Pergunta
• Saida mak akiferu?
• Bee rai-okos mai husi ne’ebé?- Área Rekarega
• Relasaun entre populasaun, Jeolojia no kualidadibee ne’e oinsá?
Saida Makakiferu?
Relasaun Entre Populasaun, Jeolojia no Kualidadi Bee ne’e oinsá?
Jeolojia SidadiDili
Fan-Delta
Embassy district
Embassy district
Low-swampy
Populsaun sira hela iha aquifer ida ne’ebé?
Temperatura no ProfunidadeBee Matan Nian
Warm and shallow well, pore problems than deep and cold
LokalizasaunBee Matan
oinsá mak bee rai okos bele hetankontaminasaun?
Septic tank (tanki rai okossintina nian)
Lixu familia nian
indústria, komérsiu, intruzaun tasi been (bee sai meer)etc.,
Saida Mak Ita Bele Halo Ba Bee Rai Okos Timor Nian?
Brendan Duffy
Sumáriu
• Rekursu fíziku finitu (limitadu)
• Estrutura Jestaun sosiál – ONG, Governu, Autoridadi Lokál, kompañia perfurador etc. Parte ida-idak iha papél hodi jere rekursu.
• Rekursu refere, ambiente ne'ebé rekursu ne’e akontense no jestaun ba rekursu ne’e rasik, konstitui sistema ida.
Halo Jestaun ba Sistema
• Rekursu no jestaun rekursu tenki interligadu, tambane’e ita presiza hatene:• Barak liu tan kona-ba akiferu – nia medida, forma, no
rasio ne'ebé permiti bee atu liu
• Kuantidadi bee hira mak disponivel, no bainhira?
• Kuantidadi bee hira ona mak ita uza ona, no bainhira?
Halo Jestaun ba Sistema
• Rekursu no jestaun rekursu tenki interligadu, tamba ne’e ita presizahatene:
• Atividadesaida mak akontese iha akiferu nia leten?
• Oinsá mak Atividadesira ne’e fo impaktu ba akiferu?
Halo Jestaun ba Sistema• Kada Atividadene'ebé iha relasaun ho akiferu presiza halo jestaun ne'ebé
seguru no sustentavel• Planeador Sidade–
• oinsá mak sistema ne’e servisu?
• oinsá mak ita bele masimiza utilidade no proteje rekarega?
• Uma-kain no Furador sira–• Oinsá mak ita lokaliza bee matan?
• Presiza hanoin kona-ba sistema hotu: ita bo’ot nia bee matan no sintina, ita bo’ot nia vizinu sira nia bee matan no sintina, estasaun pertamina lokál, ita bo’ot nia Atividadesira seluk, no Atividadeindustriál saida deit mak halao Atividadehadulas ita.
Halo jestaun ba sistema• Kada Atividadene'ebé iha relasaun ho akiferu presiza halo jestaun ne'ebé
seguru no sustentavel–• Nivel responsabilidadi – sé mak halo jestaun ba rekursu parte ida ne'ebé?
Governu, autoridadi lokál
• Responsabilidadi ba Atividadene'ebé iha relasaun ho aquifer saida mak kompañia furador, kompañia produsaun minerál no empreza sira asumi?
• Ba klienti sira?
• Ba governu?
• Perfurasaun ba rai no bee presiza hetan kontrola
• Presiza mellora konesimentu kona-ba estrutura jestaun sosiál
Sistema Rekursu Komum
Sistema sosiál Munisipiu
Produsaun minerál
Jeolojia
Bee rai okos
Klima
ProdusaunSedimentariu
Enerjia
Sistema Sosiu-EkonomikuSistema Sosiál
AtividadeSosiál/ Prosesu
Sistema Naturál Hidrokarbonu
Prosesu Naturál
Kontaminasaun hidrokarbonu
komérsiu
Disturbansia sedimentariu
Kuda ai-oan
rekarega
Korenti bee rai okos
Estrasaun bee
Soe lixu
Migrasaun ema nian
Retikulasaun (faherekuuhanesan)
Utilizasaun bee familia
Evaporasaun
Kontaktu
• Eugenio Soares – 77264472 [IPG director for geohazards] – [email protected]
• Marcal Ximenes – IPG hydrogeologist and PhD researcher - [email protected]
• Brendan Duffy – geological researcher University of Melbourne – [email protected]
• Kate Neely – water governance researcher University of Melbourne –[email protected]