UVOD U BAZE PODATAKA

Microsoft Access

Osnovni pojmovi

Podatak je zapis o nekom objektu posmatranja

(događaju, pojavi, činjenici).

Informacija - podaci postaju informacije kada

spoznamo njihov smisao, kada nam povećaju znanje i

kada počnemo da ih koristimo. Za informaciju je

bitno da bude jasna, tačna i blagovremena.

Sistem - je uređeni poredak međuzavisnih

komponenti povezanih zajedno prema nekom planu

za postizanje određenog cilja.

Baza podataka

je kolekcija povezanih podataka sa višestrukom

namjenom. To je skup podataka koji se odnose na

jednu temu ili namjenu.

Na primjer, u bazu podataka možete smještati imena i

adrese, kolekcija CD-ova ili DVD-a....

BAZA PODATKA omogućava skladištenje

podataka i rad s njima, na efikasan i

djelotvoran način.

“Efikasno i djelotvorno” znači da su podaci

zaštićeni od nenamjernog gubljenja ili

oštećenja.

baza podataka mora da realizuje relacioni

model, što je način na koji se opisuje određeni

aspekt stvarnog svijeta.

Entitet i Obilježje

Osnovni elementi baze podataka zovu se ENTITETI i

vezani su za objekte realnog sistema.

Svojstva ili osobine objekata opisuju se

OBILJEŽJIMA.

Svijet koji nas okružuje može se shvatiti kao sistem entiteta koji su u međusobnom djelovanju i koji se može izdvojiti iz okoline i opisati.

Entitet može biti:

realni objekat (osoba, mašina..)

apstraktni objekat (boja, mjera, radna mjesta...)

događaj (rođenje, upis ...)

odnos (predmet-nastavnik, učenik-nastavnik..)

Svaki entitet ima različita obilježja.

Obilježjima se bliže određuje posmatrani entitet. Svaki

entitet može imati više obilježja i obrnuto.

Obilježja mogu biti ključna i atributivna.

Ključno svojstvo (KLJUČ) za neki entitet omogućava

identifikaciju entiteta u skupu entiteta.

Ključevi mogu biti primarni i sekundarni.

PRIMARNI KLJUČ omogućava jednoznačnu identifikaciju entiteta u skupu entiteta.

SEKUNDARNI KLJUČ služi za identifikaciju grupe entiteta u skupu entiteta.

Kao ključevi obično se koriste šifre i imaju zadatak da identifikuju entitet.

Obilježja imaju svoje konkretne vrijednosti – podatke

MODEL PODATAKA

Model podataka

(engl. data model ) koristi se za pojmovni opis

prostora problema.

Rad s relacionim modelom obuhvata definicije

entiteta, njihovih atributa (na primjer, Kupac je entitet,

koji može imati atribute Prezime i Adresa) i

ograničenja koja važe za atribute (kao što je, na

primer, pravilo da polje ImeKupca ne može biti

prazno).

Model podataka takođe obuhvata opis veza

ili odnosa između pojedinih entiteta, kao i

ograničenja koja važe za te veze.

Na primer, jedan profesor može biti

razrednik samo jednom odjeljenju (ako se

tako traži u sistemu koji kreiramo).

Model podataka preko skupa podataka i njihovih veza

prikazuje stanje realnog sistema u jednom

određenom trenutku.

Modelom podataka se definiše:

• Struktura podataka,

• Skup ograničenja,

• Operatori.

Pravila relacionog modela definišu:

• Struktura podataka

oblik u kojem se podaci predstavljaju,

Skup ograničenja

način na koji se podaci štite (integritet podataka) i

Operatori

operacije koje se mogu izvršavati nad podacima

(manipulisanje podacima).

Kada završi fizičku definiciju baze podataka, potrebne

su alatke za izradu obrazaca i izvještaja s kojima će

korisnici raditi.

Microsoft Access, nudi jednostavne mehanizme za

povezivanje kontrola na obrascima direktno sa

izvorom podataka, čime se izbjegava potreba da

programer radi neposredno s mašinom baze

podataka.

Relacioni model nije jedini model koji postoji za

skladištenje podataka i rad s njima. Ostale mogućnosti su

hijerarhijski, mrežni i objektni modeli podataka.

Svaki model ima svoje pristalice i pruža neosporne

prednosti za određene vrste poslova. Međutim, zbog svoje

efikasnosti i prilagodljivosti, relacioni model je

najpopularnija (tehnika rada s bazama podataka).

Prilikom projektovanja modela podataka, sastavlja se

početna lista entiteta.

“Kupci kupuju robu. Prodavci prodaju robu. Dobavljači

nam prodaju robu.”

Imenice “Kupci”, “Roba”, “Prodavci” i “Dobavljači”

predstavljaju entitete.

Događaji predstavljeni glagolima “kupiti” i “prodati”

takođe su entiteti.

Većina entiteta su modeli objekata ili događaja iz stvarnog

života: kupci,roba, prodajne ponude.

Osnovni elementi modela podataka su ENTITETI i

vezani su za objekte realnog sistema.

Ograničenja definišu dopustiva stanja obilježja ili veza.

Primjeri tipova ograničenja:

– Ograničenje ključa

Radnik({JMBG, PRZ, IME}, {JMBG})

– Integritet domena

Dom(OCENA)={1, 2, 3, 4, 5}

ORGANIZACIJA PODATAKA

Organizacija podataka je logičko predstavljanje i

povezivanje podataka a odnosi se na organizaciju

datoteka i baze podataka.

Vidovi organizacije podataka su:

KLASIČNI način organizacije podataka,

Organizacija podataka u vidu BAZA

PODATAKA

Organizacija podataka u datoteke naziva se

KLASIČNOM a organizacija u vidu integrisanih

podataka naziva se BAZA PODATAKA.

Kod klasične organizacije podaci su prilagođeni

programima, tako da izmjena u strukturi sloga dovodi

do promjena u svim programima koji koriste taj slog,

što je nedostatak. Takođe dolazi do nepotrebnog

dupliranja podataka.

Baza podataka ima svoje ime a pretraživanje B.P. se

vrši zadavanjem ključne riječi.

Bitne osobine B.P. su:

nezavisnost podataka - što znači da su podaci

nezavisni od programa koji ih koristi, čime se

otklanja nedostatak klasične organizacije podataka.

integritet podatka - zahtjev da svi podaci budu

potpuni, ispravni i zaštićeni.

redundantnosti - koja traži da se svaki podatak

upiše samo jednom i čuva na jednom mjestu, čime

se izbjegava dupliranje podataka.

Softver pomoću koga se upravlja podacima zove se

SUBP – sistem za upravljane bazom podataka.

Programski jezik koji je u sastavu SUBP i na kome se

pišu aplikativni programi naziva se jezik za

manipulaciju podacima.

Rječnik podataka definiše podatke.

PROGRAM 1

PROGRAM 2

PROGRAM 3

RJEČNIK

PODATAKA

SISTEM

ZA

UPRAVLJANJE

BAZOM

PODATAKA

(SUBP)

BAZA

PODATAKA

VRSTE BAZE PODATAKA

Postoje dva načina predstavljanja baze podataka:

logički i fizički

Logičko predstavljanje podrazumijeva model

podataka prilagođen korisnicima.

Fizičko predstavljanje podatka podrazumijeva

predstavljanje prilagođeno računaru u binarnom obliku.

Logičko predstavljanje

Nivoi logičkih jedinica podataka su:

Polje

Slog (zapis)

Datoteka

Baza podataka

POLJE je najmanja logička jedinica podataka a sastoji se

od jednog ili više znakova. Polje ima svoje ime i vrijednost.

SLOG je skup polja koji se odnosi na isti entitet.

Skup slogova koji su na neki način međusobno povezani čini

DATOTEKU.

POLJE

SLOG

DATOTEKA

Prema logičkoj strukturi podataka, baze podataka

mogu biti :

HIJERARHIJSKE

MREŽNE

RELACIONE

Mrežna i hijerarhijska struktura se koriste

kada su veze između podataka jednostavne i

malobrojne.

Relacione baze podataka sastoje se od

entiteta (tabela) i relacija.

HIJERARHIJSKA B.P.

Hijerarhijske baze podataka zasnivaju se na

hijerarhijskim strukturama podataka koje imaju oblik

stabla, tako da postoje:

nadređeni elementi i

podređeni elementi

djed

Sin I Sin II Kći

Dijete I Dijete II Dijete III Dijete I Dijete I

Primjer hijerarhijske strukture podataka se može

prikazati kao porodično stablo.

nadređeni

element

podređeni

element

Hijerarhijska struktura podataka ima nivoe.

Na prvom nivou je osnovni ili korijenski element.

Na drugom nivou, su njemu podređeni elementi

(njima je 1 nadređeni element).

PREDNOSTI:

Vremenom je moguće dodavati nove elemente.

Hijerarhijska struktura omogućava da se korisnicima

prikaže samo dio hijerarhije.

NEDOSTACI:

nedostatak unošenja , brisanja i ažuriranja.

Nedostatak unošenja ogleda se u tome što nije moguće

unijeti podređeni podatak ukoliko nije poznat njegov

nadređeni podatak.

Nedostatak brisanja ogleda se u tome što se brisanjem

nadređenih gube podaci o podređenim elementima.

(Kada se iz strukture briše nadređeni segment onda se sa

njima brišu i svi podređeni element.)

Nedostatak ažuriranja ogleda se u tome što u nekim

slučajevima ažuriranje nekog podatka zavisi od ažuriranja

drugih podataka.

Ažuriranje predstavlja izmjenu ili brisanje sadržaja polja ili

upisivanje novog polja.

MREŽNE B.P.

se zasniva na mreži podataka povezanih tako da ne

postoji ni nadređeni ni podređeni element.

Mrežna struktura se dobija kombinacijom

hijerarhijske strukture i javlja se kada dva nadređena

podatka različite vrste imaju jedan isti podatak kao

podređeni.

Mrežna struktura smanjuje dupliranje podataka i

skraćuje vrijeme potrebno pri traženju podataka.

UČENIK 3 UČENIK 4

PREDMET 1 PREDMET 3 PREDMET 2

UČENIK 2 UČENIK 1 UČENIK 5

RELACIONE B.P.

Sve veze koje se prikazuju hijerarhijskom ili mrežnom strukturom mogu se prikazati i relacionom strukturom - tabelarno

Tabele imaju obično sljedeće osobine:

ne postoje grupe koje se ponavljaju i svaka rubrika tabele predstavlja jedan podatak,

u jednoj koloni postoji samo jedna vrsta podataka

redovi se razlikuju međusobno

kolone imaju svoj naziv

skup vrijednosti jedne kolone naziva se domen.

UČENIK (mb, ime, prz, raz, odj)

Podvučeni podatak je ključ .

mb ime prz raz odj

45/II Eva Ras II 2

234/I Ana Lav I 2

258/II Ena Kec II 3

VEZE IZMEĐU PODATAKA, RELACIJE

Veza ili relacija je asocijacija između dva entiteta.

Uspostavlja se preko poveznika koji čine povezani

entiteti i opis njihove veze.

Postoje tri vrste relacija ili veza:

1:1;

1:N;

N:M.

Relacija tipa 1:1 znači da se jedan entitet

jednog skupa pridružuje jednom entitetu

drugog skupa i obrnuto.

Npr. Jedan profesor predaje samo jedan

predmet a jedan predmet drži samo jedan

profesor.

Relacija tipa 1:N znači da se jedan entitet

jednog skupa pridružuje većem broju entiteta

drugog skupa a jedan entitet drugog skupa

samo jednom entitetu iz prvog skupa.

Npr. Jedan profesor predaje više predmeta a

jedan predmet predaje samo jedan profesor.

Relacija tipa N:M znači da se jedan entitet

jednog skupa pridružuje većem broju entiteta

drugog skupa i obrnuto.

Npr. Jedan profesor predaje više predmeta a

jedan predmet drži više profesora.