God. XXXVIII BOŽIĆ 2013. BR. II (48)

SretanSretanBožiBoži

2 Miljevci Božić

RASPORED NEDJELJNIH I BLAGDANSKIH SV. MISA OD IMENA ISUSOVA DO USKRSA 2014.

NEDJELJA, 19. 01. 2014. u 9:30h u Drinovcima i u 11h u Širitovcima

NEDJELJA, 26. 01. 2014. u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima

NEDJELJA, 02. 02. 2014. u 9:30h u Drinovcima i u 11h u Širitovcima

NEDJELJA, 09. 02. 2014. u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima

NEDJELJA, 16. 02. 2014. u 9:30h u Drinovcima i u 11h u Širitovcima

NEDJELJA, 23. 02. 2014. u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima

NEDJELJA, 02. 03. 2014. u 9:30h u Drinovcima i u 11h u Širitovcima

1. KORIZMENA NEDJELJA, 09. 03. 2014. u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima

2. KORIZMENA NEDJELJA, 16. 03. 2014. u 9:30h u Drinovcima i u 11h u Širitovcima

3. KORIZMENA NEDJELJA, 23. 03. 2014. u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima

4. KORIZMENA NEDJELJA, 30. 03. 2014. u 9:30h u Drinovcima i u 11h u Širitovcima

5. KORIZMENA NEDJELJA, 05. 04. 2014. u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima

CVJETNICA, 13. 04. 2014. samo u Drinovcima s početkom u 10:45h

VELIKI ČETVRTAK, 17. 04. 2014. samo u Drinovcima u 19h

VELIKI PETAK, 18. 04. 2014. samo u Drinovcima u 19h

VELIKA SUBOTA, 19. 04. 2014. u 18:30h u Širitovcima i u 20:30h u DrinovcimaNapomena: u ožujku u župi imamo duhovnu obnovu, svi zainteresirani neka se prijave. Datum će biti naknadno određen.

SVETE MISE ZA BOŽIĆNE BLAGDANE I BLAGOSLOV OBITELJI4. NEDJELJA DOŠAŠĆA, 22. 12. 2013.- sv. misa u 9:30h u Širitovcima- sv. misa u 11h u Drinovcima- ispovijed u obje crkve u 15:30h

UTORAK, 24. 12. 2013. BADNJA NOĆ – POLNOĆKA - sv. misa u 24h u Širitovcima

SRIJEDA, 25. 12. 2013. BOŽIĆ - sv. misa u 11h u Drinovcima

ČETVRTAK, 26. 12. 2013. SV. STJEPAN- sv. misa u 11h u Širitovcima- blagoslov obitelji u Bogatićima

PETAK, 27. 12. 2013. SV. IVAN ap.- sv. misa u 11h u Drinovcima- blagoslov obitelji u Brištanima Donjim

SUBOTA, 28. 12. 2013. MLADENCIKONCERT FRAME u popodnevnim satima- blagoslov obitelji od 9h u Karalićima, Grabićima i Bubalima

NEDJELJA, 29. 12. 2013. SV. OBITELJ- sv. misa u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima- blagoslov obitelji u Vranjkovićima, Seperima, Vukačićima i Bašićima

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.- blagoslov obitelji od 9h u Stojacima, Vlaićima, Ivićima i Kulušićima (Kaočine)

UTORAK, 31. 12. 2013.- blagoslov obitelji od 9h u Brištanima Gornjim

SRIJEDA, 01. 01. 2014.NOVA GODINA- MARIJA BOGORODICA- sv. misa u 11h u Drinovcima

ČETVRTAK, 02. 01. 2014.- blagoslov obitelji od 9h u Ključu

PETAK, 03. 01. 2014.- blagoslov obitelji od 9h u Bačićima

SUBOTA, 04. 01. 2014.- blagoslov obitelji od 9h u Drinovcima

2. NEDJELJA PO BOŽIĆU, 05. 01. 2014.- sv. mise u 9:30h u Drinovcima i u 11h u Širitovcima- Primanja i Obećanja Frame Miljevci u 18h

PONEDJELJAK, 06. 01. 2014.BOGOJAVLJANJE - Tri Kralja- sv. mise u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima

SUBOTA, 11. 1. 2014. Početak Trodnevnice Imenu Isusovu- sv. misa u 18h u DrinovcimaNEDJELJA, 12. 01. 2014. KRŠTENJE ISUSOVO 2. dan Trodnevnice - sv. mise u 9:30h u Širitovcima i u 11h u Drinovcima- sv. misa u 18h u Drinovcima

PONEDJELJAK, 13. 1. 2014. 3. dan Trodnevnice- sv. misa u 18h u Drinovcima

UTORAK, 14. 01. 2013. PRESVETO IME ISUSOVO- sv. misa u 11h i 18h u Drinovcima

3Miljevci Božić

GOD. XXXVIII. BOŽIĆ 2013. br. II (48)

ŽUPNIKOVA uvodna riječ

LIST ŽUPE MILJEVCI

Dragi moji Miljevčani u Domovini i Inozem-stvu!

Sve Vas srdačno pozdrav-ljam želeći Vam Mir i Dobro! Četrdeset osmi broj župnog lista Miljevci u Vašim je ruka-ma. Kako vidite, došao je novi župnik: Ovim putem se želim zahvaliti starom župniku fra Ivanu Maletiću u svoje ime i u ime svih vas za sve što je na du-hovnom i materijalnom planu učinio za našu župu u protekle, skoro 4 godine. Kako znate za vrijeme njegova župnikova-nja obnovljene su obe crkve, napravljene dvije mrtvačnice i ograđena groblja. On je pre-mješten u Zagreb za ekonoma samostana Gospe Lurdske i vo-ditelja dovršenja gradnje crkve Gospe Lurdske. Želim mu Bož-ji blagoslov u daljnjem životu i uspjeh u novim službama.

Po preporuci uprave Pro-vincije u Splitu i odluci ši-benskog biskupa mons. Ante Ivasa ja sam 16. Rujna 2013. Preuzeo službu župnika pono-

sne župe Miljevci i dekana Dr-niškog dekanata. Rođen sam 8. Rujna 1946. U Petrovom polju, župa Gradac. Osnovnu školu sam završio 1961. U Gra-cu, a iste godine sam otišao u Sinj gdje sam završio Klasičnu gimnaziju 1967. U novicijatu sam bio na Visovcu 1963/64. godine. Teologiju sam završio u Makarskoj i Zagrebu gdje sam diplomirao 1973. Godine. Za svećenika sam zaređen u Drnišu, 29. Lipnja 1972.godi-ne. Vršio sam dosta služba u Domovini i inozemstvu (Nje-mačka 31. Godina). Posljed-nja služba: župnik Gospe van Grada u Šibeniku.

Trudit ću se prihvaćati i vo-ljeti svakog pojedinca od vas kakav jest, a isto tako vi mene prihvatite takvog kakav jesam kao svoga župnika sa svojim slabostima i nedostatcima. Ja ću moliti za vas, i vi molite za mene. Dolazim k vama s po-štovanjem i želim biti s vama i za vas. Udruženim snagama možemo dosta dobra učiniti, kako na duhovnom tako i na materijalnom planu.

U ovome broju „lista Miljev-ci“ stavljam naglasak na naše župne događaje. Donosimo sta-

tističke podatke župe: krštenja, vjenčanja, umrli, kao i raspo-red službe Božje u našim crkva-ma kroz Božićne blagdane, pa sve do Uskrsa 2014., raspored blagoslova obitelji. Donosimo podatke o vašim prilozima za crkvu, za list „Miljevci“, umje-sto vijenca za potrebe crkve, o pjevačkom zboru, Frami, žu-pnom Karitasu i dr.

Nalazimo se pred našim najradosnijim velikim kršćan-skim blagdanom Božićem. Kroz Došašće ćemo se pripre-mati za Kristov dolazak. Mi se radujemo tom dolasku. I nama Otac nebeski, kao nekoć pa-stirima, po anđelima poruču-je: „Ne bojte se, jer vam, evo, donosimo radosnu vijest o ve-likom veselju za sav narod: Da-nas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj – Krist, Gospo-din“ (Lk 2, 10-11).

Sve Vas pozdravljam i bla-goslivljam, pa gdje god bili. Želim Vam čestit Božić, mir i zdravlje u Novoj godini 2014.

Vaš župnik fra Ivan Vidović

Molit ću za vas

4 Miljevci Božić

VJERA I BOŽIĆ

Jeste li znali da se u Bibliji blagoslov, zajed-no sa izvedenicama, javlja četiristo puta? To pokazuje koliko je Izabrani narod čeznuo i

tražio Božji blagoslov. Što bi to značilo? Jedno-stavno rečeno blagoslov je Božja naklonost. Tu se misli da je to: Božja ljubav, milost, dobro-ta, briga i skrb za čovjeka. Poznato nam je što znači imati naklonost neke važne i moćne oso-be – predsjednika, načelnika, ministra, šefa,… To može donijeti mnogo dobra u životu. Imati Božju naklonost u životu donosi neprocjenjive blagodati za kojima svatko čezne.

Kako primiti Božje blagoslove?Molitva je jedan silno moćan i provjeren

način kako doći do Božje naklonosti i blizine. Bog, kao pravi Otac, želi biti uz svoju djecu i po-magati ih, ali poštuje našu slobodu. Ne možemo znati za njegovu volju ako smo udaljeni od nje-ga. Valja doći u Božju blizinu i dati priliku da nebeski Otac iskaže svoju dobrotu svojoj djeci.

Što je blagoslov?Blagosloviti bi značilo naviještati ili željeti

neko dobro, osobito pak Božje djelovanje i milost, a blagoslovi su liturgijski čini koji privode Bogu i potiču vjernike da slave Boga i posvećuju različite životne prilike. Tako imamo: blagoslov vode, jela, blagoslov obitelji odnosno kuće i stana, blagoslov trudnica, bolesnika, starih i nemoćnih, blagoslov

djece, blagoslov polja i usjeva, blagoslov vozila,… i dr. Svi su oni sadržani u posebnom obredniku. Te blagoslove uglavnom podjeljuje svećenik ili đa-kon. No, postoje blagoslovi koje možemo dijeliti i primati svi. Ovdje je odgovor o njima.

Kako primiti blagoslov da bi bio djelotvoran u našem životu?

Poniznost je uvjet za plodonosni blago-slov. Poniznost je realna, razumna, trijezna svi-jest da ovisimo o Bogu, i da nam je stoga najvaž-nije prijateljstvo s njim. Stoga s Bogom ne smije-mo živjeti u ratu i ostati u grijehu i mržnji. Veće tragedije od ove nema i ne može je biti. I to je najveća prepreka svakom blagoslovu i primanju Božje milosti. Za primanje blagoslova potrebno je također otkinuti se od robovanja novcu, stva-rima, ljudima i zlim duhovnim silama.

Božji blagoslov najviše ulazi u naš život, u naše obitelji i u svaki prostor gdje živimo i ra-dimo, kao i na sve stvari kojima se služimo po čistoći i dobroti našega srca, po poštivanju Bož-jih zapovijedi i po primanju svetih sakramenata, osobito ispovijedi i pričesti te po ustrajnoj i sva-kodnevnoj molitvi.

Iz Svetog pisma- Neka te blagoslovi Gospodin i neka te

čuva! Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese (Br 6, 24-26)

ISUS JE TU S NAMA

Isus je tu svako jutro,svaku večeri svaki dan.Isus je tu u osvit zore, pa čak i tamogdje pjeni more.Isus je tu među nama,i u nama,u našim srcima.

Sara Lovrić

MOLIMO SEPuno je suza vidilaGospina slika starasrce i duša ona je crkveUtjeha na zemlji siromaha.

Ona je priča – čovikova nadaSritnih i nesritnih – Ona vlada.

Vrati se, čoviče GospiTu pripada opstojnost tvoja,Prid Njeno lice i reci:„Evo me utjeho moja!“

Zlato i krunica na ruci,Rupčići izvezeni stoje.Isus u Njenom naručju,Ljudi pred Njome mole.

Raduj se i Ti MarijoVojvotkinjo svojim pukom,Ode na našem Visovcu, pruži im ruku.

Branko Šarac

Obitelj i Božji bla

4

5Miljevci Božić

naš kratki tekst malo pojasniti obred blagoslo-va te da ćemo svi tome činu pristupiti s punom ozbiljnošću i povjerenjem u Božju zaštitu.

Blagoslov je susretBlagoslov obitelji prilika je za kratki susret,

ali i prigoda da se vidi koliko je netko uključen u život župne zajednice, je li bolestan, pogođen smrću ili životnim nevoljama. Svaki dan svećenik ima veliki broj obitelji za blagoslov stoga je bla-goslov prilika samo za kratki razgovor i susret, a oni koji žele počastiti svećenika ili duže s njim razgovarati mogu ga pozvati tokom čitave godine.

Blagoslivljajte jer ste na to pozvani!Moramo jako paziti kakve riječi izgovaramo

jer u našim riječima krije se snaga života i smrti! Riječi, dakle, imaju ogromnu snagu! Njima može-mo BLAGOSLIVLJATI, a možemo i PROKLINJA-TI. Ako blagoslivljamo, oko sebe gradimo atmos-feru blagoslova i uspjeha. Ako proklinjemo, gra-dimo atmosferu propasti i prokletstva.

- Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas, obasjao nas licem svojim, da bi sva zemlja upoznala putove tvoje, svi puci tvo-je spasenje! Neka te slave narodi, Bože, svi narodi neka te slave! Zemlja plodom uro-dila! Bog nas blagoslovio, Bog naš! Neka ga štuju svi krajevi svjetski! (usp. Ps 67)

- Napokon, budite jednodušni, puni suosjećanja i bratske ljubavi, milo-srdni, ponizni! Ne vraćajte zlo za zlo ni uvredu za uvredu! Naprotiv, blagosliv-ljajte jer ste na to i pozvani da baštinite blagoslov. (1 Pt 3, 8-9)

Blagoslov obitelji (kuća i stanova)Blagoslov je nešto što dolazi od

Boga, što Bog daje onima koji to traže. Upravo u tome možemo i naći temelj bla-goslova prilikom blagdana Božića. Rođe-nje Gospodnje je početak Novoga Saveza, a savez počinje blagoslovom. Tim blago-slovom želi se zazvati Božji blagoslov na obitelj, osobe koje borave u jednom pro-storu i koje žive u jednom zajedništvu.

Bog štiti ponajprije čovjeka, a onda i mjesto gdje on boravi. Zato je vrlo važno da se obi-telj skupi na molitvu kada svećenik dođe blagosliv-ljati njihovu kuću ili stan. Također bi bilo poželjno da se na stolu nalazi križ, svijeća i blagoslovljena voda. Vjerujemo da svaka kršćanska kuća to ima.

Molitva obitelji za blagoslovOsobito je važna molitva ukućana. Svi se

trebaju priključiti toj molitvi, to nije nešto što svećenik „obavlja sam“, nego je to stvar zajed-nice, obitelji. Blagoslov se ne utjeruje silom, niti po službenoj dužnosti, nego to moli obitelj. Ona se stavlja pod zaštitu Svevišnjeg Boga. Zato slo-bodno možemo reći, kakva će biti vaša molitva, takav će biti i blagoslov. Običaj je da se prilikom blagoslova obitelji daje i doprinos za crkvu. Ka-žemo, to je običaj. Ako netko nije u situaciji da bi dao svoj doprinos, to nikako nije razlog da se svećenik ne primi u kuću i da se ne zazove Bož-ji blagoslov na tu obitelj. Svećenik ne dolazi k vama u kuću radi novca. Nadamo se da će ovaj

agoslov

5

Miljevci Božić

VII BOŽJA ZAPOVIJED / Ne ukradi!VVIIII BBBOOOŽŽŽJJJAAA ZZZAAAPPPPOOOOVVVVIIIJJED / Ne uukkkrraaddddiii!!!

Grijeh se može popraviti mil

6

Sedma Božja zapovijed Ne ukradi! logično se nadove-zuje na prethodne dvije

zapovijedi Ne ubij! i Ne učini pre-ljuba!. Naime, u svom izvornom značenju zapovijed Ne ukradi! odnosi se na krađu ili otmicu ljudi. Stoga je za razumijeva-nje ove zapovijedi važno uočiti to da se ona izravno odnosi na čovjekov život. U tom smislu najveća krađa zapravo je oduzi-manje života, a onda i razarenje prirodnog mjesta rađanja živo-ta, a to je brak kao nerazrješi-va zajednica vjernosti jednoga muškarca i jedne žene. Uz tu najveću krađu postoji naravno i drugi teži i lakši oblici krađe, ali kriterij po kojem se mjeri te-žina dotičnoga grijeha uvijek je isti. To je veličina štete koja se nanosi ljudskom životu.

Katekizam Katoličke Crkve u svom govoru o ovoj zapovi-jedi polazi od jedne činjenice koju također treba napomenuti, a to je ljudsko pravo na privat-no vlasništvo. Katekizam je u tom smislu prilično konkretan i govori o privatnom vlasništvu u svima razumljivom materi-jalnom smislu poštujući pravo svakoga čovjeka da uživa ona dobra koja je pošteno zaradio ili naslijedio. No, istovremeno ističe kako pravo na privatno vlasništvo „ne ukida prvobitni dar zemlje čovječanstvu kao cjelini.“ (KKC 2402).

Pri tome valja znati kako pra-vo na privatno vlasništvo proi-zlazi iz činjenice individualnosti svake pojedine ljudske osobe. Drugim riječima, poštivanje privatnoga vlasništva ne odnosi se samo na materijalna dobra,

nego ima puno dublje značenje. Svaki čovjek je osoba za sebe i privatnost koju ima zapravo je Božji dar. Činjenica je da se kao ljudi jedan od drugoga razliku-jemo, te da u dubini bića svake osobe postoji područje koje nije dostupno ni jednoj drugoj osobi nego samo Bogu. Možda nam u tome može pomoći jedna jed-nostavna defincija ljudske oso-be koju je skovao Blaženi Ivan Duns Škot (1266. –1308.), jedan od najvećih predstavnika sred-njovjekovne franjevačke teološ-ko-filozofske škole. On je rekao da je ljudska osoba „ultima so-litudo“ to jest „krajnja osamlje-nost“, a to bi označavalo onu srž bića po kojoj se jedna osoba ra-zlikuje od druge. U svemu osta-lom čovjek dijeli zajedništvo s drugim ljudima, no u toj svojoj „krajnjoj osamljenosti“ čovjek je čovjeku uvijek druga osoba, i to se treba poštivati, jer to poštu-je i sam Bog koji je čovjeka ob-dario slobodom. Stoga, nauditi identitetu i privatnosti pojedine ljudske osobe označava nepra-vedno i nasilno prisvajanje tu-đega dobra.

Nadalje, Katekizam Katolič-ke Crkve poučava nas da je sed-moj zapovijedi protivan „svaki način nepravedna uzimanja i nepravedne uporabe tuđega do-bra“ (KKC 2454). Ta definicija podrazumijeva i to da u svojoj slobodi čovjek može svoja mate-rijalna i duhovna dobra s nekim dijeliti pa i sama sebe nekom darovati (npr. supružnici jedno drugomu u braku), ali to doista treba biti slobodno. Inače se radi o krađi koja se u tim sluča-jevima izjednačava sa nasiljem.

Od težih oblika krađe koji su aktualni u naše vrijeme, ne umanjujući ostala, možemo na-vesti sljedeća tri:

1. trgovina ljudima tj. ropstvo. Premda u većini zemalja ne postoji ropstvo u onom smislu kako je to bilo u vrijeme starih otvorenih robovlasničkih susta-va kada su se robovi prodavali i kupovali na tržnici, i danas po-stoje mnogi drugi oblici ropstva gdje se ljudi kupuju i prodaju iz različitih razloga. Posebno je aktualno takozvano bijelo roblje gdje se ponajviše žene, ali isto tako i muškarci pa čak i djeca iskorištavaju za razne oblike prostitucije. U tim slučajevima, oni koji manipuliraju takvim žr-tvama, redovito im oduzimaju osobne isprave, onemogućuju im slobodno kretanje i jedno-stavno ih iskorištavaju kao ro-blje ne poštivajući njihovo ljud-

Miljevci Božić

ilosrđem prema siromasima

7

sko dostojanstvo. Ovdje treba reći i to da nijedna osoba nikada ne gubi svoje dostojanstvo koje prozlazi iz činjenice da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku, ali je nepoštivanje toga dostojanstva itekako moguće, bilo da sam čovjek ne poštu-je svoje vlastito dostojanstvo, ili da jedan čovjek ne poštuje dostojanstvo drugoga čovjeka. U svakom slučaju svaki grijeh protiv ljudskoga dostojanstva zapravo je neka vrsta krađe.

Još jedna vrsta ropstva aktu-alna je u današnje vrijeme, a to je tzv. dužničko ropstvo, kada su ljudi zbog kredita i sličnih za-duženja prisiljeni raditi u nepo-voljnim i neljudskim uvjetima, a nekada su ovrhe toliko nemi-losrdne da ljudi završe na ulici. Tu treba upozoriti i na potrebu razborite upotrebe novca jer ljudi nepotrebno upadaju u ta-

kvo ropstvo i svojom vlastitom krivnjom. No s druge strane, društvena pravednost nalaže i granice u utjerivanju dugova te poziva na milosrđe pa i na otpu-štanje dugova. U Knjizi Ponov-ljenog zakona tako primjerice piše da se čovjeku nikada ne smije u zalog uzeti žrvanj, jer bi se time u zalog uzeo sam njegov život (usp. Pnz 24,6). Prevedeno na suvremeni jezik to znači da se čovjeku nikada ne bi smjela otuđiti ona dobra koja su mu neophodna za osnovne životne potrebe, kao što su hrana i krov nad glavom.

2. Uskraćivanje zaslužene pla-će radniku. Taj grijeh prema kate-kizamskoj predaji Crkve spada u grijehe koji vapiju osvetu pred licem Božjim. Budući da svaki čovjek treba da živi od svoga rada tako da zaradom može prehraniti sebe i svoju obitelj, uskraćivanje zaslužene plaće zapravo je napad na sami život. Jasno je da u određenim kriznim razdobljima plaća može biti ma-nja negoli u drugo vrijeme, i da se radnik radi dobra zajednice na neko vrijeme može svojevolj-no odreći dijela prihoda ili čak raditi besplatno u vidu budućeg poboljšanja. No, nepravedno uskraćivanje plaće, gdje se po-slodavac bogati na račun jeftine ili besplatne radne snage, zapra-vo je jedan oblik suvremenog ropstva. Stoga je dužnost svakog pojedinca i društva u cijelini da se bori za ostvarivanje radničkih prava te da uredi takav gospo-darski sustav u kojem će vladati pravedna raspodjela dobara. U tome posebno treba njegovati svijest da plaća koja se daje rad-

niku nije nikakva milost, nego dug koji mu je poslodavac du-žan isplatiti.

3. Uništavanje prirode. Na govor o grijehu uskraćivanja zaslužene plaće radniku mo-žemo nadodati biblijsku izreku „Ne zavezuj usta volu koji vrše“ (Pnz 25,4), koja ima isti smi-sao, ali slikoviti govori o volu i vršidbu uvodi nas u temu čo-vjekova odnosa prema drugim stvorenjima. U Knjizi Postanka čitao kako je Bog podvrgao čo-vjeku sva živa bića na zemlji, i dao mu zemlju da je obrađuje i čuva. To pak ne znači da čovjek može zemlju i prirodna bogat-stva iskorištaviti bez ikakvih granica, nego podrazumijeva mudro i pravedno gospodare-nje zemljom tako da jedan na-raštaj ne uništi izvore prehrane i ostalih osnovnih potreba bu-dućim naraštajima. U tom smi-slu čovjek se dužan brinuti i za opstanak biljnih i životinjskih vrsta, a evanđelist Marko (8,15) navodi kako je Isus poslao svoje učenike propovijedati evanđelje svemu stvorenju, što znači da smo dužni imati evan-đeoski odnos prema svim stvo-rovima, i ljudima i svim drugim živim i neživim bićima koja je Bog stvorio.

Na koncu možemo zaključi-ti kako se mnogi grijesi učinjeni protiv sedme zapovijedi mogu popraviti milosrđem prema si-romasima. To je zapravo pozi-tivni vid vršenja ove zapovijedi, a sam Isus na posljednjem sudu sudit će nam prema tome jesmo li nahranila gladna i napojili žedna (usp. Mt 25,31-46).

Fra Domagoj Runje

8 Miljevci Božić

POSVEĆENI SLUŽBENICI

Ja adolescent, put do sa

Ja kao dijete, djevojka ili odrasla? Ne znam ali znam da u ovom vrtlogu promišljanja, emocija, ljutnje, gorčine ili zavidnosti pro-

matram svijet, pojedince a najmanje sebe. Ali, možda bolje na drugima isčitavamo karaktere nego na sebi, na sebi rijetko tko poradi! Gle-damo trn u oku brata svoga, a ne vidimo naše propusti i djela. Ponekad se zapitam zašto sam uopće došla na svijet, ako je dragi Bog unapri-jed znao da ću plakati i iz dana u dan patiti. Zašto je htio da se rodim i propatim mali dio svoga života, a tako bitan za nastanak. Propu-stila sam cijelo svoje djetinjstvo, naglo odrasla i ne znala za ljubav jako dugo. Znala sam za uvrede, gorčinu, nepravdu, proplakane noći, batine i mnoge druge negativne stvari. Sadi vi, koji ovo čitate razmislite kako je to kad znaš da si još u utrobi bio neželjeno biće, neželjan od majke, oca, rodbine,… Kad si bio razlog nečijih suza, stresa, ljutnje,.. Kad ste vi bili bebe, djeca, vaša rodbina i vaši su se brinuli o vama, maj-

ka vaša isčekivala vas je s radošću, pripremala vam robicu, maštala o igri s vama,.. njegovala vas je sve dok niste došli na svijet. I kad ste se rodili, radilo se slavlje, svi su se smješkali, nosili vas i vodili brigu o vama. A ja? Ja sam prohodala, nitko mi nije pljeskao i osmjehivao mi se. Propričala sam, nitko me nije pohvalio i dao mi malo ljubavi i pažnje… Od malena sam bila napuštena, zanemarena i neishranjena!Nitko mi nije brisao suze kao vama, nitko nije htio provoditi vrijeme sa mnom i slušati me. Dugo godina nikog nije bilo briga za jed-no malo nemoćno dijete. Šest godina muke, suza, stresa i želje za ljubavlju. Šest gorkih, jadnih sjećanja koja još nisu zacijelila. Ja sam jedan borac, borac za život, opstanak, borac za dom, jedinstvo i sreću. Dragi Bog me je spasio

9Miljevci Božić

samoga sebe Želim se roditi

Za pobačeno dijete zore biti neće,

Majka i Otac što ubiti ga hoće

Ni sunca to dijete, nikad vidjeti neće.

Neće ni znati što je ljubav majke

Odluka je pala, ubiti se mora,

Roditelji njegovi tako odlučiše,

Život treba njegov sad da se ugasi,

U bolnici sve su pripremili zato.

Obukli su na se svi odijela bijela,

I čekaju majku da u salu uđe.

Da to malo biće prestane da živi,

Kucati mu srce nikad više neće.

U snovima mojim govorit ga čujem,

Dopustite da živim jer živjeti volim.

Pravo ja na život imam ka i drugi,

Zato mi dopustite, roditi se hoću.

Možda plave oči imadnem ka majka,

Možda budem sličio na oca svojega,

Bit ću možda lijepo i zahvalno dijete.

Kad odrastem možda budem dobar čovjek.

Bit ću možda radostan, sretan u svom zvanju.

Pomagati onima što pomoć trebaju.

Sretni će biti svi zbog mene,

I zahvalni zato što ja život imam.

Ubiti me zato majko, oče nemoj,

Jer vama će poslije možda teško biti?

Razum a i savjest mirni biti neće,

Zato što ja nisam na životu osta.

I vidio cvijeće što na zemlji raste,

I kušao plodove što ih zemlja daje,

Leptirove gledao što po cvijetu lete,

Trčeći livadom radostan što živim.

Stojan Damjanović

i dao mi ljude koji me vole i na pravi put vode. Sad sam 15- godišnjakinja sa velikim srcem i snagom za život. Nikome ne želim zlo, nikog ne želim uvrijediti, jer vrlo dobro znam kako je biti povrijeđen. Nikome ne želim neprav-du jer znam kako je biti nepravda bolna. Ja sam puno, ponekad i previše emotivna, jedna riječ me može rasplakati, a isto tako i usreći-ti. Znam biti čudna, većini neshvatljiva ali to je samo iz razloga jer nisam proživjela jedan dio života. To je to djetinjstvo, to je ono što vas čini sigurnima. Ali u život se ide s željom i hrabrošću. I zbog svega ti Bože hvala, što me kroz život vodiš i što me nikad nisi napustio.I kad ispustim zadnji dah i kad se pretvorim u prah, ja u „ BIT ĆE BOLJE „ vjerujem!

Tanja Šustić

10 Miljevci Božić110 MiMiMiMiMiMiMiMiMiMiMiMiljljljljljljljljljljjevevevve ciciciii BoBoBoBoBoBoBoBožižižižžžižž ćć

POZIV NA 11 SJED NICU MILJEVAČKOG SABORA

Jedanaesta godišnja sjednica Miljevačkog sabora bila je i izborna. Za predsjednika ponovno je potvrđen fra Šime Samac, zamjenici predsjednika postali su Ivica Lovrić, Josip Stojanović i Miroslav Ivić. Ante Malenica je izabran za dopredsjednika, a tajnik Sabora Živko Galić dobio je zamjenika, Zlatka Kulušića. Vinko Ivić izabran je na čelu Odbora za njegovanje i očuvanje povijesnih tradicija. Objavljujemo tekst poziva na sjednicu:Svakom je čovjeku unaravljeno da se vraća sebi i svom zaviča-ju ,da razmišlje o sebi, o svom zvanju i poslanju i da prošeta utabananim stazama svoga dje-tinjstva udišući čisti zrak kojega na kamen-ravnici još uvijek u izobilju ima. Sačuvati se od duhovne i svake druge zagađenosti koja hara svijetom i ne izgubiti sebe u mnoštvu ponuda koje otuđu-ju i odnarođuju to je naš prvi zadatak..U ovom smo svijetu kao ovce među vukovima kojih je sve više, a oni kroje buduć-nost, odnarođuju, siju sjeme razdora, zavađaju narode, po-kušavaju spojiti što se spojiti ne može, vode bratoubilačke ratove i bezbožne staze trasi-raju… Stoga nas Isus upozora-va, znajući da ćemo se naći u ovakvom stanju ovim riječima: “Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi“/Mt 10,17/ - napajajte se na izvori-

Napajajte se na izvorima mudrosti

ma mudrosti.Zatajila je ljudska mudrost, njena se svijeća gasi. Stalno se govori o znanju i nekom tehnič-kom napretku, a mudrost nitko i ne spominje, a ona je jedina sposobna izabrati ono najbolje za nas. Jedino ona pronalazi rješenja, pruža odgovore, daje smjernice i poučava nas kako stići do sreće…Našim precima nedostajalo je formalnog obrazovanja ali ne i mudrosti. Nisu se dali zavesti jer je njihovim i našim zaviča-jem tekao „potočić“ mudrosti

iz kojeg su se tijekom stoljeća napajali. Taj „potočić“ u našem zavičaju nije presušio, on i dalje žubori i utažuje našu žeđ za isti-nom i vječnim životom, a njego-vo se žuborenje čuje i u noćnoj tišini i u podnevnom ljetnom povjetarcu. Svaki susret s njime vraća nas u sretno djetinjstvo i bezazleno dječačko odrastanje.Dođi na susret i bit ćeš bogatiji.“ Potočić“ mudrosti žubori i čeka te da navratiš da se napiješ. Dođi i nazdravit ćemo čašicom ljudskosti i naša će loza trajati!

11Miljevci Božić 1111111111111111111MiMiMiMiMiMiMiMiMM ljljljljljljljljeveveveveve cicicicicicii BoBoBoBožižižižićććććć

Dobrodošli, poštovani čla-novi miljevačkog Sabora i vi, dragi gosti! Sve vas

pozdravljam i nadam se da vaša prisutnost na ovome skupu govori o tome kako vam je stalo do na-šeg zavičaja, do našeg zajedništva i ljudikanja.

Ovog puta sastali smo se u ne-kim novim okolnostima jer smo se uspjeli „ uvući“ u Europsku uniju. Sjetimo se samo nekoliko činjenica koje su tijekom povijesti pratile ovo europsko ujedinjenje. Želja za uje-dinjenjem europskih naroda rodila se kada je propalo Zapadno Rim-sko Carstva, davne 478. godine.

Prvi koji je zagovarao duhov-no ujedinjenje europskih naroda pod kršćanskom idejom o Državi Božjoj - De civitate Dei - bio je hi-ponski biskup i veliki teolog sveti Augustin. U to vrijeme osnovano je Sveto Rimsko Carstvo - Sacrum Romanum Imperium- pod vlašću kršćanskoga vladara Karla Veliko-ga . Ali odmah treba jasno reći da to carstvo nije bilo ni rimsko, ni kr-šćansko ni sveto i zato se raspalo .

Nakon Prvog svjetskoj rata 1922. osnovana je Paneuropska unija kao pokret za ujedinjenje europskih naroda koji je pokrenuo austrijski grof Richard Nikolaus Coundeghove Alegri /1894-1973/ i u tom su pokretu sudjelovali mnogi Hrvati, ali je s vremenom i ta ideja propala.

Nakon Drugog svjetskog rata ponovno se rodila ideja o ujedi-njenju europskih država. Proces ujedinjenja započela je Njemačka i Francuska ugovorom od 9. svibnja 1950. s nakanom da zajednički ra-zvijaju proizvodnju i prodaju čelika i ugljena. Bio je to početak europ-ske zajednice koja je s vremenom postala unija. Dobro je spomenuti

BUDI SVOJ !/MILJEVAČKI SABOR -10. kolovoza 2o13/

utemeljitelje te zajednice – a to su : * Robert Schuman /francuski premijer/ - *Konrad Adenauer /njemački kancelar/- *Alcide de Gaspari / talijanski premijer/ i kasnije će se toj trojki pridružiti i *Jacques Delors / minstar financija u francuskoj vladi koji će s vreme-nom postati predsjednik Europske komisije/. Svi redom praktični ka-tolici , a dvojicu od njih: Schumana i De Gasparija Crkva je proglasila slugama Božjim.

Oni su htjeli zajednicu pod Mari-jinom zaštitom. Stoga današnja za-stava, koja ima 12 zvijezda koje u Apokalipsi/ Otkrivenju/ Otk 12,1/ spominje sv. Ivan , a koje rese Gos-pinu glavu, a čiju simboliku većina ljudi danas ne razumije, prihvaće-na je na blagdan Bezgrješnog Za-čeća B.D.Marije 8. prosinca 1955. Gore navedeni velikani postavili su vrednote u temelje te nove za-jednice koje su bile duboko kr-šćanske.

Te početne ideje i vrednote s vremenom su izblijedjele i skoro nestale pa se danas sve svodi na gospodarski interes. Na religiju se gleda s prezirom, a Boga su zanije-kali. Tako sinovi prezreše zavjet otaca. U takvu smo uniju ušli. U takvoj se uniji valja znati ponašati i ne izgubiti sebe , svoje nacionalno i religiozno bogatstvo, jer to je hod po tankoj niti.

Tanka je nit između istine i ob-mane, između vjere i nevjere, iz-među slobode i ropstva, između života i smrti. Svi hodamo po rubu. Ovih dana u Americi na Floridi podigoše spomenik ateizmu tik uz spomenik u čast 10 Božjih zapovi-jedi. Ako sinovi svjetla nešto rade, onda sinovi tame mnogo više rade. To je danas sveprisutno liberalno

strujanje koje se hrani ateizamom i agnosticizmom i to je dokaz da se svijeća mudrosti gasi jer živimo u vremenu slabih misli, kako reče Benedikt XVI. , to jest živimo u svi-jetu koji sve krade i potkrada, kako pjeva Doris Dragović.

Obmane danas dominiraju, a rijetki se bore za istinu, a do nje se stiže znanjem i vjerom. Znamo veoma dobro da su tri najveća ne-prijatelja čovjeka i čovječanstva: neznanje, nevjera i laž. Laž je sveprisutna u politici, u ljubavi i u nevladinim udrugama /Z.Hodak/.

Centri moći određuju pravila igre u svijetu – a ta pravila nisu jednaka za sve - tako se nekima sudi a nekima ne - neki su zločinci a neki su heroji mada su činili ista nečasna djela. Tako jedni u svojoj oholoj nadutosti nameću pravila koja sami ne vrše, a drugi pod tere-tom tih pravila uzdišu. Veliki Nje-goš ima pravo kad kaže kako: Tra-govi im smrde nečovještvom. Takvi nastoje pomesti sve što je ljudsko i kršćansko.

Ima mnogo piskarala i političara naše krvi i od našega roda koji za šaku dolara šire bezbožne i liberal-ne ideje trujući svoj narod. Ovdje dobro stoji ona narodna: Poturica gori od Turčina.

Profesorica Rajna Dragičević na Filozofskom fakultetu u Beogradu ovih je dana održala predavanje studentima, budućim profesorima, te je, između ostaloga, rekla: Kre-nite u rat protiv svega što ne va-lja…pobijedit ćete ako date sve od sebe…ne obazirite se na trulež oko sebe i na one koji ništa ne rade… sjeme svih ekonomskih, političkih, kulturnih, moralnih reformi u ovoj zemlji može proklijati samo u obi-telji i u dobro organiziranoj učioni-ci…Vi, budući profesori, u vašim je rukama budućnost…budite zrno smisla u besmislu , oaza znanja u pustinji neznanja, svijetla točka u mrklu mraku. Čuvajte obitelj!

Obitelj je osnovna stanica druš-tva i Crkve. Tamo gdje nema zdra-

IZLAGANJE FRA ŠIME SAMCA, PREDSJEDNIKA SABORA

12 Miljevci Božić

ve obitelji nema ni zdrava društva ni zrele Crkve. Tamo gdje nema zdrave obitelji tamo se umnažaju zakoni za preživljavanje, a veliki Platon kaže: „ zakoni su paučina koja zadržava komarce, a propušta ptice „.

Tijekom cijele naše povijesti Bog , obitelj i domovina bile su osnov-ne vrednote naše kulture i našega odgoja u našoj domovini i na ovoj našoj kamen ravnici. Tako je uvijek bilo ovdje na našem kršnom zaviča-ju. Obrana domovine bila je toliko jaka i vidljiva da su je prepoznali i naši neprijatelji . Tako srpski gene-ral Milosav Sekulić u svojoj knjizi koju je izdao u Njemačkoj u Ham-burgu pod naslovom „ Knin je pao u Beogradu“ između ostaloga piše “ Hrvati su na Miljevcima 21. lipnja 1992. pokazali /obznanili svijetu/ da se neće odricati svoga teritorija“. Predsjednik Vlade Zoran Milanović je na proslavi dvadesete obljetnice oslobođenja Miljevaca /2012/kazao da je to bio „genius trenutka“-mala skupina hrabrih ljudi koja se upu-stila u boj s velikim neprijateljem i pobijedila ga.

Sve ovo moramo znati i imati u vidu. Kad smo zajedno, onda smo jaki! Nije naše kupiti mrvice s tuđih stolova nego dijeliti kruh sa svim ljudima dobre volje. Nije naše ispijati čaše s bilo kim , nego samo s onima koji mirišu ljudstvom i po-štenjem. Budite mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi - kaže naš Učitelj ! Isti Učitelj reče : Ne ba-cajte bisere pred svinje: svoje sve-tinje, svoju vjeru, svoj moral, svoju kulturu, svoju nacionalnu svijest, svoju teško stečenu slobodu, svoj jezik, svoje običaje , svoju ojkavi-cu itd. To se ne daje za sva blaga ovoga svijeta. Mudri znaju kako se to radi!

Pjesnik August Šenoa lijepo pjeva i poziva: Oj, budi svoj ! … Ne kloni dušom , i da nijesi mlitav… Put vedra neba diži svoje čelo! Pa došli danci nevolje i muke/ Pa teko s čela krvav tebi znoj/ Ti sku-pi pamet, upri zdrave ruke/ I budi

svoj!...Kad čovjek račun si završit mora/ Ii ti ga svršuj, nek ti žao nije… Poštenjak čovjek na zemlji si bio/ Bio si svoj! Tako pjevaju i svoju braću potiču mudri ljudi, velikani duha, ljudi vjere, nacionalne svije-sti i ljubitelji svoje obitelji!

Budimo svoji! Budimo radišni ljudi kao što su nam očevi bili. Hr-vati su prema zadnjem istraživanju najneaktivniji /najneradišniji/u Europskoj uniji. Imamo više od milijun ljudi između 15. i 64. godi-ne koji niti rade niti posao traže. I zaista zemlja nam je sva u korovu, neobrađena, pustopoljina, tako da možemo pjevati ne Lijepa naša nego „Pustaro“ naša. Ne radeći, potkradamo sami sebe, svoju obi-telj, svoju domovinu i svoju buduć-nost! Zar nam nije dosta što nas drugi potkradaju?

Montgomeri - američki velepo-slanik u Hrvatskoj /1998-2001/ po završetku svoga mandata rekao je slijedeće: Sve što smo planirali ostva-riti za mog mandata u Hrvatskoj sve smo ostvarili osim jednoga: nismo uspjeli svesti katolike ispod 50%.

Takvih planera ima previše i ako ne budemo imali mudrosti i vjere, čeka nas mrkla budućnost. Zato moramo biti svjesni i znati: Hrvat-ska će biti kršćanska ili je neće biti!

Moćnici čine sve da nas ra-skršćane. I to sve pod izlikom slobo-de. Organiziraju svjetski ološ da bi uprljali naš ponos, našu duhovnost, našu tradiciju i naše kršćansko do-stojanstvo. Okaljaše nam Lijepu našu: žvaljenje, balenje, drogiranje po našem Jadranu pred očima naše djece. Četiri dana i četiri noći speci-jalizirana Budišina ekipa iz Omiša morala je čistiti travnjak na Poljudu i oko njega od tisuća plastičnih am-pulica koje su sadržavale ekstazi. Nemojmo misliti da je to slučajno?!

Pred nama je ozbiljan zadatak: Biti svoji - sačuvati savez otaca i ne dozvoliti da drugi odlučuju o nama bez nas. Jedan od sedmorice bra-će Makabejaca reče poganima koji su tražili da žrtvuje njihovu idolu:

Radije ću umrijeti nego prestupiti zakone svojih otaca. Tko vjeru-je u savez i u ideale, taj ne umire. Lijepo pjeva naš veliki pjesnik S.S.Kranjčević: Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati.

I naš Sabor treba ispuniti svoju zadaću: ne sumnjati u svoje ideale i umrežiti sve snage i pamet čineći dobro, tvoreći zajedništvo! Odstra-nimo nerad iz svoje sredine i žudi-mo za znanjem jer nerada je previ-še a znanja premalo.

Mi smo u procesu prijelaza /tran-zicije/. Mijenja se društveno uređe-nje i Bruxelles zahtijeva promjenu naše svijesti i odnosa na svim ra-zinama. Pitanje je kako sačuvati sebe, svoj identitet i bogatstvo vla-stite tradicije u nametnutoj ljestvici pseudovrednota?

Programi koje su nametnule eliti-stičke skupine na štetu siromašnih otuđili su se od Boga i od čovjeka, ali su doživjeli i svoj krah i sada se pokušava uspostaviti ravnoteža između materijalnoga i duhovnoga, između bogatstva i siromaštva.

Neminovan je povratak Bogu i čovjeku kao i svome bližnjemu te prirodi i zemlji koja nas hrani. Taj povratak je nemoguć bez solidarno-sti koja je drugo ime za mir među narodima. Najveća ratna žarišta u svijetu upravo su tamo gdje bogati izrabljuju siromašne, gdje se otima-ju prirodna bogatstva a ostavlja ot-pad /Afrika, Bliski Istok…/.

Hrvatski narod posjeduje nepro-cjenjivo blago: čisto more, čiste ri-jeke, plodnu i nezagađenu zemlju, čisti zrak i neprocjenjivu tradicijsku različitost! Sve to treba zaštiti i sa-čuvati od divljeg kapitalizma i svih mogućih devastacija.

Pitanje je sad: Ide li europska za-jednica kojoj sada i mi pripadamo tim putem?

Predsjednik EU Parlamenta Mar-tin Schulz odgovara:“ Ljut sam na Europu: solidarna je s bankarima, a ne sa siromašnim građanima“! Mu-drima dosta! Fra Šime Samac

13Miljevci Božić

Na sjednici našega miljevačkog Sabora na Visovcu /godine ?/ odlu-čeno je da naš Sabor svakom novorođenom djetetu na Miljevcima dodijeli 5 000,oo kuna. Do sada smo uručili pomoć nekolicini no-

vorođenih mališana . Dobročiniteljima zahvaljujemo , a sve vas pozivamo da i vi budete jedna veriga u lancu dobrote. Bilo koji iznos bit će vaša potpora rađanju naše djece na Miljevcima koja će čuvati lozu našu i staze zavičaja našega. Uključite se u lanac dobrote u djelom pokažite da vam je stalo do života na našim Miljevcima.

Sretan Božić!

PRO VITA

Tijekom drugog svjetskog rata i poraća partizani su ubili 583 osobe posvećene Bogu. Ubojstva su se događala na najzvjerskije načine: od metka u potiljak do rezanja genitalija, od razapinjanja

do deranja kože i pečenja na ražnju. Prema dostupnim podacima u brojkama to izgleda ovako:

1. Ubijeni svećenici 434

2. Umrli od tortura u zatvorima 24

3. Ubijeni braća laici 22

4. Ubijene časne sestre 30

5. Ubijeni sjemeništarci 73

Ukupno : 583

Ubijeni svećenici ,redovnici/e i sjemeništarci

KRIST I LJUBAV – naš put

Kriste, vjerujemo u Tebe. Prepoznajemo te po Tvojim riječima i

djelima. Molimo te, prosvijetli našu svijest, da nas ne odvede do uništenja svega dobra koje si stvorio za nas.Gospodine, oslobodi nas pohlepe, nepotrebnih stvari, velike želje. Sve naše grijehe, svjesne i nesvjesne uzmi u svoje ruke. Često krenemo krivim putem opterećeni pokvarenim strastima, pohlepom i raznim užitcima.Bože naš, o dobri Bože, lanac je dug, prekini taj lanac zla koji nas muči previše i iznenađuje, a da nismo ni svjesni, a ponekad ni

sposobni učiniti nešto protiv tog zla koje je oko nas i okružuje nas.Bože, poslao si svog sina Isusa Krista da nas svojom smrću na križu oslobodi vječne tame. Hvala Ti što postojimo i na spoznaji sa Ti postojiš.Tražimo te, jer te želimo sresti i osjetiti Tvoj mir u svojoj duši. Nismo ni svjesni koliko nam se ljubavi i milosti pruža za naš sretniji i mirniji život u Bogu.Jesmo li svjesni u kakvom se stanju nalazimo?Često mijenjamo misli prema raspoloženju. Trebali bi se ponekad zamisliti i zapitati što radimo i kome služimo. Ako se trudimo približiti našem

Isusu Kristu, uz molitvu i dobra djela On je uvijek uz nas, prati nas, svaki korak naš.Ti upravljaj s nama svakog dana i noći, molimo Te.

Snježana Lovrić

Omiljeni niljevački poštar, naš Boško, nakon dugogodišnjeg izu-zetno vrijednog i odgovornog rada otišao je u mirovinu. Godinama je Boško raznosio mirovine, donosio pozive, pisma i brzojave. U tim pismima i tgelegramima stizale su lijepe ali i tužne vijesti. Boško se, zajedno sa plrimateljima, veselim vijestima radovao a sa atužnima suosjećao. Bošku samo možemo zahvaliti za njegov višegodišnji trud, za stotine i tisuće kilometa-ra koje je prevalio na Miljevcima. Sigurno rijetko tko kao Boško po-znaje svaku kuću i svakog miljev-čanina. Na slici, negdje iz osamde-setih godina, Boško je u Ivićima, donosi pisma Jaki Ivić i pok Stipi Ivić Bačvaru.

Ode Boško u mirovinu

Kunski račun: Župa Imena Isusova Miljevci 22324 Drinovci Broj: 2485003-1100219752

Miljevci Božić

Dana 19.11.2013., oko 10 sati, zaputilo se 30-ak framaša i naših župlja-

na uz blagoslov fra Ivana Vido-vića ravno u Zagreb na važnu utakmicu naše reprezentacije protiv Islanda. Kao što zna-te, utakmica je odlučivala o odlasku u Brazil na svjetsko prvenstvo u nogometu pa se samim time napetost osjeća-la u zraku, no na naše veliko zadovoljstvo završilo je upravo

ZAJEDNICA FRANJEVAČKE MLADEŽI – FRAMA

Slijedimo put sv. DujeU našoj župi već godinu

dana djeluje Frama Mi-ljevci. Možda se većina

starijih pa i mlađih zapitala što je to Frama i čemu ona služi. FRAMA je kratica za franjevač-ku mladež koja slijedi put sve-tog Franje. Ona pripada Franje-vačkoj obitelji kao sastavni dio Franjevačkog svjetovnog reda (FSR). Krajem listopada prošle godine skupilo se nas oko dese-tak djevojaka i mladića koji smo započeli s framom. Već nakon mjesec dana krenuli smo sa or-ganiziranjem Božićnog koncerta na kojem smo djelili darove djeci naše župe. U siječnju ove godine po prvi put nas 26 framaša smo imali svečana primanja u framu, došli su nam mladi iz ostalih

frama Zadarsko - šibenskog po-dručnog bratstva. Ove godine smo bili domaćini I. sportskog kapitula Zadarsko - šibenskog područnog bratstva na kojem je sudjelovalo oko 150 framaša. Možemo se pohvaliti da su i žen-ska i muška ekipa naše frame osvojila 2. mjesto u nogometu i zajedno 1. mjesto u potezanju konopa. Članovi naše frame su sudjelovali u II. nacionalnom kongresu Franjevačkoga svjetov-nog reda i Franjevačke mladeži u Rijeci, na duhovnom kapitulu u Kninu i mnogim drugima. Za odlazak našeg bivšeg župnika fra Ivana Maletića pripremili smo prigodni koncert. Također se možemo pohvaliti da smo kao frama dobili put na utkamnicu

Hrvatska - Island koja se odvi-jala na Maksimiru i ovim putem se zahvaljujemo onima koji su nam to omogućili. Ove godine, 28. prosinca imat ćemo Božićni koncert, a 5. siječnja 2014. pri-manja i po prvi put obećanja. Na svojim susretima razgovaramo o temama duhovnog i svjetov-nog karaktera, a nekada susret iskoristimo samo za zabavu ili rješavanje nekakvih problema. U frami djeluje zbor Frame Mi-ljevci koji ste sigurno sreli na mi-sama, klanjanjima i duhovnim obnovama. Nadamo se da će se još mladih naše župe odazvati našem pozivu i zajedno s nama slijediti put svetog Franje!

Barbara Pulić, Farma Miljevci

UTAKMICA HRVATSKA – ISLANDonako kako smo priželjkiva-li – naravno, pobjedom. Karte nam je osigurao gospodin Ivica Lovrić, dok nam je bus donirao gospodin Josip Stojanović – Jolly kojima se ovim putem u ime cijele Frame od srca zahva-ljujem. Poletnost naših igrača,

zajedništvo, ali i prijateljska atmosfera s navijačima naših protivnika, učinila su doživ-ljaj potpunim. Naše navijanje je bilo zabilježeno na svim

programima pa imamo čvrst dokaz da smo bili najvatreniji navijači. Put nam je dobro po-služio i za zbližavanje među članovima naše Frame, a kući smo se vratili u kasnim večer-njim satima uz Božju pomoć. Svakako možemo reći da nam je ovo bilo jedno lijepo i neza-boravno iskustvo. Anita Samodol, Frama Miljevci

14

Miljevci Božić 15

„...samo tvoja ljubav može upali-ti nova svjetla, samo tvoja ljubav Bože...“

Stihovi su kojima smo dana 14.09.2013. u sklopu duhovne pripreme za blagdan Gospe od Milosti, započeli koncert koji je osim duhovne pripreme bio i zahvala ali i oproštaj s našim fra Ivanom Maletićem. Nakon sv. mise u 19:00 sati, kao jedna zajednica građena na temelji-ma vjere i čvrste ruke našeg fra Ivana, ponosno smo započeli s pjesmama i prigodnim progra-mom. Crkva je odisala našom snagom, snagom pjesme i lju-bavi iskazane prema fra Ivanu. Kroz pjesme, sastave framaša koji su govorili o fra Ivanu, ali i dvama simboličnim igrokazima, jasno smo mogli vidjeti da je fra Ivan bio istinski duhovni vođa, naš prijatelj, savjetnik, naš pa-stir, osoba uz koju je naša vjera rasla i jačala, osobu koja nas je ne samo naučila govoriti iz srca, nego kako se vratiti na pravi put i suočiti sa životnim poteškoća-ma. Kao duhovni vođe frame, us-pio nas je osvojiti otvorenošću, iskrenošću i ljubavlju, te se uvu-kao u srca svih nas i ostavio tako dubok trag. Ovim koncertom ne samo da smo dirnuli fra Ivana, već i naše roditelje i župljane koji su u suzama s nama pjeva-li i zahvaljivali se Bogu na do-brom pastiru fra Ivanu. Nakon koncerta koji je svakoga ostavio bez teksta i ispunio srca mnogih, kao frama oprostili smo se od fra Ivana, te na sam blagdan Gospe od Milosti čista srca ispunjenog ljubavlju, na sv. misi pjevali i sla-vili Boga te ispratili fra Ivana s tugom u srcu.

KONCERT U ČASTFRA IVANA MALETIĆA

Također, nadamo se da će i no-vopridošli fra Ivan Vidović na sve nas ostaviti dubok trag i da će nas primiti u svoje stado otvo-rena srca!

MIR I DOBRO! FRAMA MILJEVCI - Antonia Gverić

Nadamo se da će ga mnogi od nas pamtiti kao dobrog čovjeka čista srca koji je ne samo obno-vio vanjštinu naše župe, već i našu unutrašnjost. Nadamo se da će u Zagrebu biti sretan kao što je i ovdje bio i da nas neće zaboraviti! Hvala mu na svemu!

Za koncert smo preradili i poznatu crkvenu pjesmu:

OSTANI S NAMA

Ostani s nama fra Ivane, ostani jer trebaš nam.Ostani s nama na Miljevcima, ostani na župi toj.

27 framaša danas je tužno što nam ti odlaziš.Kaže on nama: „Crkva me treba, meni se baš ne ide!“

Tvoja dobrota i čvrsta ruka sve nas je vodila.Al taj tvoj trud i dobra djela, neće biti uzalud!

Crkva vas čeka, Zagreb se smiješi, Miljevci tuguju.Ode nam fratar, šta ćemo sada, o Bože pomozi nam.

Došlo je vrijeme da naši puti sada se razdvoje.Sretno vam bilo, sjetite se nekad framaša omiljenih!

Autor: FRAMA MILJEVCI

16 Miljevci Božić

U studenom, a u godini vje-re naša župa s fra Ivanom Maletićem krenula je na

hodočašće u Svetu zemlju - Izrael.Hodočašće je bilo u organizaciji agencije Ichtis iz Spli-ta, a uz stručno vodstvo nadbiskupa Marina Ba-rišića, fra Ivana Maletića i fra Miroslava Modrića.Skupinu je činilo 175 ho-dočasnika, nas 30- ak iz naše župe, od kojih neki žive u Zagrebu, Splitu, Šibeniku i Drnišu.Pri sa-mom polasku iz zračne luke kasnili smo tri sata, ali to nam nije pokvarilo raspoloženje. Iz Tel Avi-va putovanje nastavljamo autobusima, nama u au-tobusu se pridružila sku-pina iz Makarske i Omiša sa svojim svećenicima, te uz vodstvo fra Ivana, atmosfera u autobusu je bila odlična.

Predvečer smo stigli u Nazaret, grad u kojem je Isus proveo svoje djetinj-stvo i mladost. Nakon svete mise smjestili smo se u hotel. Prvi posjet je bio Bazilici navještenja, kaže se da ovdje „nebo dodirnulo zemlju“, ona čuva tajnu Utjelovljenja Riječi Božje, te crkvu sv. Josipa koja se nalazi na temeljima kuće u kojoj je Isus 30 godina živio sa svojim roditeljima ,Marijom i Josipom. Svetu misu je predvodio nadbi-skup Marin Barišić u koncelebra-ciji s jedanaest svećenika, koji su se kroz naredne dane izmjenjivali u propovijedanju. Popodne smo krenuli u Kanu Galilejsku, a koja

MILJEVČANI U SVETOJ ZEMLJI 5.11. – 11.11.2013.

STOPAMA GOSPODNJIM U GODINI VJERE

je poznata po svadbi, kad je Isus vodu pretvorio u vino. Ovdje su bračni parovi obnovili svoja brač-na obećanja. Iz Kane idemo pre-ma Taboru do kojeg se zbog uske i

strme ceste dolazi isključivo kom-bijima koje voze domaći Bedui-ni. Na Tabor smo stigli u sumrak , te je i to bio poseban doživljaj. Na Taboru u Bazilici krovne gre-de su izrađene od hrvatskog hra-sta iz Našica. I ovdje je kao i na svim ostalim mjestima nadbiskup pročitao pripadajući odlomak iz Evanđelja, te nam dao poticaj za osobnu meditaciju.

Treći dan našeg hodočašća na-pustili smo hotel u Nazaretu te

krenuli prema Genezaretskom je-zeru i mjestima koja su bila glav-na u Isusovom javnom djelovanju. Idemo u Tabghu samostan poznat po umnažanju kruha, potom u

Kafarnaum nazvan još Isusov grad gdje smo uz obalu Geneza-retskog jezera slavili svetu misu. Ovdje je i Petrova kuća, te si-nagoga. Nakon ovog slijedila je vožnja brodom po jezeru, gdje su prije plovidbe posada broda i jedna naša mlada hodoča-snica na jarbol podigli našu zastavu uz hrvat-sku himnu. Duhovno osnaženi slijedio nam je odmor uz ručak, Petrova riba,koja je domaći specijalitet. Slijedi posjet Brdu blaženstava i crkvici Petrovog prvenstva.Navečer stižemo u hotel u Jeruzalemu gdje ćemo biti nared-ne dane.

U četvrtom danu našeg hodočašća po-

sjetili smo Isusov grob- Crkvu sve-tog groba ili Uskrsnuća, a u istoj crkvi se nalazi Golgota, mjesto gdje je Isus razapet i umro. Ovdje u crkvi su velike gužve, te smo za ulaz u kapelicu uskrsnuća čekali i do tri sata. Odlazak na Masllinsku goru je bio vrhunac hodočašća, spoznaja da hodate mjestima gdje se Isus molio, družio sa svo-jim apostolima i učenicima budi snažne osjećaje. Posjetili smo Cr-kvu Očenaša, gdje imate molitvu

17Miljevci Božić

Očenaša na 116 jezika do sada i Getsemanski vrt. Dan smo zavr-šili bdijenjem tj. getsemanskom urom u crkvi na Maslinskoj gori. U ovoj crkvi je stijena na kojoj se Isus molio i znojio krvavim zno-jem.Dok se pjevalo „Puče moj“ svi smo pojedinačno dolazili kleknuti i poljubiti stijenu, sa zahvalama, molitvama i željama svog srca.

Betlehem mjesto rođenja Isusa posjetili smo peti dan. U crkvi sv. Katarine Aleksandrijske smo sla-vili svetu misu, a iz te crkve svake godine na Božić se na TV prenosi sveta misa. Potom smo išli u špi-lju u kojoj se Isus rodio da bi se poput pastira i mudraca poklonili na tom svetom mjestu i zaista kad uđete unutra zaboravite sav umor od čekanja u redu koje je trajalo više od sat vremena. Iznad špilje se nalazi Bazilika rođenja. Iz Be-tlehema smo se uputili na Pastir-ska polja, polja gdje su pastiri ču-vali svoja stada. Uz polja je dosta špilja koje su služile kao skloništa. Mi smo bili u Špilji mlijeka, koja je sasvim bijela, a predaja kaže da dok se Sveta obitelj tu sklonila i Marija dok je dojila Dijete Isusa, kapljica mlijeka je pala na zemlju i špilja je postala bijela. Posjetom Zidu plača –Hramu mnogih Isuso-vih provijedi sreli smo mnoštvo pobožnih Židova, koji zalaskom

sunca i završetkom židovske subo-te slave Boga. Ovaj dan smo zavr-šili obavljajući križni put ulicama Jeruzalema, tj. ulicom Via Dolo-rosa ili Ulica boli, kojom je Isus išao. Križni put završava ispred Crkve svetog groba čija se crkvena vrata zaključavaju u 19 sati, a po drevnom običaju to obavlja jedna muslimanska obitelj.

I naš zadnji dan sadržavao je obilazak Judejske pustinje i Mr-tvog mora. Prvo posjećujemo Ain Karim Crkvu Marijina pohođenja i tu smo slavili svetu misu, ovo je mjesto susreta dviju majki, Eliza-bete i Marije. Prošli smo Judejsku pustinju gdje nam je nadbiskup objasnio značenje pustinje u Sta-rom i Novom zavjetu. Ovdje smo imali priliku jahati na devi, te od domaćih Beduina kupiti neki od suvenira.Iz pustinje naš put se nastavio prema rijeci Jordan, mje-stu Isusova krštenja. Upečatljivo je ovdje bilo biti okružen drugim skupinama hodočasnika, gdje ruski hodočasnici u rijeku ulaze u bijelim haljinama, a jedna skupi-na je glasno jecala, rekli su nam da su to hodočasnici iz Nigerije i da na taj način oplakuju svoje grijehe. Nadbiskup nas je blago-slovio vodom iz Jordana, te smo obnovili svoja krsna obećanja.

Moram reći da nam je vožnja u autobusu,a koja bi trajala i po dva sata, brzo prošla , svatko na svoj način je doprinosio da druženje bude ugodno i zabavno, naravno uz fra Ivana, koji je ovdje skoro kao domaći , pa nas je iscrpno upoznavao s mjestima kojima smo prolazili i s vjerskog, a i tu-rističkog aspekta.Nakon Jordana odlazimo na Mrtvo more, ono je 400 metara ispod razine Sredoze-mnog mora i najniža je otvorena površina na kugli zemaljskoj. Vri-jeme predviđeno za odmor iskori-šteno je za kupnju i isprobavanje vrlo poznate i ljekovite kozmetike s Mrtvog mora, te za kupanje ili bolje reći „ležanje“ na moru. Na-ime, zbog velike količine soli ne može se potonuti, te ovo more od vas ne traži da ste plivač, osim da čuvate oči zbog soli.

Navečer smo krenuli prema Jerihonu najstarijem gradu na svijetu, ali zbog demonstracija taj grad nismo uspjeli posjetiti. Stoga smo otišli u Jeruzalem gdje smo po osobnom izboru proveli večernje sate, šetajući ulicama starog grada i kupujući suvenire. Suveniri su uglavnom izrađeni od maslinova drva, koje izrađuju do-maći stanovnici - Palestinci i to im je jedini izvor prihoda. Neki su se osvježili sokom od šipka koji vam nude na ulicama ili tko je želio i imao potrebu otišao je još jednom posjetiti Crkvu svetog groba, po-moliti se, sabrati, odnosno biti s Gospodinom.

I na kraju, nadam se da mi koji smo imali priliku, pa mogu reći i milost, biti na ovom hodočašću, da ćemo ostvariti ono što nam je poželio jedan od svećenika, koji nam je propovijedao u Svetoj ze-mlji, a to je da ne ostanemo u svom plićaku, već da produbimo svoju vjeru, svjedočimo je u svom životu na način da zaplovimo pu-činom solidarnosti i pučinom lju-bavi u svakodnevnom životu.

Fra Ivan Maletić

18 Miljevci Božić

RADOVI NA CRKVAMA

Kao što smo i najavili u prošlom broju lista „Miljevci“, iza uskrsnih

blagdana krenuli smo s obno-vom crkve sv. Petra i Pavla. Kako ove godine 2013. naša crkva sla-vi 100 godina od izgradnje tako smo nastojali da ta obnova bude

staru žbuku: apsida – polukruž-ni dio oko oltara, koja je i sada izvana ožbukana, radi toga što je kamen sitan i nije se mogao ofugirat, je najstariji dio crkve i datira iz predturskog razdoblja kako povjesni izvori i pokazuju da je u Širitovcima postojala žu-pna crkva još iz predturskog raz-doblja. Na njoj se nalazi i jedan prozor koji je zazidan i ožbukan. Nastavak apside (gdje se nalaze dva mala prozora pored oltara) datira iz post turskog razdoblja (Godine 1761. crkva Sv. Pavla je bila proširena i obnovljena, tako da je povrh vrata bio zvonik s jednim zvonom; Usp. Fra Jure Brkan, Župa Miljevci i njeni žu-pnici u Zbornik Miljevci) i koje je sačinjavalo lađu crkve, što je vid-ljivo i u sondama poda koje smo bili načinili. Kako je tadašnja cr-kva bila mala za bogoslužje tako je ondašnji župnik fra Stanislava Gjirlića 1912. srušio lađu crkve i dao izgraditi novu lađu crkve od pravilnih klesanaca koja je i da-nas vidljiva. Kako je rat bio „na vratima“ on nije uspio završiti zvonik crkve već ga je 1919. za-vršio fra Ivan Bronić.

Te tri crkve svjedoče o maru i ljubavi miljevačkog naroda da uvjek u svojoj župi osiguraju i bogoslužni prostor dostojan vre-mana i načina života. I u prigodi ove obnove ta se ljubav pokaza-la u dobrovoljnom radu kao i u

i konjima odvozio djelove olta-ra bilo mu je žao baciti pročelje oltara - antipendij - ukrasnu ka-menu oltarnu ploču koja je stala na pročelju oltara, i da ju je on ostavio u svojoj „pojati“. Ako želim da je mogu uzet i radit s njom šta hoću. Naravno da sam je uzeo i ugradio na njeno mjesto u novom kamenom oltaru koji je nanovo sagrađen po slici starog oltara koji je bio u našoj crkvi, zato je na sadašnjem oltaru anti-pendij malo drugačije boje jel je tijekom vremene dobio „patinu“

Još jedno iznenađenje koje smo otkrili, a koje su i Konzerva-tori iz Šibenika potvrdili, bijaše spoznaja da su u našoj crkvi vid-ljive građevine triju crkava koje smo vidjeli nakon što smo otukli

kao „rođendanski“ poklon. Ro-đendanski pokloni uvjek nose „slatka“ iznenađenja pa tako i ova obnova.

Prvo veliko iznenađelje bi-jaše kad smo na „šuvitu“ crkve pronašli oltarnu sliku koja je bila na starom oltaru kojeg je pok. fra Stanko Bačić 1970. sru-šio misleći da je to dobro jel je reforma Crkve, nakon Drugog Vatikanskog koncila, zahtjeva-la da se oltari na kojima se lavi misa okrenu prema narodu.

Drugo veliko iznenadjenje bijaše kad me je jedne večeri, u tijeku obnove crkve, naznao jedan naš župljanin (koji je že-lio bit anoniman) i rekao mi da je on pomagao pok. fra Stanku rušiti stari oltar. Dok je s karom

Obnsv. Petra i Pa

19Miljevci Božić

prilozima koji su se skupili za njenu obnovu. Svima koji su svoj prilog na bilo koji način dali od srca hvala…

U crkvi je još otučena i cije-lokupna žbuka i nanešena nova. Promjenjene su sve elekto insta-lacije. Cijela je crkva injektira-na konstruktivnim mortom da bi se konstruktivno učvrstila. Postavljen je i brtveni premaz kako bi se spriječila kapilarna vlaga koja dolazi iz temelja cr-kve. Postavljena je i hidro i ter-mo izolacija u podu crkve kao i

novi kameni pod. Načinjena je i pregrada iza novog oltara kako bi se napravila sakristija. Izra-đena su nova vrata i prozori kao i stepenice za kor. Vitraje na prozorima izradio je ak. slikar g. Vjekoslav Kuliš iz Zagreba. Trijumfalni luk u crkvi je oblo-žen kamenim pločama i cijela je crkva obojana. Prva misa nakon obnove slavljena je 22. rujna 2013. u 11 sati, a slavio ju je novi župnik fra Ivan Vidović kao svo-ju prvu misu u ovoj crkvi…

nova crkve Pavla u Širitovcima

Fra Ivan sa miljev anima u obnovljenoj crkvi Sv. Petra i Pavla

Kako sam premješten na novu dužnost nismo uspili izra-diti nove klupe u crkvi kao ni crkvu obnoviti izvana,Ä što je potrebno. Potrebno je očistiti sljubnice – fuke i staviti nove, riješiti vlagu odvodnim kanalom oko crkve i spustiti nivo tratova-ra oko crkve na razinu ispod te-melja crkve kako bi se spriječila kapilarna vlaga da ne prodire u crkvu. Nadam se da će se i to uskoro dogoditi…

Fra Ivan Maletić

20 Miljevci Božić

I ove godine održana je svečana proslava 21. obljetnice oslobođenja

sedam miljevačkih sela od velikosrpske agresije.

U župnoj crkvi Imena Isu-sova svečanu misu u spo-men na poginule branite-lje predvodio je fra Joško Kodžoman, provincijal Provincije Presvetog Otku-pitelja iz Splita u koncele-braciji s još deset svećenika.

Prije mise položeni su vijenci i zapaljene svije-će kod spomen-obilježja poginulim braniteljima, a nakon mise molilo se za poginule branitelje.

Jedna od prvih oslobodilač-kih akcija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu po-krenuta je zbog stalnih to-pničkih napada na Šibenik, drnišku Zagoru i Skradin, a povod su joj bili i upadi četnika, pljačka i palež duž cijele tadašnje bojišnice.

Branitelji 142. drniške i 113. šibenske brigade HV-a u noći s 20. na 21. lipnja 1992. prešli su kanjone Krke i Čikole i probili se 20 kilometara kroz neprija-teljske snage. Već tijekom jutra oslobođena je veći-na miljevačkih sela, a selo Ključ oslobođeno je nave-

Proslavljena 21. obljetoslobođenja Miljevaca

NE BOJTE SE

Ne bojte se sila tamedok nam zlatno sunce graneNama Isus sad dolaziu srca naša nek ulazi!

Božić je snaga naša, naše sveSvjetlost naše domovineSamo onaj tko je s Njimbudućnost može graditi.

Ne bojte, se sada molimjer Isuse tebe volimZaštiti naše ljude svemale, stare, nesretne…!

Marija je uvijek s namaNe napušta ona djecu svojuLjubav njena nama trebazato molim zaštitu cijelog Neba.

Ne bojte se dragi ljudiLjubav svoju Isus nudiBožić nama sad dolaziPut do dobrog srca pronalazi!

Ljiljana Galić

čer. Branitelji su oslobodili 108 četvornih kilometara .

Ukupno 250 branitelja, raspoređenih u 26 grupa, zauzeli su cijeli plato i or-ganizirali obranu dosegnute bojišnice, pripremajući se za očekivani neprijateljski

21Miljevci Božić

etnicaca

protunapad koji se zbio već 23. lipnja, kada je ne-prijatelj u bijesu i nemoći otvorio topničku paljbu po Šibeniku i drniškoj Zagori. No, nikad se više nije pri-bližio miljevačkim selima.U akciji je poginulo osam hrvatskih vojnika, a nepri-jatelji su imali znatno veće gubitke u ljudstvu i tehnici.

Ove godine na proslavi na Miljevcima, osim članova obitelji poginulih branitelja, bili su i branitelji iz udruga 113. i 142. brigade HV-a , predstavnici MUP-a, HVI-DR-e, ministarstava branite-lja i obrane te saborski zastu-pnik Ante Kulušić, šibenski župan Goran Pauk, grado-načelnik Drniša Josip Bego-nja, gradonačelnica Knina Josipa Rimac, gradonačel-nik Šibenika Željko Burić i načelnici susjednih općina.

Kao uvod u proslavu, u or-ganizaciji Miljevačkog sa-bora, održana je smotra fol-klora 10. miljevačke užance i malonogometni turnir mi-ljevačkih sela i branitelja.

Ante Galić

Obavijest o Miljevačkojvečeri u Zagrebu

Miljevački sabor (Zagreb) organizira treću Miljevačku večer u Zagrebu.

Večer će se održati u petak 7. ožujka 2014. u restoranu Stara zagrebačka škola (Kombolova 2 a, Utrine). Početak je u 19,00 sati. Predviđen je dolazak KUD-a Miljevci i članova miljevačke Frame te nastup poznate osobe iz zabavne glazbe.

Rezervirajte pravodobno svoje ulaznice (150,00 kuna) na mobitel 098 817 365 (Anka Kulušić). Radujemo se vašem do-lasku.

Odbor

Prepuna tribina na turniru “Od Gospe do Gospe”

22 Miljevci Božić

MILJEVAČKO LJETO

U znaku jubilaužanci i festiv

Ovogodišnju sezonu nastu-pa KUU „MILJEVCI“ je otvorila 1. svibnja na 5.

sajmu agroturizma Šibensko-knin-ske županije u Skradinu na koji su izlagani autohtoni proizvodi obi-teljskih poljoprivrednih gospodar-stva iz naše županije. Uz mnoštvo suhomesnatih delicija kao što su pršut, panceta, razna pića, poseb-nu čast da nastupi na ovom sajmu imala je i naša udruga koja je sve to skupa garnirala miljevačkim pjesmama i plesovima.

U svibnju mjesecu, točnije 11. svibnja održana je 7. županijska smotra izvornog folklora „Šibeni-če ti si stina“ u Šibeniku na kojoj već tradicionalno sudjeluje i naša udruga. Na smotri su nastupila najvažnija društva naše župani-je koja su izvela pjesme i plesove svoga kraja. Kulturno umjetnička udruga Miljevci izvela je poznata miljevačka kola kao što su: kolo kase, kolo trke, noga u kolo, sta-rinsko kola, kolo biralicu te muš-ko i žensko ojkanje. Po završetku nastupa nagrađeni su velikim pljeskom objektivne šibenske pu-blike.

Ove godine održane su 15. lip-nja desete jubilarne „Miljevačke užance“ kojima je uveličana 21. obljetnica oslobođenja Miljevaca u Domovinskom ratu. Za ovu pri-godu uz domaćina KUU Miljevci nastupila su i probrana folklorna društva kao što su:

KUD „SV. ANA“ Odranski Obrež iz zagrebačke županije, KUD SV. ANA“ Vučjak iz karlo-vačke županije, te KUD „DINA-RA“ iz Kijeva.

Užance su i ove godine svojim nastupom otvorili oni najmlađi popularni „Miljevački tići“ koji su nam kroz pjesmu i poskakivanje pokazali kako se čuva tradicijska kultura koju su nam u naslijeđe ostavili naši preci. Nakon najmla-đih vrlo zapažen nastup imali su stariji članovi KUU „Miljevci“, a poznate miljevačke pjesme i kola odzvanjale su dvoranom. Osobi-to lijep i dojmljiv nastup izveli su naši dragi gosti KUD „Sv. Ana“iz Odranskog Obreža koji su izveli

dvije koreografije: slavonski pot-puri i pjesme i plesove Turopolja pod nazivom „ vudri nogu noga zutra nebu toga“. Potom su svo-jim nastupom ovaj vrijedni jubilej uveličali članovi KUD-a „Dinara“ iz Kijeva muškom i ženskom oj-kavicom, diplenjem, te poznatim kijevskim kolom.

Da imaju izraženu osjetljivost za očuvanje tradicijske kulture zorno su nam pokazali članovi KUD-a „Sv. Ana“- Vučjak iz karlo-vačke županije u prikazu „Prošće-nje“.

Prošćenje je slavlje vezano za crkvu i crkvene blagdane, na koje su uz puk obavezno dolazili licita-ri, te razni obrtnici sa svojim pro-izvodima.

U posljednjoj koreografiji ovogodišnjih „Miljevačkih užanci“ članovi KUD-a „Sv. Ana“ Vučjak uprizorili su prikaz ophodnog obi-čaja šireg karlovačkog područja takozvane krisnice. U ladanje ili krisnice se ide dan uoči blagdana Sv. Ivana. U to vrijeme zrakom lete krisnice, a taj dan se pale i Ivanjski kresovi. Krisnice su četiri mlade djevojke koje idu od što bi oni rekli u svom izričaju od hiže do hiže i pjevajući zazivaju dobru godinu u smislu dobrog uroda ljetine. Nakon ove točke gledatelj-stvo u športskoj dvorani velikim je pljeskom ispratilo sve sudionike ovogodišnjih 10. jubilarnih „Mi-ljevačkih užanci“, a za sam kraj na pozornicu su izašli svi izvođači te spontano zapjevali „Bože čuvaj Hrvatsku“. Nakon toga veselje i druženje se nastavilo uz domje-nak u župnom dvorištu.

Nadalje slijede brojna gosto-vanja i nastupi naše udruge ovog ljeta od kojih bi izdvojio nastup 30.lipnja u Zapadnoj Hercegovini u prigodi 10. godina postojanja

HKUD „Radišići“ iz Radišića ne-daleko Ljubuškog. Bila je to sjajna folklorna večer i gostoprimstvo na-ših prijatelja iz Radišića koji su u dva navrata nastupali i ovdje kod nas na Miljevcima. Zatim slijede dva nastupa srednim srpnja u Po-dinarju.

Prvi od njih se dogodio 16. srpnja u Kijevu na blagdan Gospe

od Karmela i 20. obljetnice uteme-ljenja općine Kijevo, na kojem su nastupila većina kud-ova iz naše županije a organizator je bio KUD „Dinara“ iz Kijeva, zatim nastup 19.srpnja u Vrlici

na „Večeri ojakvice, kola i na-rodnih običaja“ koji je održan u okviru vrličkog kulturnog ljeta u organizaciji tamošnje KUU „Mi-lan Begović“.

Poseban osvrt svakako zaslu-žuje 3. Festival „Ojkavice“ – Mi-ljevci 2013 koji ima za cilj očuva-nje najstarijeg načina pjevanja u Hrvatskoj. To su najstariji oblici višeglasja. Glazbeni izričaj ojkanje s područja dalmatinskog zaleđa

Miljevci Božić 23

larnih desetih ivala Ojkavice

pripada tipu tradicijskog načina pjevanja za koji se može tvrditi da je najstariji oblik arhaičnih tra-dicijskih pjevanja na hrvatskim područjima koja po etnografskoj podjeli spadaju u područje dinar-skog areala. Ojkanje je arhaičko pjevanje za koje je karakteristič-no potresanje glasom posebnim načinom pjevanja, tzv. pjevanje „

iz grla“. Tu vrstu pjevanja koju da-nas u većini krajeva nazivaju sta-rinskim pjevanjem može izvoditi i pojedinac solo ili mnogo češće pojedinac uz pratnju drugoga gla-sa koji u trenutku potresanja teži na daljem pratećem tonu. Ojkanje je svečana pjesma skoro ritualna na pirovima i na svečanim gozba-ma prigodom kršenja, te mnogim drugim prigodama. Zbog te njene kulturne vrijednosti 16. studenog 2010. uvrštena je na listu zaštićene nematerijalne kulturne svjetske baštine UNESCO-a.

Na trećem festivalu „Ojkavice“ održanom 10.kolovoza 2013. u Dri-novcima okupile su se ponajbolje

pjevačke skupine iz cijele Dalma-tinske zagore. Tako su ove godine nastupili pjevači iz KUU „Zvona Zagore“ – Mirlović Zagora, KUD “Promina“ - Oklaj, KUD“Branimir 888“-Muć, KUU „Milan Bego-vić“- Vrlika, KUU“Andrija Matijaš Pauk“-Marina, KUD „Dinara“ Ki-jevo, KUD „Srce Zagore“ - Unešić i naravno domaćini KUU „Miljevci“.

U organizaciji „Miljevačkog Sabora“ i KUU „Miljevci“, a pod pokroviteljstvom Grada Drniša, manifestaciju tradicionalnog puč-kog pjevanja, slikovitih pučkih napjeva kojima se u ne tako dav-noj prošlosti izražavala radost, a ponekad i tugaljiva raspoloženja u selima ljudi kamenih gena, otvo-rili su prošlogodišnji pobjednici Festivala KUU“Zvona Zagore „ iz Mirlović Zagore, koji su i ove go-dine osvojili drugo mjesto, dok je treće mjesto osvojio KUD „Brani-mir 888“ iz Muća. Za najbolju pje-vačku skupinu „ojkača“ove godine prema ocjenama stručnog žirija proglašena je skupina iz KUU „Mi-lan Begović“ – Vrlika, koja je pri-likom proglašenja pobjednika po-sve zasluženo nagrađena velikim pljeskom objektivnog miljevačkog gledateljstva.

Recimo na kraju i to da je Fe-stival pod sloganom „Neka traje loza naša“ sjajno vodila šarmantna splitska voditeljica Mirta Šurjak, koja je na samom kraju festivala prilikom proglašenja pobjednika i sama zaojkala, a brojnu publiku uveselio je svojim pjesmama i na-rodni guslar Dane Jurić.

Svih ovih godina KUU „Miljev-ci“ sa osobitim zadovoljstvom svoj program narodnih običaja, pjesme i plesova izvodi u gradu Drnišu. Tako je i ove godine 15. kolovoza u okviru obilježavanja i proslave blagdana Sv. Roka zaštitnika gra-

da Drniša naša udruga izvela pri-godni program na drniškoj Polja-ni, te je svojim repertoarom oduše-vila nazočno gledateljstvo.

U crkvi Imena Isusova misno slavlje na blagdan Gospe od Mi-losti predvodio je miljevački žu-pnik na odlasku fra Ivan Maletić, a svečanosti sv. mise sa svojim pjevanjem doprinijeli su crkveni zbor odraslih, te mladi iz miljevač-ke „Frame“ koji su vrlo emotivno doživjeli odlazak sa župe našeg fra Ivana. Na kraju sv.mise kao zahva-lu za njegov pastoralni rad, kao i izraženu senzibilnost za razne kulturne, sportske i humanitarne aktivnosti prigodne poklone fra Ivanu uručili su Tomislav Đela-lija predstavnik ŠRD „Miljevci“, ispred „Miljevačkog Sabora“ gos-podin Miroslav Ivić, te gradonačel-nik Grada Drniša gospodin Josip Begonja. Recimo i to da su svoje prigodne poklone nekoliko dana ranije za vrijeme prijema kod fra Ivana uručili i Crkveni zbor, te KUU „Miljevci“. Kako bi sačuvala i otrgnula od zaborava miljevačko tradicijsko naslijeđe, KUU „Mi-ljevci“ je i ove godine nakon mi-snog slavlja i duhovne okrijepe na blagdan Gospe od Milosti izvela najpoznatija miljevačka kola i pje-sme na drinovačkoj gustirni pred mnoštvom miljevačkog vjerničkog puka.

Drago Bačić

Voditeljica Mirta Šurjak

24 Miljevci Božić

05.04.2013., u organizacija Područnog vijeća Zd-ši po-dručja, održao se I. sportski kapitul na Miljevcima. Sudjelo-valo je oko 150 framaša iz cije-log područnog bratstva. Oku-pljanje je počelo u 09:00h, ubrzo nakon toga imali smo Euharistijsko slavlje u crkvi Imena Isusova, koje je pred-vodio duhovni asistent Frame Miljevaci, fra Ivan Maleti . Nakon sv. Mise uslijedio je pozdravni govor i dobrodoš-lica područnog predsjedni-ka Marka Plav i a, te mimo-hod do sportskih terena.

Oko 10:15h počelo je sport-sko nadmetanje u nogometu i kartama. Cure su igrale u sportskoj dvorani a dečki vani na otvorenom. Mi smo Fra-njevačka mladež i u skladu s

„ Ako je Bog za nas, tko će protiv nas“(Rim 8,31)

tim prije svake utakmice na sredini terena izmolila bi se molitva.

Bilo je jako uzbudljivo i kod cura i kod dečkiju, prilike i golovi su prštali na sve strane. Momci su tehnički bili pot-kovaniji od cura, ali cure su svojim zalaganjem, srčanošću i borbenošću nadvladale taj

„nedostatak“. U finalu nogo-meta kod cura su igrale Frama Knin protiv domaćina Frame Miljevci, kod muškaraca su ta-kođer bili domaćini u finalu tj. Frama Miljevci protiv Frame Šibenik-Meterize. Prije samog čina finala u nogometu bilo je natjecanje u mješovitom po-tezanju konopa. Pobjednici u potezanju konopa su kršne cure i momci iz Frame Miljev-ci. Treba spomenit i Framu Šibenik-Šubi evac kao pobjed-nicu kartaškog dijela natje-canja. Došli smo do glavnog dijela sportskog kapitula a to je nogometno finale. Momci su prvi stali na „borilišta“ i odmjerili snage. U vrlo uz-budljivoj utakmici s prepuno

neizvjesnosti na kraju je sla-vila Frama Šibenik-Meterize. Nakon momaka došle su cure na red da pokažu svu raskoš i umijeće nogometa. Bila je to tvrda utakmica puna borbe-nosti i požrtvovnosti. Cure su bile jako srčane i vidjelo se da im je jako stalo do pobjede. Na kraju više sreće i sport-ske spretnosti je imala Frama Knin. Valjalo bi spomenit i navijače koji su svoje sportaše bodrili do samog kraja, uz ve-ličanstvenu koreografiju i gro-moglasno navijanje. Pobjedni-ci su dobili zaslužene nagrade i ovim putem im još jednom čestitamo.

Irena Pulić, Frama Miljevci

I. mjesto muški nogomet Fra-ma Šibenik – Meterize

I. mjesto ženski nogomet Fra-ma Knin

Mimohod

BUDI TUBudi tu jer te trebamPruži svoje ruke blageBrige Majko tebi dajemU zagrljaju tvoje drage

Srce svoje za te čuvamJer je ono moje blagoOd Zloga ga Majko braniNe daj da ga Tama rani!

Sama sam tako slabaZato Majko trebam TebeKad sam s tobom strah me nijeMoje srce za te bije!

Kad oluja nebo paraSlušaj Majko riječi ove:„Ti si svjetlo u mom životuJa te trebam, budi tu!“

Ljiljana Galić

25Miljevci Božić

Na raspisani naatječaj za prijavljivanje projektnih prijedloga a u svrhu izrade strategije razvoja grada Drniša od 2014. do 2020. Godine, projekata koji će se uglavnom financirati iz sredstava Europske unije, i Miljevački sabor je poslao tri prijedloga. Radi se o projektima izgradnje Doma ojkavice, zatim projektu navodnjavanja poljoprivrednih površina iz izvorišta Torak te projektu pješačko-biciklističke staze od Visovca do Ključice. U obrazloženju projekta izgradnje multifunkcionalnog javnog objekta namijenjenog održavanju kulturnih manifestacija u svrhu promicanja i očuvanja tradicije ojkavice na širem području Nacionalnog parka Krka te izlaganju etnografske građe sa tog područja, koji smo nazvali UNESCOV DOM OJKAVICE, stoji kako je zamišljenno da to bude središte gdje bi se prezentirao, čuvao i izučavao taj način izvornog pjevanja. Dom bi bio multifunkcionalni javni objekt namijenjen održavanju kulturnih manifestacija u svrhu promicanja i očuvanja ojkavice u dalmatinskog zagori te izlaganju etnografske građe sa područja oko rijeke

Krke. U Domu bi bila dvorana za smotre pjevačkih skupina, zatim prostorije za čuvanje notnih zapisa i drugih vrijednosti koje se mogu prikupiti svjedoče o tom vidu tradicijskog pjevanja. Bilo bi tu i mjesto za prezentaciju i izučavanje, organizirali bi se okrugli stolovi i rasprave na temu zaštite i očuvanja tog vida pjevanja. Navedeno je da bi korisnici doma bili stanovnici šireg područja Dalmatinske zagore, NP Krka, KUD-ovi, folklorna društva, posjetitelji Nacionalnog parka Krka i turisti, škole, lokalna uprava, vjerske zajednice, malo i srednje poduzetništvo. Dom bi bio ključan za razvoj turizma i kulture na širem području NP Krka, promicanje simbola lokalne tracicionalne baštine (ojkavica, crvenkapa, utvrde, bunje...), izgradnja objekta koji će promovirati područje i lokalnu kulturu, služiti za potrebe stanovništva, kao i postati nezaobilazna postaja na turističkoj karti dalmatinske zagore. On bi, svakako, bio ključan za povećanje kvalitete života na širem području NP Krka, povećanje broja zaposlenih, smanjivanje trenda depopulacije, povećani prihodi od turizma, zaštita tradicijskih vrijednosti. Drugi projekti je

nastavak izgradnje pješačke staze koja je napravljena u dijelu trase, od Bogatića preko Roškog slapa do Visovca. U obrazloženju tog prijeloga stoji:Na drniškom području Nacionalnog parka Krka izgrađena je pješačka staza od arheološkog lokaliteta u Bogatićima preko Roškog slapa do Visovca. Prijedlog je da se staza nastavi do Ključice kao izuzetno vrijednog arheološkog a potencijalno vrijedno i turističkog objekta. Time bi se pokrio najveći dio Nacionalnog parka Krka stazom stazom pogodnom ne samo za šetače nego i za bicikliste , zatim za ljubitelje konjičkog sporta. Staza bi od lokaliteta Vidikovac (mjesto gdje je smješten spomenik Kralju Petru Svačiću) išla rubom Nacionalnog parka Krka prema istoku, ispod miljevačkog sela Drinovci pa bi bila pogodna i za porotupožarnu stazu. Naime, na tom području su svakoljetni požari, velika je opasnost da se požar sa miljevačkog platoa praenese i na vrijedne lokalitite unutar zaštićenog područja NP Krka. Upravo predložena staza bi bila pogodna kao mjesto obrane od takve opasnosti. Treći projekt je aktiviranje vodovoda koji postoji od Torka do Ključa, izgradnja sekundarne mreže po Miljevcima (i Promini) kako bi se koristila ekološka, klorom netretirana voda za poljoprivredu. Značajno je, da bi cijena te vode bila samo iznos koji bi se plaćala struja potrebna za rad crpki. Vjerujemo da će grad Drniš, osobito naši miljevčani u gradskoj upravi (zamjenik gradonačelnika Nikola Lovrić i predsjednik Gradskog vijeća Ante Galić) izboriti se da i miljevački projekti uđu u krug projekata koje će grad Drniš nominirati i za njih tražiti sredstava europskih fondova.

Razvoj grada Drniša

MILJEVAČKI PROJEKTI – TURIZAM I POLJOPRIVREDA

26 Miljevci Božić

Složnim radom Drinovča-na sa slike, u suradnji sa ŠRD Miljevci te uz finan-

cijsku potporu Grada Drniša, Grada Zagreba i Girk Kaluna d.d. izgrađeno je novo balotaš-ko igralište u Drinovcima. Igra-lište je realizirano uoči Turnira „Od Gospe do Gospe 2013.“ da bi se na istom premijerno balotaški turnir odigrao. Za koji dan započet će prva faza izgradnje košarkaškog igrali-šta u Bogatićima za što je Grad Drniš izdvojio sredstva iz svog proračuna.

Ante Galić

NOVO BALOTAŠKO I KOŠARKAŠKO IGRALIŠTE U MILJEVCIMA

27Miljevci Božić

OD GOSPE DO GOSPE 2013.

Drugi drugog Kandelora, ljudi kažu zime ora.Snijeg nam pade, muku nama on zadade.

Dica mu se sad vesele, a stočarim ocve bleje, krave muču, pasi laju, naviše kvragu daju.Bura puše, snig nam vije, ničji ta-van bez sniga nije.

Sad nervoza na sve strane, triba čistit sve tavane.Brige nama svim zadao, a i drva ponestalo.

Brašna ima, kvasa nema, prisnica se uvik sprema.Ceste su nam zatrpane, nemoš nigdi stara Ane.

I mačka mi sada smeta, isprid kuće dva velika smeta.Do dućana na skijama, a u glavi sa brigama.

Smrzla voda i mašine, ne kupa se kao prije.Kuvaj kupus i slaninu i prizimi tešku zimu.

Oko sela vujo vije, ovce su mi najmilije.Počele su i krepavat a vuji se ne da spavat.

Zalogaj mu sladak bijo, na mrku je naletijo.Nema slame, nema žita, s teškim mislim’ svak se pita.

On ponovo poče padat i muke nam svim zadavat.Bager čisti, a snig pada, vala Bogu niko ne nastrada.

Zvonko Šostera

Vrelo ljeto, sunce prži,pretvori se sve u žutodaška vjetra, rose nemastegla suša tako ljuto.

Turnir se je zahuktaosve je isto ko i lanizečica bi pošto - potohtjela leglo da othrani.

Preko ceste proći trebaod auta nemoš proćina taraci kuće svoječujem žamor u ponoći.

Svjetla bliješte, red autanamjera mi nije bila,Baja sebe opravdavasama j’ ona podletila. Osvanulo jutro bajnotad se vrta i zalivasupruga se iznenadišto se ono tamo skriva.

Odgrnuvši pomidorusvi se tada iznenade

I ove godine je održano tradici-onalno natjecanje miljevačkih sela pod nazivom „Od Gospe

do Gospe“, turnir koji se igra od 3. do 13. kolovoza. U nogometu je najbolja bila momčad Ključa koja je u finalu svladala Kaočine sa 2:1. Tako da su Ključani stigli do nove titule na krilima najboljega igrača turnira Krešimira Malenice, dok je najboljim vratarom proglašen Želj-ko Bašić. Ove godine u disciplini potezanja konopa ekipa iz Bogati-ća je ozbiljno uzdrmala apsolutne prvake Kaočine 2 no bez uspjeha

koji bi im donio medalje prvaka pred stasitim momcima iz Vlaića. U briškuli i trešetu slavila je ekipa Brištana, dok su se kao najbolji ba-lotaši istaknuli igrači iz Drinovaca. Turnir je završen velikom feštom, a pehare su podjelili Josip Begonja, gradonačelnik, Ante Galić, pred-sjednik Gradskog vijeća, Živko Galić, tajnik Miljevačkog sabora. Veliki prijelazni pehar kapetanu pobjedničke ekipe Mirku Kulušiću uručio je Josip Stojanović. A.G.

ZIMA NA MILJEVCIMA2012. GODINE

skupio se zeko mali unišao podnograde.

Fali njemu majka njenakaplja mlijeka koju trebaizgubljen je u prostorusvaka zvjerka njega vreba.

Kada prva kiša padnei trava se zazeleninapustit ćeš dvore mojestazom svojom opet kreni.

Zaigraj se kršnom stepomsve dok rosa travu mijeKana, Sema ti prevaridok ti živo srce bije.

Eh, da majka vidi sadasvoga malog vragolanakad se vrcne, kad zaigrazacjelila njoj bi rana.

Ilija Galić

ZEKO

Na miljeva ku feštu stigli su i tobogani Na miljeva ku feštu stigli su i tobogani

ŠKOLSTVO NA MILJEVCIMA

Prva škola u kući MŠkolstvo u na ovom područ-ju počinje u Drnišu i veza-no je za župnikovanje fra

Lovre Senetića ( Senete) 1708. – 1711.g. Kontinuirano i službe-no osnovnoškolsko djelovanje u Drnišu počelo 1801. godine za vrijeme prve Austrijske upra-ve. Slavomir Sinčić u „Spomen knjižici o svečanoj proslavi 90–te godišnjice od osnivanja prve pučke muške škole u Drnišu“ tako spominje prvog učitelja o. Karla Matića koji je poučavao u Drnišu od 1801. – 1804. godine i imao je za to plaću od 72 fiorina godišnje. Pravilnikom o osnov-nim školama za Dalmaciju od 4. ožujka 1823. Bilo je određeno da samo osobito obrazovani župni-ci ili župski pomoćnici mogu biti državni učitelji. Poučavalo (služ-beno) se na talijanskom jeziku.

Školske godine 1869/70 tali-janski jezik je zamijenjen hrvat-skim što je rezultiralo smanje-njem broja učenika te godine.

U učenički dnevnik se upisi-vala vjeroispovijest i stalež (zani-manje) oca ili skrbnika.

Školski predmeti u muškoj četverogodišnjoj školi su bili: Ćudorednost, Mrljivost (zalaga-nje), Vjeronauk (rimokatolički, grkokatolički, grkoistočnjački), Naukovni jezik (nastavni ili hr-vatski), Računstvo (matematika), Prirodopis (priroda), Prirodoslov-lje (fizika, kemija i biologija), Ze-mljopis, Poviest (povijest), Kraso-pis, Risanje (likovni), Mjerstveno oblikovanje (tehnički), Pjevanje, Tjelovježba, Poljodjelstvo, Drugi jezik. Među drniškim učenicima sigurno je bilo i Miljevčana.

Prema do sada poznatim podatcima, prva pučka škola na Miljevcima otvorena je u Dri-novcima 1873/1874. g. u kući Mazalin. Prvi učitelj bio je Mar-ko Franić, a nadzornik mu je bi drniški župnik i dekan. Školske

godine 1875/76 učitelj je bio Ši-mun Fabbrio. Škola, nažalost nije imala sreće s učiteljem, pa je tako 1878. g. drinovački učitelj otpu-šten zbog lošeg rada. Problemi tu nisu prestali, pa se već počet-kom 1880. g. miljevački župnik žalio da škola ne radi 4 mjeseca. Izgleda da je škola ipak nastavila s radom sljedećih godina, ali u skučenom prostoru. Iako je Jela Mazalin ponudila da će osobnim sagraditi školsku zgradu, škola nije radila od 1884. – 1886. g.

Kasnije je škola ipak radi-la jer imamo podatak da joj je 1906.g. opet prijeti zatvaranje.

Za vrijeme prve Jugoslavije (1918.-1941.) nemamo podataka da je škola radila, ali to nije čudno jer u toj državi svako četvrto dije-te školskog uzrasta, nije pohađalo osnovnu školu. Službenu školu uspješno je, svojim entuzijazmom i marom, nadomještao fra Luiđi Jurenović koji je u svom župskom stanu organizirao privatnu ško-lu. Školski program se sastojao od „predmeta“: čitanje, pisanje, računanje i osnove poznavanje prirode. Polaznici njegova tečaja kasnije su s uspjehom polagali i dobivali školske svjedodžbe u Rupama idr. okolnim mjestima. Postoje podatci o pokušajima otvaranja škole na Miljevcima od strane Općine Drniš i državne vlasti. Navodim samo neke od po-kušaja izgradnje školske zgrade na Miljevcima u Drinovcima.1

Po podatcima iz 1937. Kra-ljevska banska (Savske banovi-ne) uprava odredila je mjesto ( uz crkvu „Imena Isusova“) i namije-nila sredstva u iznosu od 32 758 dinara za novu trorazrednu ško-

lu. Uz to Općina Drniš je uložila 30 000 dinara svojih sredstava. Zaista se je tijekom 1938. g. ško-la gradila, ali nije bila dovršena.

Nastavak gradnje škole mo-žemo pratiti u vrijeme Nezavi-sne Države Hrvatske.

1 Više o tome u Miljevačkom zborni-ku, Visovac-Drinovci 2008., Josip Pilić: Školstvo i prosvjećivanje u Miljevcima

Omot dopisa rješenja za pripomoć pri izgradnji škola

Popratni dopis Općinskog načelnika

28 Miljevci Božić

i Mazalin

Rješenje o pomoći državne novčane pomoći

Zanimljivost ove svjedodžbe je u tome što iz nje vidimo sustav ocjenjivanja. Najbolja ocjena je Izvrstan (1). Također vidimo da je Ivan završio školu u Drnišu što govori da nije bilo škole na Mi-ljevcima (Drinovcima). Po podat-cima iz Spomenice škole Drinovci: „Početkom 1944. g. u školi su se nastanile ustaše. Kad su ustaše otišli u neku akciju, došla je gru-pa partizana, zapalila školu.“

Iz ovoga podatka možemo za-ključiti da je škola bila završena, ali ne znamo je li ikada radila u vrijeme Drugog svjetskog rata. Po-slije završetka Drugog svjetskog rata nova vlast proglasila je „rat“ nepismenosti i prionula žurnom opismenjavanju. Tako je ubrzo otvorena i škola u Drinovcima.

Škola u Ključu počela je ra-dit već 1945. g. u kući Krešimira Skelina, a učiteljice su bile Jelka Čolović i Zorka Mazalin.

Iz ovih članaka „Vjesnika“ već na prvi pogled se dade uoči-ti nekoliko stvari: prešućivanje da su školu zapalili partizani i priznanje da su te tečajeve vodili uglavnom nestručni poučavatelji.

Pomoć školama iz naše Velike župe Bribir – Sidraga

Sukladno pristiglim dopisima djelovali su školski odbori u Kao-činama i Širitovcima koje je ime-novao Općinski načelnik Drniša.

Školski odbor sela Kaočine

Školski odbor sela Širitovci

Školski svjedodžba Bačić Ivana iz Drinovaca

Škola u Drinovcima do 1952. g. imala je samo četiri niža razre-da, 1954. otvara se peti i šesti, a 1956. otvara sedmi i osmi razred. Početkom 1959./60. Drinovačka škola postaje centralna za Miljev-ce. Škola je električnu struju dobi-la školske 1963./64., od 1971./72. nosi ime „Stjepan Radić“,a 1984. dovršena je nova školska zgrada.

Škola u Bogatićima otvorena je u kući Nikole Galića 1. stude-nog 1946.g.,a nova škola u rujnu 1949.,a početkom prosinca 1968. dobiva električnu struju.

Škola u Brištanima otvorena je također 1945. g. u kući Ivana Deronje, od školske 1964./65. U kući Jakova Bačića, a od 1966./67 u novoizgrađenoj školskoj zgradi.

Škola u Kaočinama počela je s radom školske 1946./47. g. u pri-vatnoj kući Mate Kulušića, a u novu školsku zgradu ušlo se tek 1949. g. (počela se radit još 1942. g.).

Davor Gaurina

29Miljevci Božić

30 Miljevci Božić30 Miljevci Božić

Što je život, kakav želimo da je?Trenuci zajednički, kratki.Utišani, mirni, slatki.Kad razgovor i posao svaki je stao,a od nas svatko s onim ješto Bog mu je dao.Slika crvenih makova na zidu,dok proljetna kiša se sprema;domaće vijesti i glazba laka,cvrčaka zbor uporni izvana;u zaškurenoj vrućoj kući,iza ručka, u podnevnom mirusjede tata i mama.Sve je na svom mjestu, kako treba,složeno nekako između zemlje i neba.Ne nedostaje ništa čega nema.Dokle tako?Dok potraje! To je bar lako

Branka Skelin

Ljetni danu rodnoj kući

STATISTIKA ZA 2013. GODINU

KRŠTENI:1. Ante Kulušić, sin Ante i Mirele rođ. Sikavica

2. Adam Stipandžija, sin Gojka i Adele rođ. Molnarov

3. Tonka Vatavuk, kći Nenada i Josipe rođ. Skelin

4. Nataša Garma rođ. Režić, kći p. Petra i p. Kate rođ. Bumba

5. Petra Duilo, kći Ante i Monike rođ. Popović

6. Ema Stojanović, kći Krešimira i Martine rođ. Matić

7. Ante Vukušić, sin Željka i Danijele rođ. Vlaić

8. Marta Kulušić, kći Ante i Željane rođ. Pokrovac

9. Andrija Pulić, sin Ivana i Josipe rođ. Marin

„Učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i

Sina i Duha Svetoga.“ (Mt, 28,19)

VJENČANI:

1. ALEN ŽIVKOVIĆ Goranov, Konjevrate i ANAMARIJA MALENICA Ivičina, Drinovci

2. IVAN MALENICA Antin, Brodarica i TINA GOVIĆ Mirkova, Žaborić

3. ANTE DOŠEN Ivanov, Biograd i IVA VLAIĆ Tomislavova, Drniš

4. STIPE GILJANOVIĆ Borisov, Split i PETRA SKELIN Željkova, Zagreb

5. ZDRAVKO LOKAS Franin, Šibenik i DRAGICA SLADIĆ Josina, Šibenik

6. MARIO MIKULANDRA Markov, Bilice i SILVIJA RUDAN Jerina, Šibenik

7. MARIO RONČEVIĆ Davorov, Danilo i ANITA TROSKOT Živkova, Šibenik

8. TONI BARIŠIĆ Alenov, Solin i NATALIJA PAVLIĆ Jakina, Dubrovnik

9. IVAN BUZOV Ivanov, Drniš i DANIJELA ČIPČIĆ Stipina, Ključ

10. MARKO GARMA Mirkov, Brodarica i NATAŠA REŽIĆ Petrova, Brodarica

11. DOMAGOJ SKELIN Davorov, Zagreb i ENDŽI VRDOLJAK Ivanova, Zagreb

12. NIKOLAS MRĐEN Milanov, Bol i FRANKA MALENICA Ivičina, Drinovci

„Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja.“ (Mt 19,6)

31Miljevci Božić

1. Ante Vlaić – u 62 godini života

2. Ivan Kulušić – u 54 godini života

3. Paško Vlaić – u 78 godini života

4. Ivan Karlo – u 89 godini života

5. Ana Kulušić– u 84 godini života

6. Joso Lovrić – u 62 godini života

7. Marija Bašić– u 69 godini života

8. Ana Bačić– u 76 godini života

9. Mirko Samac – u 84 godini života

10. Mirjana Srijemac– u 63 godini života

11. Marija Malenica – u 84 godini života

12. Jela Runjić – u 78 godini života

13. Kata Duilo – u 79 godini života

14. Jela Bačić – u 86 godini života

15. Nediljka Lovrić – u 77 godini života

16. Anka Stojanović – u 67 godini života

17. Jaka Bašić – u 84 godini života

PREMINULI U 2013 GODINI:

Pokoj vječni daruj im, Gospodine!

18. Manda Dević – u 89 godini života

19. Petar Vatavuk – u 78 godini života

20. Ivan Kozić – u 95 godini života

21. Milka Vatavuk – u 89 godini života

22. Josip Kulušić – u 85 godini života

23. Nikola Karlo – u 89 godini života

24. Milka Bačić – u 75 godini života

25. Ana Malenica – u 95 godini života

26. FraneKulušić – u 80 godini života

27. Marija Bačić – u 78 godini života

28. Joso Skelin – u 85 godini života

29. Kata Mazalin – u 84 godini života

30. Kata Bašić – u 78 godini života

31. Krešimir Lovrić – u 38 godini života

32. Milka Bubalo – u 80 godini života

33. Kata Gverić – u 84 godini života

34. Ana Lovrić – u 79 godini života

Što više vrijeme odmiče ti po-staješ sve veći i draži . I oni koji su politička nedonoščad

sve više spoznaju tvoju veličinu i djelo koje si izveo. Ipak postoje i oni koji tvoje povijesno djelo stva-ranja Hrvatske države sve više ra-staču i žele neke nove asocijacije na prostorima bivše države što si ti kao samu pomisao bez zadrške odbaci-vao. Učio si nas da nikada više ne smijemo stvarati neke nove saveze, ulaziti u neka nova ropstva , nego da u slobodnoj i nezavisnoj državi Hrvatskoj sami izgrađujemo bolje sutra za nas i za djecu našu!Predsjedniče, počivaj u miru Božjem¨!

Miljevački Sabor

DR. FRANJO TUĐMAN10. prosinca 1999.-10.prosinca 2013.

IN MEMORIAMIN MEMORIAM

IN MEMORIAM

JOSO (JOLE)JOSO (JOLE)SKELINSKELIN

DOLORES LAMBAŠA 29.3.1981. – 23.10.2013.

U Miljevcima je u 85 godini života prošli petak preminuo Jole Skelin. Ve kao dje ak, u etrnaestoj godini, Jole se suo ava sa svom težinom života na oporoj miljeva koj kamenravnici. Partizani mu odvode i u Erveniku, kao i brojne druge

Miljev ane, ubijaju oca koji je bio civil. Uz oca, Jole u tom ratu gubi i ve i dio lanova porodice, ubijaju mu brata i strica.

Zbog svoje iskrene vjere i domoljublja i Jole je esto bio proganjan, ispitivan i privo en. Ne mogavši prona i posao, Jole se me u prvima okre e privatnom poslu. Svojim strojevima (prvi je u Dalmatinskoj zagori imao stroj za bušenje mina tzv. ‘kobru’ i drobilicu kamena), iskopao je na stotine gustirni i osigurao

gra evinski materijal za obnovu i izgradnju tisu u ku a. To su Jolini svojevrsni spomenici, tim gustirnama dao je nemjerljiv doprinos o uvanju života u žednoj Zagori. Stoga e Miljev ani, ali i stanovnici Drniša, Promine i Zagore pamtiti

Jolu kao iznimno dobrog, vrijednog i radišnog.

Stvaranju hrvatske države Jole se iskreno radovao. Devedesete ga se s tradicionalnom crvenom kapom na glavi moglo vidjeti i na brojnim

skupovima po Dalmaciji, svugdje tamo gdje je dolazio Tu man i ostali vjesnici demokratskih promjena.

Sa suprugom Marijom, s kojom je odgojio pet k eri, poticao je i sudjelovao u svim aktivnostima koje su pridonosile razvoju Miljevaca i o uvanju tradicija,

bilo na na in da su me u prvima koji su se uklju ili u miljeva ko folklorno društvo, bilo sudjelovanjem i aktivnim podupiranjem svih kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti. Jole je bio i aktivan lan Miljeva kog sabora, i na taj na in

je želio pokazati mla ima kako se voli i gradi, poštuje i uva miljeva ka i hrvatska gruda.

50 POSTO POPUSTA

LAMPION

32 Miljevci Božić

ZA CRKVU Ana Mazalin 300

Josip Dželalija 500A. Vlaić 100 €

Jaka Odrljin 200N.N. 200

Renata Skelin 200Ana Duilo 100 €

Davor i MarijaVišić 200Josip Vatavuk 400

Joso Samodol 100Ante Kulušić – Čabar 1000

Mirko Samac 200Mate Malenica – Đišin 400

Anđelka Grabić 50 €N.N. 1000

Tomislav Lovrić 100Marko Galić 300

Vlado Mudronja 200Vlaić Boja 100 €

N.N. 60 €Zvijezdana Grubač 300

Josip Duilo 500Ante Bašić – Milin 50 €

Damir Puljić 400Ante Galić 300

Joso Pulić 100 €

Ivan Ivić – Iveta 200

Josip Ivić 200Zdravka Lovrić 400

Joso Skelin – Bićin 100 funAnte i Rosa Lovrić 100 can

Ižinka Grabić 200Anka Bulat – Vranjković 400 can

Željka Radman 50 €Neda Vidović 200

Marija Pulić 200Šime Malenica 50 €

Mile Bašić 600Nediljko i Marina Tolić 50 €

Šime Vatavuk 2000N.N. 200

Joso Perišić 600Danira Skelin 300

Ante Ivić 100 amAnte Skelin 50 €

Stipe Perišić 700Ana Karlo 200

Željko Stojanović 100 €Neda Vatavuk 400

N.N. 200Šime Vatavuk 1000 can

Milka Sušić 200Šime i Marica Badžim 100 austral.

Mire Lovrić 150

Ivan Bačić – Vaso 2000

Mate Galić – Matić 100 €Mirko Malenica , p. Ivana 100 can

Mladen Lovrić 200Mirko Malenica, p. Ivana 100 am

Slavka Vatavuk 200Ivan Dželalija Lilin 1000

M. A. 500Mirko Sunko 500

Frane Samodol 100Kata Vranjković 300

Marica Karlo 50 €Marko Kulušić 200

Pero Ivić 500Ante Stojanović 50 €

Tomislav Vlaić 100 €Ivan Grabić, p. Ivana 200 €

Eugen Bačić 350 amDrago Jurašin 100 € Ante Malenica 200Šime Kulušić – Ćima 200 Jole Ivić 100Jakov i Vinka Skelin 100 can Anđa Puljić 200Ante Bašić 500 Marija Vatavuk 100Mile Lovrić 300 N.N. 200Frane Bačić 1000 Marija Skelin 200Frane Samac 150 Ana Duilo 200 švicVlade Stojanović 1000 N.N. 500Joso Vatavuk 300 Marija Malenica 200Drago Bašić 200 Mile Galić 50 €Marinko Kulušić 200 Manda Lovrić 500Ana Vranjković 100 € Mile Galić – Mileško 400Marko Grabić 300 € Zdravko Kulušić 200Zvonko Lovrić 1000 N.N. 50 €Ante Višić 300 Ana Blažanović 100Nikola Čipčić 300 Ante Perišić 50 €Jandre Vlaić 150 Jure Deronja 200Mate i Boja Grabić 200 Frane Bačić s obitelji 100Marica Gavran Skelin 100 Branko Kisić 200Anka Malenica 300 Vlatko Skelin 200

Mile Skelin 200 Josip (Jole) Bačić 200Šime Skelin 400 Obitelj Paške Skelina 200Obitelj Gorana Vukušića 200 Zdravko Vlaić 200Sandra Kisić 100 Ivan Lovrić 500Ivana Malenica – Marušić 100 Marko Vlaić 150Zorana Vidović i obitelj 100 Josip Vlaić Milanov 200Blaž Kulušić 200 Pera Čipčić Antina 200Zvonimir Vlaić 200 Ivan Sušić 100Nediljka Bačić 200 Ivica Vlaić i obitelj 400Ivan Ivić 100 Ana Mazalin 100Joso Pletikosa, p. Ive 100 Mate Ivić 500Obitelj Jele Mazalin 200 Marija Duvančić 200Ana Mazalin 200 Katica Skelin 200Mate Deronja 300Ante Bašić 200Rosa Bašić 200Petar Bubalo 100 €Mirjana Čurić 300Slavko Lovrić p. Ante 200Josip Ivić 200

ZA LISTNada Malenica 100

NedaBarišić 100Marija Rither 300

MarijaMilas 200Ivan i Mara Malenica 200

Ante Vlaić 100Jakov i VinkaSkelin 100 can

Ivica Vlaić i obitelj 200Mile i Nevenka Duvnjak 50 can Ante Samodol 50 €Anka Bulat – Vranjković 100 canŠime i Marica Badžim 100 austral.Branko Bačić 200Zdravko Kulušić 100Joso Pletikosa, p. Ive 100Niko Malenica 100Ivan Sušić 100Zdravko Vlaić 200Neda Mudronja 100Šime Skelin 100Senija Sunko 100Hrvoje Dubravica 100Manda Pilić 100

Dobrovoljni prilozi

33Miljevci Božić

Joso Gverić 100Drago Jurašin 20 €N.N. 3000Mara Bačić 100 canAnte Bašić Milin 100Gojko Ivić 300Šime Vatavuk 100 canMirko Malenica, p. Ivana 200Marko Grabić 140 USAN.N. 150Mate Samac 100Ivan Samodol 200Ante Vlaić 100Ante Malenica 200Zora Kovačević 200Neda Grubišin 100Manda Dabelić 100Ante Višić 50Petar Bubalo 10 €Mirjana Čurić 100

DAROVI ZA GROBLJE (ZAPADNA VRATA I OGRADU)Eugen Bačić pok. Jakova 100 kn

Ante Bačić pok. Jakova 200 kn

Anka Bulat pok. Jakova 200 kn

Neda Crljen pok, Jakova 200 kn

Mate Bačić pok. Paška 200 kn

Joško Bačić pok. Šime 200 kn

Stipe Bačić pok. Martina 100 Eur

Jole Bačić 50 kn

Stipe Bačić (Ćevo) 200 kn

Milenko Bačić pok. Marka 200 kn

Ante Bačić pok. Stipe 100 kn

Šime Bačić pok. Šime (Mušulin) 100 Eur

Nediljko Bačić pok. Frane (Parunov) 50 Eur

Jakov Bačić pok. Jakova (Jakišin) 500 kn

Jandre Bačić pok. Ante (Pikulin) 500 kn

Ante Bačić pok. Paška (Daparov) 200 kn

Zdravko Bačić pok. Paška (Daparov) 200 kn

Ante Bačić (Lazo) 200 kn

Milka Jajčanin 50 Eur

Mićo Bačić pok. Ivana 100 kn

Jakov Bačić (odvjetnik) 1 000 kn

Neven Bačić 300 kn

Niko Bačić pok. Marka 200 kn

Ante Bačić (Kosturov) 200 kn

Anka Matijević 100 kn

Marko Bačić pok. Ivana 100 kn

Branko Bačić pok. Paška (Šareti) 500 kn

Ante Bačić pok. Tome 200 kn

Marko Bačić pok. Ante 100 kn

Šime Škeljo pok. Jose 1 000 kn

UMJESTO VIJENACANA SPROVODU:Pok. Ivan Karlo 350knPok. Ana Kulušić 100knPok. Joso Lovrić 200knPok. Ana Bačić 150knPok. Jela Runjić 1.090knPok. Kata Duilo 200knPok. Nediljko Lovrić 650knPok. Anka Stojanović 2.200knPok. Manda Dević 1.000knPok. Ivan Kozić 800knPok. Milka Vatavuk 450knPok. Nikola Karlo 700knPok. Frane Kulušić 50knPok. Kata Mazalin 200knPok. Krešimir Lovrić 650knPok. Milka Bubalo 100knPok. Ana Lovrić 450kn

CARITAS

U našoj župi, Caritas je osnovan i počeo sa djelovanjem 23.4.2003. god. u vrijeme službovanja fra Ante Vukušića.Zadaci su bili postavljeni i na tome se odmah djelovalo i djeluje kontinuirano do danas:Proučili smo socijalno stanje u našoj župi i djelovali u suradnji sa Caritasom naše biskupije;

Aktivnost članova je usmjerena na podjelu paketa hrane, odjeće, obuće, nabavu lijekova, drva za ogrijev, popravci na kućama, odvoz kod liječnika, molitva i razgovor;Za vrijeme Uskrsa skupljamo donaciju od naših pekara za pogače, kojima se ovim putem zahvaljujemoU suradnji sa našim župnikom zbrinuli smo starije i nemoćne u dom u Oklaj, gdje ih naši članovi počaste kolači-ma, voćem, sokovima.Trudimo se djelovati motivirani dobrom voljom i u duhu kršćanskog odgoja i života koji živimo. Hvala svima koji nas podupiru i pružaju pomoć, jer svaka, i najmanja pomoć, u ovo vrijeme dobro dođe.

Caritas Miljevci

34 Miljevci Božić

ISSN 1331-6710Izdavač:Župni ured Miljevci22324 DrinovciDr. Franje Tuđmana 20

Urednik:fra Ivan VidovićTel: 022/882-055Mob.: 098/361-918

11 67671010

MILJEVCI • glasilo župe Imena Isusova • Miljevcigglasilo župpe Imena Isusova MiljjevciList izlazi povremeno, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.Narudžbe, priloge i doprinose slati na adresu: Župni ured Miljevci 22324 DrinovciKunski račun: Župa Imena Isusova Miljevci 22324 Drinovci Broj: 2485003-1100219752List se održava dobrovoljnim prilozima vjernika

1968. -1969. godine

VREMEPLOV STARIH FOT O

U prošlom broju Miljevačkog lista pozvali smo nekadašnje učenike naše osnovne škole da obilježva-ju 30,40 i 50 godina od završetka škole. Ideja se mnogima svidjela ali, na žalost, ove godine nije realizirana. Vjerujemo da će slijedeće, 2014., godine, osmaši koji su taj razred polazili 1964/65. i

obilježavaju pedeset godina od završetka osmoškolskog obrazovanja, te oni koji su osmi razred završili 1974/75., odnosno 1984/85., i slave četrdeset, odnosno trideset godina, okupiti se u terminu od Gospe od Anđela do Velike Gospe negdje na Miljevcima i prisjetiti se svojeg školovanja u osnovnoj školi Stjepana Radića. Objavljujemo i tri fotografije miljevačkih đaka.

Prva fotografija su polaznici trećeg razreda 1968/69., sa razrednikom Milom Petrovićem, on nam je fotografiju i dostavio. Na slici u prvom redu stoje: Ante Bačić, Nenad Ivić, Marko Skelin, Mirko Kulušić, Josip Škeljo, Paško Dželalija, Danica Bačić, Anđelka Dević i tri učenice, mislimo iz Ključa, kojih se razred-nik nije uspio sjetiti. U drugom redu su: Ana Dželalija, ?, Biserka Ivić, ?, Jadranka Ivić, Vesna Ivić, Lenka Kulušić, Marija Kulušić Marka, Marija Kulušić Filipa, pok. Zdenka Bačić, ?,?,?,? i pok. Danica Škeljo. U trećem redu čuče: Antae Čipčić, Marko Kulušić, Marko Kulušić Jose, Branko Dević, Branko Stipandžija, pok. Joško Bačić, Pero Ivić, Božo Bačić, Nikola Vukorepa, Mate Malenica, Ivica Tetlo i Krešo Bačić.

Na drugoj fotografiji su miljevački osmaši, ne znamo ni koja je godina a ni tko je na slici. Molimo one koji se prepoznaju da nam jave tko je od učenika na fotografiji.

Treću fotografiju dostavila nam je Vesela Pletikosa-Mihaljević i na njoj su: Jelka Kulušić, Dražen Tetlo, Petar Samodol, ?, Miroslav Ivić, Željko Duilo, Ljiljana Mamut, Ante Bačić, Ivica Skelin, te u prvom redu Vesela Lovrić, Nada Samac, Zvijezdana Kozic, Mira Tetlo, Ljubica Malenica, Vesela Pletikosa, Mirjana Galić, Davorka Skelin i Gordana Skelin.

35Miljevci Božić

Osmaši iz 1966. godine

Miljevacki osnovci ranih 70-ih

T OGRAFIJA

Miljevci 2013, Gospa od milosti: nakon mise nastup KUU Miljevci na gusterni.