84
Godina II Broj 14 15. april 2006. cena 100 dinara 1,20 evra www.odbrana.mod.gov.yu Intervju Vi{kovi naoru`awa i vojne opreme Vi{kovi naoru`awa i vojne opreme Novinari ”Odbrane” na ve`bi Natoa u Norve{koj Novinari ”Odbrane” na ve`bi Natoa u Norve{koj Intervju Tema Tema Ekskluzivno Ekskluzivno IZME\U POTREBA I STVARNOSTI IZME\U POTREBA I STVARNOSTI HLADNI ODGOVOR NA VRU]E IZAZOVE HLADNI ODGOVOR NA VRU]E IZAZOVE POJELI SMO SVOJE FABRIKE POJELI SMO SVOJE FABRIKE PREDVIDIVA KARIJERA PREDVIDIVA KARIJERA Dr Predrag Bubalo ministar privrede u Vladi Srbije Dr Predrag Bubalo ministar privrede u Vladi Srbije General-major Slobodan Tadi} na~elnik Uprave za kadrove General-major Slobodan Tadi} na~elnik Uprave za kadrove

014 Odbrana

  • Upload
    gama

  • View
    127

  • Download
    13

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Odbrana, military magazin in Serbia

Citation preview

  • Godi

    na I

    IBr

    oj 1

    415

    . ap

    ril

    200

    6.ce

    na 1

    00 d

    inar

    a1,

    20ev

    rawww.od

    bran

    a.mod

    .gov.yu

    I n t e r v j u

    Vi{kovi naoru`awa i vojne opremeVi{kovi naoru`awa i vojne opreme

    Novinari Odbrane na ve`bi Natoa u Norve{kojNovinari Odbrane na ve`bi Natoa u Norve{koj

    I n t e r v j u

    T e m aT e m a

    E k s k l u z i v n oE k s k l u z i v n o

    IZME\U POTREBAI STVARNOSTIIZME\U POTREBAI STVARNOSTI

    HLADNI ODGOVORNA VRU]E IZAZOVEHLADNI ODGOVORNA VRU]E IZAZOVE

    POJELI SMO SVOJE FABRIKEPOJELI SMO SVOJE FABRIKE

    PREDVIDIVA KARIJERAPREDVIDIVA KARIJERA

    Dr Predrag Bubaloministar privrede u Vladi Srbije

    Dr Predrag Bubaloministar privrede u Vladi Srbije

    General-major Slobodan Tadi}na~elnik Uprave za kadrove

    General-major Slobodan Tadi}na~elnik Uprave za kadrove

  • NIC Vojska, Bra}e Jugovi}a 19, 11000 Beograd tel: 011/3201-765, telefaks: 011/3201-808. `iro-ra~un: 840-49849-58

    NARUXBENICANaru~ujem ..................... primeraka kwige: ZEMQA @IVIH

    po ukupnoj ceni od 7.560,00 dinara.

    Kwige }u platiti (zaokru`iti broj): 1) odjednom (pla}awe unapred) 2) na kredit u .................. mese~nih rata (najvi{e 6)

    po .................... dinara, uz overenu administrativnu zabranu.

    Kod pla}awa unapred uz naruxbenicu poslati dokaz o uplati celokupnog iznosauve}anog za po{tarinu u iznosu 200 dinara. Kupci na kredit dostavqaju

    administrativnu zabranu (obarazac se dobija od NIC Vojska) overenu uVojnoj po{ti ili preduze}u u kome su zaposleni.

    Reklamacije u slu~aju neuru~ivawa kwiga primamo u roku od 30 dana.

    Kupac..........................................................................................................................(ime, o~evo ime, prezime)

    Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj li~ne karte ........................

    izdate u MUP ........................................

    Ulica i broj ..............................................................................................................

    Mesto i broj po{te ............................................................ Telefon ....................

    Datum ......................................... Potpis naru~ioca

    Imenovani je stalno zaposlen u ..........................................................................(naziv VP ili preduze}a)

    Ulica i broj .............................................................................................................

    telefon ............................. Mesto i broj po{te ...................................................

    MP Overa ovla{}enog lica

    Autori: Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan

    ZEMQA@IVIH

    Ugledni autori Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan napisali su

    tekst za reprezentativno izdawe "ZEMQA@IVIH" koji je dat u dvojezi~nom slogu na

    srpskom i engleskom jeziku. Pisan je na temequpotvr|enih ~iwenica i potkrepqen do sada

    neobjavqivanim istorijskim dokumentima kojipoja{wavaju slo`enost teme. Re~ je o genezi

    srpsko-albanskih odnosa u 19. i 20. veku.Koreni sada{wih (ne)prilika duboki su vi{e od

    dve stotine godina i neophodno je dobro ihizu~iti kako bi neke aktuelne pojave bile mnogo

    jasnije. Precizan nau~ni pristup temi, jasnametodologija istra`ivawa i svima razumqivapisana re~ jesu dodatne vrednosti kwige koja

    sadr`i pouke i za naredne generacije. Blagoslov za {tampawe kwige dao je

    Patrijarh srpski gospodin Pavle. Kwiga je vrhunski opremqena, u tvrdom povezu,sme{tena u kutiju, obima 372 strane, formata28,3 h 29 cm. Cena kwige je 7.560,00 dinara.

    Naruxbenicu i primerak uplatnice poslati na adresu: NIC "Vojska", Bra}e Jugovi}a 19,

    11000 Beograd.Kwiga se mo`e nabaviti i u na{oj kwi`ari

    u Beogradu, Vasina 22

    Novinsko-izdava~ki centar

    VOJSKA

    PREPORU^UJE KAPITALNOIZDAWE

    310116

  • 4INTERVJUMinistar privrede u Vladi Republike Srbije dr Predrag BubaloPOJELI SMO SVOJE FABRIKE 8

    Per aspera ZLO^IN, MOJA DE@ELA 13

    DOGA\AJI

    Pripadnici Novosadskog korpusa u borbi sa vodenom stihijomNA PRVIM LINIJAMA 14

    TEMA

    Vi{kovi naoru`awa i vojne opremeIZME\U POTREBA I STVARNOSTI 16

    ODBRANA

    General-major Slobodan Tadi}, na~elnik Uprave za kadrove Ministarstva odbranePREDVIDIVA KARIJERA 20

    SA LICA MESTA

    Novinari "Odbrane" na ve`bi Natoa u Norve{kojHLADNI ODGOVOR NA VRU]E IZAZOVE 24

    JEDINICE

    Obuka u Prvoj oklopnoj brigadi TENK NIJE [ALA 30

    [kolovawe pilota borbene avijacijeSKUP, DUGOTRAJAN I RIZI^AN PROCES 32S

    AD

    R@

    AJ

    32Prvi vojni list u Srbiji Ratnik iza{ao je 24. januara 1879. godine

    Izdava~Novinsko-izdava~ki centar VOJSKABeograd, Bra}e Jugovi}a 19Na~elnik NIC VOJSKAZvonimir Pe{i}, pukovnikGlavni i odgovorni urednikSlavoqub M. Markovi}, potpukovnikZamenik glavnog urednika Radenko Mutavxi}Pomo}nik glavnog urednikaDragana Markovi}REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik, Slobodan Vu~ini}(dopisnik iz Podgorice), Du{an Gli{i} (dru{tvo),Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (prilozi),Du{an Marinovi} (istorija), Zoran Miladinovi},potpukovnik (dopisnik iz Ni{a), Nada Milo{evi}, Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana), Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti}, Stanislav Arsi}, Sebastijan Balo{, Igor Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a Vla~i}, Milosav \or|evi},Aleksandar Lijakovi}, Radojka Marinkovi}, dr Milan Mijalkovski, Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, dr Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi}, Nikola Ostoji}, Nikola Ota{,Budimir M. Popadi}, dr Dragan Simeunovi} Dizajn i prelomEnes Me|edovi} (likovni urednik), Branko Siqevski (tehni~ki urednik), Vesna Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi} (urednik) Zvonko Perge, Darimir Banda (fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana Mir~evskiKorektorSla|ana GrbaSekretar redakcijeVera Denkovski DokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar), Nada StankovskiTELEFONINa~elnik 3241-104; 23-079 Glavni i odgovorni urednik 3241-258; 23-809Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808Pomo}nik glavnog urednika 3201-547; 23-547Sekretar redakcije 3241-363; 23-078Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576; 23-576Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481, 21-481Dopisni{tvo Podgorica 081/ 483-443, 42-443 Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765Pretplata 3241-009; 3201-995; 23-995TELEFAKS 3241-363ADRESA11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19po{t.pr. [email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58 za NIC VojskaPretplataZa pripadnike MO i VSCG preko RC mese~no 160 dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180 dinara. [tampa POLITIKA AD, Beograd, Makedonska 29CIP Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANAISSN 1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecu

    Magazin Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore

    Ukazom predsednika Srbije i Crne GoreNIC Vojska" je povodom 125 godina vojne {tampe, 24. januara 2004. godine, odlikovan ordenom Vuka Karaxi}a, drugog stepena

    Snim

    io R

    adov

    an P

    OPO

    VI]

    15. april 2006.

  • SARADWA

    Regionalni centar za pomo} u kontroli i verifikaciji naoru`awa NOSILAC SARADWE U REGIONU 38

    Verifikacioni centar Srbije i Crne GoreZA NOVA POVEREWA 40

    POVODI

    Klub generala i admiralaSERVIS DOBRIH USLUGA 44

    U POSETI

    Major Sa{a Ivanovi}, komandant 56. in`iwerijskogbataqona u Podgori~kom korpusu^OVJEK ZAQUBQEN U MOSTOVE 47

    SVET

    Podmorni~ke snage u Sredozemnom moruUVA@AVAWE MO]I 54

    TEHNIKA

    Juri{na pu{ka tavor 21IZRAELSKI ADUT 58

    Snajperisti kroz istoriju SLOVENSKA LUKAVOST 61

    KULTURA

    Luvr u BeograduPREPOZNAVAWE LEPOTE DODIROM 64

    SPORT

    Najboqi mladi sportista Srbije i Crne Gore u 2005. godini, vaterpolista Filip Filipovi}MOMAK OD ZLATA 74

    66

    RE^ UREDNIKA

    5

    54

    VI[AK

    Uistinitost narodne izreke da od vi{ka glava ne boli po-~eli smo da sumwamo, ili da je barem izgovaramo s re-zervom. Da od vi{ka i te kako mo`e da boli glava uveri-li smo se obilaze}i ovih dana skladi{ta u kojima se ~u-vaju velike koli~ine neperspektivnog naoru`awa i opre-

    me. Re~ je o stotinama hiqada cevi streqa~kog naoru`awa,vi{e od 500 artiqerijskih oru|a, 1.000 protivavionskih to-pova, na desetine hiqada komada municije razli~itog kali-bra, oko 40 miliona komada rezervnih delova i velikim ko-li~inama drugih sredstava. Sve to nalazi se, slo`ena pod ko-nac, u skladi{tima Logistike. ^eka ih prodaja koja }e im pro-du`iti vek ili rashodovawe i pretvarawe u sekundarnu siro-vinu. Kako i kome prodati toliko naoru`awe na tr`i{tu, io-nako prezasi}eno takvom robom, problem je za logisti~are inadle`ne u Sektoru za materijalne resurse Ministarstva,koji se trude da i tako obezbede koji dinar za praznu vojni~-ku kasu. Jo{ vi{e ih optere}uje problem odr`avawa i ~uva-wa tih sredstava od kojih se mnoga nalaze pod vedrim nebom.I to ko{ta.

    Poput neperspektivnih sredstava ratne tehnike ima i ne-perspektivnog kadra u na{oj vojsci. Oficiri su prvi na uda-ru, zatim podoficiri i civilna lica. Definisani su kriteri-jumi profesionalizacije za detaqnu analizu, vrednovawe irangirawe vojnog kadra. Uslovi koje zaposleni treba da ispu-ne kako bi sa~uvali radno mesto i planirali daqe usavr{a-vawe i profesionalnu karijeru bi}e poznati i dostupni svi-ma. Svako }e, dakle, mo}i neposredno da planira svoju budu}-nost. U prvom planu je zdravstvena sposobnost, zatim nivoobrazovawa, slu`bene ocene, uspeh tokom {kolovawa, pozna-vawe svetskih jezika, vreme provedeno na pojedinim du`nosti-ma. Su{tina je u tome da se najboqima omogu}i razvoj na kojii sami mogu da uti~u. Pro{logodi{we gre{ke prilikom sma-wewa broja zaposlenih primenom principa neselektivnog ilinearnog penzionisawa i otpu{tawa ne}e se vi{e ponoviti.Ali primena kriterijuma profesionalizacije ne}e spre~itiodliv najperspektivnijeg kadra, ako se ne{to ne promeni uvrednovawu wihovih znawa, iskustava i drugih po`eqnih vr-lina.

    Sa vi{kovima radne snage suo~avaju se i preduze}a od-brambene industrije. Godine iza nas ostavile su na wih te{keposledice. Nije se ulagalo u razvoj, nove tehnologije i nabav-ku opreme. O~uvawe socijalnog mira na subvencijama dr`avebila je slamka spasa. Te slamke vi{e nema. Radnici su poje-li svoje fabrike, ka`e ministar privrede u Vladi Srbije drPredrag Bubalo u intervjuu za Odbranu. Mora se se}i dozdravoga, do onog broja zaposlenih koji }e omogu}iti racio-nalnu proizvodwu, poru~uje ministar. Tr`i{te bi trebalo dakreira broj zaposlenih, a dr`ava da kreditira preduze}a od-brambene industrije za izlazak u svet. Bez izvoza nemaju {an-su da pre`ive. Nema vi{e iluzija. To je zelena grana za kojutreba da se uhvate. Ako u tome ne uspeju prete im bankrotstvoi ste~aj. Surova ekonomska logika koju hteli-ne hteli morajuda prihvate.

    VI[AK

  • Broj pripadnika Vojske ve} 2007. godi-ne trebalo bi da se smawi sa sada{wih oko50.000 na oko 36.000, {to ukqu~uje vojna icivilna lica i vojnike na slu`ewu vojnog ro-ka. Prema Nacrtu strategijskog pregleda od-brane, ve} 2010. godine taj broj bi se sveo naispod 30.00021.000 pod General{tabom ijo{ nekoliko hiqada u ostalim strukturamaMinistarstva odbrane. Moramo da napravi-mo druga~iji sistem. To podrazumeva i dodatnoobu~avawe i mogu}nost potpisivawa profesi-onalnog ugovora, ali za platu koja }e biti ve-}a od prose~ne u Republici, jer i posao vojni-ka nije prose~an.

    6 15. april 2006.

    REKLI SU

    U Palati federacije ministar odbraneSCG Zoran Stankovi} i ambasador SAD Ma-jkl Polt potpisali su, 5. aprila, Sporazum osaradwi u oblasti spre~avawa {irewaoru`ja za masovno uni{tewe i unapre|ivawuodbrambenih i vojnih odnosa.

    Potpisivawu Sporazuma prisustvovali supredsednik dr`avne zajednice SGC SvetozarMarovi}, predsednik Srbije Boris Tadi} i pot-predsednik Vlade Srbije Miroqub Labus.

    Zakqu~ewe Sporazuma predstavqa zna-~ajan korak u uspostavqawu strate{kog part-

    Delegacija Vojske Srbije i Crne Gore,koju je predvodio na~elnik General{taba ge-neral-potpukovnik Qubi{a Joki}, na pozivna~elnika General{taba generala NikoleKoleva, boravila je od 5. do 7. aprila u zva-ni~noj poseti oru`anim snagama Bugarske.

    Na~elnik General{taba VSCG susreose sa ministrom odbrane Republike Bugar-ske Veselinom Bliznakovim, generalom Ni-kolom Kolevim i predsednikom Komisije za

    odbranu Angelom Najdenovim. Tokom tih su-sreta razgovaralo se o mestu i ulozi mini-starstva odbrane u sistemu odbrane, pri-premi zajedni~ke vojne ve`be, koja je predvi-|ena za jun ove godine u na{oj zemqi, te oiskustvima doma}ina u parlamentarnoj kon-troli vojske.

    General Joki} i wegovi saradnici po-setili su 3. avio-bazu Graf Ignatijevo i 61.mehanizovanu brigadu u Karlovu.

    DELEGACIJA VSCG U POSETI BUGARSKOJ

    General-majorZdravko Pono{,zamenik na~elnika General{tabaVSCG

    Pukovnik Radivoj

    Vukobradovi},na~elnik Uprave

    za obavezeodbrane

    Borislav Lalevi}, na~elnik Upraveza odbranu Crne Gore

    P o t p i s a n S p o r a z u m v l a d aAKTUELNO

    nerstva izme|u SCG i SAD, {to je jedan odprioritetnih spoqnopoliti~kih ciqeva na-{e zemqe. Sporazum ~ini bitnu polaznuosnovu za daqu pravnu i politi~ku nadgrad-wu bilateralnih odnosa Srbije i Crne Gorei Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, te za ja~a-we regionalne bezbednosti. Osim toga, stva-raju se osnovni uslovi za kasnije pokretawevelikog broja razli~itih aktivnosti, koje bidoprinele poboq{awu bilateralne vojnesaradwe i omogu}ile podr{ku SAD za br`u ikvalitetniju reformu sistema odbrane SCG.

    Odziv regruta u martovskom uputnomroku ove godine bio je 68 odsto, odnosno 5.517regruta sa teritorije Republike Srbije (odplaniranih 8.090) odlu~ilo je da vojni rokprovede u uniformi. U odnosu na sve uputnerokove od pro{le godine, ovaj martovski je poodzivu na tre}em mestu. U martu 2005. odziv jebio oko 60 odsto, u junu 49, a u septembru 85odsto. Na civilno slu`ewe vojnog roka u martuje upu}eno ukupno 3.829, a od toga 2.368 regru-ta podnelo je molbe u martu, dok je ostatak apli-cirao jo{ u prethodnim uputnim rokovima.

    KORAK KA BOQEM RA

    U martu ove godine na teritoriji Cr-ne Gore odziv je oko 83 odsto. Od tog pro-centa 21 odsto regruta odlu~ilo se za vojnirok u uniformi i pod oru`jem, a ~ak 62 od-sto za civilnu slu`bu. U decembru pro{legodine bilo je 41 odsto regruta pod oru`jemi 39 u civilnoj slu`bi. Mladi}i u Crnoj Go-ri vi{e su zainteresovani za civilno slu-`ewe nego za vojni rok pod oru`jem.

  • 7 S C G i S A D

    >>> MINISTAR STANKOVI] U ^E[KOJ Ministar odbrane SCG dr Zo-ran Stankovi}, sa delegacijom Ministarstva odbrane i General{taba Vojske SCG,na zvani~ni poziv boravio je u Republici ^ e{koj od 9. do 11. aprila. Ciq posete jeunapre|ewe bilateralnih vojnih odnosa SCG i Republike ^e{ke.

    Ministar Stankovi} razgovarao je sa ministrom odbrane Republike ^e{keKarelom Kinlom o bezbednosnoj situaciji u SCG i regionu, reformi sistema od-brane, iskustvima ^e{ke nakon u~e{}a u mirovnim operacijama i bilateralnojvojnoj saradwi SCG i Republike ^e{ke.

    Delegacija Ministarstva odbrane razgovarala je i sa predsednikom Komitetaza odbranu i bezbednost Poslani~kog doma Parlamenta Republike ^e{ke JanomVidom.

    >>> SCG I BIH U EVROATLANTSKIM PROCESIMA Ministri odbraneSrbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine dr Zoran Stankovi} i Nikola Radovano-vi} ocenili su 31. marta da dve zemqe imaju ista stremqewa u evroatlantskim in-tegracionim procesima, za ~ije ostvarewe je neophodna puna saradwa sa Ha{kimtribunalom.

    Ministri Stankovi} i Radovanovi}, posle razgovora u Palati dr`avne zajed-nice o politi~ko-vojnoj situaciji, reformama oru`anih snaga i me|unarodnoj i re-gionalnoj saradwi, izjavili su novinarima da je postignuta saglasnost o svim pita-wima za koja su zainteresovane dve zemqe, prenosi Tanjug.

    Razgovarali smo o nekoliko tema u okviru vojno-politi~kog dijaloga i razme-nili mi{qewa o pitawu pune saradwe sa Ha{kim tribunalom, rekao je Radovano-vi}, prvi ministar odbrane BiH koji je posetio SCG. Naveo je da je stav BiH da punasaradwa sa Tribunalom u Hagu predstavqa pitawe svih pitawa, ~ije ispuwavaweje osnovna pretpostavka za daqe evroatlantske integracije i napredak, i dodao dau BiH postoji jasno opredeqewe da se ulo`e svi napori da se to i dogodi.

    Ministar Stankovi} je izrazio zadovoqstvo razgovorom i najavio da }e se naekspertskom nivou dva ministarstva daqe razra|ivati sve ono {to je dogovoreno.

    >>> REFORMA ODBRANE SRBIJE I CRNE GORE Radni sastanak predstav-nika Ministarstva odbrane SCG i Grupe Nato za reformu odbrane Srbije i CrneGore odr`an je 29. marta u Klubu VSCG u Top~ideru. Ciq sastanka je analizirawedosada{wih aktivnosti koje su realizovane u okviru Grupe SCG Nato za reformuodbrane i usvajawe smernica za predstoje}i period.

    Pomo}nik ministra odbrane za politiku odbrane Sne`ana Samarxi}- Mar-kovi} predo~ila je prisutnim brojne mere i aktivnosti koje je nakon posledweg sa-stanka Grupe SCG Nato za reformu odbrane sprovelo Ministarstvo odbrane.

    Direktor Direktorata za planirawe snaga Nato Frenk Boland istakao je kaoohrabruju}u ~iwenicu da je od prvog sastanka u~iweno mnogo.Te`i{ne aktivnostiGrupe za naredni period vezane su za analizu tro{kova, reformu obrazovawa,konverziju baza, strategiju za odnose sa javno{}u i bilateralne sporazume izme|uSCG i Natoa.

    Uz predstavnike Ministarstva i General{taba VSCG sastanku su prisustvova-li predstavnici Skup{tine SCG, pojedinih ministarstava Republike Srbije, tebrojni izaslanici odbrane akreditovani u Beogradu i drugi.

    >>> KONFERENCIJA ^LANICA JADRANSKE POVEQE Na~elnik Gene-ral{taba VSCG general-potpukovnik Qubi{a Joki}, sa saradnicima, u~estvovao jeu svojstvu posmatra~a u radu ^etvrte konferencije na~elnika general{tabova ze-maqa ~lanica Jadranske poveqe, koja je 3. aprila odr`ana u ameri~koj Komandi zaEvropu u [tutgartu. Razmatrani su ostvareni rezultati u okviru programa Part-nerstvo za mir, ali i iskustva oru`anih snaga u mirovnim operacijama UN.

    Tokom Konferencije ostvareni su bilateralni susreti na~elnika General-{taba VSCG sa kolegama iz zemaqa u regionu i zakqu~eno da su poboq{ani vojnasaradwa i efikasnost u preduzimawu mera na ja~awu poverewa i saradwe.

    >>> MINISTAR STANKOVI] SAAMBASADORIMA I STRANIM VOJNIMPREDSTAVNICIMA Ministar odbrane Srbije i Crne Gore dr Zoran Stankovi}je 30. marta u Klubu Vojske SCG u Top~ideru informisao ambasadore, predstavnikeme|unarodnih organizacija i strane vojne predstavnike u Beogradu o aktuelnim pi-tawima rada Ministarstva.

    Wegova ekselencija ambasador Norve{ke gospodin Hans Blakenborg zahvalioje ministru {to je u~inio transparentnim sve procese u oblasti reforme odbram-benog sistema.

    Ministar Stankovi} je posle sastanka izjavio da Ministarstvo odbrane `e-li da bude institucija koja }e biti veoma prisna sa gra|anima svoje zemqe, koja }enajve}i deo svojih aktivnosti prezentovati javnosti i na taj na~in dobijati ocenuza svoj rad i pona{awe.

    Potpisavawe ovog sporazuma jo{ je jedan korakka boqem razumevawu, uzajamnom po{tovawu i uva-`avawu, ocenio je ministar Stankovi}. Nadam seda je ovo znak da }emo u narednom periodu potpisatipreostale sporazume i time pokazati da smo odgo-vorni za sve aktivnosti koje smo preduzeli na zbli-`avawu sa SAD.

    Ambasador Polt je istakao da }e Sporazum ko-ji je upravo potpisan doneti i neke vidqive predno-sti za SCG ~im procedura u Skup{tini bude zavr{e-na. Re~ je pre svega o vi{e od 800.000 dolara u vi-du specijalne opreme za detekciju oru`ja za masovnouni{tewe. Taj novac treba da se uru~i slu`bama nagranicama obe republike. On je naglasio da je pot-pisivawe Sporazuma znak na{e obaveze prema SCGda pro{irimo i oja~amo bilateralne odnose. Ovoje samo jedan od niza poteza koji }emo, nadamo se,poduzeti sa SCG u bliskoj budu}nosti, kako bi dodat-no oja~ali na{e bezbednosne i ukupne veze.

    Onog trenutka kada budete spremni, zakqu~i}e-mo Sporazum o statusu snaga, {to }e nam pomo}i dapo~nemo sa programom partnerstva izme|u dve dr-`ave. Spremni smo da potpi{emo i Sporazum o bez-bednosnoj saradwi, koji godi{we predvi|a milionedolara za vojne seminare, obuku i finansijsku po-mo} daqim reformama sistema odbrane SCG, re-kao je ambasador Polt.

    S. \.

    AZUMEVAWU

    UKRATKO

  • 15. april 2006.

    IN

    TE

    RV

    JU

    Bez izvozne orijentacije iizlaska na svetsko tr`i{teperspektive na{e odbrambeneindustrije da pre`ivi veoma su male ka`e ministar Predrag Bubalo i dodaje da se vi{e ne mo`e tro{itinezara|eno, da se morajuzaboraviti dr`avne subvencije i da se i u ovoj grani privredematerijalni i qudski resursimoraju dovesti u sklad sarealnim tr`i{nim uslovimaprivre|ivawa

    MINISTAR PRIVREDE U VLADI REPUBLIKE SRBIJE DR PREDRAG BUBALO

    8

    POJELI SMOSVOJE FABRIKE

    prilagode svoj broj zaposlenih i tro{kove u tim novonastalimuslovima i tako je do{lo do kanibalizma. Sve {to se uradilo ilizaradilo u to vreme, ili {to se dobilo kao subvencija od dr`ave,odlazilo je u plate. Me|utim, ni{ta od toga nije ulagano u razvoj,u obnovu tehnologije, nabavku nove opreme tako da smo do{li dopojave kanibalizma, odnosno do fenomena da su zaposleni pojelisvoje fabrike. I to je karakteristi~no za celu na{u industriju,ali i za nijansu vi{e u namenskoj, ili kako se ona danas zove od-brambenoj. Me|utim, kao {to ste primetili, namenska industrijaje bila na{a perjanica i za tu nijansu ona je i danas ispred osta-le, pre svega u pogledu proizvodne opreme i drugih mogu}nosti. Ito je ta prednost na koju treba ra~unati, {ansa da }e na{a od-brambena industrija ponovo iza}i na svetsku scenu i tr`i{te.Jer, oslawaju}i se samo na doma}e potrebe ova industrija, zai-sta, nema perspektivu. I ko god bude kalkulisao sa tim, mislim dapravi gre{ku. Sve {anse, razvojne, proizvodne ili kako god ho}e-te, postoje samo u slu~aju da se fabrike namenske industrije pri-lagode novim zahtevima svetskog tr`i{ta. Mislim, da know how,dakle znawe, iskustvo i potencijali koje imaju jo{ uvek te na{efabrike, mada ne u onoj meri kao ranije, mo`e da im omogu}i so-lidnu i zna~ajnu podr{ku dr`ave u tom iskoraku ka svetskom tr`i-{tu. Me|utim, to podrazumeva i zna~ajne promene u glavama qudiu uslovima koje donosi tranzicija, mada imam utisak da je to najve-}i problem i da se tu stvari najsporije mewaju.

    [ta podrazumevate pod tim promenama u glavama? Podrazumevam vi{e stvari. Prvo, da mora mnogo vi{e da

    se radi i da ne mo`e da se tro{i ono nezara|eno, da moraju da sezaborave dr`avne ili druge subvencije, da svi resursi u odbram-benoj industriji, kako proizvodni kapaciteti, tako i oni qudski,moraju da budu dovedeni na nivo koji obezbe|uje tr`i{te. To zna~ida se vi{e ne mogu tolerisati neracionalnosti, vi{ak zaposle-nih Znam da izgleda vrlo surovo. U mnogim glavama je jo{ pri-li~na koli~ina tzv. samoupravqawa, kada su govorili radnicimada smo svi mi stvorili fabrike, da su one wihove I ukoliko sebudemo dr`ali tog koncepta ube|en sam da pred tom industrijomnema perspektive. Istina, po pitawu uskla|ivawa proizvodnihkapaciteta i broja zaposlenih u tim preduze}ima do sada je ura-|en zna~ajan korak ali je i na posledwem sastanku odlu~eno da ovegodine za ta preduze}e ne}e biti subvencija. Me|utim, na tom is-tom sastanku smo vrlo iskreno obe}ali da }e dr`ava veoma pomo-}i i podr`ati svaki wihov razvojni projekat koji }e omogu}iti pla-sman proizvoda i usluga na inostrano tr`i{te.

    Operi{e se sa nekih 25 do 30 odsto uposlenosti proiz-vodnih kapaciteta u odbrambenoj industriji, naravno, uzavisnosti od preduze}a do preduze}a. Da li }e se taj od-nos reflektovati u istoj meri i na budu}i broj zaposle-nih, odnosno tehnolo{ki vi{ak u tim preduze}ima?

    Gospodine ministre, poznato je da je do po~etka devedesetihgodina minulog veka, u onda{woj velikoj Jugoslaviji, anaravno i Srbiji, namenska (odbrambena) industrija bilaizuzetno razvijena i da su mnoga takva na{a preduze}a bi-la ~ak nedosti`an ideal i za neke, u to vreme, nove ~lani-ce Natoa. Ogroman deo deviznog prihoda tada{we dr`a-ve, tako|e, bio je upravo ostvarivan od izvoza na{eg nao-ru`awa i vojne opreme, ali i od prodaje na{eg znawa iusluga u toj oblasti. [ta se, u me|uvremenu, dogodilo sana{om odbrambenom industrijom i za{to je ona danas tugde jeste? Sa odbrambenom industrijom dogodilo se sve ono {to i sa

    celom na{om privredom koja je bila izvozno orijentisana. Kao{to je poznato, prvo se dogodio raspad doma}eg tr`i{ta, pa je naovim prostorima ostalo ne{to vi{e od jedna tre}ina od onda-{weg tr`i{ta Uz to, i Vojska je u tom periodu do`ivela velikutransformaciju, pre svega u svom smawewu, ali i u svojim potre-bama. S druge strane, na{a namenska industrija je bila vrlo iz-vozno orijentisana i ekonomskim embargom ona je bila pogo|enadrasti~nije i vi{e nego civilna. Dakle, to su bila ta nepovoqnade{avawa koja su konvergirala u istom momentu: sa raspadom do-ma}eg do{lo je i do zatvarawa inostranog tr`i{ta, {to je za po-sledicu imalo velike probleme. Istovremeno, u takvim nesre}nimokolnostima za tu, ali i svu drugu na{u industriju, va`ila je vla-dina uredba da niko od radnika ne mo`e da bude progla{en tehno-lo{kim vi{kom. Sami privredni subjekti, me|utim, nisu mogli da

  • U mnogim preduze}imau kojima je, posledwih godi-na, dr`ava postala ve}in-ski vlasnik, to se nije do-godilo zato {to je ona `e-lela ili imala interes dawima upravqa ili vodi ra-~una o wima. Ne! To se do-godilo upravo zato {to jetim preduze}ima bila po-trebna pomo}, jer ona nisumogla da servisiraju svojestare i nove dugove, zato{to nisu mogla da pla}ajuuredno poreze i doprino-se Dr`ava je tako do{lau situaciju da mora da impomogne i da putem konver-tovawa tih dugova u dr`av-ni kapital, zapravo, posta-ne ve}inski vlasnik u timpreduze}ima. Ali, dr`avatime nije dobila ni{ta ve-liko, ve} samo brigu i gla-voboqu. Naravno, ne{to jeza nijansu bilo druga~ijekod odbrambene industri-je. Uz realan motiv i `equda joj se pomogne oko nago-milanih dugova, dr`ava jeprema odbrambenoj indu-striji imala i dodatni po-zitivan odnos jer je, kao{to je poznato, re~ o vrlova`noj industrijskoj grani,kojoj smo ` eleli da, i na tajna~in, damo do zna~aja.Ali, u osnovi, ovde je vi{ebila `eqa da im se pomog-

    ne nego namera ili interes da dr`ava poseduje ve}inski paket ka-pitala u preduze}ima odbrambene industrije. Upravo zato dr`avai jeste spremna da u narednom periodu kontroli{e i posebnimkreditima i finansijskim podsticajima pomogne sve one izvozno,ali ponavqam samo izvozno orijentisane programe tih preduze}a.

    Koliko je danas realno govoriti o izvozu na{eg NVO, kaojedinoj {ansi za opstanak odbrambene industrije, kada sezna da smo u tom pogledu u poprili~nom tehnolo{kom za-stoju i da su, tokom 1999. godine, bombardovawem upravodevastirani gotovo svi va`ni objekti na{e tada{we na-menske industrije? Jesmo li danas, uop{te, konkurentni uovoj oblasti? To biste zaista morali da pitate one koji su stru~niji od me-

    ne. Iako poti~em iz industrije, ja sam radio u potpuno drugom sekto-ru, te nisam imao prilike da se podrobno informi{em o namenskojindustriji. Me|utim, kada se poredite sa drugima, va`no je da znatei sa kojom ciqnom grupom se poredite. Ako su to, recimo, najrazvije-nije industrijske zemqe onda je jasno da smo, koliko i na drugim pla-novima, isto tako i u ovoj oblasti u ozbiqnom zaostatku u odnosu nawih. Ali, ako je re~ o zemqama koje su bile u na{em rangu, onda mi-slim da i u ovom sektoru, zbog dominacije know how i iskustva, pai izuzetne privr`enosti na{ih in`ewera koji su ostali u tim fa-brikama, onda mi nismo u nekom drasti~nom zaostatku. Recimo, pri-mer fabrike u Lu~anima to najboqe pokazuje. Ta fabrika je obno-vqena i ona je jedna od dve-tri u svetu te vrste koja ima gotov proiz-vod koji je, da tako ka`em, stopostotno izvozan artikal i mi }emo,naravno, kao Ministarstvo to maksimalno podr`ati kao {to smopodr`ali, uz razumevawe i solidarnost drugih preduze}a iz tog lan-ca namenske industrije, i obnovu fabrike u Lu~anima.

    9

    U ovom slu~aju su bi-li anga`ovani stru~ni kon-sultant i qudi iz Ministar-stva odbrane SCG koji sebave materijalnim resursi-ma. Dakle, na osnovu stru~-nih analiza tih qudi, zasvako od {est preduze}a uSrbiji je odre|eno kolikotreba da ima zaposlenih. Ive}ina tih preduze}a je ve}profilisala svoj broj za-poslenih na osnovu pomenu-tih analiza i sopstvenestrategije razvoja. Dakle, jasebi ne dajem za pravo daka`em da li je to stvarno tajbroj zaposlenih koji trebada nastavi da radi u od-brambenoj industriji iline, jer su to analiziralimnogo stru~niji qudi od me-ne. Ali, li~no mislim da usvakom preduze}u, ako pri-mete da je i taj broj trenut-no zaposlenih prevelik,treba da nastave sa racio-nalizacijom radne snage.

    Kada ka`ete raciona-lizacija radne snage,na koga konkretno mi-slite: radnike ili naadministraciju? Neminovno je, ali

    ba{ do kraja, da se iz tihpreduze}a i{~isti sve ono{to nije vezano za namen-sku industriju. Zna~i, svi tzv. usisiva~i dohotka, svi ostali delovimoraju biti odvojeni od onoga {to stvarno jeste odbrambena indu-strija i podvrgnuti redovnom procesu privatizacije. Znate, akobrod tone, da bi spasao i brod i posadu, kapetan prvo preko palu-be u more baca vi{ak tereta na la|i. Ovde, naravno, nije re~ obacawu ve} o preno{ewu u redovan proces privatizacije hotela,odmarali{ta, teniskih terena i drugih programa koji proizvoderobu {iroke potro{we, a da bi se spasilo ono {to je krucijalno,a to je namenski program. I dr`ava je velikodu{no postupila i po-mogla da se sporedni delovi u tim preduze}ima prodaju i da se no-vac, taj ostvareni prihod, ulo`i u razvoj preduze}a, ali ne za po-tro{wu ili plate.

    Postoji li identifikovani interes u inostranstvu ili ze-mqi da se budu}i izdvojeni civilni programi u sada{wimpreduze}ima odbrambene industrije kupe, odnosno priva-tizuju? Ja nemam nameru da se bavim time da li toga ima ili ne.

    Znate, interes ne zna~i ni{ta! Prava stvar je ponuda. Odnosno,da li je neko presavio tabak hartije i dao ponudu. I to je pravaverifikacija. Dobijao sam na desetine pisama o namerama, a po-sle tih nigde nema Zna~i, mene ta pisma o namerama mnogo ne uz-bu|uju Ali, tr`i{na verifikacija se proverava upravo onda ka-da se javno objavi da se neko preduze}e prodaje na aukciji ili ten-deru. Sve ostalo je u domenu pri~e i spekulacije!

    Dr`ava je, koliko je poznato, danas ve}inski vlasnik u pred-uze}ima odbrambene industrije. Kakva je, dakle, i tim po-vodom uloga na{e dr`ave u onome {to danas zovemo tran-sformacija, reorganizacija i restrukturisawe odbrambe-ne industrije? [ta dr`ava tu radi?

  • Ipak, qudi se pla{e za posao. Pribojavaju se spiskova vi-{kova Kakva je danas situacija? Odbrambena industrija je ve} u prvom krugu o~i{}ena od

    vi{ka zaposlenih, ali za posao se boje i u drugim preduze}ima, ane samo onim namenske proizvodwe. I to je neminovnost! Uosta-lom, ho}emo li da `ivimo u iluzijama? Znate, `iveli smo 15 godi-na u iluzijama da radimo i idemo naposao, a u stvari smo jeli na{e fa-brike, preduze}a Ho}emo li tako danastavimo, da ` ivimo u iluzijama? Na-ravno, to jeste jedna mogu}nost Dafabrika radi sa 1020 odsto svojihproizvodnih kapaciteta, a da imamosto odsto zaposlenih qudi? Nema vi-{e pri~e o tome da }e im dr`ava na}ii obezbediti posao! Naravno, dr`avaima neki kvantum i obim posla za na-mensku proizvodwu koji je potreban zafunkcionisawe Vojske i koji je sada vr-lo minoran. Prema tome, ako odbram-bena industrija ne na|e interes, na~i-ne i puteve da svoje proizvode i uslugeplasira na svetskom tr`i{tu, onda jazaista ne vidim na~in da oni pre`ivei ne vidim da im se pi{e lepa sudbi-na. S druge strane, mo`e da se dogodida oni nastave da `ive u iluzijama i da zavr{e u bankrotstvu, uste~aju Da li je to re{ewe? Da imamo jo{ vi{e nezaposlenihqudi, na ulici. Zato se mora se}i do zdravoga, do onog broja koji}e omogu}iti normalnu i racionalnu proizvodwu, mora se broj za-poslenih odrediti prema obimu posla i do tog broja se mora povu-}i crta! Tr`i{te mora da kreira broj zaposlenih! Ne ` eqa, ne so-cijalna politika, nego tr`i{te.

    Kada se govori o odvajawu civilnog dela od onog odbram-benog na {ta ste misli, odnosno {ta su Vam predlo`ilidirektori tih preduze}a, o ~emu oni razmi{qaju, o kojimnovim projektima?

    Oni treba da izdvoje postoje}e civilne programe. Ne trebada razmi{qaju o novim civilnim programima ve} da svoje postoje-}e izdvoje i da se to privatizuje. I to je tako jasno, ali samo trebarazbiti opstrukciju koja ina~e postoji u jednom delu menaxmentanekih preduze}a. Naravno, ima i onih preduze}a koja se iskqu~ivobave namenskom proizvodwom i nemaju te civilne programe. Zna-te, ima fabrika koje su razlupane, koje se mu~e, ne primaju subven-cije, a istovremeno imaju hotel blizu svog grada koji ve} ~etiri go-

    dine ne radi, koji je zarastao u ko-rov A za kupovinu tog hotela postojikupac ali oni ga ne prodaju, ve} ga ~u-vaju za neko boqe vreme. Koje to vre-me? Pa, neka prodaju taj hotel, ili to{to ve} imaju, neka se tako pomognu,neka vrate dugove, neka od toga inve-stiraju, sebe osposobe za daqi rad isami sebi pomognu. To su sve diskusijekoje se vode i koje vam prenosim, alinamerno ne}u da spomiwem imena tihfabrika. Ka`u: promeni}e se situa-cija i vreme pa }e im hotel ostati dase odmaraju. A ja ih pitam: od ~ega dase odmarate kad ve} 15 godina ne ra-dite? Platite vi svojim radnicimaplatu, pa neka oni idu da se odmarajuu koji god ho}e hotel. Manite se vi ugo-stiteqstva i ostalog! I radite vi ono{to najboqe znate, a to je oblast na-menske ili civilne proizvodwe

    Gospodine ministre, dugo ste bili u privredi. Koliko Vamto iskustvo direktora danas poma`e na ovoj funkciji? Ni{ta drugo ne zagovaram, nego ono {to sam i sam radio

    kada sam bio direktor Livnice Kikinda. Tada je iz Livnice oti-{lo 1.714 radnika, dodu{e, ve}ina wih je oti{la dobrovoqno,kao tehnolo{ki vi{ak. Prodali smo neka predstavni{tva, hote-le, sve ono {to nam je bilo vi{ak i uspeli smo da do|emo do pri-vatizacije, do zelene grane. Dakle, nikakav druga~iji model nename}em danas drugima ve} samo onaj koji je jedino mogu} i u kojiduboko verujem. Ne bi bilo fer ni da sada ne{to drugo pri~am od

    INTERVJU

    10

    Ako brod tone, da bi spasao i brod i posadu, kapetan prvo preko palube u more baca vi{ak tereta na la|i. Ovde, naravno,

    nije re~ o bacawu ve} o preno{ewu u redovanproces privatizacije sporednih stvari, a da bi

    se spasilo ono {to je krucijalno, a to je namenski program.

    Mora se se}i do zdravoga, do onog brojazaposlenih koji }e omogu}iti normalnu i racionalnu proizvodwu, i do tog broja se

    mora povu}i crta! Tr`i{te mora da kreirabroj zaposlenih! Ne `eqa, ne socijalna

    politika, nego tr`i{te.

    15. april 2006.

  • onoga {to sam radio i to u fabrici gde sam ponikao i ceo radnivek proveo, ta~nije punih 27 godina.

    Koliko je ta situacija, da morate da otpu{tate qude u fa-brici, li~no za Vas bila mu~na? Pa, izuzetno mu~na Evo, ispri~a}u vam jednu anegdotu

    Krajem maja 1992. godine vratio sam se iz Indije. Tamo je trebaloda budem direktor predstavni{tva Livnice i Geneksa u Bombaju. Teno}i je osvanula vest Saveta bezbednosti UN o uvo|ewu ekonom-skog embarga Jugoslaviji. Livnica Kikinda u kojoj sam radio imalaje skoro 6.000 radnika koji su od izvoza godi{we zara|ivali vi-{e od 100 miliona dolara. Da li mo`ete da pretpostavite {ta jeza takvu jednu firmu, koja je vi{e od 70 odsto svoje proizvodwe iz-vozila, zna~ila jedna takva vest? Smrt! Mesec dana po uvo|ewuembarga na{oj zemqi, {etao sam jedne ve~eri sa profesorom lo-kalne gimnazije na trgu u Kikindi koji me je pitao, krajwe dobrona-merno, {ta }emo da radimo sada kada nema posla u Livnici, kadaje stao izvoz?... Pitao me i imamo li vi{ka zaposlenih Odgovo-rio sam mu da smo i pre uvo|ewa embarga imali u firmi vi{akzaposlenih, a da }e sada, posle gubitka tr`i{ta, to biti katastro-fa. I rekao sam mu, mada tada nisam bio generalni direktor Liv-nice, da }e otpu{tawa vi{ka radnika sigurno biti i da ne bih vo-leo, ne dao Bog, da ja budem u ko`i onog ko }e o tome morati da od-lu~uje. Deset godina kasnije, 2002, sudbina se sa mnom poigrala ija sam postao generalni direktor firme. Meni je zapala uloga daprvo to moram da uradim. Vidite, da smo to uradili odmah, te1992. godine, mi bismo danas u svimtim fabrikama bili u boqoj kondiciji.Da je Slobodan Milo{evi} imao malovi{e sluha i da je shvatio da je embargoi da mora da vodi realnu ekonomiju, azna se da nije imao snage da to uradi,jer je vodio populisti~ku politiku, nebismo danas imali uni{tene fabrike.Molim vas, ja ne govorim ovde o poli-tici ve} o ekonomiji i privredi! Mo-`da bih, da sam ja bio na wegovom me-stu, isto kao on tada razmi{qao Ali,da je tada zdravo shva}eno da smo sa embargom izgubili tr`i{ta ida moramo na{e resurse dovesti u realne okvire, na{e fabrikebi danas, sasvim sigurno, bile u mnogo povoqnijoj poziciji. Ova-ko, umesto da je do{lo do investirawa u razvoj sve je odlazilo naplate i, kao {to sam rekao, do{lo je do pojave kanibalizma.

    Nedavno je u Kraqevu do{lo do ozbiqnih protesta radni-ka u jednoj vojnodohodovnoj ustanovi; sli~na situacija je i udrugim gde radnici mesecima nisu primili plate, a tim po-vodom je i ministar odbrane Zoran Stankovi}, za samo ne-koliko meseci, tri puta odlazio u Kara|or|evo. Kao mini-star privrede Srbije, vidite li neko re{ewe za na{e voj-nodohodovne ustanove i remontno-tehni~ke zavode? U ovom trenutku za remontno-tehni~ke zavode vidim mnogo

    mawe {anse nego za ona preduze}a koja imaju svoj konkretan pro-izvod. Znate, da biste ne{to remontovali Vojska mora prvo to dakoristi. Koliko znam, nama vojni avioni ne lete, vozila su u gara-`ama Pa {ta onda da se remontuje?

    Ima mnogo toga {to je za remont, ali Vojska zbog restrik-tivnog buxeta nema novca da to plati. Tako je Ali nema ni dr`ava novca da plati ne{to {to joj

    ne treba. Vidite, pitawe je uop{te veli~ine na{e vojske Ja sam,kada je ina~e re~ o Vojsci, odrastao od tog vojnog dinara jer je mojotac bio oficir pa, mo`da i zbog toga, imam nostalgi~no poziti-van odnos prema svemu tome. U celoj toj pri~i meni zato najte`e nepada to {to moramo da smawimo brojno stawe Vojske i weno nao-ru`awe i da je, na neki na~in, prilagodimo realnim okvirima, ve}~iwenica {to se ne zna ta~no {ta se ho}e i kolika se Vojska ho}eza dve, tri ili pet godina. Iako sam u Vladi Srbije, imam utisak,mada su ti poslovi u nadle`nosti drugog ministarstva, da je to gre-{ka i jedne i druge, i one tre}e vlade, i drugih sa ovih prostora,

    11

    {to jo{ uvek nije jasno definisano idovedeno do kraja {ta mi to sa Voj-skom ho}emo. Kada bi postojala vizi-ja, onda bih se svim srcem borio zato {to se ustanovilo, a na bazi sa-vremenih kriterijuma i mi{qewavojnih i civilnih stru~waka.

    Na kraju, gospodine ministre, ve-rujete li da bi, mo`da, sa na{imulaskom u Partnerstvo za mir, apotom i u Nato, za na{u odbrambe-

    nu industriju do{li boqi dani? Sve predstoje}e me|unarodne integracije kojima kao dr`a-

    va te`imo u su{tini su na{a neminovnost. Mi smo tim putem kre-nuli i sve je to jedno sa drugim povezano. Zna~i, ako ho}emo uEvropsku uniju moramo prvo u Partnerstvo za mir itd. Sve to shva-tam kao mogu}nost i {ansu da na{a preduze}a do|u u poziciju darade u ravnopravnim konkurentskim uslovima. I siguran sam da}e onda na{i qudi da iskoriste svoju {ansu. Mo`da }e i tu u po-~etku biti malo problema, ali }emo mi, pre ili kasnije, iskori-stiti {ansu. Jer, mnogi pokazateqi govore da mi imamo tu vital-nost da iskonski istrajemo Uostalom, mi smo i otpustom duga idrugim mehanizmima, a zahvaquju}i svemu onome {to su ova dr`a-va i wena ekonomija uradile, pokazali izuzetnu vitalnost i u iz-nosu od 3,85 milijardi evra relaksirali brojne prethodne dugoveprivrede koji su nastali kao plod neracionalnosti i zabluda, ~i-tavog galimatijasa problema.

    Dakle, ima li ipak nade i svetlosti na kraju tog mra~nogtunela kada je re~ o na{oj odbrambenoj industriji? Kakvesu Va{e prognoze? Ima. Ali samo ako se ta industrija osposobi da bude na

    svetskom tr`i{tu. Dakle, bez izvoza ona nema {ansu da pre`ivi.Na{e potrebe su danas toliko male da nema razloga dr`ati celutu industriju i pla}ati je toliko skupo kada se to, recimo, mo`e pojeftinijoj ceni uvesti. Re{ewe je, dakle, u tome da se odbrambenaindustrija osposobi, da je dr`ava potpomogne kreditima, a ne sub-vencijama, i zakora~i na svetsku pijacu gde }e ponuditi tom tr`i-{tu zna~ajne proizvode koji, na`alost i u sada{wem svetu i kon-stelaciji postoje}ih odnosa, jo{ uvek imaju svoju pro|u.

    Du{an MARINOVI]Snimio Zvonko PERGE

    Da je tada zdravo shva}eno da smo sa embargom izgubili tr`i{ta i da moramo na{e resurse dovesti u realne okvire,

    na{e fabrike bi danas, sasvim sigurno, bile u mnogo povoqnijoj poziciji. Ovako,

    umesto da je do{lo do investirawa u razvoj sve je odlazilo na plate i, kao {to sam rekao,

    do{lo je do pojave kanibalizma.

  • 15. april 2006.12

    Nastavnici [kole nacionalne odbrane, predvo|eni na~elnikom pukov-nikom Qubi{om Lojanicom, realizovali su komandantsko izvi|awe sa slu-{aocima 49. klase General{tabnog usavr{avawa na prostoru ju`ne i cen-tralne Srbije. Realizovani su va`ni zadaci provere vaqanosti donetih od-luka u u~ionicamakabinetima u pripremi, organizovawu i realizaciji voj-nih operacija i ume{nosti slu{alaca 49. klase G[U u anga`ovawu operativ-nih sastava VSCG, posebno sa aspekta uticaja vojnogeografskog ~inioca i an-ga`ovawa komandi, jedinica i ustanova VSCG na tom delu zemqe. Proverenesu i mogu}nosti u~e{}a organa vlasti, lokalne samouprave, privrednih i dru-gih struktura u planirawu, organizovawu i vo|ewu operacija u postoje}imuslovima, te delovawa dru{tvenih ~inilaca, istorijskih tradicija i kulturo-lo{kih vrednosti na procese objediwavawa i usmeravawa sadr`aja operaci-je kao celine.

    Na~elnik [kole nacionalne odbrane pukovnik docent Qubi{a Lojani-ca je i tom prilikom istakao da u procesu usavr{avawa kadra za najodgovor-nije komandne, {tabne i operativne du`nosti u Ministarstvu odbrane, Gene-ral{tabu i operativnim sastavima VSCG, prakti~ni oblici nastave, a po-sebno komandantsko izvi|awe, imaju najve}i zna~aj, jer je to prakti~na prove-ra i potvrda osposobqenosti slu{alaca za dono{ewe odluka strategijskog,operativnog i takti~kog nivoa u uslovima realnih i modelovanih izazova, ri-zika i pretwi sistemima bezbednosti i odbrane dr`avne zajednice SCG.

    Na~elnik Katedre operatike pukovnik docent Zoran Jakovqevi} je ista-kao da su planirani sadr`aji izvi|awa uspe{no realizovani i da su slu{ao-ci i nastavnici ispoqili visok nivo znawa, sposobnosti i stvarala~ke pri-mene iskustava u wihovoj realizaciji.

    Posebnu pohvalu zaslu`uju doma}ini iz komandi i jedinica Operativnihi Kopnenih snaga i predstavnici lokalne vlasti iz op{tina centralne i ju`neSrbije koji su omogu}ili dobre uslove za rad i boravak na terenu. U zoni od-govornosti 78. motorizovane brigade, kojom komanduje pukovnik Milosav Si-movi}, sagledani su i analizirani aspekti uticaja obezbe|ewa Kopnene zonebezbednosti, dr`avne granice sa Makedonijom, administrativne linije saKiM, vojnih objekata i objekata od posebnog zna~aja za borbenu gotovost uuslovima izvo|ewa operacije preventivnog razme{tawa snaga i obezbe|ewamira na jugu Srbije.

    Prilikom obilaska 49. klase General{tabnog usavr{avawa na te`i-{nom zadatku na~elnik Vojne akademije general-major mr Vidosav Kova~evi}je istakao da je iz redova Vojne akademije ponikao oficirski kadar koji jesudbonosno uticao na mnoga istorijska doga|awa na{eg naroda i koji je ume-}e, sposobnosti, vojni~ku ~ast i odgovornost posvetio otaxbini. Zato i sada,u svakoj aktivnosti, pogotovu na najvi{em nivou {kolovawa oficira VSCG,treba razvijati sposobnosti i vrline prilagodqive vremenu: oficirstra-tegvo|arukovodilacvaspita~stru~wak, ali i dostojni reprezent Vojske,dr`ave i naroda u svim prilikama i na raznim zadacima.

    Vojislav \OR\EVI]

    Istra`ivawe odnosa samedijima Agencije PRAGMA

    MINISTARSTVO ODBRANE ME\U NAJBOQIM

    Najkvalitetnije odnose sa medijima me|u dr-`avnim institucijama i politi~kim organizacijamatokom pro{le godine imali su Skup{tina Beogra-da, Uprava za za{titu `ivotne sredine, Ministar-stvo odbrane i Narodna banka Srbije, saop{tilaje Agencija PRAGMA nakon istra`ivawa medijskogpredstavqawa institucija i pojedinaca u vi{e ka-tegorija.

    Prema tom istra`ivawu ministar SCG za qud-ska i mawinska prava Rasim Qaji} bio je najkomu-nikativniji dr`avni i politi~ki funkcioner u Sr-biji tokom pro{le godine.

    Me|u privrednicima, glasove novinara do-bili su Filip Cepter, Milka Forcan, MiroslavMi{kovi}, An|elko Trpkovi} i Vojin \or|evi}, au neprivrednom sektoru najvi{e glasova dobio jesekretar fudbalskog kluba Partizan @arko Ze-~evi}.

    Prema rezultatima istra`ivawa, u kategorijiprivrednih organizacija najboqe odnose sa mediji-ma imali su Telekom Srbija, Aerodrom Beograd,Delta holding, Parking servis i Erste banka.

    Me|u neprivrednim organizacijama za najko-munikativnije ozna~eni su fudbalski klub Parti-zan, Privredna komora Srbije, MENSA, Francu-ski kulturni centar i Vaterpolo savez SCG.

    Organizovani doga|aji koji su, prema izborunovinara, obele`ili pro{lu godinu su muzi~ki fe-stival Egzit, Evropskog prvenstvo u ko{arci, Birfest i koncert Andrea Bo~elija.

    U~enici Vojne gimnazije u 72. specijalnoj brigadi

    MOTIV ZA BUDU]IPOZIV

    U~enici tre}eg razreda Vojne gimnazije obi-{li su 5. aprila 72. specijalnu brigadu u Pan~evu.Poseta je organizovana kao deo nastavnih aktivno-sti iz predmeta vojna obuka. U Kasarni RastkoNemawi} profesore i oko 140 u~enika Vojne gim-nazije pozdravio je zastupnik komandanta 72. spbrpukovnik Zoran Veli~kovi}.

    Za mladi}e koji se pripremaju da upi{u Vojnuakademiju, specijalci iz Pan~eva izveli su prikazobuke na takti~kom poligonu za protivteroristi~kuborbu u naseqenom mestu, u gradskoj i seoskoj sre-dini i pokazali im kako se koriste minsko-eksplo-zivna sredstva i hladno oru`je.

    Qudi obi~no imaju predrasude o Vojnoj gim-naziji. Izjedna~avaju je sa vojnom {kolom, misle dase tu stalno kopa i juri{a. Me|utim, to je {kola op-{teg tipa koja ima nastavni plan i program kao isve civilne gimnazije sa jednom razlikom, a to je voj-na obuka u tre}oj godini. Nizom aktivnosti kao {toje dana{wa poku{avamo da razvijemo interesova-we u~enika za vojni poziv, da im predstavimo real-nu situaciju i tako spre~imo neka wihova ma{tawai iluzije rekla je psiholog Ivana Stupar.

    A. A.

    KOMANDANTSKOIZVI\AWE NA JUGU SRBIJE

    [kola nacionalne odbrane

  • 13

    P E R A S P E R A

    ZLO^IN MOJA DE@ELA

    Pi{e Qubodrag STOJADINOVI]

    Autor je komentator lista Politika

    Slovena~kiteritorijalciubili su juna1991. godine, na grani~nomprelazu Holmec,trojicu de~akakoji se nisubranili.Podigli su ruke,nosili beloplatno. U rukama nisuimali oru`je.Hteli su da ka`uda je, bar {to sewih ti~e, taj ratbio gotov.

    O

    M

    K

    vo nije licitirawe sa koli~inom zla na ovomubogom poluostrvu. Dakle, na ~ijim je le|imaod zakrvqenih bratskih naroda najte`ikrst? Ili je mo`da va`nije od svega, ko je pr-

    vi po~eo! Da li su to, kao i uvek baksuzni Srbi,od Principa do danas, nespremni za slogu, a go-tovi da mahnitost svakog kratkovidog vo|e pri-hvate kao nacionalni usud?

    Videli smo onaj zlo~in na Holmecu. Slove-na~ki teritorijalci ubili su trojicu de~aka kojise nisu branili. Podigli su ruke, nosili beloplatno. U rukama nisu imali oru`je. Hteli su daka`u da je, bar {to se wih ti~e, taj rat bio gotov.Ionako su ih genijalni stratezi tamo poslali bezobuke i bez razloga.

    Austrijanci su imali dovoqno pribranostida snime tu smrt nedu`nih. Tako to ide sa prvimkom{ijama. Od prvih koraka ka nezavisnosti, oniumeju da zavire u dvori{te. Novi, mlad kom{ija,`eqan Evrope i slobode. Da vidimo kakav je kadpo~iwe da mewa svet oko sebe!

    Prvi korak koji je u~iwen bio je zlo~in. Zasvet, to je bila odbrana od agresije! Za JNA,sramotna generalna proba raspada. Rat koji jesistem ONO i DSZ vodio sam protiv sebe, kaokancer ~ija metastaza po~iwe na severu. Terito-rijalci ubijaju vojnike armije koja ih je stvorila.Vojna elita u Beogradu je za~u|ena nad svojim ma-loumnim projekcijama. Sve su predvideli, ali ni-{ta ne uspeva. ^ak tragi~no propada i savr{enaoperacija sa regrutima bez sve~ane obaveze.

    Ali i takva vojska bez rukovode}eg mozga,progla{ena je silovitim ru{iteqem mlade demo-kratije. I takva Slovenija, li{ena milosr|a ieti~kih obzira, progla{ena je nevinom i krhkom`rtvom.

    onopol za sve kasnije zlo~ine preuzeo je jug.Zlo~ine u ime Srbije po~inili su najgori.Olo{, koji je u silnim ru{evinama vredno-

    snog sistema postao etalon rodoqubqa. A ipak jepred snimkom ubistva muslimanskih mladi}a kodTrnova, ustala cela Srbija. Ako je onaj, ko je pu-cao u le|a zarobqenim momcima Srbin, napisaoje jedan ~italac Politike, ja to ne `elim biti!.

    Ta~no je ovo: to nisu bili Srbi, to su bilizlo~inci, ubice nemo}nih. [ta su bili pre to jesvejedno.

    O~ekivali smo bar da Slovenci ne}e sakri-vati najgore me|u sobom kao svoje najboqe. Samoda ka`u: Jeste, to je u`as koga se moramo oslo-boditi, sve gledaju}i istini u o~i. To je stra{an

    zlo~in. Pa da onda dva vode}a Janeza, Drnov{eki Jan{a odu na Holmec i kleknu pred uspomenamana te de~ake.

    To se, naravno, nije dogodilo. Slovenci pom-no ~uvaju svoju istoriju. Oni nam posredno poru~u-ju da je to {to je slikala austrijska televizija, ne-{to najboqe iz we. Za wih je Holmec mo`da legen-darni podvig. Ne ` ele da im neka nova saznawa ra-zaraju romanti~ne uspomene na domovinski rat.

    U Hagu misle kako to nije slu~aj za wih. Zlo-~in nije dovoqno veliki, nismo zainteresovani!

    Upadqivo }ute i nevladine organizacije izSrbije, povodom tog malog nacisti~kog pira.One ipak ne {tite op{te humanitarno pravo, negosvoj udoban polo`aj. Tako im je stimulisan selek-tivni napor da se bore za istinu koju `ele. Svakinastrani hedonizam mora da ima svoju cenu.

    Slovenija i Srbija su posledwih godina po-pravile svoje odnose. Neke stare rane po~ele suda zara{}uju. Vreme bojkota roba i zabrane pu-tovawa, kao da je iza nas.

    ad do|u veliki praznici, pun je Beograd mla-dih Slovenaca. Nigde `ivotne energije kaou Srbiji ka`u momci koji su odrasli tekposle ratova. A ovde nisu bili nikada pre.

    Mo`da je stvoren najboqi okvir da se zaboravistara mr`wa.

    Za sve to, potrebna je saglasnost u po{tova-wu. Srbija je ne{to br`e zaboravila pro{lost.A sada, posle slika sa Holmeca, vra}aju nam sefantazmagori~ne scene kozara~kog kola bratstvai jedinstva, koje igraju Jo`e Smole i Radmila An-|elkovi}. I to samo nekoliko meseci pre junskograta, u kome je Janez Jan{a potukao Blagoja Axi-}a. Moralo je tako da bude, general je imao samoJNA, a kaplar sve ostalo.

    Mo`da }e Srbija, u vremenu obnove samopo-{tovawa da kupi Merkator. Devedesete se ipakne mogu vratiti. Onaj u`asni snimak poma`e namda boqe razumemo istoriju balkanskog zla. I daSrbija nipo{to ne bude u defanzivi pred wim.Niko nema prava da ovde uporno ~uva la`nu nevi-nost mlade Slovenije.

    Tamo se za~eo zlo~in. To ne opravdava niko-ga kasnije, ali mora da se zna. O~ekujemo da Slo-venci {irom otvorenih o~iju pogledaju u temeqesvoje dr`ave. Ni{ta se ne}e promeniti. Bez qu-bavi, do daqeg. Samo neka ka`u, u~inili smo to!I onda }e biti pravi pobednici u ratu sa onimakoji su vodili JNA. I onda }e razumeti da bi tobilo lako i bez zlo~ina.

  • Vodena stihija, koja se i ove godine prete}i nadvila nad Vojvodi-nom, nije iznenadila komande i jedinice VSCG u tom delu na{ezemqe. Ve} u prvom naletu Dunava iz susedne Ma|arske po~et-kom meseca, na oja~avawu nasipa i spasavawu dobara u rejonuBezdana i Ba~kog Mono{tora anga`ovan je ve}i broj pripadni-ka Vazduhoplovnog nastavnog centra VSCG iz Sombora.Koriste}i ste~ena iskustva tokom pro{logodi{wih poplava u

    Sredwem Banatu, kada su pripadnici Novosasdskog korpusa prviprisko~ili u pomo} ugro`enom stanovni{tvu, jo{ 7. aprila Komandatog operativnog sastava formirala je poseban {tab za pra}ewe si-tuacije i stepena ugro`enosti od poplava u zoni svoje odgovornosti.

    Vojska }e u odbrani od poplave anga`ovati, po potrebi, svesvoje potencijale, ali sama Vojska ne mo`e da se bori protiv vodenestihije. Neophodno je da se u odbranu od poplava ukqu~e i svi ostaligra|ani, a ne da se doga|a kao sada, da grupe qudi nemo posmatrajukako vojnici rade na nasipu rekao je pomalo revoltirano general-major Stanimir Matijevi}, u nedequ, 9. aprila, prilikom obilaskaizgradwe nasipa na Dunavu, upravo uz Varadinski most, apeluju}i nasve dru{tvene strukture da se {to hitnije ukqu~e u odbranu od po-plava.

    APEL ZA POMO]Prema re~ima komandanta Korpusa, jo{ sedmog aprila iz Me-

    sne zajednice Petrovaradin upu}en je apel za pomo}. Nekoliko dese-tina vojnika na ~elu sa kapetanom prve klase Qajkom Nerdizom ukqu-~eno je u odbranu od vodene stihije podgra|a te Mesne zajednice.

    I pre progla{ewa vanredne odbrane od poplava, u KomandiNovosadskog korpusapreduzete su neophodne mere kako bi se snage isredstva tog operativnogsastava planski anga`ovali na izgradwinasipa, eventualnoj evakuaciji stanovni{tvai `ivotiwa, tesanitetskom i intendantskom zbriwavawu ugro`enogstanovni{tva u Vojvodini

    14

    NA PRVIM LINIPRIPADNICI NOVOSADSKOG KORPUSAU BORBI SA VODENOM STIHIJOM

  • Vojska Srbije i Crne Gore aktivno je ukqu~ena u odbranu od po-plava na svim ugro`enim podru~jima. Na osnovu nare|ewa na~el-nika General{taba general-potpukovnika Qubi{e Joki}a, vi{e od400 pripadnika Vojske iz sastava Novosadskog korpusa, Vazduho-plovnih snaga i PVO, Kopnenih i Operativnih snaga Vojske, zajednosa tehni~kim sredstvima, anga`uje se na izradi odbrambenih poja-seva i drugim aktivnostima na pomo}i stanovni{tvu.

    Pripadnici Vojske su anga`ovani na Dunavu i Tisi, u rejonu sela@abaq, u Petrovaradinu, kod Ledinaca, Zemuna, Kostolca i Veli-kog Gradi{ta. Na izradi odbrambenog nasipa du`ine 7,5 km kodNovog Sada, pored ostalih, anga`ovano je i 40 vojnika na civilnomslu`ewu vojnog roka. Istovremeno, pripadnici Vojske su anga`ova-ni i na za{titi pojedinih sopstvenih objekata koji su ugro`eni po-plavama.

    Prodor vode je ubrzo zaustavqen. Istog dana u porti hrama Pre-svete Bogorodice u Sremskoj Kamenici, tek stotinak metara uda-qenom od Dunava, anga`ovana je grupa vojnika sa zastavnikom prveklase Sini{om Vlatkovi}em da spre~i prodor vode u hram.

    Da Vojska nije brzo intervenisala ju~e bi sveti hram plivaou vodi. Na sre}u, ovi mladi}i su neumorno i po`rtvovano zausta-vili prodor vode ka`u sve{tenici tog hrama protojereji TodorKati} i Gavro Milanovi}.

    Ni Tisa nije ostala mirna. Neo~ekivano brz rast vodostajate reke ugrozio je selo Mo{orin, pa je na taj deo odbrambene li-nije, u rano jutro osmog aprila, upu}en 91 pripadnik novosadskoggarnizona. Neposredno uz @abaqski most na Tisi raspore|ena jei grupa od pedesetak artiqeraca iz Rume, kojima je zadatak da punevre}e zemqom kako bi se oja~ao bedem u du`ini od skoro dvadesetkilometara.

    Za dan i no} zemqom je napuweno vi{e od tri hiqade vre-}a. Vremena za odmor bilo je tek da se ne{to prezalogaji, ali ni-ko se ne `ali. Radi se udarni~ki, bez prestanka ka`e generalMatijevi}.

    Tisa je ozbiqno zapretila i Staji}evu, pa je iz suboti~keoklopne brigade u to mesto nedaleko od Zrewanina upu}eno {e-zdesetak stare{ina i vojnika za pomo} u odbrani nasipa.

    Tokom popodneva istoga dana nabujale vode Dunava po~ele suda ugro`avaju i dva skladi{na objekta 793. pozadinske baze Novo-sadskog korpusa u Petrovaradinu i Ledincima. Svi pripadnici tejedinice, sa raspolo`ivom mehanizacijom, na{li su se na odbram-benim nasipima.

    Ako voda probije ovu liniju nema spasa ni za Beo~in, ni zaSremsku Kamenicu upozoravaju potpukovnik Miroslav Paji} ikapetan prve klase Sini{a Prica, koji rukovode radovima u tomrejonu.

    Voda je kroz kanalizaciju prodrla i u deo kruga novosadskogVojnomedicinskog centra, ali osobqe i bolesnici za sada nisuugro`eni.

    NA VISINI ZADATKAKako smo saznali od Bo{ka Pilipovi}a, na~elnika odeqewa

    za odbranu grada Novog Sada, pored pripadnika Novosadskog kor-pusa u Ju`noba~kom okrugu je za anga`ovawe spremno i oko 1.000vojnika na civilnom odslu`ewu vojnog roka, me|u wima oko 500 uNovom Sadu.

    Direktor Voda Vojvodine Branislav Radanovi} upozorio jeda se narednih dana o~ekuje nailazak drugog vodenog talasa, ni{taslabijeg intenziteta, koji bi mogao da potraje i ceo mesec. Premawegovim re~ima, neophodno je anga`ovawe Vojske i na 22 kilome-tra dugoj deonici nasipa uz levu obalu Tise, takozvanog Be~kere~-kog }o{ka, koji nije rekonstruisan u posledwih dvadeset godina ipredstavqa najslabiji deo odbrambenog sistema ~itavim tokom Ti-se u na{oj zemqi.

    Pripadnici Novosadskog korpusa i drugih jedinica VSCG uVojvodini, nema sumwe, spremno }e do~ekati i taj vodeni talas. Bi-}e sigurno, kao i mnogo puta do sada na, visini zadatka zajedno same{tanima ugro`enih podru~ja.

    Budimir M. POPADI]

    15

    JAMA Snimio F.BAKI

    ]

  • Vojni logisti~ari samo

    pro{le godine prodali su

    strancima Vojsci nepotrebna

    sredstva u vrednosti oko

    devet miliona dolara, a na

    doma}em tr`i{tu zaradili

    su 16 miliona dinara. Stoga

    najavquju jo{ dinami~niji

    nastavak procesa otu|ewa

    svega onoga {to i danas

    imamo u brojnim vojnim

    magacinima i skladi{tima,

    a {to je oceweno kao

    zastarelo i neperspektivno

    naoru`awe i oprema.

    15. april 2006.16

    VI[KOVI NAORU@AWA I VOJNE OPREME

    Pitawe vi{kova naoru`awa i vojne opreme (NVO), kao {to je poznato,aktuelno je posledwih ~etiri-pet godina. Me|utim, sa po~etkom kon-kretnijih organizacijsko-mobilizacijskih promena u Vojsci, ovaj pro-blem, koji ina~e dobrano optere}uje i Ministarstvo odbrane i Voj-sku, izbija u red prioriteta i, naravno, dobija posebno na zna~aju.

    Istina, po tom pitawu ne{to je ura|eno i u minulom periodu, ali je, objek-tivno gledano, koli~ina NVO stalno rasla jer je proces otu|ewa bio mno-go sporiji od priliva novih vi{kova, proisteklih iz reformskih promena.U svemu tome, uloga Logistike ostala je nezamenqiva. Zato je to i bila pra-va adresa na koju smo se obratili ne bismo li saznali kakva je trenutnasituacija sa vi{kovima NVO, {ta je tokom minule godine otu|eno od toga i,kona~no, {ta se planira u bliskoj budu}nosti sa vi{kovima svega onoga{to je Vojsci nepotrebno i {to je, na ovaj ili onaj na~in, optere}uje.

    KAD VI[AK POSTANE PROBLEMPrema re~ima na{eg sagovornika, zastupnika komandanta Logistike

    pukovnika spec. Vasilija [im{i}a, diplomiranog in`ewera ma{instva,na osnovu naloga General{taba VSCG, tim na ~ijem je on ~elu ima zadatakda preuzme svo suvi{no naoru`awe i vojnu opremu od jedinica takti~kognivoa, zatim da ih smesti i ~uva i, po potrebi, izvr{i pripremu i, po pro-daji, preda ih kupcima.

    Na po~etku razgovora pitamo pukovnika [im{i}a da li su i u kojojmeri vi{kovi NVO danas samo vojni problem?

    Vi{kovi NVO, sami po sebi, nisu su{tinski problem Logistike, pani Vojske. Ali, kada se ima u vidu da nemamo dovoqno skladi{tenog prosto-ra, da se vi{kovi NVO sporo prodaju i da se gomilaju, zatim da se zbog lo-

    TE

    MA

    IZME\U POTREBA I

  • {ih uslova sme{taja degradiraju karakteristike tehnike, pa samimtim i pada wena realna vrednost, vidi se da problema ima ali dasu to, pre svega, pitawa organizacione prirode. No, uprkos tome,ti problemi mogu biti re{eni ka`e pukovnik i obja{wava kakoje uop{te do{lo do tih vi{kova NVO:

    Kao jedna od zakonomernosti gotovo svih zemaqa Istoka utranziciji jeste da su se, sa tim procesom, uporedo drasti~no sma-wivale i wihove vojske. To se, po toj logici, dogodilo i doga|a ikod nas. Preformirawem i rasformirawem velikog broja na{ihjedinica, pojavili su se, samim tim, i neminovni vi{kovi NVO.Najzna~ajniji izvori tih vi{kova NVO kod nas su, pre svega, orga-nizacijsko-mobilizacijske promene, ali i takti~ko-tehni~ka i teh-nolo{ka zastarelost tehnike, zatim, izmena kriterijuma za prora-~un i e{alonirawe ubojnih sredstava i, kona~no, razne mirno-dopske zalihe neutro{enih rezervnih delova koje smo nasledilijo{ iz vremena JNA. Dakle, sve vi{kove NVO mo`emo podeliti naosnovna, ubojna sredstva i rezervne delove. Na{ ciq je, najkra}ere~eno, otu|ewe svih vi{kova NVO i to {to pre. Time bismo oslo-bodili znatan deo na{eg skladi{tenog prostora. Vi{kove mo`emootu|iti prodajom, najboqe izvozom, u zate~enom stawu, zatim, ras-hodovawem, to jest prodajom preko na{ih sabirno-prodajnih cen-tara (SPC) i, kona~no, uni{tavawem. [ta se time posti`e? Otu-|ewem vi{kova NVO osloba|amo dragoceni skladi{ni prostori drugo, ali ne i mawe zna~ajno, rastere}ujemo vojni buxet od ne-potrebnih tro{kova skladi{tewa, uz dodatno stvarawe zna~ajnihprihoda.

    17

    REZERVNI DELOVIU vojnim magacinima i skladi{tima i danas ima vi{e

    od 400.000 asortimanskih stavki, odnosno raznih vrstarezervnih delova. Gledano ukupno, to je oko 40 miliona ko-mada raznih rezervnih delova ~ak i za ona sredstva koja suodavno rashodovana ili otu|ena. Tu se nalaze, na primer,najsitniji tranzistori i elektronski otpornici, razni de-lovi naoru`awa, tenkova, Bejli-mostova, gumenih ~amacaPrema re~ima vojnih logisti~ara u vi{ku je, pa samim timi za prodaju, oko 3.700 stavki rezervnih delova neperspek-tivnog naoru`awa i oko 1.500 stavki rezervnih delova ne-potrebnih in`iwerijskih sredstava. Uz to, u vojnim magaci-nima ima jo{ i rezervnih delova iz vremena JNA ali za ko-je u civilstvu vlada jo{ uvek veliko interesovawe. Upravozato, ~im se pojave na SPC-ima, rezervni delovi naoru`a-wa, raznih in`iwerijskih ma{ina, nekih motornih vozilaruskog porekla ili starih italijanskih motocikala planuodmah, za dan-dva.

    Pitamo pukovnika [im{i}a {ta ima u tom asortimanu vi-{ka i kakva je danas cena tog NVO na svetskom tr`i{tu?

    Prema wegovim re~ima asortiman vi{ka je zaista veliki: odnajsitnijih delova, recimo, elektronskih komponenti i delova pe-{adijskog naoru`awa do krupnih sredstava artiqerije, tenkova,

    I STVARNOSTI

  • oklopnih transportera, pa do raznih vrsta ubojnih sredstava ve-likih kalibara.

    Poznato je da je posle pada Berlinskog zida i raspada Is-to~nog vojnog bloka svetsko tr`i{te u velikoj meri jo{ tada zasi-}eno ponudom raznog NVO, neperspektivnog i onog drugog, tako daje danas te{ko o~ekivati dobru cenu na tr`i{tu ka`e pukovnik iobja{wava situaciju kod nas:

    Logistika je kod nas razme{tena u velikom broju garnizonai garnizonih mesta tako da i danas u obezbe|ewu tih lokacija iskladi{ta u~estvuje mnogo na{ih qudi, a to, naravno, ko{ta. Vi-{kovi NVO se ~uvaju, koliko to objektivne mogu}nosti dozvoqava-ju, u namenskim skladi{tima i grupisani su po pripadnosti. Po-sebno isti~em da vojni vi{kovi nisu, kako se to mo`e misliti, ne-gde napu{teni ili odba~eni. Naprotiv, o svakom vi{ku vodi semaksimalna briga, kao i NVO koje nas sleduje po materijalnoj for-maciji. Ti vi{kovi su kwigovodstveno zadu`eni i, samim tim, onise ~uvaju po svim propisima skladi{tewa. Zbog nedostatka skladi-{tenog prostora deo tih sredstava je sme{ten i na otvorenom pro-storu ali fizi~ki obezbe|en. Re~ je, pre svega o neperspektivnojkrupnoj artiqeriji, tenkovima, in`iwerijskim ma{inama i uboj-nim sredstvima koja su, mada stokirana na otvorenom prostoru,pokrivena ceradnim pokriva~ima i za{ti}ena od atmosferskihuticaja, sa obaveznom izvedenom propisanom gromobranskommre`om, kako ne bi do{lo do nezgoda izazvanih atmosferskimpra`wewem.

    [TA JE SVE NA PRODAJU?Pitamo pukovnika [im{i}a {ta je do sada od vi{ka NVO

    otu|eno, odnosno {ta je danas od svega toga na prodaju? Trenutno se prodaje municija za haubice 105 i 155 mm, kao

    i municija 57 mm za protivavionska oru|a ZSU 57/2. Sve zajedno,te municije ima oko 60.000 komada na lageru. [to se ti~e ubojnihsredstava, rashodovali smo nepotrebnu municiju 90 mm za samo-hodna oru|a M-36 koje ima vi{e od 40.000 komada i, kao {to jepoznato, u toku je, a na osnovu Otavske konvencije ~iji smo potpi-snici, uni{tavawe svih na{ih stokiranih protivpe{adijskih minakojih je jo{ ostalo oko 360.000 komada. Naravno, za samo ogla{a-vawe, ugovarawe i prodaju navedenih i drugih vi{kova NVO nad-le`no je MO, a mi logisti~ari smo tu da celu stvar sprovedemo uorganizaciono-tehni~kom smislu ka`e pukovnik [im{i}.

    Na pitawe da li je bilo problema oko realizacije prodajevi{ka NVO do sada, pukovnik ka`e da su oni bili uglavnom orga-

    nizacione prirode. - Problem je, svakako, kada u pet dodvanaest budemo obave{teni da potencijalni kupac, ~esto inos-trani, `eli da stekne uvid u stawe NVO u nekom od na{ih brojnihskladi{ta, ili, kada u vrlo kratkom roku moramo da pripremimoi predamo kupcu velike koli~ine NVO. Naravno, sve ovo ima iodgovaraju}e bezbednosne aspekte.

    Me|utim, problem je i u ~iwenici {to jo{ nije usvojenStrategijski pregled odbrane, jer }emo tek na osnovu tog dokumen-ta ta~no znati organizaciju Vojske, pa samim tim i {ta }e biti uvi{ku od NVO smatra pukovnik i napomiwe:

    Zato je sada te{ko precizirati {ta }e u bliskoj budu}no-sti od NVO biti ponu|eno tr`i{tu na prodaju, ali se sa pouzda-no{}u mo`e ve} sad re}i da }e to biti trofejno li~no naoru`a-we kao {to su pu{ke M-48 svih modela, snajperske pu{ke 7,9 mmM-76, automati 7,62 mm, pu{komitraqezi 7,9 mm i 7,62 mm, pro-tivavionski mitraqezi 12,7 mm broving, poluautomatske i deoautomatskih pu{aka. Pretpostavqamo da }e tog pe{adijskog nao-ru`awa za prodaju biti nekoliko stotina hiqada, zatim vi{e od500 sredstava artiqerijskog naoru`awa i do hiqadu protivavi-onskih topova 20/1 i 20/3 mm. Sve ostalo je pitawe. Jer, za{tobismo mi, na primer, prodavali na{e remontovane stare {lemo-ve M-59/85 kad oni mogu i te kako, za sada, da poslu`e za opre-mawe ratnog sastava?

    Pro{le godine prodali smo ne{to topova 130 mm M-46,ve}u koli~inu pe{adijskog naoru`awa, pre svega pu{aka, ne{topokretnih radionica i kompleta alata, elektroagregata, delovaza brodske motore i, putem velikog tendera, tehnike u obliku se-kundarnih sirovina te`ine 10.000 tona (tenkovi T-55, oklopnitransporteri M-60, ZSU 57/2, samohodna artiqerijska oru|a

    18

    TEMA

    KAKO TO RADE U SVETU?U razvijenim zemqama Natoa, ka`e pukovnik Vasilije

    [im{i}, po{to nema velikih reorganizacija vojski, nemani enormnog vi{ka sredstava. Iz dostupnih izvora se, me|u-tim, zna da oni svoja zastarela sredstva samo zamewuju no-vim, tehnolo{ki modernijim. Drugim re~ima, zahvaquju}isvojoj ekonomskoj mo}i, oni su u poziciji da, recimo, odjed-nom zamene ili povuku iz operativne upotrebe ceo jedan tipborbenih aviona koji je, po wihovim merilima, zastareo.Posledice takvih odluka vojnog establi{menta razvijenogZapada zato se mogu videti na wihovim ogromnim vojnim ot-padima. Naravno, deo svojih vi{kova NVO i oni poku{avajuda modernizuju i prodaju ili ga, jednostavno, uni{tavaju.

    15. april 2006.

  • M-36 i haubice 122 mm M-38). Za sve {to je prodato tokom pro-{le godine ostvaren je prihod od 8.942.788 dolara, mada zbognekih jo{ nerealizovanih ugovora nije sve napla}eno od kupaca.Uz to, od prodaje prete`no starih i suvi{nih pokretnih radioni-ca i alata, na doma}em tr`i{tu, prihodovali smo jo{ 16 milionadinara ka`e za Odbranu pukovnik [im{i}.

    VOJNI BUVQACISagovornik ka`e da Logistika u svom sastavu ima i dva sa-

    birno-prodajna centra (SPC), jedan u Zemunu (u Kasarni AleksaDundi} ili popularnijoj Kowi~koj {koli) i drugi u Ni{u. Vi{ko-vi NVO se u tim centrima, koje narod jo{ naziva i vojnim buvqa-cima, prodaju na osnovu Zakona o javnim nabavkama, dakle putemjavnih tendera (za pravna lica) ali i prostom maloprodajom fi-zi~kim licima koja obi~no kupuju, na licu mesta, razne sitne delo-ve alata, kqu~eve, bu{ilice, delove intendantske opreme, opasa-~e, padobrane, pribore za jelo, tovarne ili pokretne kuhiweCene su, {to je zanimqivo, ali i vrlo poznato gra|anima, vrlopristupa~ne i ta se roba zato vrlo brzo proda. Treba dodati i daje re~ o uglavnom vrlo kvalitetnoj robi koja je, iz ovih ili onihrazloga, postala nepotrebna Vojsci, a ina~e je nema na slobod-nom tr`i{tu. Po tom osnovu, napomiwe pukovnik [im{i}, u obaSPC-a, samo pro{le godine, Vojska je ostvarila prihod vi{e od186 miliona dinara {to je, bez sumwe, umnogome pomoglo da se,jednim delom, popuni, ina~e, poluprazna vojna kasa.

    Pitamo sagovornika da li proces prodaje neperspektivnogNVO mo`e da se ubrza kako bi se Vojska re{ila tog vi{ka i, na-ravno, zaradila neki dinar pride?

    Pukovnik [im{i} ka`e da su u tom ciqu pripremili svojpredlog nadle`nima, a koji se odnosi na realnu mogu}nost da,umesto trenutno dva, u Srbiji bude vi{e vojnih sabirno-prodajnihcentara. Naime, sagovornik smatra da bi ti centri, odnosno od-re|ene maloprodajne prodavnice za vi{kove NVO mogle da seformiraju, zapravo, u ve}im gradovima Srbije i da bi se, na tajna~in, ta roba pribli`ila {to ve}em broju kupaca.

    U ~emu je problem {to se to jo{ nije realizovalo?Osim odre|enih fiskalnih problema i onih zakonskih, u ve-

    zi sa registracijom i otvarawem takvih specijalizovanih prodav-nica, ka`e pukovnik, Logistika smatra da se i druga pitawa timpovodom mogu lako prevladati. Na taj na~in bi se ubrzao procesotu|ewa vojnih vi{kova pre svega sitne opreme, delova alata,rezervnih delova ali i, recimo, neispravnih motornih testera,agregata mawih snaga, gumenih ~amaca, vanbrodskih motora Da-kle, u tim na{im armi {opovima, uz ostalo, mogli bi da se kupei delovi starih uniformi i obu}e koja je izuzetno popularna ugra|anstvu, a {to potvr|uje ~iwenicu da je ona izra|ena od kva-litetnog i otpornog materijala.

    Kada govorimo o prodaji vi{kova NVO moram da ka`em danama vreme, u tom poslu, nije saveznik i da bi taj problem trebalore{avati mnogo br`e. I to iz dva razloga: prvi je {to s vremenomsredstvima opadaju vrednost i realna cena, i drugo, moramo bitisvesni da je svetsko tr`i{te zasi}eno naoru`awem i vojnom opre-mom. Kod tendera treba, recimo, i}i ka dowoj granici rentabilno-sti prodaje i drugo, br`im re{avawem vi{kova NVO smawili bi-smo i izdatke za wihovo ~uvawe, skladi{tewe Dakle, stvar tre-ba {to pre ubrzati jer, nije tajna, posle usvajawa Strategijskogpregleda odbrane bi}e na na{im stokovima jo{ vi{kova neper-spektivnog i suvi{nog NVO ka`e pukovnik [im{i} i obja{wava:

    ^ ekawa vi{e nema i ono {to mo`emo uraditi danas ne tre-ba da ostavqamo za sutra. Kao ozbiqna ku}a i komanda, mi smove} predvideli {ta }e, kada se usvoji taj dokument, objektivno bi-ti na{a obaveza i {ta }e, najverovatnije, biti vi{ak. Sa dostapouzdanosti procewujemo da }e u tom budu}em vi{ku NVO biti ve-liki broj na{ih tenkova i oklopnih transportera, zatim ve}i brojartiqerijskog oru|a svih kalibara i ubojnih sredstava, pre svegaminsko-eksplozivnih sredstava i artiqerijske municije. O ta~-nom broju sada ne mo`emo govoriti jer ne znamo kriterijume sma-wewa, niti koje }e sve jedinice, koje sada du`e to NVO, biti ras-formirane ili preformirane. Mi se zato, kao Logistika, zala-`emo da se odmah po usvajawu tog va`nog dokumenta krene sa pro-cesom otu|ewa neperspektivnog i Vojsci nepotrebnog NVO i da sesvi ti poslovi obavqaju neposredno na mestima gde se NVO sadai nalaze. U tom vi{ku }e sigurno biti i onih sredstava koja, naj-verovatnije, ne}e zanimati potencijalne kupce tako da smo sprem-ni da ih odmah rashodujemo, odnosno po~nemo da ih uni{tavamo.

    [ta je sa objektima koja su u sastavu raznih skladi{ta i je-dinica Logistike, kakva }e biti wihova sudbina?

    Pukovnik ka`e da je to veoma slo`eno pitawe. Ti objekti sa-da zadovoqavaju svoju osnovnu namenu, a tamo gde su uskladi{tenaubojna sredstva vo|ena je posebna pa`wa. S druge strane, ima iobjekata koji su veoma stradali za vreme agresije, ali i onih ko-jima je ionako bila neophodna popravka. Me|utim, prioritet uLogistici je dat popravci, adaptaciji i redovnom odr`avawuobjekata za sme{taj vojnika kojih je, kao {to je poznato, sve mawe.U tom smislu, za obezbe|ewe objekata i skladi{ta anga`ovane su~uvarske slu`be koje ~ine civilna lica i vojnici po ugovoru. I tuvelikog izbora nema jer se svi, pa i oni ispra`weni objekti iskladi{ta, moraju obezbe|ivati.

    Du{an MARINOVI]

    19

    SPECIJALISTA ZA VOJNU TEHNIKUPukovnik Vasilije [im{i} je jedan od tehni~kih

    oficira na{e vojske koji je pro{ao sve du`nosti u kari-jeri. Zavr{io je Tehni~ku vojnu akademiju u Zagrebu (21.klasa) i prva du`nostmu je bila komandir vo-da. Obavqao je sve du-`nosti u brigadi, a po-tom i one u Odeqewutehni~ke slu`be u Ko-mandi Prve armiji.Potom je pre{ao u Ko-mandu 608. pozadinskebaze gde je obavqao svedu`nosti i bio na~el-nik {taba. Trenutno jena funkciji zamenikakomandanta i istovre-meno zastupnik koman-danta Logistike. PoredVojne akademije zavr{io je specijalizaciju iz vojnoteh-ni~kih nauka i [kolu nacionalne odbrane.

  • 15. april 2006.20

    Vaqanom kadrovskompolitikom, odnosno primenomKriterijuma zaprofesionalnu vojnu slu`bu,spre~i}e se odlazakkvalitetnih oficira ipodoficira iz Ministarstvai Vojske. Uslovi kojezaposleni treba da ispunekako bi ostali na radnommestu i planirali daqenapredovawe iliusavr{avawe u struci, bi}epoznati i dostupni svima.

    Pro{le godine, otpust prekobrojnih pripadnika Vojskezasnivao se na linearnom modelu godinama starosti iradnog sta`a. Takav pristup nije obezbedio za{titu kva-litetnog vojnog kadra jer nisu primewivani vaqani kri-terijumi selekcije. U tom periodu posebno su bile ugro-`ene visoko obrazovane kategorije zaposlenih leka-

    ri, nau~ni i nastavni kadar, istra`iva~i. Kako bi se nadaqeizbegli sli~ni propusti Ministarstvo odbrane je razvilo idefinisalo Kriterijume za profesionalnu vojnu slu`bu.

    Reformski procesi u sistemu odbrane i usvojena dok-trinarna re{ewa uslovqavaju dodatno smawewe broja zapo-slenih. Kako jo{ nije izvesna dinamika reforme, niti je pro-jektovano ta~no brojno stawe Vojske, name}u se zahtevi zadetaqnom analizom, vrednovawem i rangirawem vojnog ka-dra ka`e na{ sagovornik general-major Slobodan Tadi},na~elnik Uprave za kadrove Ministarstva odbrane.

    ^emu, zapravo, slu`e Kriterijumi za profesionalnuvojnu slu`bu? Pravilnom kadrovskom politikom, odnosno primenom

    kriterijuma profesionalizacije, spre~i}e se odlazak kvali-

    GENERAL-MAJOR SLOBODAN TADI], NA^ELNIK UPRAVE ZA KADROVE MINISTARSTVA ODBRANE

    KARIJERAPREDVIDIVA

    OD

    BR

    AN

    A

    Sni

    mio

    Z. P

    ERGE

  • tetnih oficira i podoficira iz sistema odbrane. Osmi-{qeni Kriterijumi nisu idealni i mogu se daqe razvijatiili dogra|ivati. Uslovi koje zaposleni treba da ispune kakobi ostali na radnom mestu, planirali i kreirali daqu pro-fesionalnu karijeru ili stru~no usavr{avawe, bi}e pozna-ti i dostupni svima, kao i rang-liste po kojima se svrstavajuu kategorije perspektivnih, potencijalno perspektivnih ilineperspektivnih pripadnika Vojske. Takav pristup je u funk-ciji dugoro~nog razvoja sistema predvidive karijere.

    Svaki stare{ina }e, u zavisnosti od ~ina koji nosi, zna-ti svoje mesto ili rang u okviruroda ili slu`be kojoj pripada, od-nosno, kakva mu se karijera i na-predovawe nudi, te kada mu pre-staje radni odnos. Da bi popravioili dostigao odgovaraju}u pozici-ju potrebno je da ovlada dodatnimznawima i ve{tinama.

    Kriterijumi profesionali-zacije obezbe|uju usavr{avawe perspektivnih pripadnikaVojske i potencijalno perspektivnih samo ukoliko su potreb-ni sistemu. Ne}e se ulagati u razvoj kadra koji nije ispunioili ne mo`e da dostigne propisane uslove.

    Od ~ega najpre zavisi ostanak stare{ina na radnimmestima?Vojska na osnovu predvi|enih misija i zadataka tra`i

    zdravog i sposobnog stare{inu, spremnog da uspe{no odgovo-ri zahtevima koji se pred wega postavqaju. Jedan od obaveznihkriterijuma profesionalizacije jeste zdravstvena sposob-nost. Pripadnici Vojske koji nisu u potpunosti zdravstvenosposobni za profesionalnu vojnu slu`bu ne}e imati perspek-tivu u sistemu odbrane. Oni }e se u narednom periodu poste-peno otpu{tati, uz primenu odgovaraju}ih socijalnih progra-ma. U tom smislu, neophodno je osavremeniti i propise za rad

    vojnolekarskih komisija, kako bi se stare{ine progla{avalesposobnim ili nesposobnim za vojno zanimawe, saglasno kri-terijumima za svaki rod ili slu`bu Vojske posebno.

    Drugi va`an uslov za ostanak na radnom mestu je nivoobrazovawa vojnih lica. Za oficire je predvi|eno visokostru~no obrazovawe sedmog stepena ili vi{eg, dok je za pu-kovnike potreban jo{ i odgovaraju}i oblik stru~nog ili po-slediplomskog usavr{avawa. To ne zna~i da dodatni nivoiedukacije nisu po`eqni i za mla|e stare{ine. Podoficiritreba da imaju zavr{enu ~etvorogodi{wu sredwu {kolu.

    Kako }e se nadaqe vrednovatikadar koji ispuwava pomenuteuslove?

    Primenom pomo}nih krite-rijuma bodova}e se oficiri i pod-oficiri koji su zadovoqili osnov-ne uslove za profesionalnu vojnuslu`bu stepen stru~ne spreme,

    slu`bene ocene, osnov prijema u radni odnos, godine staro-sti, du`nosti i preme{taji, zatim, znawe stranog jezika ivreme provedeno na komandnim ili rukovode}im du`nosti-ma. Taj model se ne}e koristiti za generale, potporu~nike,vodnike prve klase i vodnike. Potom }e se sve stare{inerangirati u tri kategorije perspektivne, potencijalno per-spektivne i neperspektivne pripadnike Vojske.

    [ta to zna~i?Definisana je najpre po`eqna, ta~nije prose~na sta-

    rost pripadnika Vojske za svaki ~in. Ako je stare{ina mla|iod propisanih godina, on dobija pozitivne poene, a ukolikoje stariji bodovi mu se u odre|enom stepenu umawuju. Taj kri-terijum je osmi{qen u skladu sa opredeqewem da se podmla-di oficirski kadar, ~ija je starosna struktura vrlo nepo-voqna. Vrednuje se, zatim, prosek svih slu`benih ocena koji-

    21

    Kriterijumi za profesionalnu vojnu slu`bu tre-ba da za{tite stru~an i kvalifikovan kadar po-treban sistemu odbrane, shodno projektovanojstrukturi Ministarstva i Vojske, uz planski od-lazak stare{ina koji ne ispuwavaju predvi|eneuslove.

    Kriterijumi za MAJORE

  • Ta~nije, bodova}e se vreme, zvawe ili funkcije koje su sta-re{ine obavqale, {to }e doprineti kvalitetu Kriterijuma.

    Ne mo`emo govoriti o istim elementima koji se kao zah-tevi postavqaju pred oficire i podoficire razli~itih ro-dova ili slu`bi Vojske. Svaki rod ili slu`ba imaju speci-fi~nosti koje moramo uva`iti, {to }e sugerisati saveti vi-dova. U te zahteve bi}e ugra|eni i rezultati istra`ivawa Ostru~nom profilu oficira za po~etne du`nosti. Tek u junu2006. godine Uprava za kadrove mo}i }e formirati ta~nerang-liste perspektivnih, potencijalno perspektivnih i ne-perspektivnih stare{ina Vojske, jer }e imati sve potrebneelemente, koji za sada nisu razra|eni Kriterijumima.

    Koje novine u kadrovskoj politici donose kriterijumiprofesionalizacije? Kriterijumi ubla`avaju neizvesnost pripadnika Vojske

    o kretawu u karijeri ili prestanku slu`be. Su{tina je da senajboqim stare{inama omogu}i razvoj na koji oni mogu uti-cati. Neperspektivnom kadru se nudi Prisma Program pre-kvalifikacije za civilna zanimawa ili penzija. Ukoliko nebudu usvojene izmene i dopune Zakona o Vojsci penzionisa-we stare{ina sa navr{enih 20 godina radnog sta`a,odre|en broj oficira i podoficira iza}i }e iz sistema od-brane bez penzije. Tada Kriterijumi garantuju relativno po-{ten otpust zaposlenih, jer }e bez posla ostajati vojna licasa za~eqa rang-lista.

    Model po kome se rangiraju stare{ine Vojske je subli-mat inostranih re{ewa prilago|enih na{im uslovima. Nem-ci, na primer, imaju sistem u kome su svi profesionalni pri-padnici pod ugovorom do 35 godine `ivota. Tek posle tog vre-mena se bira kadar za profesionalnu slu`bu. Kadrovska po-litika je u stalnom hodu i promeni. U narednom periodu tre-ba da projektujemo kadrovska kretawa do 2010. godine, a ja-sno je da ona zavise od raspolo`ivih finansija, bezbedno-snih integracija i propisanih standarda.

    Sa~iwena je i Anketa o statusu i `eqenom razvoju u ka-rijeri. Ona je po~etni poku{aj da se sagledaju i prepoznajunastojawa i sposobnosti oficira i podoficira za kretaweu slu`bi, od kojih zavisi daqe usmeravawe kadra. Anketomje, tako|e, proveren i socijalni status, te interesovawe zapojedine oblike zbriwavawa vi{ka zaposlenih. Istovreme-no, Ministarstvo razvija i model potreba za kadrom, a naosnovu rang-lista mogu se izabrati najkvalitetnije stare{i-ne za pojedine du`nosti.

    Ho}e li se na taj na~in zaustaviti prijem mla|ih sta-re{ina u slu`bu?U svakom slu~aju ne. Upravo }e se insistirati na pod-

    mla|ivawu kadra. Problem je, dodu{e, u znatno mawem bro-ju kandidata za vojne {kole, {to je posledica standarda i

    ma su oficiri i podoficiri ocewivani. Slu`bena ocena jerealna slika o wihovim karakteristikama, izra`ena broj-kom. Ona sublimira vojnostru~nu i fizi~ku osposobqenost,kvalitet i kvantitet rada, na~in izvr{avawa zadataka, po-na{awe, ugled, autoritet i me|uqudske odnose, a to su ustvari i najpo`eqnija svojstva vojnog kadra. Izra~unava-wem sredwe vrednosti slu`benih ocena elimini{e se pri-strasnost pojedinih ocewiva~a u nekom periodu profesio-nalne slu`be.

    Potom se vrednuje i uspeh vojnih lica tokom {kolovawai poslediplomskog usavr{avawa. Svaka prose~na ocena no-si odre|eni broj bodova. Oni se uve}avaju u zavisnosti oduspeha na dodatnim oblicima obrazovawa. U~e{}e broja bo-dova po tom kriterijumu u odnosu na ukupan broj poena kodoficira iznosi od 25 do 30 odsto, a kod podoficira od 10do 13 odsto. Sa 0,5 bodova vrednuje se i svaki preme{tajstare{ina Vojske u toku slu`be, kao odraz specifi~nostivojnog poziva i ste~enih iskustava na razli~itim du`nosti-ma. I postavqewe na formacijsku du`nost vi{eg ~ina nosisa sobom odgovaraju}i broj bodova, dok se stare{inama po-stavqenim na ni`e du`nosti od svog ~ina poeni umawuju.

    Prijem u profesionalnu slu`bu posle zavr{etka vojne{kole donosi oficirima i podoficirima pet bodova. Vojnalica koja su se najpre {kolovala u gra|anstvu, a potom akti-virala u Vojsci ne dobijaju takve poene, jer su uskra}ena zaop{tevojna znawa. Taj uslov, me|utim, nije u potpunosti ele-menat profesionalizacije, ve} pre socijalni kriterijum, jer

    22 15. april 2006.

    INTERVJUDo kraja maja profesionalna vojna slu`ba pre-sta}e oficirima i podoficirima koji ne ispu-wavaju obavezne kriterijume u pogledu stru~nespreme i zdravstvene sposobnosti, a navr{ilisu 30 godina radnog sta`a.

    Oficirima u ~inu potpukovnika koji nisu zavr-{ili dodatno poslediplomsko usavr{avawe ilistru~nu specijalizaciju, a imaju 30 godina pen-zijskog osigurawa, presta}e vojna slu`ba dokraja maja 2006. godine.

    Vojna slu`ba okon~a}e se oficirima i podofi-cirima do kraja maja ukoliko su navr{ili 30 go-dina radnog sta`a, a na posledwem vrednovawurada su dobili slu`benu ocenu dobar.

    Tokom smawewa brojnog stawa Vojske, profesi-onalnu slu`bu najpre }e izgubiti stare{ine ko-je su na za~equ rang-lista, formiranih premaKriterijumima po ~inovima u okviru rodova ilislu`bi kojima pripadaju.

    se smatra da pripadnici Vojske koji su zavr{ili civilne{kole i fakultete pre mogu do}i do posla ukoliko se na|uvan sistema.

    Da li su Kriterijumima predvi|eni jo{ neki sadr`ajina osnovu kojih }e se rangirati oficiri i podoficiriVojske? Poznavawe svetskih jezika je va`an uslov koji moraju

    zadovoqiti stare{ine Ministarstva odbrane i Vojske kakobi ostale u slu`bi. Za sada }e znawe bilo kog svetskog jezi-ka, bez obzira na nivo i kvalitet, nositi po jedan bod. Real-izacijom Programa u~ewa stranih jezika - Pelt, vojnim lici-ma }e se dodatno vrednovati i prema propisanom Stanagubodovati nivo usvojenog znawa. Tada }e i taj kriterijum pro-fesionalizacije nositi znatno ve}u te`inu. Test timovi Mi-nistarstva odbrane pojedina~no }e ocewivati znawe svet-skih jezika.

    Posle dogradwe Kadrovsko-informacionog sistema bi-}e osmi{qen i model za vrednovawe vremena koje su profe-sionalni pripadnici Vojske proveli na pojedinim komandno-{tabnim, nau~nim, nastavni~kim ili upravnim du`nostima.

  • profesionalnih vojnih li-ca. S druge strane, o pove-}awu standarda mo`emo go-voriti samo ako smawimobroj pripadnika Vojske.Na{ buxet je definisan, aplaniranim sredstvima nemo`emo u drugoj polovinigodine obezbediti dosada-{wi nivo plata i wihovominimalno pove}awe, barna nivou inflacije. Dakle,neophodno je {to pre od-pustiti vi{ak vojnog kadra.

    Kako }e se Kriteri-jumi primewivati u je-dinicama i ustanova-ma?Realizacija Kriteriji-

    ma je u potpunosti informa-ti~ki podr`ana. Uprava zakadrove, nadle`na za wiho-vu primenu i verifikaciju,razvila je model koji se te-meqi na Kadrovsko-infor-macionom sistemu, tako da sujoj dostupni podaci o svakomprofesionalnom pripadnikuVojske. Ona }e na osnovukriterijuma profesionali-zacije sa~initi rang-liste idostaviti ih svim jedinica-ma i ustanovama Min-istarstva odbrane i Vojske.Va`no je da svaki persona-lac u jedinici i ustanovi navreme a`urira podatke ostare{inama, {to za sadanije u~iweno. No, kako }emesto i rang biti zna~ajnisvakom oficiru i podofici-ru, oni }e i sami nastojatida pravovremeno evidenti-raju personalne izmene.

    Poznato je da u siste-mu odbrane radi velikibroj civilnih lica. Re-formski procesi u Voj-sci i Ministarstvu na-me}u potrebu za smawe-wem broja i te katego-rije zaposlenih. [tapreduzimaju, u tom smi-slu, nadle`ni?

    Po sli~nom modelu koji se primewuje za oficire i pod-oficire Ministarstvo odbrane kreira kriterijume za ot-pust civilnih lica. Osnov za izlazak iz sistema je ukidaweradnog mesta ili smawewe broja izvr{ilaca za pojedine du-`nosti na koje su raspore|eni civili. I u tom slu~aju po-trebno je za{tititi stru~an kadar. Kako? Samo na osnovujasno definisanih uslova. Oni ne mogu biti identi~ni kri-terijumima za stare{ine, jer se razlikuju poslovi koje oba-vqaju, a druga~iji je i na~in na koji se odmerava kvalitet

    wihovog rada. No, u narednom periodu me-wa}e se u celini i na~in ocewivawa ci-vilnih lica. Vrednovawe i kategorisawebi}e uslovqeni godinama starosti, obra-zovnim nivoom, dodatnim oblicima eduka-cije, znawem stranih jezika u zavisnostiod poslova koje obavqaju, zatim, pojedi-na~nim sposobnostima za odre|ene du`no-sti, prose~nom slu`benom ocenom za po-

    sledwih deset godina rada, ali i pojedinim socijalnim ele-mentima da li je zaposleni jedini hranilac porodice, za-poslenost ostalih ~lanova ili pripadnost porodici ~iji je~lan poginuo u Vojsci tokom ratnih sukoba. Krajem maja bi}edefinisani kriterijumi za civilna lica u Vojsci. U svakomslu~aju, wihov otpust uslovqen je dinamikom organizacio-nih promena.

    Vladimir PO^U^

    23

    Na predlog Kadrovske komisije, ministar od-brane mo`e odobriti zadr`avawe u Vojsci ofi-cira na du`nostima koje nije mogu}e vaqano po-puniti ostalim kategorijama, najdu`e do krajakalendarske godine u kojoj se predla`e wihovostanak u slu`bi.

    Rang-lista pe{adijskih majora formirana na osnovu Kriterijuma (bez imena stare{ina i naziva jedinica)

  • SA LICA MESTA

    24

    Od 10. do 22. marta na severuNorve{ke odr`ana je jedna odnajve}ih ve`bi Natoa u ovojgodini, koja je okupila 10.000qudi iz jedanaest zemaqa. Vojnici i jedinice obu~avali su se zau~e{}e u mirovnim operacijama nakriznim podru~jima u ekstremnimzimskim uslovima. Na ve`bi su, usastavu norve{ke lake poqskebolnice, u~estvovala i ~etirilekara sa Vojnomedicinskeakademije.

    NOVINARI ODBRANE NA VE@BI NATOA U NORVE[KOJ

    HLADNI ODGOVOR NA VRU]E IZAZOVE

    UAsandu, zemqi na krajwem severu Evrope, koja je 1979. godine do-bila nezavisnost, tokom posledwih pet godina kulminirao je vi{e-godi{wi sukob izme|u nove demokratske vlasti i politi~ara izperioda od pre sticawa nezavisnosti. Nestabilnosti zemqe do-prinosi i jedan broj pobuweni~kih grupa, ali i visoka inflacija,koja je uzrok pada `ivotnog standarda stanovni{tva. Od 1985. go-dine Asando je pretrpeo i brojne prirodne katastrofe, poplave izemqotrese, koji su dodatno ote`ali materijalni polo`aj zemqi.

    Separatisti~ke grupe, koje su u vezi sa me|unarodnim terori-sti~kim organizacijama, `ele da sru{e demokratsku vlast. Zbogtoga je predsednik Asanda, zajedno sa svojim kolegom iz susedne ze-mqe Ranije, apelovao na Savet bezbednosti UN, tra`e}i pomo}kako bi se stawe smirilo, izbegao gra|anski rat i spre~ilo {ire-we sukoba u regionu.

    Vlada Ranije postigla je sporazum sa UN, kojim wihovim oru-`anim snagama omogu}uje da, deluju}i u skladu sa rezolucijama UN,koriste wene teritorije tokom preliminarnih aktivnosti u Asan-du. U operaciji pod mandatom Ujediwenih nacija u~estvova}e snageNatoa za reagovawe u kriznim situacijama i druge me|unarodnesnage. Operacija je mirovnog karaktera, a sprovodi se radi nor-malizacije `ivota u Asandu, razdvajawa sukobqenih strana, uspo-stavqawa mira i vladavine zakona na celoj teritoriji te dr`ave.

    U toj zami{qenoj zemqi, koja je sme{tena na krajwem severuNorve{ke, od 10. do 22. marta odr`ana je ve`ba Natoa Hladniodgovor 2006. Cold Response. Ciq wenog odr`avawa bio je, presvega, obuka Norve{kih oru`anih snaga, ali i snaga drugih zemaqa~lanica Natoa i Programa Partnerstvo za mir za anga`ovawe umirovnim operacijama na kriznim podru~jima u ekstremnim zim-skim uslovima.

    REAGOVAWE U EKSTREMNIM USLOVIMA

    Svoju ume{nost pokazalo je oko deset hiqada qudi, a poslezemqe doma}ina, Velika Britanija je anga`ovala najvi{e vojnika

  • i sredstava, a u smirivawu stawa u Asandu u~estvovali su i voj-nici i oficiri iz [vedske, Holandije, Latvije, [vajcarske, Fran-cuske, SAD, Finske, Danske i [panije.

    Ve`bu je vodi