7/29/2019 Rudez (1994)- 10-6-1994

1/2

I N T E R V I E V V : T O N I V I DAN , zeleni enersetiarSmoodalisemnar"Jeg0koritenju idali im izvjesna financijska sredstva kako bina osnovi podataka o t ro e n j u fos i ln ih&m0g11PoraunaPodatkeoemisijistaklenikih plinova.

* J e d a n o a r a n o g a v a e g boravka uD a n s k o j bi la j e z a m i s a o d a t a m os t e k n e t e n e k a iskustva o r a d uvjet renja a k o ja b is te poslije m o g l iprenijeti u Hrvatsku?

Danska vlada odluila je financiratiotvaranje deset ureda u zemljamaSrednje i Istone Europe koji bipromovirali obnovljive izvore energije.Jedan od predloenih bio je i ured uZagrebu koji je trebao promoviralikoritenje obnovljivih izvora energije uHrvatskoj. M e u ti m , loje propalo zbograla.*Postq/ / / / mogu nost d a se Hrvat skaponovno ukljui u t a j pro jekt ?U me uvremenu mnogo loga se

promijenilo i H rvalska je eleklro-privreda prije nekoliko tjedana don ijelaodluku o olkupnim cijenama eleklrineenergije iz nezavisnih izvora. Pritom jedala prilino aktraktivnu otkupnu cije-nu iz izvora koji su ekoloki podobni.Nadam se da bi uz malo sree, ako sepokae da je bura dobra za komer-cijalne tipove vjetrenjaa, projektigradnje vjetrenjaa i prodaje eleklrineenergije mrei mogli poslati komer-cijalno atraktivni. U tom sluaju ne bibila potrebna n i pomo izvana koja setrenutno teko dobiva.* Ve n e k o vri jeme b a v i t e sep r o b l e m o m kl imat skih p r o m j e n a irad i te u okviru j e d n o g m e u na r o d n o gpro jekt a?

Posljednje dvije godine bavim seproblemom promjene k l ime i to radimna dva nivoa. Jedan bismo mogli na-zvati politikim - u pregovorima u Uje-d in jen im Narodima, gdje vlade pre-govaraju oko klimaiske konvencijeimaju slalus promalraa. U lo j skupin iekolokih organizacija predslavljamone iz Cenlralne i Istone Europe, ka okoordinator tzv.Climete Action Net-vforka - globalne mree koja koordinira

g"a* * " rjuvifffVMmgn a r o d a tzv. Gl obal envlromen t al Faci l it y .K a k a v je to p ro g ram ?Zemlje OECD-a su u Riu obeale da eosigurati sredstva ze m l j a m a u razvoju i

Istonoj Europi kako bi se i te zemlje poelebaviti globalnim ekolokim problemima.Politiari su prepoznali etiri globalnaekoloka problema: ozon, promjenu kline,ouvanje bioloke raznolikosti i me u -narodne vode. Budui se u zemljama urazvoju kao i u onima u Istonoj Europi n eposveuje pun o panje tim globalnimproblemima, zemlje OECD-a odluile suizdvojiti sredstva za projektekoji e se bavitiupravo tim problemima. Cjelokupnasredstva, primjericeza prole tri godinebudet je iznosio mil i j a rdu i pol dolara,kanaliziraju se putem programa koji se zovuGlobal Env iromenta l Facility (GEF). D a bi seizbjeglo osnivanje novih birokratskihstruktura, program se izvodi putem Svjetskebanke, UND P- a (Program za okoli Uje-dinjenih naroda) te djelomino putemUNEP-a (Program za okoli Ujed in jen ihnaroda). Osnovna ideja programa je da sefinanciraju projekti koji su podobni sglobalnog ekolokog aspekta. Pritom se nef inancira cijeli projekt, nego "incrementalcost". Primjerice; Fil ip ini su htjeli napravitielektranu za ugljen, a postojao je i alter-nativni prijeki geotermalne elektrane.R a z l ik a u c i j en i iznosila je oko iridesetmil i juna dolara i tada je na scenu stupioG EF koji je platio tu razliku u cijeni.*K akva je u svemu tome uloga nevladinihekolokih organizacija?Prole je godine zavrila p ilot faza G E F -a i bilo je mnogo diskusija na razini vladakako bi program trebao izgledali u budu-nosti, kolika e se sredstva uloiti i kako e

7/29/2019 Rudez (1994)- 10-6-1994

2/2

Tridesetdvogodinji Toni Vidanvoditelj je energetske sekcije Zeleneakcije, najkativnije nevladineekoloke organ izacije u H rvatskoj.Sugovornik Arkzina posljednje se dvijegodine bavi problemom klimatskihpromjena, a medu rijetkima u nas radi naobnovljivim izvorima energije, posebiceenergiju vjetra, te je u nekoliko navrataboravio u Danskoj i Kaliforniji, koje sunajuspjeniji svjetski korisnici energetskogpotencijala vjetra.$ M o e t e I I n a m ukratko ispriati gdje st el n a kakvim st e p ro jek t im a s ur a iva l i uD a n s ko j ?

Uglavnom sam boravio u Folke Cen-teru, nevladinom institutu koji se bavio bn o v l j i v im izvorima energije i radiprvenstveno za maledanske proizvo ae.Primjerice, kako za jednog obrtnika nijelako razviti neki novi tip vjetrenjae, ondase desetak obrtnika udrui i preda projektinstitutu koji tada za njih radi istraivanjei razvoj. Fo lke Cent er im a jako dobropokrivena podruja koritenja energ i jevjetra i biomase, a ostale obnovljive izvoreman je -v ie prate. Ja sam se bavio ener-gijom vje t ra , a radio sam na projekturazvoja

4- kilowatne vjetrenjae za zemlje urazvoju, dakle j e f t i n u vjetrenjau zapodruja sa slabijim vjetrom.* Danska i K al i fo rn i ja prednjae ukoritenju energi je vjetra. K ak v e pristupeu gr a d n j i vjetrenjaa razvija ju ove dvijez e m l j e ?Danci izvjetra dobivaju dva do tri postoelektrine energije. Kalifornija ima vievjetrenjaa, no to su dva potpuno razliitapristupa koritenju energije vjetra. UKal i fo rn i j i je zahvaljujui poreznimolakicama investiranje u koritenjeenergije vjetra bilo vrlo atraktivno velikimulagaima i stoga su velike kompanije, dabi izbjegle porezne obveze, ulagale znatnesvote u gradnju velikih farmi vjetrenjaa.U Kal i forn i j i je cjelokupno koritenjevjetrenjaa veoma centralizirano - to suf arme s po nekoliko tisua vjetrenjaa. UDanskoj gotovo da i ne postoje farmevjetrenjaa, nego male skupine od dvije ilitri vjetrenjae koje su uglavnom vlasnitvo

lokalnog stanovnitva. Primjerice, deset-petnaest susjeda koji ive na nekompogodnom mj e s t u se dogovori, u bancidobiju kredit i onda sagrade dvije- trivjetrenjae. U principu, svu struju predajumrei, a zatirn se to na kraju godine "prebije"pa se vidi koliko su oni kao domainstvapotroili energije i onda se na osnovi togarade kalkulacije. Zahvaljujui danskoj cijenielektrine energije, koja je dosta visoka - viaje od nae cijene za dvadeset do tridesetposto, ulaganje u vjetrenjae je rentabilno,nakon nekog razumnog roka investicija sevrati i ti farmeri ponu zara ivati.# Glavni pr igovor energiji vjetra jest b u k ako j u s tva r a . Ka ko s u to D a n c i rijeili?

Ja sam ivio e t i r i mjeseca poredvjetrenjaa/ bile su udaljene jedva pedesetmetara od moje spavae sobe. Iako je tosubjektivne, m e n i su vie smetali vlakovikoji su prolazili prugom koja je od institutabila udaljena oko jedan kilometar.Vjetrenjae rade samo kad ima vjetra, avjetar umi sam po sebi. Rane generacijekomerc i ja ln ih vjetrenjaa bile su bune ikako se to odmah prepoznalo kao problem,radilo se na poboljanju aerodinamike krila,odnosno rotora. Boljom izolacijom smanjujese buka od rada zupanika i dananjikomercijalni tipovi vjetrenjaa imaju bitnoniu razinu buke. Osim toga, vjetren jae sene bi trebale graditi blizu naselja.

"Nadam se da bi uz malo sree, ako se pokae daje bura dobra za komercijalne tipove vjetrenjaa,projekti gradnje vjetrenjaa i prodaje elektrineenergije mre i mogli postati komercijalnoatraktivni. U tomsluaju ne bi bila potrebna nipomo izvana koja se trenutno teko dobiva."

Razgovarala: Tanja RUDErad ekolokih organizacija na pro-b le m im a klime. Prije nekoliko mjesecidobili smo sredstva i sada se to odvijana profesionalnoj osnovi. Dakle,smisao toga politikog angamana jestda na pregovorima u U j e d i n j e n i mi N a r o d im a lobiramo predstavnikevlada. Drugi nivo je projektn i, a odvijase uz financijsku podrku nizozemskevlade, odnosno nizozemskog Mini-starstva za okoli. Koordinirao samprojekt za Istonu Europu cilj kojega jebio unapre enje znanja ekolokihorganizacija o cjelokupnom problemute da se izrade pre l iminarni inventa r iemis i je staklenikih plinova zaistonoeuropske ze m l j e . Ekolokimorgan izaci jama Istone Europe po-dijel i l i smo softvvare, razvijen uStockholm Env iroment institute, a zatim

se dijel i ti . U raspravama su sudjelovale inevladine ekoloke organizacije iz cijelogsvijeta, a Zelena akcija je, zahvaljujuisvojim klimatskim aktivnostima, bila jedanod tri predstavnika iz Istone Europe.Pregovori su konano, nakon puno sva a,zavrili u veljai u Genevi. Zemlje OECD-ae u sljedeem trogodinjem razdobljuUloit! 2,2 milijarde dola?!za nove projekteG EF - a .# H o e li G EF f i nanci rat i i n e k e pr o j e kte uHr va ts ko j ?I m a puno ideja za projekte, np preduvjetza debljanje novca od G E F - a je da Hrvatskaratificira klimatsku i konvenciju o ouvanjubioloke raznolikosti koju je potpisala uRiju. Zatim treba postati lan G E F - a te onda'ponuditi projekte na natjeaju.