FranciscanA - OFS

VOX Franciscana • 1 • ZIMA 2019.-2020.

voxFranciscanAOrdo Franciscanus Saecularis Z

ima

2019

.-20

20.

Objavljuje: MVOFS

Lica formacije ŠKOLA FORMACIJE OFS-A I FRAME

ODRŽANA U JUŽNOJ AMERICI


Predsjedništvo MVOFS-a Segreteria CIOFS,

Via Vittorio Putti, 4, Int. 6,00152 Rome, Italia

Tel. 0039 06 45471722 Fax. 0039 06 45473094 E-mail: [email protected]

www.ciofs.org

GENERALNI MINISTARTibor Kauser, OFS

Mađarska

GENERALNA DOMINISTRAMaria Consuelo de Nuñez, OFS

Venezuela

ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVAAna Fruk, OFS

HrvatskaAnna Maria Raffo Laos, OFS

PeruJenny Harrington, OFSJužnoafrička Republika

Silvia Diana, OFSArgentina

Attilio Galimberti, OFSItalija

Augustine Young Hak Yoon, OFSKorea

Michel Janian, OFSLibanon

VIJEĆNICA ZA FRANJEVAČKU MLADEŽ

Andrea Odak Karlović, OFSBosna i Hercegovina

GENERALNI DUHOVNI ASISTENTI

Fra Pedro Zitha, OFMFra Francis Bongajum Dor, OFM CapFra Alfred Parambakathu, OFM Conv

Fra Claudio Hernán Eguzquiza Rodríguez, TOR

POVJERENSTVO ZA KOMUNIKACIJU

Ana Fruk, Michel Janian, Fr. Francis Bongajum Dor,

Xavi Ramos, Robert Stronach.

UREDNIKRobert Stronach, OFS

SAD

Forum mladih u VatikanuSudionik u ime Frame prenosi iskustvo XI. međuna-rodnog foruma mladih u Vatikanu. STRANICE 14.-15. Fotografija: © Dikasterij za laike, obitelj i život.

AUSTRALIJA NOVINSKI

OSVRT NA OFS Stranica 24.

AKTIVNOSTI OFS-ADILJEM SVIJETA

KAPITULII OSTALO

Stranice 16.-23.

NASLOVNICASudionici Prve

škole formacije za OFS i Framu Južnog

konusa uživali su u posjetu slavnim slapovima Iguazu. Stranice 12.-13.

OFS i financijeVijećnik Predsjedništva Attilio Galimberti napisao je razmatranje o članku 25. Pravila OFS-a, s osvr-tom na novac u Isusovo vrijeme, ranu franjevačku perspektivu te ono što nam Pravilo govori danas. STRANICE 11.-14. iStockphoto

POVIJESNARADIONICA

ZA DUHOVNE ASISTENTE

Stranica 10.


MVOFS: Od putovanja diljem svijeta do susreta licem u lice

Zamislite malu skupinu ljudi koja surađuje i posjećuje više od dvade-set zemalja u samo ne-koliko mjeseci, putujući uglavnom u dvoje. To djelomično opisuje rad članova Međunarodnog predsjedništva OFS-a. Bili umorni ili svježi nakon svojih putovanja, okupili su se u Rimu, Italiji, od 26. listopada do 2. studenoga na redovni polugodišnji sastanak licem u lice.

Izvijestili su o putova- njima i aktivnostima te prionuli na planiranje Generalnog kapitula koji

će se održati u Rimu, u studenom 2020. godine. Dotakli su se i drugih iza-zova koji se tiču Reda. U isto vrijeme, generalni ministri franjevačkih redova imenovali su generalnog ministra braće kapucina za obavljanje pastoralnog pohoda Predsjedništvu MVOFS-a.

Ispunjen tjedan? Da.Radost i bratsko zajed-

ništvo? Definitivno. Istinski bratski doček

generalnog ministra OFMCap, fra Roberta Genuina? Apsolutno.

Ukratko, prvih neko-

liko dana bavili su se logističkim detaljima organizacije Generalnog kapitula, razmišljajući u radnim skupinama o pri-jedlozima i izvještajima za kapitul. Potom su nastavili rad podnoseći izvještaje o njihovom sudjelovanju na nacionalnim kapitu-lima kao i na posebnim događajima kao što je prva održana Škola formacije u Južnom konusu (zemljama najjužnijeg dijela Južne Amerike).

Vijećnici Predsjedništ-va također su izvijestili o statusu Projekta Afrika, Nastavak s prethodne stranice.

nastajanju malih franje-vačkih skupina i bratstava u arapskom svijetu i pla-novima za kongrese OFS-a i Frame.

Između ostalog, odo-brili su istraživački pro-jekt kako bi se objedinila povijest MVOFS-a od 1950. godine do danas kao i povjerenstvo koje će njegovati znanje o svecima OFS-a. Razmotrili su na-predak nastajanja online tečaja formacije. Također su raspravljali o nacrtu revizije Međunarodnog statuta koji bi trebao biti

TEKST I FOTOGRAFIJE ROBERT STRONACH, OFS


Predsjedništvo MVOFS-a Nastavak s prethodne stranice.

poslan nacionalnim brat-stvima na pregled počet-kom 2020.

Duhovna strana bratsk-og života na međunarod-noj razini nije bila zane-marena, osobito s četiri fratra koji su sudjelovali kao duhovni asistenti.

Sv. misom i molitvom časoslova započinjao je i završavao radni dan.

Na kraju tjedna, prije okruglog stola na kojem se fra Roberto osvrnuo na svoj pohod, nekoliko članova Predsjedništva priznalo je da su bili ner-

vozni, no nervoza je nesta-la vrlo brzo nakon što su prepoznali da je „brat“ među njima. Prevladao je sklad i osmijeh.

Generalni ministar Tibor o tome je rekao: „Službeno, bio je to pas-toralni pohod. No, u biti, Continued on next page.

bio je više bratski pohod jer je bio prožet dubokim bratskim iskustvom.“

Pastoralni pohoditelj, fra Roberto prenio je svoje iskustvo: „Osjećao sam se kao kod kuće. Ostavili ste na mene prelijep dojam“

S lijeva: Jenny Harrington, OFS; fra Pedro Zitha, OFM; fra C. Hernán Eguzquiza Rodríguez, TOR; Ana Maria Raffo Laos, OFS.

Naprijed: Ana Maria Raffo Laos, OFS; Silvia Diana, OFS; fra C. Hernán Eguzquiza Rodríguez, TOR; Jenny Harrington, OFS.

S lijeva: Andrea Karlović, OFS; Ana Fruk, OFS, i Lucio Monti, OFS, blagajnik.

Naprijed: Michel Janian, OFS; Augustine Young Hak Yoon, OFS; fra Alfred Parambakathu, OFM Conv; fra Francis Bongajum Dor, OFM Cap; Mary Stronach, OFS (prevoditeljica).

LIJEVO: Maria Consuelo de Nuñez, OFS.

DESNO: (naprijed) Maria Consuelo de Nuñez, OFS generalna doministra; fra Robert Genuin, generalni ministar OFM Cap; Tibor Kauser, generalni ministar OFS-a; Isabella Di Paola, tajnica OFS-a; fra Fernando Ventura, OFM Cap (prevoditelj).


Predsjedništvo MVOFS-a Nastavak s prethodne stranice.

GORE: Obraćanje fra Robert Genuina, OFM Cap., Predsjedništvu i predsjedanje sv. misi.

LIJEVO: Silvia Diana, OFS, i Ana Maria Raffo Laos, OFS, tijekom mise..DESNO: Attilio Galimberti, OFS, sudjelovao je putem Skypea.DOLJE: Ana Fruk, OFS.

– rekao je, ističući prila-godljivost Predsjedništva. Uočio je kako „ne bi mogli organizirati tjedan poput ovoga“ ukoliko svatko ne bi odvojio svoje vrijeme i napore u pripremu. „To je prelijepo.“

Smatrao je vrlo važnim da su članovi Predsjedništ-

va „izrazili zadovoljstvo radom za OFS te da se tu može osjetiti bratstvo.“

Ohrabrio je sve članove Predsjedništva da „gledaju širu sliku“ te razvijaju je-dinstveni cilj za cijeli red – ne samo administrativno nego i „tamo gdje Gospo-din danas želi da idemo“.

Fra Roberto je govorio o „odgovornosti u stvaranju jedinstva te prepoznavan-ju potreba cijelog reda… kako bi potaknuli mjesna bratstva da rastu kroz pro-jekte koje Gospodin ima za njih danas“.

Po pitanju nedostatka duhovnih asistenata za

mnoga bratstva, rekao je: „Nastavite inzistirati da Prvi red i TOR moraju biti u zajedništvu s OFS-om. Fratri moraju uložiti dosta u službu OFS-u… Čineći tako, redovi ulažu sami u sebe.“


Predsjedništvo MVOFS-a

Poput mjesnih, po-dručnih i nacionalnih bratstva, i Predsjedništvo MVOFS-a sudjelovalo je u posebnim duhovnim trenucima zajedničke mo-litve i razmatranja.

Primjer toga… Generalni duhovni asis-

tent fra Francis Dor, OFM Cap, iznio je Presveto iz tabernakula i postavio na oltar. Tako je počela posebna večernja molitva članova Predsjedništva MVOFS-a koji su već pet dana razmišljali o i plani- rali Generalni kapitul 2020. te saslušavali iz- vještaje nacionalnih brat-stava i posebnih projekata diljem svijeta. Pred njima

su bila još dva dana ovog sastanka koji se održava dvaput godišnje u Rimu.

Svaki dan počinjali su i završavali molitvom na četiri službena jezika (engleskom, francuskom, talijanskom i španjolskom). Ovoga dana, misa, jutarnja i večernja molitva bili su na francuskom i talijanskom s dijelovima na latinskom.

Molitva časoslova po korovima je posebno iskustvo čak i kada pojedi-nac ne zna jezik naj-bolje. Te večeri, nakon psalmodije i čitanja na dva jezika, fra Francis je pred-ložio da hvalospjev Veliča izmole na talijanskom –

na što je blagajnik Lucio Monti sa žarom počeo pjevati prvu strofu.

Svi su se pridružili pjevanju prije nego je izloženo Presveto. Molit-va je odjednom postala izuzetno muzikalna. U tom bezvremenskom trenutku, postali su Božji trubaduri, zajedno uzdižući duh u slavljenju i klanjanju na način kako je to i Marija činila: „Veliča duša moja Gospodina i klikće duh moj u Bogu mome spasitelju.“

Slično iskustvo bilo je kada su pjevali Oče naš na latinskom. Gregorijanski napjev može uzvisiti duh; u smislu sjedinjenja s eu-

haristijom na oltaru. Kada je večernja molitva

završila, mnogi su ostali u osobnom razmatranju i molitvi.

Dan su započeli zajed-no blagujući euharistijski kruh na misi. Ovaj čin fra Francisa dozvolio im je da to isto učine navečer, osobno i u bratstvu is-tovremeno.

Darovana im je prilika da iskuse glazbu i poeziju jezika, rastuću radost kroz pjesmu i pulsirajuće srce bratstva.

Možda je ovo ilustracija kako franjevci mogu puno raditi, ali i obnoviti se uranjanjem u molitvu.

Poezija molitve u bratstvu


Predsjedništvo MVOFS-a poželjelo je dobrodošli-cu fra Claudiju Hernánu Eguzquizi Rodriguezu iz Paragvaja kao novom generalnom duhovnom asistentu franjevaca trećoredaca (TOR). Zapra-vo, prethodni generalni duhovni asistent i novoiz-abrani generalni minis-tar TOR-a, fra Amando

Trujillo Cano predstavio je oca Hernána na početku sastanka Predsjedništva koji se održao 26. listopada. pohvalio je oca Hernána i zahvalio mu što je prihva-tio važan zadaću, a to je rad s Franjevačkim svjetovnim redom (OFS) i Franjevač-kom mladeži (Framom). Fra Hernán je rekao da „je uzbuđen“ zbog zadaće i da

Fra Hernán je novi generalni duhovni asistentto vidi kao „Božji poziv“.

U Paragvaju je bio pro-vincijski vikar za svoju franjevačku provinciju i bio je odgovoran za formaciju postulanata i bogoslova. Bio je profesor filozofije na Katoličkom sveučilištu u Asunciónu te predsjednik Franjevačke obitelji Paragva-ja od 2014. do 2018. godine.

Njegove pastoralne

dužnosti uključivale su službu zatvorskog i škol-skog kapelana. Tako je po-mogao u stvaranju centra za podučavanje djece i adoles-cenata koji žive u siromašt-vu, osnivanje pekarne i za-druge za siromašne majke. Zaređen 2009., fra Hernán je stekao diplomu iz filozofi-je i teologije na Katoličkom sveučilištu u Asunciónu.

Fra Hernán Fra Amando

Fratar poziva svjetovne franjevce da podrže projekt izgradnje novog doma za starije osobe na izoli-ranom otoku, Principeu, uz zapad-nu obalu ekvatorijalne Afrike.

„Pozivam svjetovne franjevce dil-jem svijeta na franjevačku solidar-nost“, rekao je fra Fernando Ventu-ra, kapucin misionar iz Portugala i prevoditelj Papi i Vatikanu za velike crkvene događaje od 1999. godine, a za OFS od 1988. godine.

„Sadašnja kuća za naše voljene starije osobe potpuno je neprim-jerena i strašno nesigurna, uz opasnost urušavanja temelja, i loše

Fratar koji služi Vatikanu i OFS-u kao prevoditelj želi pomoći starijim osobama na otoku izvan obale Afrike

PAPA FRANJO I FRA FERNANDOKada nije u službi papinskog, vati-kanskog ili OFS-ovog prevoditelja, fra Fernando pomaže u vođenju pro-jekta koji se brine o napuštenoj djeci, kao i napuštenim starijim osobama na otoku Principe,uz zapadnu ekva-torijalnu obalu Afrike. Fotografija / Vatican Media.

stanje zidova i vrata. Dobio sam dopuštenje Generalnog ministra OFS-a da… vas zamolim za podršku u ovim nastojanjima bratske ljubavi.“

Ako želite pomoći pogledajte poveznicu ispod teksta kako biste saznali više informacija i donirali, a zatim poveznicu podijelite s braćom i sestrama iz OFS-a, obitelji, prijatel-jima i suradnicima.

„Molimo za naše stare i zatražimo od Gospodina blagoslov za ovaj pro-jekt“, napominje fra Fernando.

„Zahvaljujem vam svima uime naših starijih kojima će biti od po-moći vaša dobrota.”

www.gofundme.com/f/bethany-house-for-the-elderly


Nastavak na sljedećoj stranici.

Brazil je bio domaćin Prve škole formacije Južnog konusa za OFS i Framu koji se održao u razdoblju od 20. do 23. lipnja 2019.

Geslo je bilo: „Franje-vačka formacija i identitet:

51 sudionik iz 5 zemalja sudjelovao je u školi formacije pod nazivom “Bratstvo bez granica“

Za bratstvo bez granica.“Škola se održala u Foz

de Iguazu – trostrukoj graničnoj regiji Brazila – Paragvaja –Argentine koja uključuje čuveni vodopad Iguazu koji su sudionici posjetili. U središtu pažnje

bila je formacija, vodstvo te pravda, mir i očuvanje stvorenoga (tzv. JPIC).

Glavni je cilj „bio osigu-rati mogućnost formativne i informativne razmjene iskustava“ voditelja for-macije OFS-a i Frame, an-

imatora JPIC-a, bratskih animatora i duhovnih asistenata, izvijestila je vijećnica Predsjedništ-va MVOFS-a Silvia Sissi Diana, OFS, koja je poma-gala u koordinaciji škole.

Škola formacije Južnog konusa

Foto

grafi

rao

Enal

do V

alad

ares

/ W

ikip

edia

/ Cr

eativ

e Co

mm

ons L

icen

se

Slapovi Iguazu na granici između Brazila i Argentine.


Škola formacije Nastavljeno s prethodne stranice

Drugi koordinatori bili su Emanuelson Matias, međunarodni vijećnik Frame za Južnu Ameriku, fra Alfred Parambakathu, OFM Conv., generalni duhovni asistent i vi-jećnica Predsjedništva MVOFS-a Ana Maria Raffo Laos, OFS.

„Sudjelovao je pedeset i jedan brat i sestra iz Ar-gentine, Brazila, Bolivije, Čilea i Paragvaja“, istak-nula je Sissi. Tu su također bile i grupe volontera iz bratstava OFS-a i Frame iz Foz de Iguazu s Man-jom braćom kapucinima, članovima župnih zajedni-ca i oko 30 obitelji koje su bile domaćinima na ovom

susretu koji se održao u odgojnom centru Naša Gospa od Začeća Vicen-tine Infant, sestara sv. Vinka Paulskog.“

Nadahnjujući se geslom „Bratstvo bez granica“ Sissi je rekla da su se sudionici bavili sljedećim pitanjima:

• Isticanje JPIC-a kao os-novnog dijela franjevačke

karizme• Promicanje komunik-

acije i suradnje vezano za aktivnosti pravde, mira i očuvanja stvorenoga među zemljama Južnog konusa

• Poticanje razumijevan-ja službe za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga

• Produbljivanje obav-eza vezanih uz pravdu,

mir i očuvanje stvorenoga preuzetih na X. latino-američkom kongresu OFS-a i Frame (održanog u Gvatemali 2019.)

• Organizacija i jačanje nacionalnih povjerenstava za formaciju u svim bratst-vima Južnog konusa

• promatranje formacije kao puta obraćenja

„Zaista mi se svidjela suradnja OFS-a i Frame“, izjavila je Ana Maria. „Jako dobro su pripremi-li tečaj“, nadodao je fra Alfred. „Jako mi se svidio njihov osjećaj za molitvu. Život je bio radostan. Su-dionici su iščekivali drugi tečaj.“

Fra Alfred Parambakathu s vijećnicama Predsjedništva Anom Marijom Raffo Laos i Silvijom Dianom.


Šezdeset duhovnih asistenata iz 37 zemalja sudjelovalo je u radionici koju su organizirali generalni duhovni asistenti.

Nacionalni duhovni asistenti iskazali su svoju pripadnost bratstvu i posjetili Vatikan. Fotografije preuzete od fra Johna Nguyena.

Radionica u RimuSudjelovalo je 60 nacionalnih duhovnih asistenata

Generalni duhovni asistenti Franjevačkoga svjetovnog reda napravili su povijesni korak u stu-denom 2019. godine kada su održali međunarodnu radionicu za nacionalne duhovne asistente.

Jednotjedni događaj održao se u Seraphicumu

u Rimu u Italiji.„Bilo je 60 sudionika

iz 37 zemalja“, izvijestio je generalni asistent fra Francis Bongajum Dor, OFM Cap.

Sudjelovalo je 22 braće OFM Cap, 21 OFM, 9 OFM Conv te 8 braće franjevaca trećoredaca.“

„Generalni duhovni asis-tenti bili su glavni anima-tori“, istaknuo je.

Ostali izlagači bili su fra Carlos Trovarelli, generalni ministar braće konventualaca, fra Aman-do Trujillo Cano, gener-alni ministar franjevaca trećoredaca, Tibor Kauser,

generalni ministar OFS-a i Ana Fruk, vijećnica Preds-jedništva OFS-a.

„Bio je to sjajan trenu-tak susreta i razmjene iskustava te međusobnog izgrađivanja duhovnih asistenta iz cijelog svijeta.“


Biblija i desetine

U Starom zavjetu čitamo propis o plaćanju desetine, gdje Izraelci (muškarci) trebaju dati 10 % od svega što su zaradili (Levitski zakon 27,30; Brojevi 18,26; Ponovljeni zakon 14,24; Drugi ljetopis 31,5).

Božju zapovijed da pomažu ne samo levite pomazane za svetu služ-bu nego i udovice, strance i siročad, možemo tumačiti kao svojevrstan porez potreban da bi se osigurale potrebe svećenika i levita, ali također i kao „mirovina“ za one u najnepo-voljnijem položaju. Kršćanska crkva, razmatrajući Stari zavjet, uzima postotak od 10 % kao „preporučeni minimum“ za doprinose.

U evanđeljima se ne definira određeni iznos ili postotak nego na-glašava važnost i prednosti davanja. Sv. Pavao kaže u svojoj Prvoj pos-

lanici Korinćanima da kršćanin treba davati prema svojim mogućnostima. To može značiti darivanje nekad više od desetine, nekad manje, prema osobnoj savjesti. Ali je neophod-no davati s radošću i zahvalnošću (načelo restitucije (vraćanja) – sve što imam, dobivam od Gospodina), a ne preko volje.

Ovdje je važno razumjeti kakav je odnos prema novcu u evanđe-lju. Novac je uvijek bio važan i Isus upozorava svoje sljedbenike da ne postanu robovi toga. Očigledno, njegova uporaba je neizbježna, a čak su i apostoli imali zajedničku blagaj- nu, koju je vodio Juda, i u mnogim svojim prispodobama Isus pokazuje kako on jako dobro poznaje vrijed-nost novca.

Zašto Isus govori svojim slušate- ljima da daju caru carevo? U Isusovo vrijeme židovi nisu smjeli kovati

kovanice osim broncom ili bakrom, pa su dakle to bile kovanice male vrijednosti koje su se zvale lepton (etimološki značenje tanak; stoti dio tekuće valute). Jedine kovanice koje su vrijedile na svim tržištima su bile grčka drahma i rimski denar, kovani u srebru (težina oko 3,85 g), i tirenski šekel (težine od 11 do 14 g). Rimski novac imao je lik cara i upotrebljavao se za plaćanje poreza.

U Isusovo vrijeme svaki je židov morao platiti doprinos hramu u vrijednosti drahme (srebrni novčić kovan u Grčkoj u vrijednosti dva denara; dnevnica radnika iznosila je jedan denar). Ali hram je prihvaćao samo srebrne novčiće kovane u Tiru - šekel, čak i ako bi to značilo ići protiv zakona, jer je na jednoj strani novčića slika Boga zaštitnika grada, a na drugoj Zeusov sveti orao.Nastavlja se na sljedećoj stranici.

ATTILIO GALIMBERTI, OFS

OFS i odgovornost prema financijama

Razmatranje članka 25. Pravila OFS-a


Ovaj zahtjev da je prihvatljiv do-prinos jedino u šekelima objašnjava prisutnost mjenjača novca u dvorištu hrama. Žene i djeca bili su oslobođe-ni doprinosa, ali su mogli dobrovol-jno darivati (Isusova prispodoba o udovici koja daje dva novčića – dva leptona, jedini novac koji je imala).

S leptonom su kupljena dva vrapca (Mt 10,29) ili njih pet s dva leptona (Lk 12,6.)

Jedan denar bio je radnikova dnevnica. Koliko je vrijedilo 30 denara kojima je Juda prodao Isu-sa? Uzimajući u obzir da su uzeti iz riznice hrama, radilo se o šekelima u vrijednosti 120 denara. Ova vrijed-nost nije slučajna jer ako se uzme u obzir Knjiga Izlaska (21,32), to je bila cijena za oslobađanje roba.

S dva denara dobri Samaritanac osigurava osobi iz prispodobe dva ili tri dana u gostionici.

S ovim podacima također razumi-jemo vrijednost miomirisa kojim je žena u Betaniji namazala Isusova sto-pala: 300 denara, plaća od 300 radnih dana. Ali čak je i veća bila vrijednost mina i talenata. Ovo nisu bile kovan-ice, nego jedinice težine. Mina teži 600 g srebra, a talenat je jednak 60 mina, što je otprilike 36 kg srebra (ili oko 30 godina radnikovog rada). Iz ovih brojki možemo razumjeti kon-trast između duga koji je gospodar oprostio (10.000 talenata – jednako otprilike današnjih 24 milijarde eura) i duga što ga je dužnik zahtijevao od svoga sluge: 100 denara.

Sluga koji prima talenat i zako-pava ga u zemlju, odriče se svega što je mogao zaraditi u svom živo-tu, odnosno, figurativnije i možda razumljivije rečeno, prema Isusovim suvremenicima: taj čovjek je odbacio svoj život.

U Djelima apostolskim pronalazi-mo pojam dijeljenja dobara, obraćan-

je pozornosti na siromašne i stoga odvajanje od novca.

Sv. Franjo i novac

Ako bi vas pitali u kakvom su odnosu bili sv. Franjo i novac, svi biste odgovorili da se sv. Franjo prema njemu odnosio kao prema đavoljem smeću i da je čak zabranio svojoj braći da ga diraju.

Jeste li se ikad pitali zašto?U temelju odbijanja je upućenost

sv. Franje u manipuliranje bogataša novcem kako bi sebe još više obo-gatili – kroz snižavanje vrijednosti novčića (smanjivanjem količine dragocjenih metala, a da pritom ne mijenja njegovu vrijednosti, rezulti-ralo je inflacijom koja je osiromaši-la srednje i siromašne klase jer su bogati za sebe zadržavali dragocjene metalne dijelove uklonjene s kovan-ica).

Franjina zabrana odnosila se na borbu protiv ovih nepravednih prak-si i poticala je uvođenje pravednijih. U ovoj analizi može nam pomoći rad fra Michaela Cusatoa, OFM,

Nastavak s prethodne stranice.

Nastavlja se na sljedećoj stranici.

(Drevni rimski novčić)

povjesničara i medievelista:Zabrana korištenja novca u fra-

njevačkoj tradiciji dio je veće prob-lematike siromaštva Manje braće. No, presudno je napomenuti da je za rano franjevačko bratstvo siromaštvo siromašnih i radnika – a u manjoj mjeri siromaštvo samostana – bilo središte ranog franjevačkog promišl-janja. Odričući se vlasništva svih stvari i zavjetujući se na uzdržavanje sebe radom i služenjem u svijetu na strani siromašnih radnika ili u službi slabijih, prvi franjevci su se stoga pridruživali siromašnom staležu u društvu, svjesni dinamike društva koja stvara i ovjekovječuje bijedu marginaliziranih.

Stoga odluka Manje braće da budu siromašni među siromasima također uključuje i želju da budu tu za siro-mahe; odnosno, namjeru za stvara- njem boljeg i pravednijeg svijeta.

Kako da gradimo svoj život ko-risteći stvorena dobra na ispravniji način? Svijet bi izgledao drugačije kad se gleda kroz oči siromaha. To je srž franjevačkog odgoja.


Drugi naraštaj franjevaca (osobe koje su stupile u Red u drugom i trećem desetljeću postojanja franj- evaštva) većinom nije upoznat s izvornim iskustvom prvih franjeva-ca u dolinama Umbrije. Kao takvi, oni nisu zapravo razumjeli društ-veno-ekonomsku dinamiku koja je bila neophodna u formaciji prvih franjevaca i koja je bila temelj za stvaranje prvog Pravila, u kojem je postojala apsolutnim zabrana ko-rištenja novca. Umjesto toga, oni su na zabranu korištenja novca gledali kao način kojim bi oni mogli posta-ti i ostati siromašni, nasljedujući korake siromašnog Krista. Stoga je za njih ulazak u bratstvo postao trenu-tak izvornog osiromašenja, kada su se lišili svih svojih dobara i imovine (koliko su najbolje mogli), a prigrlili život koji nije dozvoljavao pristup novcu, osiguravajući tako ostanak u siromaštvu. Ovako se tijekom fran-jevačke povijesti razumijevao odnos između siromaštva i zabrane novca.

Za te je franjevce karakteristično franjevačko siromaštvo bilo velika (moglo bi se reći i budalasta) stro-gost, a ne solidarnost i zabrinutost za siromaštvo. Drugim riječima, usredotočenost je bila na meni i mom načinu života (nama i našem načinu života), a ne na siromašnima i mnogostrukim nepravdama koje su im činjene. Postoji, dakle, duboko nerazumijevanje veze između siro-maštva prvih franjevaca i onih tije-kom ostatka franjevačke povijesti. Iz ovoga proizlazi i naše razumijevanje (ili nerazumijevanje) dinamike novca i njegovog utjecaja na siromašne.

Novac, sam po sebi, stoga nije problem. Uporaba novca nije bila zabranjena zato što je to bio novac, nego zbog načina kojim su pojedin-ci manipulirali novcem za osobnu probit nauštrb nepovoljnog položaja

mnogih. Nije li novac danas dovoljno stabilan da bi mogao biti relativno jednak svima koji su plaćeni njime i koji ga moraju koristiti? No, koje druge ekonomske strukture u našem današnjem svijetu stavljaju u nepo-voljan položaj one koji nemaju moć? Problem s kojim su se susretali prvi franjevci, a što je možda i naš da-našnji izazov, jest prepoznati slične strukture nepravde i iskorištavanja koje zarobljavaju siromašne, ranjive i one bez glasa u život bijede, siro-maštva i nehumanih uvjeta. Potrebno je prepoznati i raditi na poboljšanju pa čak i preoblikovanju tih struktura ili udaljavanju od njih. To je ono što trebamo činiti kako bismo izgrađivali našu sredinu, u naše vrijeme, Kra- ljevstvo Božje koje je potpuno ostva-renje onoga što je Bog stvorio.

Mi – Kako živimo ovaj odnos u svjetlu Pravila OFS-a?

FZa nas koji smo se zavjetovali u OFS-u (da živimo evanđelje slijedeći primjer sv. Franje) važno je razumjeti ove pojmove, ali je također važno osvrnuti se i na Pravilo. Kao što dobro znate, naše Pravilo podijeljeno je na tri dijela – mjesto unutar Crkve i Franjevačke obitelji, Način života i

Život u bratstvu.Kako bismo živjeli uravnotežen

život u bratstvu, neophodno je živjeti ova tri dijela u potpunosti. Važno je ne zapustiti nijedan dio Pravila. U suprotnom naš život (ili bratski ili duhovni) pati ili je nepotpun. Tre-balo bi jasno ponavljati od početne formacije do zavjeta, pa i dalje, da su svi dijelovi Pravila jednako važni.

Život u Crkvi i u bratstvu imaju jednaku važnost, uvažavajući razlike, kao i duhovni i aktivni život koji su predloženi u Načinu života.

No, umjesto toga, događa se (a moje osobno iskustvo kaže mi da se jako često događa) da je većina vremena posvećena produbljivanju drugog dijela Pravila (Načina života), a ne toliko mnogo druga dva. Životu bratstva pridaje se jako malo vre-mena, uz opravdanje da se ipak radi samo o „administrativnim“ aspek-tima koje je jednostavno razumjeti. No, tome nije tako i svi se članci Pravila moraju proučavati, živjeti i ljubiti jednakim intenzitetom.

Budući da je to tema našeg razmi- šljanja, osobitu pažnju posvetit ćemo članku 25., onome koji se odnosi na bratske doprinose. Pročitajmo cijeli tekst: Za tekuće troškove života brat-stva i za potrebe bogoštovnih čina,

Nastavak s prethodne stranice.

Nastavlja se na sljedećoj stranici.

Kip sv. Franje.


apostolata i karitasa sva će braća i sestre pridonositi razmjerno svojim mogućnostima. Neka se mjesna brat-stva brinu također za pokriće troško-va vijeća bratstava višega stupnja.

Ovako rečeno, izgleda jednostav-no, no izvori se nalaze u prethodnim člancima Načina života, a osobito u članku 11. (u odcjepljenju i ispravnom odnosu), 12., 13., 14., 15., 16. i 17.

Za tekuće troškove – bratstvo je zaista sačinjeno od ljudi koji zajedno žive u duhu čak i kada nisu u samo-stanu. Očigledno je da zajednički suživot zahtijeva troškove (formacija, tekstovi, odgovornost prema rele-vantnim troškovima) i, kako to biva u obitelji, ispravno je da (čl. 26. – suodgovornost) svi daju svoj dopri-nos prema svojim mogućnostima.

No, i to nam još uvijek Pravilo govori u člancima o Načinu života, bratstvo ne živi izolirano od svijeta.

To nije cilj bratskoga života. Naše mjesto i naše poslanje su u svijetu. Tu nas Način života i Konstitucije pozi-vaju da ostvarimo svoje zvanje.

I tu je onda poziv za ostvarivanje bogoštovnih čina, apostolata i kari-tasa. Nije li ovo konkretno prelažen-je iz evanđelja u život i iz života u evanđelje (Čl. 4.)? A za to je potreb-no uložiti naše vrijeme, našu energi-ju, našu zauzetost, ali u određenim količinama i novac. Sve dok je ono sredstvo za to, ne treba ga prezirati onako kako treba ako postane cilj našeg života.

I ponovno, bratstvo je dio Reda koji ima svoje strukture. Pravilo i Kon-stitucije pozivaju svako bratstvo da ostvari specifično poslanje u samome Redu (to jest, njegovi članovi): brat-stva trebaju DOPRINOSITI troškovi-ma vijeća bratstava višega stupnja.

Postoje dvije razine doprinosa.

Mala digresija: Obično, i da bi pojed-nostavili stvari, vijeće utvrđuje mini-malan iznos koji bi svaki član trebao predati blagajniku bratstva, a to, ako nije dobro objašnjeno, prikazuje do-prinose kao nekakav porez ili dug, a ne kao dobrovoljni doprinos, kao što bi ustvari trebao biti. (U obitelji svi članovi doprinose obiteljskom životu prema svojim mogućnostima.)

Prva razina tiče se bratskih dopri-nosa bratstvu svakoga člana prema njegovim/njezinim mogućnostima. Ako u potpunosti živimo članak 11., doprinosi bi mogli biti veći od „min-imuma“.

Druga razina jest ona gdje vijeće (i bratstvo) doprinose troškovima vijeća viših razina.

Tako, da parafraziram našeg utemeljitelja, „Započnimo braćo (i sestre) služiti Gospodinu, jer do sada jedva da smo malo ili ništa učinili.“

Razmatranje članka 25. Nastavak s prethodne stranice.

Razmatranje: Mladi u akciji u sinodalnoj CrkviPiše: ARESIA GARGIULO

VATIKAN -- „Mladi u akciji u sinodalnoj Crkvi“, XI. međunarodni forum mladih održan u Rimu od 18. do 22. lipnja mogao bi se opisati kao treća faza puta koji je predložio papa Franjo. Ovome forumu prethodila je pripremna faza, koja se zvala predsinoda, i druga slavljenička faza, sinoda biskupa. Na ovaj forum pozvane su po dvije osobe iz svake države iz različitih biskupskih konferencija; svaki pokret/skupina/udruga koja radi u pastoralu mladih imao je jednog predstavnika, a Framu na međunarodnoj razini predstavljala je članica talijanskog Nacionalnog vijeća Frame.

Tijekom otvaranja tiskovne kon-ferencije Foruma, vlč. João Chagas

koji je odgovoran za Ured za mlade Dikasterija za laike, obitelj i život, is-taknuo je sljedeće: „Želimo biti sig-urni da su sinodske smjernice koje se odnose na mlade dobro primljene i da se provode.“

Za nas, Franjevačku mladež, uvi-jek je milost živjeti ovakve susrete i osjećati se dijelom Crkve u pokretu. Osobno, ove dane proživjela sam s velikim entuzijazmom osobito kada vidim Crkvu koja nosi svoje mlade u srcu, koja nas ujedinjuje, uključuje nas, angažira, sluša, koja nas uzima u obzir i daje nam središnju ulogu u raspravama. Uistinu je bilo poti- cajno, a moja uloga, kao jedinog predstavnika međunarodne Frame, bila je naravno biti glas Franjevačke

mladeži, ali prije svega – sluša-ti. Imali smo priliku razgovarati tijekom službenih trenutaka, ali i neformalno, te upoznati vrlo raz-nolika crkvena iskustva: zemlje u kojima su katolicizam i kršćanstvo manjinske religije, ponekad čak i progonjene; katoličke stvarnosti u područjima dubokih društvenih kri-za ili na teritorijima u kojima je rat, ali i u vrlo pozitivnim situacijama gdje se sudjelovanje mladih u životu Crkve vrlo snažno može i osjetiti. Sve to uistinu daje sliku univerzalne Crkve, pružajući nam temelj kako bismo stekli globalno razumijevanje današnjeg katoličanstva. Ovaj široka slika mora nužno poticati lokalno Nastavlja se na sljedećoj stranici.


djelovanje. Stoga je svatko od 300 mladih prisutnih na Forumu bio pozvan postati oruđem za širenje naučenog.

Prvi cilj foruma bio je sakupiti povratne informacije mladih o tome kako su na nacionalnoj razini prih-vaćane Sinoda i osobito apostolska pobudnica Christus vivit (Krist živi). To je izazvalo neke reakcije budući da još uvijek ne postoji prijevod „Christus vivit“ na neke jezike, a to, osim što otežava širenje poruke, mladima tih zemalja pokazuje da bi-skupske konferencije nemaju dovolj-no zanimanja za njih.

U apostolskoj pobudnici govori se o mladima kao protagonisti-ma. Razgovarali smo o značenju „biti protagonist“. Je li to način da budemo u centru pažnje? Je li to povezano sa slavom? Ili se radi o nečemu što nas uključuje i vidi kao

predvoditelje, čak i onda kada tiho služimo?

Mi koji smo o tome raspravljali smatramo da se radi u dvosmjer-nom kretanju. Prije svega, to bi trebao biti korak prema sebi. Biti protagonist znači biti u stanju prijeći iz duhovnog života sastavljenog od slučajnih trenutaka u vlastitom živo-tu do života po Duhu koji uključuje sve što se tiče života mlade osobe.

To znači biti protagonist našeg vlastitog putovanja, što je jedini način da napravimo drugi kor-ak – susresti se s drugima, ostajući pritom svoj. Izazov je zaista biti bližnji drugome, čak i onda kada to nije ugodno. U tim smo situacijama prisutni za sebe i za druge.

Osjećamo potrebu, a također i ve-liko očekivanje za razmjenom iskus-tava Sinode. Svi smo imali priliku rukovati se s papom, no koliki od

nas poznaju, surađuju i razgovaraju sa svojim biskupima? U mnogim je situacijama potrebno razbiti ideju da mlada osoba nema što reći u pogle-du pastorala mladih, no ujedno je potrebno i proširiti dobru praksu.

Sinoda traži samu Crkvi da promijeni svoj način djelovanja – da ne bude više Crkva koja sjedi na prijestolju i širi Istinu, nego da radije bude Crkva koja zna kako se smjestiti uz mladu osobu, kao što je to učinio Krist s učenicima u Emau-su; da bude Crkva koja zna kako pokazati Put čak i ostajući s njima dok idu u „krivom smjeru“, i čineći konkretne geste brinući se o nama.

Mi mladi imamo veliku potrebu za konkretnim gestama i to je ono što snažno tražimo od Crkve. To je ključ kako bismo prenijeli iskustvo Sinode svim stvarnostima pastorala mladih u svijetu.

300-tinjak mladih na XI. međunarod-nom forumu mladih u Vati-kanu.FOTOGRAFIJA © preuzeta sa stranice Dikasterija za laike, obitelj i život.

Mladi u akciji u sinodalnoj Crkvi Nastavak s prethodne stranice.


AktivnostiOFS-a diljem

svijeta

KANONIZIRANA ŠVICARSKA SVJETOVNA FRANJEVKA

Švicarska svjetovna franjevka Marguerite Bays proglašena je svetom 13. listopada 2019. Rođe-na 1815. g. u zapadnošvicarskom kantonu Fribourg, u mjestu Siviriez, Bays je bila laikinja iz obitelji koja se bavila poljo-privredom. Posvetila se Bogu služeći kao krojačica i kućna po-

moćnica te služeći siročadi. Tijekom 19 godina nosila je biljege Kristovih rana, a umrla je 1879. godine.

Katedrala u Mexico Cityju

SKUPŠTINA FRAME U SRPNJU 2020. U MEKSIKU3. međunarodna

skupština Frame održat će se u Mexico Cityju u Meksiku od 4. do 10. srpnja 2020. Glavna tema skupštine je “Pos-tani svet i posvetit ćeš društvo”.

“Ideja ove teme i cijel-og programa skupštine jest da vidimo gdje smo kao Frama”, rekla je An-drea Karlović, vijećnica za Franjevačku mladež, “i što konkretno čin-imo svakoga dana, ili

što bismo mogli činiti u našemu bratstvu i društvu.”

Izbori za međun-arodne vijećnike Frame i njihove zamjenike održat će se tijekom skupštine.

IZBORI U BURKINI FASO

Nacionalno bratstvo OFS-a u Burkini Faso u Zapadnoj Africi slavilo je izborni kapit-ul 7. rujna 2019.

Denis Poda izabran je za nacionalnog ministra i međunarodnoga vijećnika.

Sudionici Nacionalnog kapitula u Burkini Faso.


VELIKA BRITANIJA ODRŽALA KAPITUL O “BLAŽENSTVIMA”

Nazivajući ga kapitulom o “blaženstvima”, svjetovni franjevci Velike Britanije održali su svoj Kapitul na rogožinama od 21. do 23. lipnja 2019. kako bi obil-ježili zatvaranje jubilarne godine proslave 40. obljet-nice Pravila OFS-a koje je odobrio papa sv. Pavao VI. 1978. godine.

Nacionalna ministra

Kapitul na rogožinama u Velikoj Britaniji.

LATINOAMERIČKA FRAMA PRVI PUT OBILJEŽAVA DAN LJUDSKIH PRAVA

Prvi latinoamerički dan ljudskih prava obilježen je u prosincu 2019., a organizirala ga je Frama Latin-ske Amerike. Ova inicijativa svoje početke nalazi među Framama Južnog konusa – Frami Brazil koja od 2010. obilježava ovaj dan, te u Frami Argentina koja ga obilježava od 2016. godine. Godišnji cilj je provesti “akcije na mjesnoj razini, u razdoblju između 1. i 10. prosinca, zaključujući aktivnosti 10. prosinca kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.” Ove su se zemlje obvezale da će svake godine promicati ljudska prava iz franje-vačke perspektive, potičući akcije koje osnažu-ju društvenu, crkvenu i apostolsku zauzetost Franjevačke mladeži i svjetovnih franjevaca u današnjemu svijetu.

Betsy Hart, OFS, ovako je opisala temu kapitula: “Bit našeg franjevačkog srca leži u našem življenju evanđelja i prelaženju iz evanđelja u život i iz života u evanđelje, u istinskom duhu blažen-stava o kojem govori i naše Pravilo. Kada smo kao svjetovni franjevci potpuno uključeni u svijet u duhu blaženstava, postajemo svjetionici nade svima koje susrećemo. Kao što je i naš generalni ministar Tibor

(Kauser) rekao u pismu koje nam je uputio u lipnju 2018.: “Izađite, i otkrijte na koji način možete živjeti svoje poslanje u Crkvi, u društvu, među siromašn-ima, potrebnima, među svojim susjedima, u obitelji, na poslu, u bratstvu, u slo-bodno vrijeme, na različite načine razmišljajući o istoj karizmi i istom zvanju. Nadahnjujte se kako biste mogli nadahnjivati ostale!”

Dodala je: “Kada smo za-

jedno, zaista smo ogromna snaga i snažno svjedočan-stvo Crkve za svijet.” Više od stotinu braće i sestara iz cijele Velike Britanije sud-jelovalo je na kapitulu koji se održao u Hayes Confer-ence Center u Swanwichu, u Alfretonu. Radne skupine bile su usredotočene na temu blaženstava, a pod-ručni predstavnici su imali zadatak predstaviti pojedi-no blaženstvo.

IZBORI U TANZANIJI

Nacionalno bratstvo OFS-a u Tanzaniji proslavi-lo je Nacionalni izborni kapitul 25.-27. listopada 2019.

Tom prilikom Lucy Nambuo je izabrana za nacio-nalnu ministru, a Felix Mosha za međunarodnog vijećnika.


KAMERUN PONOVNO BIRA ISTOG MINISTRA

Nacionalno bratstvo Kameruna proslavilo je svoj izborni kapitul 22.-24. kolovoza 2019. u domu braće ksaverijanaca u Ngodi Bakoku u Doua-li. Kapitul je istaknuo 5 prioriteta koje novo vijeće treba provesti, uključujući i osnivanje Nacionalnoga bratstva Frame. Genesis Ngwambi ponovno je izabran za nacionalnog

Newly forming fraternity members pose with Bishop Camillo Ballin and Presidency Coun-cilor Michel Janian in Kuwait.

ministra za naredno tro-godišnje razdoblje, a na

kapitulu je uz 37 sudioni-ka, bilo prisutno i neko-

liko promatrača.

SLOVAČKA SLAVI IZBORNI KAPITUL

Nacionalno bratstvo OFS-a Slovačke održalo je svoj izborni kapitul od 30. kolovoza do 1. rujna 2019.

Jozef Gazdik izabran je za nacionalnog ministra, a Lucia Spodniakova za međunarodnu vijećnicu.

AUSTRALIJA IZABIRE ISTU MINISTRU

Nacionalno bratstvo OFS-a iz Australije održalo je izborni kapitul 14. rujna 2019. u Sydneyu.

Lola Kelly je ponovno izabrana za nacionalnu ministru, a Leellen Lewis je izabrana za međunarod-nu vijećnicu. Izborima je predsjedao vijećnik Preds-jedništva Augustine Yoon, OFS, zajedno s fra Davidom Bloweyem, OFM Conv., koji

je bio svjedok uime gener-alnih duhovnih asistenata. Izabrani su i Maria Iadanza

kao zamjenica nacionalne ministre i zamjenica međun-arodne vijećnice; Peggy Mc-

Neil za formaciju, Mirjana T. Kovacevic za tajnicu i Larry Cox za blagajnika.


ČLANOVI OFS-A NA SINODI ZA AMAZONIJU

Dvije svjetovne franjevke bile su među 30 članova Franjevačke obitelji koji su prisust-

POČECI OFS-A ISTOČNOM TIMORU

Prvi kandidati za OFS u Istočnom Timoru prim-ljeni su u Red 4. srpnja 2019. Radi se o 22 braće i sestara željnih nasljedo-vati Krista po primjeru sv. Franje. Ovaj novi ogranak svjetovne franjevačke obitelji smještena je u na-ciji jugoistočne Azije, koja zauzima polovicu otoka Timora.

vovali Sinodi za Ama-zoniji u listopadu 2019. Ostali članovi Sinode bili su: 3 kardinala, 17 biskupa, 4 redovnika i 4 fratra. Svjetovne franjevke koje su bile

pozvane sudjelovati na Sinodi dolaze iz Brazi-la – Moema Miranda i Dorismeire Almeida de Vasconcelos.

Ostali sudionici sinode bili su iz različitih ze-

malja i to u ulozi “sinod-alnih otaca”, slušatelja i stručnjaka. Glavna tema sinode obuhvaćala je očuvanje ljudskog života, bioraznolikosti i našeg “zajedničkog doma”.

ODRŽANI IZBORI U FRANCUSKOJ

Nacionalno bratstvo OFS-a u Francuskoj pro-slavilo je Nacionalni izbor-ni kapitul 19.-20. listopada 2019.

Claire Hulot izabrana je za nacionalnu ministru, a Claire Dechenaux za međunarodnu vijećnicu.

U POLJSKOJ IZABRANA EMILIA NOGAJ

OFS u Poljskoj na svom Nacionalnom izbornom kapitulu koji je održan 27.-29. rujna 2019. za nacio-nalnu ministru i međun-arodnu vijećnicu izabrao je Emiliju Nogaj.


IZBORI NA NOVOM ZELANDU

Nacionalno bratstvo OFS-a na Novom Zelandu proslavilo je Nacionalni izborni kapitul 22. rujna 2019. Dominic Anderton izabran je za nacionalnog ministra, a Colleen Logan za međunarodnu vijećni-cu.

MEKSIKO BIRA ANGELA DE LA ROSU

Nacionalno bratstvo OFS-a u Meksiku slavilo je Nacionalni izborni kapitul 20.-22. rujna 2019. Tom prilikom je za nacionalnog ministra i međunarodnog vijećnika izabran Angel de la Rosa.

IZBORI U EKVADORU

Nacionalno bratstvo OFS-a u Ekvadoru održa-lo je Nacionalni izborni kapitul 13.-15. rujna 2019. Martha Osorio Montiel izabrana je za nacionalnu ministru i međunarodnu vijećnicu.

IZBORI U SREDNJOAFRIČKOJ REPUBLICI

Nacionalno bratstvo OFS-a u Srednjoafričkoj Republici proslavilo je Nacionalni izborni kapitul 13.-15. rujna 2019.

Malissaba Magloire Dé-siré izabran je za naciona-lnog ministra, a Lucienne Maka Gbossokotto za međunarodnu vijećnicu.


IZBORNI KAPITUL U PANAMI

Nacionalno bratstvo OFS-a u Panami održalo je Nacionalni izborni kapit-ul 16.-18. kolovoza 2019. Ileana Vásquez izabrana je za nacionalnu ministru i međunarodnu vijećnicu.

PARAGVAJ IZABIRE NACIONALNOG MINISTRA

Bratstvo OFS-a u Parag-vaju je 10. kolovoza 2019. izabralo Nacionalno vijeće. Gustavo Benítez je novi nacionalni ministar i međunarodni vijećnik. Mirtha Ferreira je zamjen-ica ministra i zamjenica međunarodnog vijećnika.

KAPITUL U EGIPTU

OFS u Egiptu održao je kapitul 30. srpnja 2019. na kojem je imenovano novo privremeno vijeće. Shehata Habib je novi nacionalni ministar. Kapitul se održao u samostanu braće franje-vaca OFM Djevica Marija u Mokattamu.

IZBORI U MAĐARSKOJ

Mađarsko nacionalno bratstvo OFS-a je 2019. proslavilo svoj Nacionalni izborni kapitul.

László Kerekes je izabran za nacionalnog ministra, a Márton Beke za međun-arodnog vijećnika.


NACIONALNI IZBORNI KAPITUL U DOMINIKANSKOJ REPUBLICI

Svjetovni franjevci iz Dominikanske Republike iz-abrali su i uveli u službu novo Nacionalno vijeće u nedjelju 16. lipnja 2019. Novi naciona-lni ministar i međunarodni vi-jećnik je Rafael Pericles Ferrer.

BRATSKI POHOD BOLIVIJI

Bratski pohod OFS-u u Boliviji održan je u gradovima Santa Cruz, Cochabamba i La Paz od 11. do 14. srpnja 2019. U svakom gradu je bio susret i s Framom. U pohodu je bila Silvia Diana, OFS, iz Predsjed-ništva.

IZBORI NA MALTINacionalno bratstvo OFS-a na Malti

proslavilo je izborni kapitul 15. lipnja 2019. u franjevačkom centru Manje braće u Hamrumu. Novi nacionalni ministar je Anthony Velly, a međunarodna vijećnica Evelyn Vella Clark. Kapitulom je predsjed-ao Attilio Galimberti, delegat generalnog ministra, zajedno s fra Pedrom Zithom, OFM, koji je bio uime Konferencije gener-alnih duhovnih asistenata.

POHOD KOREJI I GODIŠNJICAProslava obljetnice zavjetovanja

održana je tijekom bratskog i pastoral-nog pohoda korejskom nacionalnom bratstvu OFS-a. U Seulu su Kim Ema Sook i Hyu Jong Soon proslavile 25. obljetnicu zavjetovanja u OFS-u tijekom svete mise koju su, zajedno s mjesnim bratstvom Masseo, slavili i pohoditelji te duhovni asistent fra Edmondo Paek, OFM. Obje sestre su nosile tradiciona-lne nošnje; Kim Ema nosi zelenu, a Hyu Jong crvenu.


IZBORI U UKRAJININacionalno bratstvo

OFS-a u Ukrajini proslavi-lo je svoj izborni kapitul 1. lipnja 2019. Zoya Kutrysh izabrana je za nacionalnu ministru, a Dina Francesca Shabalina za međunarod-nu vijećnicu.

NACIONALNI IZBORNI KAPITUL U NIKARAGVI

Nacionalno bratstvo OFS-a u Nikaragvi pro-slavilo je svoj izborni kapitul 16.-19. svibnja 2019. Angela Rosa Ramos je izabrana za nacionalnu ministru i međunarodnu vijećnicu.

KAPITUL U VIJETNAMU

Nacionalno bratstvo OFS-a u Vijetnamu održalo je izborni kapitul 24.-25. svibnja 2019. u Dalatu.

Joseph Vu Quang Khai je izabran za nacionalnog ministra, a Anton Phung Bai za međunarodnog vijećnika.

DVOJICA ČLANOVA OFS-A USUSRET SESTRICI SMRTI

Svjetovna franjevačka obitelj oplakuje odlazak dvojice istaknutih članova u 2019.:

• Louis Hervé Sylva s Mauricijusa, bio je član Predsjedništva od 2005. do 2008.

• Paulo Machado (101 godina) bio je nacio-nalni ministar OFS-a u Brazilu te međunarodni vijećnik. Surađivao je u pripremi obnovljenog Pravila OFS-a koje je odobrio papa Pavao VI. u lipnju 1978., kao i u pripremi Generalnih kon-stitucija ad experimentum.

Louis Hervé Sylva, OFS

Paulo Machado, OFS

IMENOVANO VIJEĆE U JUŽNOAFRIČKOJ REPUBLICI

Bratski i pastoralni pohod Južnoa-fričkoj Republici u 2019. završio je imenovanjem novog Privremenog nacionalnog vijeća čiji je zadatak pripremiti izborni kapitul kroz naredne dvije godine.

Imenovani nacionalni ministar i međunarodni vijećnik je Caleb Molefe. Zamjenica ministra i zam-jenica međunarodnog vijećnika je Thembi Mafu.


BRISBANE, AUSTRALIJA -- Larry Cox je tijekom života navodio zrakoplove na sigurno slijetanje u prometnim zračnim lukama, a sada sjedi uz uzglavlje bolničkih pacije-nata u najtežim trenucima njihova života.

Kad se prije više od 20 godina povukao s mjesta voditelja komu-nikacijskog centra i kontrolora leta na aerodromu Brisbane, krenuo je u nešto sasvim drugačije. Postao je dobrovoljni kapelan Centacare u Royal Brisbane i Women’s Hospital. Bilo je to nešto za što se spremao, a što je proizišlo iz činjenice da je bio član Franjevačkoga svjetovnog reda.

Iako je porijeklom s farme u Al-berti, u Kanadi, Larry je sada pod-ručni ministar OFS-a u Queenslan-du (i član Nacionalnoga vijeća) te je član nacionalnoga vijeća duhovnih upravitelja koji se specijaliziraju u

duhovnim vježbama sv. Ignacija. Te obaveze razlog su njegova povlače- nja iz ove službe kapelana.

Franjevce je potražio 1982. kada se sa suprugom Lucy preselio u Brisbane. “Tamo je jednostavno nečega bilo – želje da uronim u ideal, u karizmu (sv. Franje i franje-vaštva)”, rekao je Larry.

Način sv. Franje da “pomaže lju-dima” oduševio je Larryja. “Pret-postavljam da je to razlog zašto sam smatrao da bi bilo dobro biti kape-lan, jer pomažeš ljudima u kritičnim trenucima njihova života, kad si postavljaju velika pitanja poput ‘Što se sa mnom događa, i zašto mi se to događa?’, ‘Koji je smisao života?’”

Larry je posjećivao pacijente četiri dana u tjednu – prvih 15 godina u bolnici Royal Brisbane i Women’s Hospital, a posljednjih pet godina u bolnici Prince Charles.

Ravnateljica pastoralnog služenja Centacarea, Judy Norris, nedav-no je Larryju dodijelila priznanje za njegovo služenje, što je bilo još jedno priznanje, jer je slično dobio i godinu ranije od izvršnog direktora Centacarea Petera Selwooda.

Jedna od najvažnijih lekcija koje je naučio tijekom tog vremena jest bilo da pregrize jezik. “Zaista se trebaš vježbati da razumiješ da su ti darovana dva uha i jedna usta, te da ih u skladu s time trebaš i propor-cionalno koristiti.”

Larry je naučio da je najvažnija stvar jednostavno biti prisutan. “Jer tada oni shvate da se mogu otvoriti i izreći neke svoje brige s kojima im možeš pomoći da se nose i otkriju i druge mogućnosti… a to je os-novno što činimo – pomažemo im emocionalno, duhovno…”

Od navođenja zrakoplova do vođenja onih na samrti, sv. Franjo je uzor Larryju Coxu

Australski list “Catho-lic Leader” predstavio je svjetovnog franjevca Larryja Coxa u članku objavljenom 4. studenoga 2019. Ova sk-raćena verzija objavljuje se s dopuštenjem.

Piše: PETER BUGDEN

Documents

FranciscanA - OFS