetku svoga sedmog desetljea prelo iSavu, kako bi svojim programima razveselioi novozagrebaku publiku, koja se sada nemora ba svaki puta voziti u Ulicu barunarenka.

Tekst:Petra MrduljaFotografije:ZKL


25/50

jazza i njegovih predstavnika sakupljeni su upoglavljima o povijesti jazza u Zagrebu, pro-tagonistima, velikim dogaajima i orkestrima.

Ulaganje u kulturuUlaganje u kulturu kod nasje jo uvijek teko mjerljivo imalo tko se odluuje na takavkorak, ali dugotrajno ulaganje i njegovanje u topodruje i te kako ima svoju vrijednost.

Prepoznavajui kvalitetu projekta i nadasvepotrebnu inicijativu unapreenja hrvatskekulture, u ovom sluaju izdavatvo, vodea hr-vatska poslovno-financijska grupacija FIMAGrupa d. d. svojim je sponzorstvom, pokrovi-teljstvom i organizacijom poduprla i ovu mo-nografiju. Dugogodinja strateka nastojanjaFIMA Grupe d. d. pokazala su se i ovaj putavrlo djelotvornima, pokazujui kako kulturapovezuje ljude i razliitosti, kako im pruaosjeaj pripadnosti, stvarajui novu viziju ipravo na neku novu, bolju budunost.

3232

Kapitalno djelo posveeno hrvatskimjazzistima doivjelo je svoju promocijuu etvrtak, 28. veljae ove godine, uMuzeju Mimara. Enciklopedijski opsena mo-nografija na petstotinjak stranica predstavlja

gotovo stogodinji raspon jazza u Hrvatskoj,a sakupljena dokumentarna, povijesna i glaz-bena graa svjedoi o ogromnim postignuimahrvatskih jazzista.Autor monografije Stjepan Braco Fukar ui-nio je sizifovski posao i ovom knjigom (kaosimbolom mudrosti i sauvanog vremena)ostvario sveobuhvatnu povijest jazza na naimprostorima.

Hrvatski JazzistiPredstavljena

encikopedijski

opsena monografijao hrvatskim jazzistima

Pasioniranim, tridesetogodinjim traganjem zaizgubljenim vremenom dobiven je spomenik

jednoga dijela hrvatske glazbene kulture.''Raspee modernog ovjeka saeto je u sin-tagmi ''biti i imati''. Da gospodin StjepanFukar nije bio takav kakav jest, ne bismosauvali ono to smo imali, ono to smo bili iono to je nae.'' istaknuo je u svom uvodnomgovoru prof. Boris epin.O jazzu kao openitom pojmu napisano jemnogo, o svjetskom jazzu jo i vie, ali je ohrvatskom jazzu na sustavan i kronoloki na-in do ove monografije bilo, naalost, zapisa-no jako malo. Svaka objavljena biografija ne-posredna je i topla, obojena emocijama pripo-vjedaa, a dragocjena dokumentarno-povi-

jesna glazbena graa, kao i dojmljiva brojnostobjavljenih fotografija ine ovu monografijujo vrijednijom. Za stvaranje monografije''Hrvatski jazzisti'' bilo je potrebno mnogoupornosti, strpljenja, objektivnosti, ali i ogrom-ne ljubavi prema glazbi i jazzu jer samo takveosobe mogu vjerodostojno govoriti o prolomi sadanjem vremenu.raganje po bizarnom i osebujnom svijetujazz glazbenika, autor je progovorio i ostaviosvoj trag o vrijednostima koje su obiljeilenae prostore. Komadii mozaika hrvatskoga

Svake srijede u Basariekovoj 9 na Gornjem gradu nastupaju rio B. Justin.Zahvaljujui entuzijastu Nenadu Jandriu je gostionica stara 180 godina postalakultno okupljalite glumaca, knjievnika, pjevaa, umjetnikih fotografa idrugih. Stalna postava fotografija Zagreba od prije nekoliko desetaka godinauinila je tu gostionicu i galerijom, a razna dogaanja i performanse su kroztjedan Gornji grad obogatili za vrijedne kulturne sadraje kojih je inaepremalo, a pogotovo ih nema na Gornjem gradu.

Zagrebaki tihPod starim krovovima


26/50

33

V

rijednost ovoga projekta je njegovinterdisciplinaran nain razmiljanja,a to znai okretanje ivim procesima

transformacija i tranzicija: kulturolokim, ideo-lokim, politikim, sociolokim, ekonomskim,tehnolokim i njihovim implementacijama imanifestacijama u urbanoj arhitektonskoj for-mi, te registriranju, predoavanju i razu-mijevanju njihovih logika i dinamika ...Izloba je derivirala iz istoimene knjige, ko-ja saimlje cjelokupni sadraj knjige. Pro-matrajui ih komparativno knjigu-izlobu,izloba je vizualizirani medij, koji u dananjojinterpretaciji koristei se svim mogunostimasuvremene tehnologije, u smislu formalno-sadrajne recepcije eljene poruke na posje-titelja, djeluje neposrednije, snanije.Izloba preispituje kako strategije, nakon tosu se utvrdile u izgraenom obliku, postajudijelom prakse i kako uspijevaju stvoriti novestrategije i nove postupke, koji otvaraju grad iarhitekturu promjenama i inovacijama. Na tajnain sam grad postaje "otvoreno djelo". ran-zicija se javlja kao preduvjet koji praksu dovo-di u prvi plan i arhitekturi omoguuje aktivnui provedbenu ulogu u formiranju grada.Na izlobi se tranzicija kao stanje, strategijai praksa preispituje putem montae, izra-de karata, dijagrama, prikaza slojeva i ostalihtehnika koje omoguuju vizualizaciju pro-

mjena. Neke od tih promjena dogaale su seistodobno, neke u razliitim razdobljima, raz-liitim brzinama, a zahvaale su razna pod-ruja.Arhivski dokumenti (karte, crtei, fotografijei filmovi) omoguuju razliito i esto oprenoiitavanje prostora i dogaaja. Kompjuterskeanimacije i projekcije simuliraju otvorene, vi-eautorske, interaktivne procese koji su stvoriligrad. rodimenzionalni analitiki modeli re-konstruiraju procese oblikovanja. Filmovi, zakoje su scenarije napisali autori izlobe, asnimio ih je zagrebaki filmski autor BrunoBahunek, pokazuju kako se prostori tranzicije

koriste danas. I naposljetku, dijalog izmeuistraivanja i prakse u PROJEKU ZAGREBprikazan je kroz niz suvremenih projekatazagrebakih arhitekata i urbanista koji su su-raivali s istraivakim timom harvardskogArhitektonskog fakulteta.

"Projekt Zagreb" u MGZ-uMuzej grada Zagreba priprema izlobu: Projekt Zagreb: Tranzicija

kao Stanje Strategija Praksa (meunarodna gostujua

izloba, Arhitektonski fakultet Sveuilita Harvard), koja bi trebala

biti realizirana u periodu od 19. oujka do 30. travnja. 2008.

Autori koncepcije izlobe:

Eve Blau, profesorica na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita Harvard, povjesniarka arhitekture/ekspert za srednjoeuropske gradove/;

Ivan Rupnik, harvardski arhitekt, predaje arhitektonsko projektiranje na Syracuse University.

Likovno/prostorno oblikovanje izlobe: Ivan Rupnik

Filmovi, snimatelj: Bruno Bahunek.

Koordinatorica izlobe struna suradnja: mr. sc. Hela Vukadin Doronjga, via kustosica Muzeja grada Zagreba


27/50

3434

Stari zanatiMali obrt velikih majstora

Pavao Danilovi nakon kolovanja u fra-njevakom samostanu u ibeniku od-lazi u Padovu u Italiji gdje e s odlinimocjenama zavriti knjigoveki zanat. Po svr-etku Prvoga svjetskog rata u kojemu i samsudjeluje, odlazi u Be gdje kupuje polovnestrojeve ''Josef Anger & Shne'' preu zazlatotisak i veliku preu s rezaim noem tekororeza (no za rezanje tvrde ljepenke),proizvedene krajem 19. stoljea.

Nakon nekoliko godina rada u Beu napo-kon dolazi u Zagreb, gdje sa suprugom Emi-lijom, roenom timac, zasniva obitelj i po-staje ocem etvero djece.U svojoj knjigovenici u Martievoj ulicizapoljava tada trojicu radnika, a istovremenootvara antikvarijat u Medulievoj ulici, koji eu meuvremenu izgorjeti i, naalost, nikadnee biti obnovljen. Za egrta uzima mla-doga Boidara krinjara koji se nakon izue-noga zanata osamostalio i otvorio vlastituknjigovenicu u Ilici 54.Pavao je kao lan Saveza hrvatskih obrtnikajedan od utemeljitelja ceha grafiara i sekcije

Napisala:Dora HrkaFoto:Branko Hrka,

Visual Media 2007.

knjigovea. (Kroz povijest, obrtnicisu se, kako bi zatitili svoju stru-

ku od nadriobrtnika, putujuih trgovaca i odraznih monika nastojali to bolje organizi-rati. Najprije u bratovtine, zatim u cehovepa tako sve do 1884. godine, kada je donesen

Obrtni zakon.). ako je i Pavao Danilovi uz,u to vrijeme poznate zagrebake knjigoveniceBala, Bauer, Dolovi, Duma, Grunbaum,Honigsberg, Hudec, Komeriki, Paulua, Plu-kavec, oban, tromar, kao jedan od osnivaa,aktivan u donoenju novih propisa, uzusa iradnih uvjeta za radnike u knjigovetvu.Meu dogaajima koji su od posebne va-nosti za zagrebake obrtnike bilo je osnivanjeZanatske komore za grad Zagreb 27. studenog1932. godine koja usko surauje s Udruenjemzanatlija za grad Zagreb, a obrtnici istodobnodjeluju u raznim drugim obrtnikim udrugamai asocijacijama.

Nakon Drugoga svjetskog rata biva progonjeni nepravedno osuen te zatvoren u tadanjojFNR Jugoslaviji. Po povratku iz logora na-

stavlja s radom u svojoj knjigovenici sve dokonca 1961. godine kad iznenada umire odsranog udara.Do toga vremena, zahvaljujui svom vrsnommajstoru, knjigovenica radi za niz uglednihpoduzea, biblioteka, dravnih ureda, privat-

nih naruioca.Od svoje etvero djece, dva sina preranoumiru umire i nasljednik koji je trebao na-staviti rad i tradiciju u knjigovenici. reisin, meutim, lijenik po struci, nema in-teresa nastaviti obiteljski obrt i nastavlja svo-ju karijeru kao profesor na Medicinskom fa-kultetu u Zagrebu. Ostala je jo samo ki!

Povratak ugleda knjigoveniceI tako gotovo zamrli knjigoveki obrt, 1964.godine oivljava Pavlova ker, ga. amara Da-nilovi, udana Markulj. Napustivi svoj posaona Radio Zagrebu, upustila se u mukotrpni

posao povratka ugleda i poslovnih suradnikazaputene knjigovenice.Razdoblje od kraja Drugoga svjetskog rata svedo 1967. godine nije bilo osobito povoljno zarazvoj obrtnitva, no tada su se, meutim,prilike ipak poele mijenjati na bolje pa je 4.lipnja 1967. osnovano Udruenje samostalnihobrtnika grada Zagreba.Kao aktivna lanica Udruenja obrtnika, ko-luje nove uenike i kvalificira majstore, razvijaknjigoveki obrt, stie nove muterije i uspjenoposluje sve do svog odlaska u mirovinu, (1989.g.) kada obiteljski obrt preuzima njezina ker iunuka Pavla Danilovia.

Davne 1924. godine Pavao

Danilovi, stasit ibenanac,otvorit e po prvi puta vrata

svoje male knjigovenice

u Zagrebu u ulici fra Grge

Matia 5

Pavao Danilovi, lan Saveza hrvatskih obrtnika, s troje radnika

Ceh grafiara


28/50

35

Runi uvez knjiga

neophodan je kod uveza

starih knjiga, malih

naklada, razliitih

formata i svih uvezivanja

koje strojno nije mogue

uvezati ili je jednostavnoneisplativo. Osim toga,

po kvaliteti, vrstoi

i trajnosti strojno

izraene knjige ne mogu

se usporeivati s runo

uvezanim knjigama.

inog umirovljenja u Hrvatskoj zapoeo Do-movinski rat. Majka u mirovini, suprug dra-govoljac Domovinskoga rata od prvog dana,dvoje male djece i posao za koji je mislila dau ratu nije nikome potreban! Knjigovenica senalazi u podrumu pa je i ratne dane provelaiza vrea pijeska na prozorima ujedno slueikao sklonite. Sve to nije omelo vrijedne ruke

majstora pa je i knjigovenica tijekom cijelogarata (i uzbuna) radila ''punom parom'': bezi jednoga dana prekida. Mimo oekivanja,straha i neizvjesnosti radilo se kao da su svieljeli diplomirati, magistrirati, doktorirati,uvezati dokumentaciju.Nakon rata stvari su se ipak pomalo poelemijenjati. Modernizacija i kompjutorizacijauzele su svoj danak. Veliki sustavi svoje suposlovanje prebacivali u elektroniki medijpa je za uvez ostajalo sve manje i manje knji-ga. Ali, kako je knjigovenica 1924. (Hrka)specijalizirana za uvez znanstvenih knjiga iasopisa u znanstvenim ustanovama, insti-

tutima, fakultetima, posla je bilo iako u ma-njem opsegu. Modernizacija je prorijedila brojknjigovenica u gradu pa su postojee (radeiiskljuivo runo) postale zapravo raritet.akvih je danas u gradu Zagrebu preostalo teknekoliko. Runi rad, popravak i restauracijastarih knjiga (najstarija popravljena knjiga uknjigovenici je iz 16. st. latinski rjenik)male serije, izvanstandardni uvezi u koi,svili, platnu, sve su to odlike dananjeg tradi-cionalnoga knjigovetva.Posebna ast iskazana je knjigovenici zavrijeme dolaska Svetog Oca Ivana Pavla II. uHrvatsku, kada je Novarski zavod Hrvatske

naruio mapu za fotografije svojih dukata izlatnika s likom Sv. Oca. Ga Hrka lanica jeUdruenja obrtnika grada Zagreba i Hrvatskeobrtnike komore, te je za dugogodinji do-prinos razvoju obrt-nitva u graduZagrebu2004.

godine dobila Zlatnu plaketu Udruenja obrt-nika, a 2006. Zlatnu medalju grada Zagrebaza ouvanje tradicije, sudjelujui na izlobiu Hrvatskom narodnom kazalitu povodomproslave 650 godina tradicije u Hrvatskoj i120 godina u Zagrebu.

Pismo zahvaleNo, ne dokazuju vrijednost tog malog obrtasamo zlatne plakete i zlatne medalje, ve imnogobrojna pisma i zahvale vjernih mu-terija kojima je ta mala knjigovenica od 1924.uvijek na usluzi.

Istaknulo se jedno posebno pismo zahvale:

DJELANICIMA KNJIGOVENICE Martieva 5, Zagreb

''Cijenjenoj GOSPODI djelatnicimaknjigovenice u ulici Martievoj br. 5najsrdanije i najiskrenije se zahvaljujem nauvezu moje jedine knjige od njih 4 500 kojesam imao, a sada vie nemam jer su mi tomoje blago unitili oni koji ne znaju cijenitiknjigu. Bili su to etnici koji sve unitie ispalie. Knjiga HRVATSK

Documents

Zagreb moj grad br.11