Bio, Fiz, Hem Mediicna Osijek

7/28/2019 Bio, Fiz, Hem Mediicna Osijek

1/59

1

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUMEDICINSKI FAKULTET OSIJEK

STUDIJ MEDICINE

UPIS NA STUDIJ MEDICINE

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Medicinski fakultet Osijek

Studij medicine

Osijek, 2007.


2/59

2

KAZALO

Uvodne napomene ............................................................................................................3

Ukratko o studiju medicine Medicinskog fakulteta Osijek .....................................................4

Ustroj Medicinskog fakulteta Osijek.................................................................................4

O studiju .......................................................................................................................5

O uvjetima upisa .........................................................................................................12

O razredbenom postupku ................................................................................................14

Nain provoenja razredbenog postupka.......................................................................14

Razredbeni ispit ...........................................................................................................15

a. Svezak s test-pitanjima .........................................................................................15

b. Obrazac za odgovore ............................................................................................17

c. Naputak za ispunjavanje obrasca ...........................................................................18

Katalozi znanja ...............................................................................................................21

KATALOG ZNANJA IZ BIOLOGIJE..................................................................................21

KATALOG ZNANJA IZ FIZIKE ........................................................................................24

KATALOG ZNANJA IZ KEMIJE .......................................................................................28

Testovi znanja s razredbenih ispita prethodnih akademskih godina ....................................36

BIOLOGIJA..................................................................................................................36

FIZIKA ........................................................................................................................44KEMIJA .......................................................................................................................52


3/59

3

UV O D N E N A P O M E N E

Na samom poetku pozdravljamo Vau odluku o studiranju, te smo poaeni to ste

izabrali nas. U ovoj knjiici koju Vam nudimo pronai ete osnovne informacije kako se upisati

na studij sestrinstva na Sveuilite J.J. Strossmayer u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, te

to Vas tamo oekuje.

Od akademske godine 2005/06 hrvatska sveuilita uskladila su programe s

preporukama Bolonjske deklaracije o harmonizaciji europskih studija. Openito smo naveli u

ovoj knjiici to ete sve uiti tijekom studija.

U brouri detaljno opisujemo uvjete i nain upisa na studij sestrinstva. Pokazali smo kako

sami moete izraunati vrednovanje uspjeha u srednjoj koli i procijeniti uspjeh na

razredbenom ispitu, te kako nagraujemo posebno zalaganje u stjecanju znanja tijekom

srednjokolskog obrazovanja.

Vaan korak razredbenog postupka je provjera znanja srednjokolskog gradiva

anatomije i fiziologije, te zdravstvene njege. Da bi Vam olakali snalaenje i pripreme ponudili

smo Vam kataloge znanja iz istih predmeta, te nekoliko testova provjere znanja iz prethodnih

akademskih godina.

S obrascima, koje morate popuniti na ispitu znanja, niste se susretali u koli. Da

postupak popunjavanja obrazaca ne bi uzrokovao potekoe na ispitu, moete upoznati

njegov izgled i proitati upute kako ga ispuniti.

Ako i pored ovih uputa neto ostane nejasno slube naeg Fakulteta e Vam rado

odgovoriti na pitanja.

U Osijeku, 01. oujka 2007.


4/59

4

U K R A T K O O S T U D I J U M E D I C I N E M E D I C I N S K O G F A K U L T E T A O S I J E K

Us t ro j Med ic in sk og fa k u l t e t a O s i j ek

Dekan: Prof.dr.sc. Pavo Filakovi

Prodekan za nastavu: Prof.dr.sc. Aleksandar Vev

Prodekan za znanost: Doc.dr.sc. Ines Drenjanevi Peri

Prodekan za poslijediplomske studije: Doc. dr. sc. Jerko Barbi

tajnik: Davorin Sudarevi, dipl. iur.

Voditelj Studija sestrinstva: Doc. dr. sc. Radivoje Radi

Referada Studija sestrinstva: Marijana Mlinarevi, dipl. ing., Dragica Mamui

Adresa: J. Hutlera 4, 31000 Osijek

Telefon referade studija sestrinstva: + 385 31 512 821

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.mefos.hr


5/59

5

O s t u d i j u

Program Studija medicine se izvodi na Medicinskom fakultetu Osijek Sveuilita Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. Ta nastavno-znanstvena ustanova organizira i izvodi nastavu iz

biomedicine i zdravstva, polje temeljnih i klinikih znanosti, za stjecanje strune spreme

doktor medicine. Osnovna zadaa studija je studente osposobiti da kao zavreni lijenici

mogu djelovati u sustavu zdravstvene zatite u privatnim i dravnim ambulantama i

bolnicama ili nastaviti specijalizaciju. Takoer nudi dodatno kolovanje na poslijediplomskom

studiju kao i trajno obrazovanje o novostima u medicini.

Obrazovanje za struno zvanje doktor medicine traje est godina, dakle, dvanaest

semestara. Vanost cjelovitog obrazovanja prepoznat je i u Bologne procesu, tako da se

studij izvodi integrirano. Gradivo iz razliitih znanstvenih disciplina koje student mora nauiti

tijekom studija grupirano je u pet skupina: opeobrazovni, temeljni medicinski, pretkliniki,

kliniki i javno-zdravstveni predmeti. Njihov raspored po semestrima omoguuje optimalno

usvajanje propisanih znanja i vjetina. Oblici nastave su takoer prilagoeni to boljem

usvajanju znanja i vjetina. Zato je najmanje predavanja, puno je seminara i demonstracija,

a najvie praktinih vjebi, rada na klinikim odjelima, te u domovima zdravlja i na terenu.

Tijekom cijelog studija odrava se i nastava izbornih predmeta. Studenti ue rjeavati

konkretne medicinske probleme, primjenjujui znanja iz razliitih podruja istodobno.

Student e prvo nauiti o fizikim, kemijskim i biolokim osnovama ivota, a potom ograi i funkciji ovjekova tijela. Brojne funkcije tijela prouavaju se putem pokusa na

laboratorijskim ivotinjama. Upoznaju se uzroci i razvoj bolesti, vrste i nain djelovanja

lijekova te pristup bolesniku i nain pregleda. U klinikim predmetima nastava se obavlja u

klinikim ustanovama gdje se uz krevet bolesnika ui o bolestima i njihovom lijeenju. U

javno-zdravstvenim predmetima prouava se utjecaj okolinih i drutvenih initelja na

zdravlje.

Tijekom studija student se upoznaje s osnovama znanstvenih istraivanja, statistike i

medicinske informatike, a moe se ukljuiti u rad na znanstvenim projektima kod pojedinihistraivaa. Na kraju studija polae se zavrni ispit u kojem se provjerava sposobnost

studenta da prepozna najvanije bolesti i usmjeri bolesnika na najpravilnije lijeenje i

rehabilitaciju. Student zavrava studij izradom i obranom diplomskog rada.

Nakon zavrenog kolovanja student dobiva diplomu doktora medicine.


6/59

6

2. 1. Popis obveznih kolegija

1. godina

NastavaOznaka

predmeta Naziv predmeta P S V ECTS

Obvezni predmeti

MODO1ANA Anatomija 40 60 100 24

MODO1BIO Medicinska biologija 40 30 30 8

MODO1FZK Medicinska fizika i biofizika 20 16 24 6

MODO1MKB Medicinska kemija i biokemija 1 30 30 30 8

MODO1ENG Medicinski engleski 1 0 20 0 1

MODO1PPM Prva pomo 6 0 9 1

MODO1PME Psiholoka medicina 0 20 20 2

MODO1SOC Socijalna medicina 10 20 0 2

MODO1UPO Uvod u medicinu i povijest medicine 20 10 0 2

MODO1TZK Tjelesna i zdravstvena kultura 1 0 0 (50)* -

Izborni predmeti

MODI1HIP Kako primijeniti Hipokratovu prisegu 0 30 0 2

MODI1RAC Osnove rada na raunalu 0 0 15 1

MODI1MOG Molekularna genetika 10 30 0 3

MODI1RBI Razvojna biologija 10 10 20 3

Ukupno obvezni predmeti: 585 54

Obvezno izbornih predmeta: 100 6

Ukupno 1. godina: 685 60

* Tjelesna i zdravstvena kultura nije sastavni dio nastavnog optereenja


7/59

7

2. godina

NastavaOznaka


Obvezni predmeti

MODO2MKB Medicinska kemija i biokemija 2 40 30 30 9

MODO2FIZ Fiziologija 26 81 53 20

MODO2HIS Histologija i embriologija 30 30 50 9

MODO2IMU Imunologija 12 18 10 3


MODO2TNZ Temelji neuroznanosti 20 46 24 8

MODO2STA Uvod u medicinsku statistiku 10 5 10 2

MODO2INF Uvod u medicinsku informatiku 6 4 10 1

MODO2UZR Uvod u znanstveni rad 7 4 4 1

MODO2TZK Tjelesna i zdravstvena kultura 2 0 0 (50)*

Izborni predmeti

MODI2ROD Prije nego smo se rodili 0 30 0 2

MODI2PNZ Pravo na ivot 15 15 0 2

MODI2KAN Klinika anatomija 15 15 15 3

MODI2MBI Molekularna biologija 20 30 10 4




* Tjelesna i zdravstvena kultura nije sastavni dio nastavnog optereenja


8/59

8

3. godina

NastavaOznaka


Obvezni predmeti

MODO3FAR Farmakologija 35 52 28 11

MODO3KPP Klinika propedeutika 57 0 63 6

MODO3MIK Medicinska mikrobiologija i parazitologija 10 20 50 8


MODO3PFZ Patofiziologija 40 44 26 11

MODO3PAT Patologija 30 75 75 17

Izborni predmeti

MODI3BPO Vodei znaci u bolestima probavnih organa 0 30 0 2

MODI3SUR Lijenici i njihovi suradnici 0 30 0 2

MODI3IGH Interakcija gena i hrane 20 20 10 3

MODI3PZP Patofiziologija zloudne preobrazbe i rasta 0 30 0 2





9/59

9

4. godina

NastavaOznaka


Obvezni predmeti

MODO4DER Dermatovenerologija 30 15 15 4

MODO4ZAR Infektologija 15 20 45 6

MODO4INT Interna medicina 65 109 186 20

MODO4KMB Klinika mikrobiologija i parazitologija 5 20 5 2

MODO4ONK Klinika onkologija 5 15 10 2


MODO4NKI Neurokirurgija 3 4 8 1

MODO4NEU Neurologija 14 30 41 7

MODO4NUK Nuklearna medicina 12 7 11 2

MODO4PSI Psihijatrija 0 36 44 5

MODO4RAD Radiologija 25 20 25 4

Izborni predmeti

MODI4NRD Neinvazivna radioloka dijagnostika sredinjeg

ivanog sustava

0 30 0 2

MODI4SPS Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku (suradna

psihijatrij

0 30 0 2

MODI4KOZ Alergijske bolesti koe 6 6 4 1

MODI4LIC Promjene koe lica 10 10 10 2

MODI4MBK Medicinska biokemija i laboratorijska dijagnostika 10 20 0 2





10/59

10

5. godina

NastavaOznaka


Obvezni predmeti

MODO5ARE Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno

lijeenje

5 5 20 2

MODO5FRM Fizikalna i rehabilitacijska medicina 15 0 30 2

MODO5KIR Kirurgija (opa+djeja) 36 54 115 13

MODO5MFK Maksilofacijalna kirurgija sa stomatologijom 5 15 10 2


MODO5URM Modul Urgentna medicina 29 21 0 4

MODO5OCN Oftalmologija 12 18 30 5

MODO5ORL Otorinolaringologija s audiologijom i fonijatrijom 10 24 36 6

MODO5ORT Ortopedija 10 10 30 4

MODO5PED Pedijatrija 40 71 104 13

MODO5URO Urologija 15 5 20 2

Izborni predmeti

MODI5ULT Urolitijaza 0 30 0 2

MODI5RAA Regionalna anestezija u lijeenju boli 3 27 0 2

MODI5OAN Osnove analize numerikih podataka 10 0 10 2

MODI5KCOSuvremeni principi lijeenja i neurorehabilitacije

kraniocerebralne ozljede6 10 4 2

MODI5MIZ Minimalno invazivni zahvati u neurokirurgiji 10 6 4 2





11/59

11

6. godina

NastavaOznaka


Obvezni predmeti

MODO6OZZ Ekonomika zdravstva i organizacija zdravstvene

zatite

15 20 10 3

MODO6EPI Epidemiologija 30 15 15 5

MODO6GIN Ginekologija i opstetricija 55 45 100 12

MODO6ETI Medicinska etika 45 0 0 2

MODO6MEG Medicinska genetika 15 15 15 4

MODO6KPR Modul Kliniko prosuivanje 15 35 0 4


MODO6RTF Modul Racionalna terapija i farmakoterapija

najeih stanja

10 20 20 4

MODO6OBM Obiteljska medicina, kolska medicina i medicinska

sociologija

25 55 100 7

MODO6SUD Sudska medicina 20 18 12 3

MODO6ZUZ Zdravlje u zajednici 2 3 20 1

MODO6EKO Zdravstvena ekologija i medicina rada 10 45 5 4

MODO6DIP Diplomski rad 120 4

Izborni predmeti

MODI6PMP Program mjera prevencije i ranog otkrivanja nekih

najuestalijih sijela karcinoma7 10 8 2

MODI6OAK Osnove analize kategorikih podataka 10 0 10 2

MODI6APP Analiza povezanosti i preivljenja 10 0 10 2

MODI6RAT Ratna medicina 30 0 25 4




SVEUKUPNO: 5015 360


12/59

12

O u v j et im a u p i sa

Pravo upisa studija medicine na Medicinskom fakultetu Osijek stjee se iskljuivo plasmanom

na razredbenoj listi pristupnika. Lista se formira prema bodovima koje je pristupnik stekao na

temelju razredbenog postupka. Pristupnici smiju biti uenici koji su zavrili etverogodinju

srednju kolu u kojoj su najmanje dvije godine pohaali nastavu iz biologije, fizike, kemije i

latinskog jezika. Pristupnik, koji u srednjoj koli nije uio latinski jezik, smije biti ukljuen u

razredbeni postupak i upisati se na studij medicine, ali uz uvjet da do kraja prve godine

studija poloi odgovarajue gradivo iz latinskog jezika.

Strani dravljani ostvaruju pravo upisa na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski

dravljani. Formira se jedinstvena razredbena lista pristupnika.

Za posebne kategorije pristupnika (hrvatska dijaspora, djeca poginulih ili nestalih

braniteljprimjenjivat e se uvjeti koji budu bili objavljeni u natjeaju za upis u I. godinu

studija na Sveuilitu u Zagrebu.

Svi pristupnici podlijeu razredbenom postupku.

Razredbeni postupak obuhvaa:

vrednovanje uspjeha postignutog u srednjoj koli: ocjene iz predmetabiologija, fizika, kemija i opeg uspjeha u svim razredima te uspjeha na zavrnom

ispitu. razredbeni ispit: pismeni test - provjera znanja iz biologije, fizike i kemije, prema

nastavnom programu I, II, III i IV razreda gimnazije.

vrednovanje posebnih postignua u srednjoj koli: kao posebno postignue usrednjoj koli smatra se osvajanje jednog od prva tri mjesta na dravnom ili

meunarodnom natjecanju iz biologije, fizike ili kemije.

status vrhunskog sportaa, I-III kategorije uz potvrdu izdanu od HOO. poloen razredbeni ispit prethodne godine (prijeen razredbeni prag) na Medicinskom

fakultetu u Zagrebu a ne realizirani upis.Dva su razredbena roka, prvi u srpnju i drugi u rujnu. U prvom roku ispitu mogu

pristupiti sve kategorije pristupnika. U drugom roku ispit je organiziran samo za pripadnike

hrvatske dijaspore i strane dravljane, a za hrvatske dravljane jedino ako je ostalo slobodnih

mjesta nakon prvog roka.

etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj postigli su sporazum o odravanju

zajednikog razredbenog ispita. To znai da e se na sva etiri fakulteta pisati identian ispit

u isto vrijeme s jednakim uvjetima prolaznosti, ali e svaki fakultet napraviti rang listu

pristupnika koji su pisali ispit na tom fakultetu i samo te pristupnike uzeti u razredbenipostupak, te oni imaju pravo pri upisu na taj fakultet.


13/59

13

Prijave treba predati osobno u tajnitvu fakulteta ili preporuenom poiljkom na adresu:

Za studij doktora medicine

Povjerenstvo za provoenje razredbenog postupka

Medicinski fakultet Osijek

J Huttlera 4, 31000 Osijek

Uz prijavu pristupnik mora priloiti:

1. svjedodbe svih razreda srednje kole i svjedodbu o zavrnom ispitu (u originalu,2. ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj preslici).Pristupnici, koji su srednju kolu zavrili u

inozemstvu, moraju priloiti i rjeenje o priznavanju inozemne kolske kvalifikacije o

zavrenom srednjem obrazovanju (izdaje ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

porta, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 6), te potvrdu o poloenom ispitu iz

hrvatskogjezika na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.

3. rodni list,4. domovnicu; Hrvati, koji nisu dravljani Republike Hrvatske moraju priloiti dokaz o

hrvatskoj narodnosti,

5. popunjen obrazac Prijava za upis,6. dokazi o uplati trokova razredbenog postupka (uplatiti na iro raun Medicinskog

fakulteta, uz naznaku za razredbeni postupak)7. svjedodbu specijaliste medicine rada o psihofizikim sposobnostima za studij

mdicine

Za priznavanje dodatnih bodova uz prijavu pristupnici moraju dodatno priloiti:

1. pristupnici koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na dravnom ili meunarodnomnatjecanju iz biologije, fizike ili kemije moraju priloiti potvrdu od nadlene institucije

(original, ovjereni prijevod ili ovjerenu presliku)

2. pristupnici koji imaju status vrhunskog sportaa moraju priloiti rjeenje Hrvatskogolimpijskog odbora o kategorizaciji

3. izjavu o prijeenom razredbenom pragu na razredbenom ispitu 2005/06. ili2006/2007.

4. pristupnici koji imaju prava utvrena Zakonom o pravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i lanova njihovih obitelji, odgovarajue potvrde nadlene

institucije (ovisno o uvjetima natjeaja koji bude objavljen)

Broj upisnih mjesta za pojedine kategorije pristupnika, datumi odravanja

razredbenih ispita u ljetnom i jesenskom razredbenom roku bit e za sve lanice Sveuilita

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku objavljeni u javnim glasilima, na oglasnim ploama

fakulteta te na web stranicama Medicinskog fakulteta Osijek.


14/59

14

Upute o razredbenom ispitu i obrasce za prijavu moete skinuti s Web stranica medicinskog

fakulteta: www.mefos.hr

O R A Z R E D B E N O M P O S T U P K U

N a in p rovo en j a ra z redben og post u pk a

Razredbeni postupak sastoji se od:

1. vrednovanja uspjeha iz srednje kole2. vrednovanja posebnih postignua3. provjere znanja na razredbenom ispitu

Pristupnik moe postii najvie 1000 bodova.

Ad 1)

Na temelju uspjeha u srednjoj koli pristupnik moe ostvariti najvie 310 bodova.

vrednuju se: ocjene iz biologije, fizike, kemije u svim razredima srednje koleocjena opeg uspjeha u svim razredima srednje kole

ocjena mature

broj bodova se izrauna tako da se zbroje sve ocjene i taj broj pomnoi s razlomkom62/N, gdje je N broj ocjena

primjer: pristupnik od ukupno 17 ocjena ima 9 x odlian(5), 4 x vrlo dobar(4), 3 x

dobar(3) i 1x dovoljan(2)

broj postignutih bodova je (9x5 + 4x4 + 3x3 + 1x2) x 62/17 = 263.Dakle od 310 moguih bodova na temelju kolovanja postigao je 263 boda.

Ad 2)

Na temelju posebnih postignua pristupnik moe postii najvie 30 bodova:

20 bodova ako je na dravnim (natjecanja u Republici Hrvatskoj to se provode podadzorom fakulteta ili dravne strune organizacije) ili meunarodnim natjecanjima(meunarodna olimpijadosvojio jedno od prva tri mjesta iz predmeta biologija, fizika li

kemija

20 bodova za status vrhunskog sportaa, I-III kategorije uz potvrdu izdanu od HOO 20 bodova za poloen razredbeni ispit prethodne godine (prijeen razredbeni prag)

na Medicinskom fakultetu u Zagrebu a ne realizirani upis.

Ad 3)

Na temelju uspjeha na razredbenom ispitu pristupnik moe postii najvie 660 bodova.

na razredbenom ispitu ispituje se gradivo odreeno planom i programom za etirirazreda gimnazije, iz triju predmeta: biologija, fizika i kemija;

gradivo pojedinog predmeta obuhvaeno je s 40 pitanja, dakle 120 pitanja ukupno


15/59

15

iz svakog predmeta pristupnik moe postii najvie 220 bodova, broj bodova postignutih na testu rauna se tako da se broj tonih odgovora pomnoi

s 5,5;

primjer: ako je pristupnik odgovorio tono na 110 pitanja od moguih 660 bodova

ostvario je 110 x 5,5 = 605 boda

Da bi bio uvrten u razredbeni postupak pristupnik mora na razredbenom ispitu (Ad.3.)

postii barem 77 (35%) bodova iz svakog podruja (dakle, po 14 tonih odgovora iz biologije,

fizike i kemije) te barem 330 (50%) bodova (razredbeni prag) iz testa (dakle, barem 60

tonih odgovora).

Mjesto uspjenosti pristupnika u razredbenom postupku utvruje se na temelju

ukupno ostvarenih bodova. Jedinstvena je rang lista za pristupnike hrvatske dravljane i

strane dravljane. Rang lista za djecu dragovoljaca domovinskog rata i pripadnike hrvatske

dijaspore bit e sloena shodno uputama raspisanog natjeaja za upis u I godinu studija.

Upis u prvu godinu studija medicine obavit e se za prvi razredbeni rok do 25. srpnja

2006, a za drugi razredbeni rok do 15. rujna 2006. godine.

Ra zredben i i sp i t

Da bi pristupio razredbenom ispitu pristupnik sa sobom treba donijeti:

osobnu iskaznicu (strani dravljani putovnicu), radi identifikacije, olovku gradacije 2B, meku gumicu, iljilo i plavu kemijsku olovku, raunalo s osnovnim operacijama.

Na poetku ispita pristupnik e dobiti:

a. svezak s ispitnim pitanjima

b. obrazac za unoenje tonih odgovora

c. naputak za unoenje tonih odgovora i provoenje razredbenog ispita

d. papir za biljeke

A . SV E Z A K S T E S T - P I T A N J I M A

Svezak sadri ukupno 120 pitanja, po 40 pitanja iz svakog predmeta, poredanih po brojevima

od 1-120. Iza svakog pitanja slijedi pet ponuenih odgovora, oznaenih s A,B,C,D,E od kojih

je samo jedan toan. Pristupnik treba odabrati samo jedan odgovor i unijeti ga u obrazac za

ispunjavanje.

primjer: pitanje iz biologije

21. eludac NE izluuje:kloridnu kiselinu

tripsin


16/59

16

C) pepsinogen

D) sluz

E) gastrin

Budui da je toan odgovor B, treba u obrascu za unoenje rezultata ispuniti pravokutnik koji

je u redu 21. oznaen s B, tj.

primjer: pitanje iz fizike:

47. Polarizacija svjetlosti je pojava kojom pokazujemo da:

je svjetlost estine prirode

je svjetlost longitudinalni val

C) je svjetlost roj fotona

D) je svjetlost transverzalni val

E) je svjetlost elektromagnetski val

Budui je toan odgovor D, treba u obrascu za unoenje rezultata ispuniti pravokutnik koji je

u redu 47. oznaen s D tj.

primjer: pitanje iz kemije

84. Oksidacijski broj sumpora u sulfatnoj (sumpornoj) kiselini je:

+6

+5

C) +4

D) +2

E) +7

Budui je toan odgovor A, treba u obrascu za unoenje rezultata ispuniti pravokutnik koji je

u redu 84. oznaen s A tj.

A B C D E

A B EDC

BA

DC E


17/59

17

B . O B R A Z A C Z A O D G O V O R E

Pristupnik treba odgovore unijeti u univerzalni obrazac za provoenje svih test-ispita

na Medicinskom fakultetu, a koji omoguuje optiko itanje i raunalnu obradu rezultata (vidisliku).

Obrazac ima dvije stranice: na prvoj stranici je polje za unos odgovora na pitanja

testa, a u polja na drugoj stranici se unose podaci za identifikaciju pristupnika. Polje za

odgovore je ''reetka'' za 200 pitanja; pristupnici e unijeti odgovore u reetku za prvih 120

pitanja, prema redoslijedu u svesku (polja za pitanja 121-200 jednostavno treba zanemari!).

Odgovore treba unositi mekom olovkom (gradacije 2B), zacrnjivanjem pravokutnika

sa slovom tonog odgovora, kako je prikazano na primjerima. U nastavku je detaljno opisan

postupak za ispunjavanje obrasca i unoenja odgovora. Vano je naglasiti da na odreeno

pitanje moe biti samo jedan odgovor! Vei broj odgovora na jedno pitanje tretira se kao da

pristupnik na to pitanje nije uope odgovorio. Budui da se odgovori ispunjavaju olovkom,

mogue je pogreni odgovor izbrisati. Treba paziti. Brisanje treba biti temeljito jer nedovoljno

obrisan odgovor optiki ita moe proitati kao dva odgovora i eliminirati odgovor na to

pitanje. Pogreni odgovori ne nose negativne bodove!


18/59

18

C . NA P U T A K Z A I S P U N J A V A N J E O B R A S C A

NAPUTAK ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA ZA ODGOVORE

Pri ispunjavanju, ne savijajte i ne oteujte obrazac!

Koristite olovku gradacije 2B. Za ispravljanje odgovora koristite meku gumicu.

Morate imati i plavu kemijsku olovku za dodatno zacrnjivanje izabranih odgovora (na kraju

ispita).

Opi podaci

itko i velikim tiskanim slovima upiite najprije ope podatke, iznad debele naranaste crte,

na vrhu prednje strane obrasca: PREZIME I IME (tono tim redoslijedom), predmet (upiite:RAZREDBENI ISPIT), datum i oznaku dvorane. Potpiite se na obrazac (mjesto za potpis

nalazi se gore desno na obrascu).

Identifikacijski broj na prednjoj strani obrasca

Polje (okvir) za identifikacijski broj nalazi se na prednjoj strani, u sredini desno.

Identifikacijski broj je esteroznamenkasti broj, koji ste dobili prilikom prijave za ispit. Upiite

svoj identifikacijski broj u prazne pravokutnike na vrhu ovog polja, poevi od prvog stupca.

Tri suvina pravokutnika (desno) ostavite praznim (vidi primjer). Zacrnite pravokutnik s

odgovarajuom znamenkom u pripadajuem stupcu. Vano je zacrniti svu povrinu

predvienog pravokutnika.

Primjer: kada bi Va identifikacijski broj bio 800987,

pravokutnik bi trebali ispuniti kao na slici desno.

Skupina

U donjem desnom kutu obrasca, u polju Skupina, zacrnite

odgovarajui pravokutnik (A, B, C ili D). Primjer:

Identifikacijski broj na stranjoj strani obrasca


19/59

19

Potpuno isti identifikacijski broj , koji ste upisali na prednjoj strani obrasca, upiite na isti

nain i u ovo polje. Pazite! Taj broj omoguuje raunalu da povee Vae prezime i ime s

Vaim bodovima na testu. Postupajte kao kod ispunjavanja polja za identifikacijski broj na

prednjoj strani obrasca.

Prezime i ime na stranjoj strani obrasca

Upiite Vae prezime i ime u prazne pravokutnike iznad stupca sa slovima. Najprije upiite

prezime, zatim ostavite jedno prazno mjesto (razmak) pa tek onda upiite ime. U

stupcima zacrnite odgovarajua slova. Zacrnite cijeli pravokutnik pripadajueg slova. Nemojte

zaboraviti ostaviti prazan pravokutnik izmeu prezimena i imena! Ako nemate dovoljno

mjesta za prezime i ime, upiite slova koja stanu u predvieni prostor.

Primjer:

kada bi Vae ime

bilo Filipovi

Antun, okvir za

prezime i ime trebali

bi ispuniti kao

na slici.


20/59

20

Ispunjavanje polja za odgovore

Pogledajte prednju stranu obrasca. Na njoj se nalaze polja za upisivanje odgovora. Svezak s

ispitnim pitanjima sadri 120 pitanja iz predmeta Anatomija i fiziologija te Zdravstvena njega.

Pitanja su oznaena rednim brojevima. Iza svakog pitanja ponueno Vam je pet moguih

odgovora, oznaenih slovimaA, B, C, D i E. Samo jedan odgovor je toan! Kada ste

odluili koji odgovor je toan, uz redni broj pitanja zacrnite onaj pravokutnik, koji ima

upisano slovo izabranog odgovora.

Pritom dobro pazite, da zacrnite cijeli pravokutnik!

Dobro provjerite redni broj pitanja prije zacrnjivanja pravokutnika!

Primjer: ako mislite da je toan odgovor na deseto pitanje D, ovako ga oznaite:

Ako se predomislite, smijete obrisati neeljeni odgovor i zacrniti novi, ali pazite:

brisanje mora biti temeljito; obrazac ne smije biti poderan ili probuen; ita moe nedovoljno obrisani odgovor proitati kao dvostruki odgovor; briete na vlastitu odgovornost.

Na kraju ispita, morate plavom kemijskom olovkom dodatno zacrniti odgovore.


21/59


22/59

22

graa i funkcija ugljikohidrata lipidi i njihove funkcije u stanici struktura bjelanevina graa stanine jezgre sastav i graa nukleinskih kiselina: DNA i RNA uloga genske ifre u intracelularnom toku informacija nain udvostruenja DNA graa, oblik i funkcija kromosoma stanini ciklus i mitoza mejoza citoplazma i njezine strukture graa mitohondrija proces staninog disanja stanini metabolizam endoplazmatski retikulum i ribosomi Golgijevo tijelo i lizosomi ostvarivanje nasljedne upute proces sinteze bjelanevina proces transkripcije i translacije genetiki kod

3. Razvitak ivotinjskog organizma

razvitak jajne stanice i spermija proces oplodnje diferencijacija rast i starenje organizma

4. Fiziologija ovjeka

hipertonina, hipotonina, izotonina otopina stanina i izvanstanina tekuina krv, krvne stanice, krvna plazma ABO sustav krvotvorni organi srce i krvoilni sustav optok krvi i krvni tlak dini sustav, graa i procesi


23/59

23

imunoloki sustav AIDS probavni sustav, graa i funkcija probava u elucu, tankom i debelom crijevu metaboliki sustav hrana kao izvor energije regulacija eera u krvi termoregulacija tjelesne tekuine graa i funkcija koe graa i funkcija mokranog sustava sustav organa za kretanje endokrini sustav spolni i reproduktivni sustav oplodnja, trudnoa i poroaj osjetilni sustav, graa i funkcija osjetila sredinji ivani sustav

5. Genetika

osnove nasljeivanja geni, DNA i kromosomi nasljeivanje po Mendelu monohibridno krianje dihibridno krianje test krianje nasljeivanje u ljudi vezani geni spolno vezano nasljeivanje kromosomske promjene citoplazmatsko nasljeivanje genetika bakterija i virusa struktura i replikacija DNA prokariotski i eukariotski kromosom sinteza bjelanevina mutacije


24/59

24

regulacija aktivnosti gena kloniranje genetiko inenjerstvo rekombinantna DNA tehnologija geni u populaciji

6. Evolucija

definicija evolucije postanak organskih molekula teorije organske evolucije

dokazi evolucije selekcija mutacije genska snaga tipovi evolucije podrijetlo i razvoj ovjeka

7. Ekologija

ovjek i okoli biosfera ekoloki imbenici biotop, biocenoze i ekosustav biogeokemijski ciklusi i kruenje tvari demografski razvoj i oneienje okolia zatita okolia

Literatura:

1. M.Krsnik-Rasol: Od molekule do organizma, kolska knjiga, Regula, Slijepevi: ivotniprocesi, kolska knjiga (osim ivotni procesi u biljkama), ili pringer, Pevalek-Kozlina:

Biologija 3, Fiziologija ovjeka i fiziologija bilja, Profil (osim fiziologije bilja)

2. Springer, Pape, Kalafati: Biologija 4, Genetika, Evolucija, Ekologija, Profil ili Jeleni,Kerovec, Ternjej, Mihaljevi: Biologija 4: Genetika, evolucija, ekologija, Profil ili Pavlica,

Balabani: Genetika i Evolucija, kolska knjiga

3. Metrov: Ekologija, kolska knjigaKAT ALO G ZN AN JA I Z FI ZI KE

Pristupnik treba znati:

1. Mehanika


25/59

25

definicije i jedinice fizikalnih veliina i znaenje prefiksa prepoznati algebarske izraze i grafiki prikaz osnovnih matematikih funkcija to su skalarne i vektorske veliine, osnovne matematike operacije sa skalarima i

vektorima

algebarske izraze za jednoliko gibanje du pravca i jednoliko ubrzano gibanje dupravca, grafike prikaze tih gibanja

Newtonove zakone gibanja - I Newtonov zakon (zakon inercije), II Newtonov zakon(temeljna jednadba gibanja), III Newtonov zakon (zakon sile i protusile)

slobodni pad, to su sila tea i teina tijela, razlika mase i teine tijela zbrajanje sila i rastavljanje sila na komponente, trenje

naelo neovisnosti gibanja, horizontalni i vertikalni hitac kao sloena gibanja to je impuls sile i koliina gibanja, zakon ouvanja koliine gibanja jednoliko gibanje po krunici, algebarske izraze i primjenu centripetalne sile i

akceleracije

to je polje, gravitacijsko polje Zemlje, Newtonov opi zakon gravitacije gibanje krutog tijela, moment sile s obzirom na vrstu os rotacije, zakon poluge, izraz

za ravnoteu poluge

rotaciju krutog tijela, kutnu brzinu definiciju i algebarski izraz za rad definiciju i algebarski izraz za snagu pojam energije, zakon ouvanja energije algebarske izraze za mehanike energije: kinetiku, gravitacijsku potencijalnu,

elastinu potencijalnu

2. Tekuine i plinovi

definiciju i algebarski izraz za gustou definiciju i algebarski izraz za tlak tlak zbog teine tekuine (hidrostatski tlak); definicija, algebarski izraz vanjski tlak na tekuinu (hidrauliki tlak); hidrauliki tijesak definirati i izraunavati silu na uronjeno tijelo; uzgon, ravnoteu sila na uronjeno tijelo atmosferski tlak, mjerenje tlaka gibanje tekuine kroz horizontalnu cijev jednadbu kontinuiteta i Bernoullievu

jednadbu

veliine koje opisuju stanje plina


26/59

26

izraz za promjenu tlaka plina s temperaturom uz stalni volumen (izohorni procesi-Charlesov zakon), definirati termodinamiku temperaturu

izraz za promjenu obujma plina s temperaturom (izobarni proces-Gay-Lussacovzakon)

izraz za promjenu stanja plina pri konstantnoj temperaturi (izotermni procesi-Boyle-Mariottov zakon)

jednadbu stanja idealnog plina molekularno-kinetiki model idealnog plina vezu temperature i srednje kinetike energije molekula plina odrediti unutranju energiju idealnog plina

izraz za toplinu koju tijelo prima ili predaje pri promjeni temperature izraz za rad plina pri promjeni volumena uz stalni tlak I zakon termodinamike to su adijabatski, kruni i izohorni procesi

3. Elektricitet i magnetizam

to je elektrini naboj, silu izmeu elektrinih naboja; Coulombov zakon to je elektrino polje, jakost elektrinog polja; elektrino polje tokastog naboja i dviju paralelnih ploa to je elektrina potencijalna energija, znaenje i definiciju elektrinog napona definirati i izraunati kapacitet; kapacitet ploastog kondenzatora kako se gibaju nabijene estice u elektrinom polju gibanje slobodnih elektrona u metalima, izraz za jakost elektrine struje vezu izmeu jakosti struje i napona; Ohmov zakon elektrini otpor, otpornost i elektrinu vodljivost, provodnost vodia Ohmov zakon za cijeli strujni krug, pojam elektromotorne sile izvora izraunati jakost struje u serijskom spoju otpornika, pad napona na pojedinim

dijelovima serijskog strujnog kruga, otpore u krugu

izraunati jakosti struja i otpore u paralelnom spoju otpornika rad i snagu elektrine struje to je magnetsko polje, izvori i smjer polja silu na vodi kojim tee struja kad je u magnetskom polju (Amperova sila) definiciju i algebarski izraz za magnetsku indukciju i magnetski tok kako se gibaju elektriki nabijene estice u magnetskom polju (Lorentzova sila); akceleratore estica, ciklotron


27/59

27

magnetsko polje ravnog vodia, izraunati napon induciran na krajevima vodia kojise giba u magnetskom polju

Faradayev zakon elektromagnetske indukcije izraz za elektromotornu silu samoindukcije, induktivnost zavojnice izmjeninu struju, efektivne vrijednosti snage, napona i jakosti struje izmjeninu elektrinu struju kao primjer periodikih pojava zakone transformacije za idealni transformator

4. Titranje i valovi

veliine za opis titranja; elongaciju, amplitudu, period, frekvenciju

harmonijsko titranje, period i frekvenciju titranja, silu koja izaziva titranje vezu titranja i krunog gibanja; pojam krune frekvencije, kutnu brzinu kako se mijenja elongacija s vremenom kod harmonijskog titranja period harmonijskog titranja tijela objeenoga o oprugu matematiko njihalo, period njihala, prigueno titranje elektrini titrajni krug; rezonanciju, izraunavanje perioda i frekvencije titrajnog kruga nastanak i svojstva valova, veliine za opis valova; elongaciju, amplitudu, valnu

duljinu, frekvenciju i brzinu

jednadbu harmonijskog vala vezu izmeu valne duljine, frekvencije i brzine vala pojave pri irenju valova; odbijanje vala, interferencija, stojni val

5. Osnove akustike i optike

to je zvuk; intenzitet (jakost) zvuka, frekvencija i brzina zvuka osjet zvuka razlikovati longitudinalne i transverzalne valove rezonancija i Dopplerov efekt svojstva i pregled spektra elektromagnetskih valova to je svjetlost, polarizaciju svjetlosti, Brewsterov kut ogib i interferenciju svjetlosti ogib na pukotini i optikoj reetki, vezu izmeu ogibnog kuta, valne duljine i

konstante reetke

osnovne zakone geometrijske optike: zakon loma i zakon refleksije definirati indeks loma primjenu zakona loma: disperzija na prizmi, totalna refleksija


28/59

28

vrste optikih lea, arinu daljinu i jakost lee, stvaranje slike pomou konvergentnei divergentne lee

jednadbu konjugacije za tanke lee6. Osnove atomske i nuklearne

fotoelektrini uinak, maksimalna kinetika energija izbaenih elektrona Einsteinovu jednadbu fotoelektrinog uinka, algebarski izraz i grafiki prikaz valno-estini karakter elektromagnetskog zraenja de Broglijevu relaciju, valno-estina svojstva tvari energijski spektar vodikovog atoma, apsorpciju i emisiju fotona

grau atomske jezgre nuklearne reakcije, energiju vezanja atomske jezgre, defekt mase to je radioaktivnost, vrijeme poluraspada alfa radioaktivnost beta radioaktivnost gama radioaktivnost

Literatura:

V. Paar: Fizika 1, kolska knjiga, iliR. Krsnik: Fizika 1, kolska knjiga, ili

T. Andreis, M. Plavi, N. Simi: Fizika 1, Profil

V. Paar, V. ips: Fizika 2, kolska knjiga, ili

R. Krsnik: Fizika 2, kolska knjiga

V. Paar: Fizika 3, kolska knjiga, ili

N. Brkovi: Fizika 3, LUK, ili

R. Krsnik: Fizika 3, kolska knjiga,

V. Paar: Fizika 4, kolska knjiga, ili

N. Brkovi: Fizika 4, LUK, ili

R. Krsnik: Fizika 4, kolska knjiga, ili

T. Andreis, M. Plavi, N. Simi: Fizika 4, Profil

Preporua se vjebanje rjeavanja zadataka iz zbirki zadataka za fiziku.

KAT ALO G ZN AN JA I Z KE MI JE

Pristupnik treba znati:


29/59

29

Opa kemija

tvari izvori, podjela rasprostranjenost elemenata agregatna stanja tvari smjese i razdvajanja smjesa prekristalizacija, filtracija, destilacija, kromatografija, ekstrakcija, sublimacija kemijske promjene termika razgradnja tvari, djelovanje elektrine struje, djelovanje svjetlosti egzotermne, endotermne, ireverzibilne, reverzibilne, sinteza, analiza, jednadba

kemijske reakcije fizike promjene zakon o ouvanju mase reaktanata i produkata jednostavne tvari ili kemijski elementi 4 stehiometrijska zakona - zakon o odranju mase; zakon stalnih omjera masa, zakon

umnoenih omjera; zakon stalnih volumnih omjera

graa atoma: veliina i masa atoma, elementarne estice elektronski omota atoma podljuske, orbitale i spin elektrona, elektronska konfiguracija atomski i maseni broj, nuklidi, izobari, izotopi periodni sustav elemenata radijus atoma, afinitet prema elektronu, energija ionizacije elektronegativnost kemijske veze izmeu atoma i molekula, meumolekulske sile ionska, kovalentna, metalna veza, vodikova veza meumolekulske sile: van der Waalsove sile, Londonove sile, vodikove veze kovalentni polumjer, van der Waalsov polumjer elektrini dipolni moment, energija veze, inducirani dipol kristali: ovisnost kristalnih svojstava kristala o vrsti kemijske veze razlike u strukturi i svojstvima fulerena, grafita i dijamanta polimorfija reaktivnost elemenata oksidacija i redukcija; oksidans i reducens oksidacijski broj jednadba redoks-reakcija oksidi i reakcije s vodom


30/59

30

kovalentni oksidi amfoterni oksidi halogenidi hidridi neutralizacija kemijski raun fizike veliine i jedinice u kemiji masa molekule, relativna atomska i molekulska masa, molarna masa unificirana jedinica atomske mase brojnost, Avogadrov broj, Avogadrov zakon i Avogadrova konstanta mnoina tvari - mol maseni, mnoinski i volumni udio standardni uvjeti, opa plinska jednadba, molarni volumen plinova hidratne soli odreivanje formule spoja na temelju rezultata analize empirijska i molekulska formula energija i kemijske promjene energija i toplina, toplinski kapacitet entalpija i promjene tijekom kemijske reakcije standardna entalpija stvaranja i izgaranja osnovna svojstva tekuina gustoa, napetost povrine, viskoznost meumolekulske sile kondenzacija, talite, temperatura taljenja, trojna toka promjene pri zagrijavanju tekuina, ravnoteni tlak pare i vrelite tvari hidrofilnost i hidrofobnost otopine i koloidni sustavi smjese tvari i otopine disocijacija i kristalizacija, solvatizirani ioni entalpija otapanja nazasiene, zasiene i prezasiene otopine iskazivanje sastava otopina: masena koncentracija, mnoinska koncentracija, maseni

udio otopljenih tvari u otopini

odnos vrelita i ledita otapala i otopine osmoza i osmotski tlak koloidni sustavi i njihova osnovna svojstva


31/59

31

dijaliza emulzije i emulgatori kemijska kinetika brzina kemijske reakcije, brzina prirasta koncentracije sastojaka energija aktivacije utjecaj promjene koncentracije i temperature na brzinu kemijske reakcije utjecaj razliitih imbenika (oblika molekule, agregatnog stanja sastojaka,

katalizatorna brzinu reakcije

ravnotea kemijskih reakcija ravnoteno stanje uspostavljanje kemijske ravnotee konstanta kemijske ravnotee utjecaj na poloaj ravnotee-Le Chatelierovo naelo kiseline, baze i soli definicija kiselina i baza disocijacija kiselina i baza, poliprotonske kiseline jakost kiselina i baza, konjugirani par-ionizacija i konstanta ionizacije, stupanj

disocijacije, indikatori

soli znaaj i dobivanje, hidroliza soli mjera za kiselost-ionski produkt vode i vrijednost pH otopina pufer osnovni pojmovi elektrokemijski procesi galvanski lanci-sastavni dijelovi i reakcija redukcijski elektrodni potencijal niz standardnih redukcijskih potencijala i reaktivnost elemenata razlika potencijala lanka korozija-pojam i zatita elektrolitni lanci i putovanje iona djelovanjem elektrine struje elektroliza vode, vodene otopine natrijevog klorida, taline natrijevog klorida elektrokemijski izvori elektrine struje: akumulator, baterija, gorivi lanci anion, anoda, kation, katoda, elektroda, standardna elektroda Faradayev zakon standardna vodikova elektroda

Anorganska kemija

rasprostranjenost kemijskih elemenata na Zemlji


32/59

32

periodinost fizikalnih i kemijskih svojstava elemenata metali svojstva metala, legure, vodii, poluvodii, izolatori alkalijski i zemnoalkalijski metali kemijska svojstva oksida, hidrida i klorida spojevi natrija i kalcija bioloko djelovanje alkalijskih i zemnoalkalijskih metala aluminij, bakar, eljezo bioloko djelovanje aluminija, bakra i eljeza spojevi eljeza, bakra i aluminija zagaivanje tekim metalima metali d-bloka, oksidacijski brojevi prijelaznih elemenata etvrte periode nemetali vodik-dobivanje, svojstva metalni i nemetalni hidridi bioloko djelovanje vodika halogeni elementi rasprostranjenost i svojstva halogenih elemenata klor-svojstva, primjena spojevi klora - klorovodik, kloridi bioloko djelovanje halogenida halkogeni elementi rasprostranjenost i svojstva halkogenih elemenata kisik-alotropske modifikacije, dobivanje, svojstva, primjena kruni tok kisika u prirodi spojevi kisika: oksidi, voda, reakcije s vodom sumpor-svojstva, alotropske modifikacije spojevi sumpora: sumporovodik, sumporna, sumporasta kiselina i njihove soli duikova skupina elemenata rasprostranjenost i svojstva elemenata 15. skupine PSE duik: svojstva, tekui zrak spojevi duika: amonijak i njegove soli, oksidi duika, duina kiselina i njene soli fosfor: svojstva, primjena, fosforna kiselina ugljikova skupina elemenata rasprostranjenost i svojstva elemenata 14. skupine PSE ugljik: alotropske modifikacije, veze meu ugljikovim atomima spojevi ugljika: ugljikov monoksid i dioksid, karbonati


33/59

33

silicij: silikati i silikoni bioloko djelovanje ugljikove skupine elemenata kemija i okoli oneienje i zatita zraka efekt staklenika, ozonske rupe, fotokemijski smog, industrijski smog, kisele kie postupci uklanjanja oneiivala zraka oneienje i zatita vode voda i ivot glavna oneiivala vode ienje otpadnih voda oneienje i zatita tla

Organska kemija

definicija organskih spojeva vrste veza u molekulama, duljina i jakost veze strukturna obiljeja molekula organskih spojeva podjela organskih spojeva i funkcionalne skupine ugljikovodici alkani nazivlje, konstitucijski izomeri, konformacije, radikalska supstitucija,

halogeniranje, izgaranje

cikloalkani, struktura i konformacijski izomeri alkeni: dvostruka veza, stereoizomerija, nazivlje, elektrofilna adicija, halogeniranje,

hidrogenhalogeniranje, sulfoniranje, hidrogeniranje, polimerizacija

dieni alkini: trostruka veza, etin, acetilidi, elktrofilna adicija halogeni derivati ugljikovodika: nazivlje spojeva s funkcionalnim skupinama,

nukleofilna supstitucija, eliminacija areni struktura benzena, aromatinost, nazivlje, elektrofilna supstitucija, halogeniranje,

nitriranje, sulfoniranje, primjena i toksinost

alkoholi struktura, nazivlje i podjela alkohola vodikove veze i topljivost u vodi metanoli etanol - svojstva, primjena i dobivanje 1,2-etandiol, glicerol fizikalna i kemijska svojstva alkohola: oksidacija i redukcija, alkoksidi, dehidratacija


34/59

34

fenoli struktura, nazivlje, podjela i primjena fenoli-svojstva i reakcije eteri-svojstva, reakcije i primjena aldehidi i ketoni karbonilna skupina; kiselost, nazivlje fizikalna svojstva kemijska svojstva: nukleofilna adicija, oksidacija, redukcija, kondenzacija karboksilne kiseline i njihovi derivati karboksilna skupina; kiselost, alifatske, aromatske i supstiturane kiseline derivati karboksilnih kiselina: acil-halogenidi, anhidridi, esteri, amidi masne kiseline masti i ulja, reaktivnost sredstva za pranje sapuni-soli masnih kiselina, mehanizam pranja kiralnost i optika aktivnost enantiomeri; optika aktivnost; D,L-nazivlje Fisherova projekcijska formula dijastereoizomeri ugljikohidrati podjela i nazivlje ugljikohidrata monosaharidi- glukoza, fruktoza i galaktoza; ciklika i aciklika struktura relativna konfiguracija; reducirajua svojstva, glikozidi disaharidi saharoza, laktoza, maltoza polisaharidi krob, glikogen, celuloza amini nazivlje i podjela amina aminoskupina, bazinost fizikalna i kemijska svojstva amina alkaloidi struktura, farmakoloki uinak aminokiseline- struktura i podjela fizikalna i kemijska svojstva izoelektrina toka proteini i enzimi peptidi i proteini struktura, bioloka aktivnost, denaturacija enzimi nazivlje, podjela, graa i bioloki uinak, stereospecifinost


35/59

35

uloga koenzima nukleinske kiseline podjela, struktura

Literatura:

A. Habu, V. Tomai: Opa kemija 1, Profil ili

M. Sikirica, B. Korpar-olig: Kemija s vjebama 1, kolska knjiga

D. Nthig Hus, M. Herak: Opa kemija 2, kolska knjiga ili

M. Sikirica, B. Korpar-olig: Kemija s vjebama 2, kolska knjiga

S. Habu, D. Strievi, V. Tomai: Anorganska kemija, Profil ili

M. Tkalec, B. Borovnjak-Zlatari, A. Petreski: Anorganska kemija, kolska knjiga

4. D. Strievi, B. Sever: Organska kemija, Profil ili

M. Sikirica, B. Korpar-olig: Organska kemija, kolska knjiga


36/59

36

T E S T O V I Z N A N J A S R A Z R E D B E N I H I S P I T A P R E T H O D N I H A K A D E M S K I H

G O D I N A

BI O LO G I JA

1. Tijekom mitoze se:

A) replicira DNA u metafaziB) odvajaju kromatide u anafaziC) stapaju centrosomiD) odvajaju kromosomski parovi u profaziE) stvaraju haploidne stanice

2. Za mejozu je najhitnije da:

A) nastaju diploidne staniceB) dolazi do udvostruavanja kromatidaC) dolazi do redukcije broja kromosomaD) se odvajaju sestrinske kromatide u prvoj diobiE) nema redukcije broja kromosoma

3. Od RNA i proteina izgraeni su:

A) mitohondrijiB) lizosomiC) mikrofilamentiD) ribosomiE) neurofilamenti

4. Zajedniko je za prokariotske i eukariotske stanice da sadre:

A) mitohondrijeB) endoplazmatsku mreicuC)

vie kromosoma

D) mezosomeE) ribosome

5. Bjelanevine putuju u Golgijevo tijelo direktno iz:

A) endoplazmatske mreiceB) lizosomaC) kloroplastaD) mitohondrijaE) fagocita

6. Sarkomera kao graevna jedinica javlja se u:


37/59

37

A) ivanom tkivuB) pokrovnom epiteluC) testisuD) ovarijuE) miiu

7. Za stres je karakteristina pojava:

A) smanjenje luenja hormona nadbubrene lijezdeB) aktivacija parasimpatikusaC) ubrzanje probaveD) aktivacija simpatikusaE) smanjena srana frekvencija

8. U hipotoninoj otopini:

A) eritrocit zadrava svoj volumenB) biljna stanica se smeuraC) eritrocit se raspadaD) eritrocit se smeuraE) puca vrsta stanina stijenka biljne stanice

9. Oogonija je stanica iz koje nastaju:

A) oociteB) polociteC) polarna tijelaD) stanice bijelog tijelaE) stanice utog tijela

10. Transkripcija je sinteza:

A) proteinaB) ribosomaC) mRNAD) dvolanane DNAE) ribonukleotida

11. Stanini ciklus sastoji se od:

A) mitoze i mejozeB) interfaze i mitozeC) G1 iG2fazeD) profaze, metafaze, anafaze i telofazeE) G0iGl faze

12. Dvostruka membrana obavija:


38/59

38

A) jezgruB) kloroplastC) mitohondrijD) ribosomE) toni odgovori su: a, b, i c

13. Nukleoid je:

A) jezgraB) jezgricaC) nukleosomD) podruje bakterijske DNAE) nukleolarni organizator

14. Za F2 generaciju monohibridnog intermedijamog krianja (zijevalicvrijediomjer fenotipova:

A) 1:1:1:1B) 1:2:1C) 1:1D) 3:lE) nema tonog odgovora

15. Parentalnoj generaciji pripada genotip:A) AaB) AaBbCCC) AAD) AaBbE) aA

16. Hemofilija je:

A) bolest enaB) bolest koja se nasljeuje preko Y kromosomaC) poremeaj stvaranja krvnih stanicaD) bolest koja se nasljeuje preko X kromosomaE) uvijek povezana s daltonizmom

17. Krianjem homozigota za dominantni i homozigota za recesivni gen nastaje:

A) pola jedinki recesivnog i pola jedinki dominantnog fenotipaB) samo heterozigot dominantnog fenotipaC) recesivni fenotipD) dvije treine dominantnog ijedna treina recesivnog fenotipaE) homozigot dominantnog fenotipa


39/59

39

18. Dio blastociste je:

A) trofoblastB) amnioblastC) placentaD) corpus albicansE) amnion

19. Nedostatak vitamina B kompleksa moe uzrokovati:

A) nonu sljepouB) skorbutC) guavostD) beri-beriE) rahitis

20. SA vor nalazi se u:

A) desnoj klijetkiB) lijevoj klijetkiC) desnoj pretklijetkiD) lijevoj pretklijetkiE) aorti

21. Aneuploidija je tipina za stanice:A) CNS-aB) rakaC) srcaD) koeE) miia

22. Downov sindrom je uzrokovan:

A) trisomijom kromosoma 21B) monosomijom X-aC) trisomijom X-aD) trisomijom kromosoma 11E) monosomijom kromosoma 11

23. Hormon adenohipofize NIJE:

A) luteinizirajui hormonB) ACTHC) FSHD) tireotropinE) inzulin


40/59

40

24. Homeotermni su:

A) gmazoviB) abeC) ljudiD) ribeE) biljke

25. ATP se troi za:

A) pasivni transport kroz staninu membranuB) aktivni transport kroz staninu membranuC) osmozuD) dijalizuE) difuziju

26. Kromatin je sastavni dio:

A) kromosomaB) jezgreC) kloroplastaD) Golgijevog tijelaE) endoplazmatske mreice

27. Koja dva imena nisu sinonimi:A) retina = mrenicaB) jezgrica = nukleolusC) ER = endoplazmatska mreicaD) adenohipofiza = neurohipofizaE) femur = bedrena kost

28. Eukariotske stanice su:

A) bakterijeB) virusi bjesnoeC) stafilokokiD) pneumokokiE) biljne stanice

29. U DNA sparuju se:

A) adenin i timinB) adenin i gvaninC) metionin i citozinD) citozin i timinE) timin i metionin


41/59

41

30. Konjugacija se zbiva:

A) u mitoziB) izmeu citozina i gvaninaC) u mejoziD) izmeu bakterije i virusaE) meu nehomolognim kromosomima

31. Oksidativna fosforilacija vana za stanino disanje odvija se u:

A) jezgriB) peroksisomuC) lizosomuD) mitohondrijuE) jezgrici

32. Plazmidje:

A) bakterijski kromosomB) dio Golgijevog tijelaC) mala prstenasta DNA u bakterijiD) prisutan u citoplazmi prokariota i eukariotaE) vaan za plazmolizu

33. Poremeaj razvoja zametka ovjeka moe uzrokovati:A) rendgenska dijagnostikaB) virusC) ionizacijsko zraenjeD) alkoholE) sve je tono

34. Virus HlV-a napada:

A) zrele T4 limfociteB) stanice guteraeC) miociteD) amniociteE) eritocite

35. Sa nae planete nestali su:

A) sibirski tigarB) hrvatska sibirejaC) velebitska degenijaD) ptica moa i dodoE) mediteranska medvjedica


42/59

42

36. Oplodnja u ovjeka odvija se u:

A) uterusuB) Graafovom folikuluC) stijenci jajovodaD) prvoj treini jajovodaE) grliu maternice

37. Dragutin Gorjanovi Kramberger prouavao je:

A) Hvarskog praovjekaB) Krapinskog praovjekaC) afriku EvuD) endemsku omorikuE) altamirskog praovjeka

38. Watson i Crick otkrili su strukturu:

A) kromosomaB) ribosomaC) DNAD) RNAE) lizosoma

39. Po zdravlje ovjeka opasno je kada se u otpadnim vodama nalaze:A) vibrioni kolereB) virusi hepatitisaC) vee koncentracije bakterijaD) vee koncentracije iveE) sve navedeno je opasno

40. Kroz staninu membranu najlake e proi:

A) ugljini dioksidB) glukozaC) ion natrijaD) ion kalijaE) ion vodika


43/59

43


44/59

44

FI ZI KA

41. Radioaktivni element transmutira u novi element koji je u periodnom sustavudva mjesta u lijevo. Koje se estice emitiraju pri tom raspadu?

A) proton + neutronB) -estica + neutronC) -estica + y-esticaD) elektron + neutronE) proton + antineutrino

42. Pri sintezi jezgre helija defekt mase iznosi 2 \xg. Dakle, tijekom procesaosloboena energija je:

A) 2,5 x IO9 JB) 1,8 x 108JC) 9 x 107 JD) 1,8 x 10" JE) 9 x 1010J

43. Jezgru 9F bombardiramo ubrzanim protonom da bismo proizveli jezgru O .Koja je estica emitirana u toj reakciji?

A) B) C) D) E) n

44. Tijelo obasjavamo ljubiastim svjetlom valne duljine 4 x IO5 cm. Kolika jefrekvencija fotona te svjetlosti?

A) 1,25 x 10 HzB) 7,5x 105 kHzC) 7,5xl05 GHzD) 1,25 x 10l5MHzE) 7,5x 1014 Hz

45. De Brogliejeva teorija govori o valnom ponaanju estica. Koja izjava NIJE uskladu s tom teorijom?

A) esticu zanemarive mase moemo promatrati kao val, ako se kree velikombrzinom.

B) Elektroni se u atomima ponaaju kao valovi.C) Valno ponaanje elektrona dokazano je fotoelektrinim efektom.D) Iznos valne duljine estice danje de Brogliejevom relacijom: = h/p.E) Valno svojstvo elektrona osnova je elektronske mikroskopije.


45/59

45

46. Izlazni rad elektrona iz K-ljuske cezija je 3,04 x IO'9 J. Izraunajte graninufrekvenciju za foton koji e uzrokovati fotoelektrini efekt iz K-ljuske! h = 6,6 x1034 Js

A)

4,6x 10lvHzB) 4,6x IO16 HzC) 4,6 x IO14 HzD) 2,3x IO14 HzE) 2,3 x IO13 Hz

47. ica duljine 3 m uvrena je na oba kraja. Na njoj moe nastati stojni val kojiima valnu duljinu:

A) 5mB) 4mC) 3/2 mD) 5/6 mE) 4/5 m

48. Indeks loma utog svjetla za dijamant je 2,42 a za vodu je 1,33. Koliko puta jebrzina svjetlosti u dijamantu manja od brzine u vodi?

A) 0,6B) 0,8C) 1,2D) 1,8E) 5,5

49. Smjer elektrine struje je:

A) obrnut smjeru gibanja slobodnih elektrona u metalnom vodiuB) jednak smjeru gibanja slobodnih elektrona u metalnom vodiuC) jednak smjeru gibanja slobodnih elektrona u poluvodiuD) od toke nieg potencijala prema toki vieg potencijalaE) ovisan o otporniku koji je spojen u krug

50. Koji od navedenih ureaja NE koristi pojavu elektromagnetske indukcije?

A) transformatorB) elektrina centralaC) generator izmjeninog naponaD) galvanski lanakE) radio odailja

51. Kolika je valna duljina rendgenskih zraka frekvencije 1,5 x IO18 Hz?

A) 3x 108mB) l,5x 1015m


46/59

46

C) 2xlO-'mD) 2x 10l2mE) 3xlOl8m

52. Predmet je 6 cm ispred divergentne lee arine daljine -24 cm. Slika senalazi:

A) na udaljenosti manjoj od 6 cm s druge strane leeB) na udaljenosti veoj od 6 cm s druge strane leeC) na udaljenosti manjoj od 6 cm s iste strane leeD) udaljenosti veoj od 6 cm s iste strane leeE) na jednakoj udaljenosti s druge strane lee

53 Radio signal se vrati na Zemlju, nakon refleksije s povrine Mjeseca, za 2,56 s.Izraunajte udaljenost Mjeseca od Zemlje!

A) 384000 kmB) 768000 kmC) 768000 mD) 384000 mE) 300000 km

54. Rastegnemo li prvu oprugu za 4 cm, a drugu za 2,5 cm, njihove potencijalne

energije e biti jednake. Koliki je omjer konstanta elastinosti prve i druge opruge?

A) 2,56B) 4C) 0,25D) 0,39E) l,6

55. Koja relacija predstavlja izraz za vremensku ovisnost izmjeninog napona, u,

efektivne vrijednosti 120 V i frekvencije 50 Hz?

A) u= 170 V 100 t s1B) u= 120 V sin 1001C) u= 170Vsin50 t s1D) u= 120 V sin 50 t sE) u= 170 V sin 314 t s

56. Vodi duljine 2m postavljen je okomito na silnice magnetskog polja Zemlje.

Izraunajte magnetsku indukciju ako sila od 1N djeluje na vodi kada njime tee

elektrina struja jakosti 10A!

A) 50 TB) 1mTC) 2T


47/59

47

D) 10 mTE) 50 mT

57. Izraunajte radijus krunice po kojoj e se proton gibati brzinom 6x10 m/sokomito na silnice magnetskog polja indukcije 4 T! mp= 1,67 x IO27 kg

A) 1,56 mmB) 6 cmC) 0,4 cmD) 15,6 mmE) 0,6 mm

58. Ploice u katodnoj cijevi osciloskopa razmaknute su 8 mm i prikljuene naizvor napona od 15 kV. Kolika sila djeluje na elektron koji prolazi izmeu ploica?

A) 25 mNB) 0,8 nNC) 1,4 nND) 0,3 pNE) 5,7 pN

59. Dva elektrina titrajna kruga su u rezonanciji, ako je ispunjen uvjet:

A) da su induktivnosti zavojnica jednakeB)

da su kapaciteti kondenzatora jednaki

C) da omjer frekvencija dva kruga nije cijeli brojD) da su periodi titranja krugova jednakiE) da su omjeri kapaciteta kondenzatora jednaki omjerima induktivnosti zavojnica

60. Elektromotorna sila:

A) je sila koja djeluje na pozitivne naboje u smjeru pozitivnog pola izvora elektrinestruje

B) ovisi o kapacitetu izvora elektrine strujeC) vri pretvorbu kemijske energije u elektrinu energijuD) je rad sile, koja nije elektrine naravi, po jedinici naboja unutar izvora elektrine

struje

E) je sila koja razdvaja pozitivne i negativne naboje61. Na napon od 9 V prikljuena su dva meusobno paralelno spojena potroaasvaki otpora od 20 . Snaga na pojedinom potroau je:

A) 4,05 WB) 8,1kWC) 8,1 WD) 12 NmE) 100 kW


48/59

48

62. Pet jednakih otpornika spojeno je paralelno. Kako se promijeni ukupan otporako jedan otpornik uklonimo iz spoja?

A) smanji se za 5 %B) povea se za 2 %C) smanji se za 25 %D) povea se za 25 %E) povea se za 2 %

63. Koja od navedenih tvrdnji opisuje elektrino polje ?

A) Elektrino polje je vrtlono polje.B) Elektrino polje je prostor u kojem se oituje djelovanje elektrine sile.C) Jakost elektrinog polja smanjuje se razmjerno udaljenosti od tokastog naboja.D) Smjer elektrinog polja uvijek se podudara sa smjerom elektrine sile.E) Elektrino polje ima smjer od negativnog prema pozitivnom naboju.

64. Izmeu ploa nabijenog ploastog kondenzatora elektrino polje je :

A) jednako nuliB) najvee jakosti uz pozitivno nabijenu plouC) najvee jakosti uz negativno nabijenu plouD) najvee jakosti na sredini izmeu ploaE) homogeno

65. Iznos ubrzanja estice mase, m, i naboja, Q, u elektrinom polju jakosti, E,danje izrazom:

A) a = Q m / EB) a = mE / QC) a = Q m ED) a = QEE) a = Q E / m

66. Hidrauliki tlak :

A) nastaje zbog gibanja tekuineB) raste s dubinom u tekuiniC) pada s udaljenosti od vertikalne stijenke posudeD) prenosi se u tekuini jednako na sve straneE) ovisi o gustoi tekuine

67. Kolika je srednja kinetika energija molekula plina na temperaturi od -273,15C? k= 1,3806 x IO23 J/K

A) 5x 1022 JB) 5 x IO32 JC) 2,5x 105()J


49/59

49

D) 0JE) 5,65x IO21 J

68. Kroz horizontalnu cijev povrine presjeka 10 cm2 voda protjee brzinom 50cm/s. Kolikom brzinom protjee na mjestu proirenog presjeka povrine 0,2 m2?Tok vode promatrajte kao stacionarni tok idealne tekuine.

A) 10000 cm/sB) 2500 cm/sC) 10000 m/sD) 500 cm/sE) 0,25 cm/s

69. Olovna kugla promjera d pliva u ivi. Koliki dio kugle je uronjen u ivu?

polova= 11300 kg/m3, pive= 13600 kg/m3

A) 83%B) 17%C) 50%D) 60%E) 73%

70. Zatvoreni metalni bubanj sadri zrak na 20 C. Koliko puta se poveao tlak ububnju ako je temperatura zraka porasla na 500 C?

A) 2,55 putaB) 2,64 putaC) 2,35 putaD) 2,95 putaE) 2,15 puta

71. Dvije jednake biljarske kugle, mase 300 g, kreu se jedna prema drugojbrzinama v1=5 m/s i v2=6 m/s. Nakon sudara, prva kugla giba se brzinom od 7m/s u suprotnom smjeru od poetnog. Kolika je brzina druge kugle?

A) 7 m/sB) 6 m/sC) 8m/sD) 3 m/sE) 11 m/s

72. Polugom nejednakih krakova podiemo tijelo mase 15 kg tako da ga stavimona kraj dueg kraka. Koliku masu treba staviti na krai krak da bismo podiglitijelo? Krakovi su dugaki 0,5 m i 2 m.

A) 60NB) 50 kgC) 60 kg


50/59

50

D) 50 NE) 25 kg

73. Elektron se ubrzava u elektrinom polju akceleracijom 5x1010 m/s.Izraunajte put koji je elektron preao nakon 3s ako je poetna brzina 2x104m/s!

A) 2,85 x 10-1 cmB) 2,85x 10-1 dmC) 2,85x 10-1 mD) 2,85x10-1 kmE) 2,85x10-1 m

74. S visine od 1000 m padobranac mora doskoiti na cilj. Koliko sjevernije od

cilja mora iskoiti iz aviona da bi sletio na cilj ako pada stalnom brzinom od 5 m/si nosi ga juni vjetar koji pue stalnom brzinom od 3 m/s?

A) 70 mB) 700 mC) 800 mD) 600 mE) 300 m

75. Padobranac se sputa stalnom brzinom od 3 m/s. Ako je sila otpora zraka 800N, kolika je masa padobranca?

A) 100 kgB) 70,5 kgC) 90 kgD) 81,5 kgE) 75 kg

76. Kamen mase 3 kg baen je horizontalno sa stijene visoke 150 m brzinom od10 m/s. Izraunajte potencijalnu energiju kamena nakon 2,5 s!

A) 1528JB) 954 JC) 5438 JD) 2345 JE) 3512J

77. Koliki bi morao biti period vrtnje svemirske stanice oblika kotaa promjera 20m pa da ovjek u stanici ima istu prividnu teinu kao na Zemlji?

A) 15,43 sB) 11,32 sC) 4,66 sD) 7,92 s


51/59

51

E) 6,34 s78. Skalarni produkt dvije sile koje zatvaraju kut od 60 iznosi 12 N . Prva sila je 6N. Kolika je druga sila?

A) 5NB) 4NC) 8ND) 3NE) 2N

79.10 MeV je energija od: 1,6 pJ

A) 1,6 nJB) 0,16 nJC) 16 pJD) 160 nJ

80. Ovisnost puta o vremenu za vertikalni hitac je funkcija:

2

0 2t

gtvs =

Grafiki prikaz te funkcije je parabola za koju vrijedi:

A) da ima minimum u toki (vo/g; v0 /2g)B) da ima maksimum u toki (vo/g; vo2/2g)C) daje okrenuta ulijevoD) da je okrenuta udesnoE) da sijee os s u toki vo/g


52/59

52

KE MI JA

81. Elektronska konfiguracija kalcija je:

A) 1s22s22p63s23p64s2B) 1s2 2s2 2 p6 3s2 3p6 4s2 3d10 5s2 5p6 4d2C) 1s22s22p63s23p64s1D) 1s2 2s22 p6 3s2 3p6 4s23d10 5s2 5p6 5d2E) 1 s2 2s2 2 p6 3s2 3p6 4s2 3d104p6

82. Koja od navedenih tvari moe sublimirati?

A) FeB)

MgO

C) I2D) NaClE) dijamant

83. Koja od navedenih tvari ima najvie vrelite?

A) H2OB) NH3C) CH4D) HFE) H2S

84. Vodikovu vezu nalazimo u molekuli:

A) vodeB) fenolaC) alkoholaD) proteinaE) amonijaka

85. Elektrofilna estica je:

A) Cl-B) CN-C) H2OD) NO2+E) NH3

86. U heterociklike spojeve ubrajamo:

A) citozinB) kolesterolC) fenilalanin


53/59

53

D) cistinE) fenol

87. U prirodi se u elementarnom stanju nalazi:A) natrijB) argonC) litijD) berilijE) brom

88. Aminokiseline:

A) u prirodi dolaze u slobodnom stanjuB) se sve mogu sintetizirati u ljudskom organizmuC) mogu imati vie od jedne karboksilne i amino skupineD) ne pokazuju optiku aktivnostE) su spojevi niskog talita

89. Nepolarna je molekula:

A) proteinaB) benzenaC) sumporovog(VI) oksidaD) ugljikovog(II) oksidaE) etanola

90. U kojem od navedenih spojeva je oksidacijski broj klora +1?

A) HC1B) HC1O2C) MgCl2D) NaClE) HC1O

91. Koja je od navedenih kiselina najjaa?

A) H3PO4B) CH3COOHC) CCI3COOHD) H2CO3E) CH3CH2CH2CH2COOH

92. Sapun je:

A) CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COONaB) CH3CH2ONaC) CH3CH2CH2CH2COONa


54/59

54

D) C6H5ONaE) CH3CH2OCOONa

93. Optiku aktivnost pokazuje molekula:A) CCI3HB) NH2CH2COOHC) HOCH2COCH2OHD) CH3CHOHCH2CH3E) CH3CH2OCH3

94. Maseni udio kisika u fosfatnoj (fosfornoj) kiselini je:

A) 65,3 %B) 58,6 %C) 66 %D) 59,3 %E) 76,2 %

95. U reakciji hidrolize s vodom e reagirati:

A) K+B) ClC) SO42-D) CO32-E) NO3

96. Aluminij reagira s:

A) luinamaB) vodomC) konc. H2SO4D) konc. HNO3E) razrijeenom HNO3

97. Za voda je NETONA tvrdnja:

A) voda za pie ima vrijednost pH = 6,8-8,2B) voda za pie NE smije sadravati NO3- i NO2- ioneC) voda ima visoku vrijednost specifinog toplinskog kapacitetaD) voda je u tijelu odrasle osobe masenog udjela oko 65 %E) voda spada u slabo reaktivne spojeve

98. Vodikov peroksid, H2O2:

A) se uz katalizator disproporcionira na O2 i H2B) je oksidacijsko i redukcijsko sredstvoC) NE nastaje u organizmu


55/59

55

D) je uljasta, bezbojna tekuinaE) je planarna molekula

99. Alkoholi:A) NE reagiraju s metalimaB) su svi dobro topljivi u vodiC) imaju via vrelita od odgovarajuih alkana jednake molarne maseD) kuhanjem s luinama daju sapuneE) s aldehidima daju estere

100. Saharoza:

A) je groani eerB) je disaharid u kojem su monosaharidi povezani (al-p2) glikozidnom vezomC) je reducirajui eerD) potpunom oksidacijom daje 12 molekula CO2 i 12 molekula H2OE) je u eernoj repi masenog udjela 80 %

101. Za reakciju S (s) + O2 (g) - SO2 (g) vrijedi:

A) reakcija je nespontanaB) u navedenoj reakciji kisik NE mijenja oksidacijsko stanjeC) kisik je oksidansD) oksidacijska stanja kisika i sumpora se NE mijenjajuE) sumpor je oksidans

102. Najniu pH-vrijednost ima:

A) ocatB) krvC) vinoD) eluani sokE) urin

103.Izomeri su:

A) etanol i eterB) oleinska i stearinska kiselinaC) glukoza i fruktozaD) glicin i alaninE) benzen i cikloheksan

104.Potpunom neutralizacijom 1 mola sulfatne (sumporn kiseline s 1 molomnatrijevog hidroksida nastaje:

A) 1 mol vodeB) 2 mola soli


56/59

56

C) 21

mola soli

D) 2 mola vodeE) 2 mola vode i 2 mola soli

105. Koja od navedenih reakcija je redoks reakcija?

A) H3O+ + OH- 2 H2OB) Ag+ + Cl- AgClC) 2H2 + O2 2 H2OD) 2 NaCl + H2SO4 Na2SO4 + 2 HC1E) CH3CH2OH + CH3COOH CH3CH2OCOCH3 + H2O

106. Za eten je NETONA tvrdnja:A) eten s HCl daje kloretanB) eten s vodom uz H2SO4 daje etanolC) eten s KMNO4 kiselom mediju daje etandiolD) eten s H2 uz katalizator daje etanE) eten NE moe polimerizirati

107. Koji od navedenih spojeva NIJE aromatski?

A) piridinB) pirolC) ciklopentanolD) toluenE) antracen

108. Kristali metala:

A) su niskog talita i vrelitaB) su topljivi u vruoj vodiC) su u pravilu izolatoriD) su pri sobnoj temperaturi u vrstom stanju osim iveE) pokazuju svojstvo kalavosti

109. Sastav otopine moe se iskazati:

A) Votapalaxm

X)(

)( =

B) Votopinexn

Xc)(

)( =

C) otapalam xmXb )()( =


57/59

57

D) Votopinexn

X)(

)( =

E) otopinem xmXb)(

)( =

110. Koji od navedenih metala istiskuje vodik iz kloridne (soln kiseline?

A) cinkB) ivaC) srebroD) bakarE) kositar

111. Koji od navedenih elemenata moe biti samo u pozitivnom oksidacijskomstanju?

A) ugljikB) vodikC) kalcijD) duikE) klor

112. pH neke otopine je 6,8. Koncentracija vodikovih iona u toj otopini iznosi:

A) 6,3 x 108LB) 1,58 x I0-7 mol/LC) 6,3 x 106 dm3D) 0,823 mol/dm3E) 1,58 x 107 mol/L

113.Kut izmeu C-H veza u molekuli acetilena iznosi:

A) 109,5B) 120C) 180D) 90E) 106

114.Koja od molekula je pri standardnim uvjetima najslabije topljiva u vodi?

A) O2B) SO2C) SO3D) CO2E) NO2

115. Maksimalni broj elektrona u M-ljusci je:


58/59

58

A) 16B) 32C) 2D) 18E) 8

116. Vodik e nastati u reakciji:

A) srebra i kloridne kiselineB) etanola i natrijaC) disproporcioniranja vodikovog peroksidaD) fenola i natrijevog hidroksidaE) disocijacije kiseline

117. Pravilo okteta nije zadovoljeno za centralni atom u molekuli:

A) H2OB) NH3C) A1C13D) CH4E) CO2

118. 11 g ugljikovog(IV) oksida kod standardnih uvjeta zauzima volumen od:

A) 22,4 LB) 11,2 LC) 22,4 mol/LD) 5,6 dm3E) 5,6 m3

119. Za nukleinske kiseline NE vrijedi:

A) hidrolitikom razgradnjom daju 3 vrste produkataB) su polimeriC) u svom sastavu mogu imati ribozu ili 2-deoksi ribozuD) su spojevi male molarne maseE) su otkrivene u 20. stoljeu

120. Za reakciju N2 (g) + 3H2 (g) 2 NH3 (g); H< 0, je tona tvrdnja:

A) reakcija je egzotermnaB) boljem iskoritenju reakcije pogoduje nii tlakC) tlak NE utjee na brzinu reakcije dobivanja amonijakaD) reakcija tee uz poveanje entropijeE) povienje temperature poveava iskoritenje reakcije


59/59

Documents

Bio, Fiz, Hem Mediicna Osijek