8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

1/35

Kant Kritika istog uma

IMMANUEL KANT KRITIKA ISTOG UMA (1. izdanje)

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU- posto! pitana "u#skom umu n!r!$i%a& !r ''na#i"a(! mo) "u#skog uma''* +u#ski um s!s"u,i naelima bez kojih iskustvo ne moe i koja iskustvo ujedno potvruje* a na!"a

prekorauju iskustvoi stoga s! protur!a koa on .iskust%a/ st%arau n! mogu ra(ri!$iti*im!& tim ''0!skonanim pr!pirkama''& 0a%i s! metafizika* Iako u ! ra(%o (nanostiistisnuo& ona ! i #a"! "u#ima na#ra,! (nan!- #o$"o ! %ri!m! #a um spozna samog sebe .i to t!m!"ito& kao $to su mat!matika ipriro#n! (nanosti/& #a s! ri!$i pr!#rasu#a i prona1! s%o! ''%!n! i n!prom!ni%!''(akon! to o#0a2i%an! (a0"u#a i prona"a(ak onog tranog ! posao kritike it!" #$a*o ! ''kritika umsk! mo)i uop)!& spo(naa (a koima umska mo) t!,i neovisno o svakomiskustvu''3 istra,it )! s! mogu)nost i"i n!mogu)nost m!ta4i(ik!* Kant mis"i #a ! otkriosiguran nain #a s! poka,! ono trano u umu i ispra%! (a0"u#!& t! #a ! uspio iznai kljuza rjeenje svih metafizikih pitanja* Kant n! tra,iprva poela kozmosai"i n!$to s"ino$toprelazi granice iskustva5naproti%& onzasniva sve to se moe spoznati u umu

samom* Dak"!& ta istra,i%ana nisu #a"!ka& !r um moemo nai u samima sebi* Uto"iko !n!go%o istra,i%an! potpuno i is2rpno& a tr!0a 0iti i i(%!sno i asno3 $to s! ti!i(%!snosti& s%aka apriorno pou(#ana spo(naa ,!"i s! smatrati nu,nom t* i(%!snom ''o#r!1!n! s%i6 isti6 spo(naa a priori ! prim!r s%ak! apodiktike (filozofijske)izvjesnosti''* Za s6%a)an! ra(uma na%a,ni! istra,i%an! ! dedukcija istih razumskihpojmova- "%a&n! 'itanje jet *t! i k!%ik! raz#$ i #$ $!"# '!znati %!+!dni !d &ak!"ik#t&a,

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU- o0ra1uu "i s! spo(na! sigurnim put!m kao i (nanosti& to s! pro%!ra%a usp!6om*

ogika o# Aristot!"a ni! mog"a napra%iti korak na(a#& a"i ni napri!# "ogika ! takousp!$na (ato $to u logici razum !!ima posla samo sa samim sobom i svojom formom" aapstrahira od objekata!!* #mu je !!mnogo tee ii sigurnim putem znanosti kad ima poslai s objektima" a ne samo sa samim sobom!!* +ogika ! stoga ''t!k pr!#%or! (nanosti''&(nana s! u punom smis"u st!u t!k u objektivnom (na!nu*- no& ako u znanostima ima uma" u njima se neto mora spoznati i a priori7 $isti diospoznaje! ona a priori* ako mat!matika i 4i(ka s%o! o0!kt! o#r!1uu a priori .pr%apos%! isto& #ruga #!"omino/* Mate$atika je i*%a i"#rni$ '#te$ znan!ti- iak! je%!"ii +i%! j!* %ak*e ona koi ! pr%i konstruirao pra%i"ni .!#nakokrani/ trokut&s6%atio ! #a n! g"!#a u priro#u kao u(or& n!go u s!0! i i#!! ko! posto! u n!mu on ostvari (konkretno" o trokutu) zna a priori* I 4i(iari su s6%ati"i #a ''um uvia samo ono to

proizvodi sam prema svome nacrtu!! um prisiljava prirodu, a ne priroda um!#mprirodu prilagoava svojim naelima3 on ui i( n!& a"i na t!m!"u !ksp!rim!nata ipr!tposta%ki ko! ! sam posta%io* I na ta nain& #a po"a(i o# onog $to ! um posta%io.!ksp!rim!nata i 6ipot!(a/&prirodna znanost se dovela na !!sigurni put znanosti!!- metafizikapak uop)! n! tr!0a iskust%o& ona tr!0a samo pomo%! i to ak i n!po%!(an!sa (orom .kao $to ! u mat!mati2i/& a"i nika# ni! posta"a sigurna kao (nanost ko#m!ta4i(ik! poin!mo ak i sumnati u s%o um& !r nas u no on #o%o#i #o (a0"u#a*

8

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

2/35

Kant Kritika istog uma

- no& mat!matika i 4i(ika su usp!"! !r s! raskrstilo s polazitem da se spoznaja trebaravnati prema predmetima, i dolo do stajalita da sepredmeti trebaju ravnati premaspoznaji/ !&! je %in! K!'ernik!&!j 'ret'!ta&i da e $!0da atr!n!$ !kree- a'r!$atrane z&ijezde $ir#j# i t!"a je !&! naz&an! kopernikanskim obratom.%akav obrat je potreban i u spoznaji& ne treba zor prilagoavati kvaliteti predmeta

tak! ne $!0e$! ni*ta a 'ri!ri znati ! z!r# nego predmet kvaliteti nae moi zrenja!'skustvo se treba prilagoavati pojmovima" apravila iskustvenog promatranja trebamopretpostaviti unaprijedprije nego su nam dani predmeti (a priori)O t&ari$a a'ri!ri '!znaje$! a$! !n! *t! a$i ta&%ja$! # nji2 * Po o%o m!to#i&polazei odapriornih pojmova" i metafizika moe uspjeti* Dak"!& i$a$! a'ri!rne '!j$!&e k!ji$a$!"# !d"!&arati 'red$eti # ik#t- i na te$e%j# nji2 $!0e$! "raditi '!znaj# a'ri!ri.No& ako i kr!n!mo gra#iti m!ta4i(iku apriornim pomo%ima& ne moemoprekoraiti granice mogueg iskustva* N! mo,!mo #o0iti spo(nau o st%arima kako i6po(na!mo .t&ari '! e+i/& n!go o st%arima kako ih ne poznajemo.'!ja&a/7- na o%a nain& kr!)u)i o# su0!kta .kao g!om!tri i priro#na2i/& Kant ,!"i r!%o"u2ioniratim!ta4i(iku& kako 0i onaposta"asigurna znanosttipa mat!matik! to ! metodakoom

,!"i i)i*- apriorna spoznaja o0!ktima pri#a!samo ono to nalazi u samom umu- s%a umska po!"a su koherentna& po!"a s! morau po#u#arati !#na s #rugima*- sp!ku"ati%ni um ipak n! pr!"a(i grani2! iskust%a- n! mo,!mo imati poam o ''st%ari o s!0i''& n!go samo o ''objektu kao objektu osjetilnogzrenja" tj pojavi!!* Dak"!& 'ek#%ati&na '!znaja #$a !"raniena je na 'red$eteiskustva- iak! nji2 (ka! '!ja&e) $!ra$! +are$ $!ipomiljati ka! t&ari ! e+i- ak!i2 &e ka! t&ari ! e+i ne $!0e$! spoznati inae +i pojava bila bez onoga to sepojavljuje* Upra%o razlikovanje izmeu stvari o sebi i pojave! stra$no %a,no& !rosta%"a mogu)nost isto%rm!!no i neminovnog prirodnog kauzalitetaislobode& !r s!kau(a"it!t u(ima kao n!$to $to s! o#nosi na poa%!& a s"o0o#a na st%ari o s!0i& i stoganema proturjeja izmeu prirodnog kauzaliteta i slobode3 mo,! s!pomiljati slobodu& tun!ma protur!a* o i(ostaan! protur!a proi("a(i i( ra("iko%ana osjetilnog iintelektualnog* ako etika .sa s"o0o#om/ osta! n!kontra#iktoranprirodnim znanostima.s priro#nom nu,no$)u/- po Kantu& n! %a"a ni #ogmati(am ni sk!pti2i(am* Dogmati(am ! ''postupak istog umabez kritike njegove moi''* Zato ! o%o $to Kant pr!#sta%"asigurnost znanostim!ta4i(iku Kant ,!"i ut%r#iti kaoznanost& a n! kao mni!n!3ant smatra da njegova !!ritika istog uma!! ne moe biti opovrgnuta, nego samokrivo shvaena!

UVOD8* IDEJA RAN9:ENDENA+NE ;I+OZO;IJE- iskustvo pr%o $to na$ ra(um proi(%o#i& a"i n! i !#ino* Npr* n! #a! nam op)!nitosti*Zato su openite spoznaje neovisne o iskustvu i on! su '!znaje a 'ri!ri* Ono pak $to !''samo posu1!no o# iskust%a'' ! '!znaja a '!teri!ri* N!k! o# na$i6 spo(naa& n!kipomo%i koi ''s"u,! #a os!ti"ima pri0a%! su%is"ost'' posto! i ka# s! apstra6ira onoos!ti"no o# ni6& i oni stoga morau 0iti a priori* Dak"!& moe se o predmetima naihosjetila rei i vie nego to nam daje puko iskustvo& to nam pokazuje pravu nunost*

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

3/35

Kant Kritika istog uma

Znai& n!ki o#subjektovih sudova s!proiruju preko svih granica iskustva* Ti$'!znaja$a- k!je nadi%aze !jeti%ni &ijet- e +a&i iti #$- o%!k s! pr%o pita& ka# %i#i #a ima n!-iskust%!n! spo(na!& odakle te spoznaje a priorii koji je njihov opseg i valjanost* U tim spo(naama ko! na#i"a(! iskust%o o%!k #oa"(i#o toga #a ga iskust%o %i$! n! opo%rga%a& a mo,! i #o)i %r"o #a"!ko u tim spo(naama

.npr* mat!matika/* *sjetilni svijet ograniava razum& pa su ga n!ki .P"aton/ 6t!"i i(0!)i m!1utim& n! mo,! s! 0iti ni u istom razumu bez osjetilnog svijeta"!r ta# s! gu0it!m!"* Ono $to o"ak$a%a !povezanost uma i osjetila3 um ponajvema ralanjujeiskustvene pojmove* o ! !#na spo(naa& koa ra$"anu!5 #ruga pak st%ara pos%! no%!t%r#n!O RAZ+I:I ANA+II=NI> I 9INEI=NI> 9UDOVA- posto! su#o%i u koima ! pr!#ikat na n!ki nain sa#r,an u su0!ktu& i to su jesni su#o%ii"isudovi identiteta.ana%itiki #d!&i/ i su#o%i u koima pr!#ikat "!,i i(%an su0!kta&koi susudovi bez identiteta.intetiki #d!&i/* Ana%itiki #d!&i # sudoviobjanjavanja(ni*ta n!&! 'redikat ne "!&!ri ! #+jekt#- &e "a a$! ana%izira nanje"!&e ata&ne dije%!&e)- a intetiki #d!&i # sudovi proirivanja(intetiki

#d!&i "!&!re ne*t! n!&!- 'redikat nije $!"#e d!+iti rata&%janje$ #+jekta).Npr*su# ''s%a ti!"a su prot!,na'' ! ana"itiki& !r ! poam prot!,nosti %!) sa#r,an u pomuti!"a5 su# ''s%a ti!"a su t!$ka'' ! sint!tiki& !r t!,ina ni! sa#r,ana u pomu ti!"a- pitan! !st&to je to netoto razum izvlai kao ono po emu predikat pripadasubjektu" a da nije izvueno ralanjivanjem samog subjekta- k!d e$'irijki2 #d!&a je %ak! t! jepotpuno iskustvo ! nee$# (n'r. $i tije%!$!0e$! ana%itiki de4inirati ka! 'r!te0n# t&ar- a%i tek kad i$a$! potpuno iskustvo'a 2&ati$! da i teina i neki drugi iskustveni elementispadaju pod tijelo- t&!ri%i $!intetiki #d) '!ja$ je dan ana%itiki- a 'redikat k!ji $# e 'ririe d!+i&en je izik#t&a. 5ak%e- empirijski sintetiki sudovi ni# 'r!+%e$.Svi empirijski sudovi susintetiki+ analitiki sudovi koji bi bili empirijski su besmileni" jer iz pojma ne smijemoizii u empiriju kako bismo napravili analitiki sud" nego moramo ostati u samom pojmu"ralaniti ga- m!1utim& *t! je a intetiki$ #d!&i$a, Nji$a nedostaje iskustvo kao pomonosredstvo. Oni i 0!( iskust%a #au sint!(u& kao na prim!r u su#u ''sve to se dogaa imasvoj uzrok''* O%#! ! pr!#ikat ''u(rok'' i on "!,i i(%an o%oga ''s%! $to s! #oga1a''* Kak! ed!"a6a da !&jek izvlai posve razliit predikat iz subjekta (predikat u subjektu nesadran" Si"#rn! ne ik#t&!$- jer je t! &ea !'enit!t ne"! *t! je ik#t&! $!0e'ri+a&iti. T! je "%a&n! 'itanje 'ek#%ati&ne '!znaje a 'ri!ri3 rje*enje e na%azi a$! # istoj umskoj spoznaji !na '!znaje $!"#n!ti i #&jeteintetiki2 #d!&a a 'ri!ri. ita '!znaja 7 '!znaja # k!j# nije #$ije*an! nikak&!ik#t&!- '!znaja k!ja je '!t'#n! a 'ri!ri. U$ je $! k!ji daje nae%a '!znaje a'ri!ri/ isti umje 'ak #$ k!ji adr0i nae%a '! k!ji$a e ne*t! potpuno apriornospoznaje*ant ovdje nee dati sistem istog uma" negoprosudbu istog uma" to je tek!!propedeutika!!" uvod* *n e nam datigrani#e istog uma$Tranendenta%na '!znaja7 '!znaja k!ja e +a&i na*i$ a'ri!rni$ '!j$!&i$a ! 'red$eti$a/ ite$ tak&i2'!j$!&a 7 trans#endentalna %ilozo%ija.No i to ! pr!%i$!& o%o ! samo trascendentalnakritika*

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

4/35

Kant Kritika istog uma

- transcendentalna filozofija! 2i!"a (gra#a& a kritika istog (trans#endentalnog) uma!sigurni i potpuni t!m!" (a nu* Dak"!& kritika istog uma jepotpuna idejatrans#endentalne %ilozo%ije" ali jo nije sama znanost trans#endentalne %ilozo%ije. Utranendenta%n# 4i%!z!4ij# ne $ije #i ni*ta ik#t&en!8 Zato s! ona o#nosi samo naspekulativni um& a n! i napraktiki um*

- po#!"a o%og u%o#a u trans2!n#!nta"nu 4i"o(o4iu .''Kritik! istog uma''/ ! po#!"a naelementarnu naukuistog uma i metodologiju istog uma .#%a #i!"a knig!/- #%a #i!"a spo(na! su razum i osjetilnost.''koi imau mo,#a (a!#niki kori!n& a"inama n!po(nat''/*''9!$!# !jeti%n!ti 'red$eti na$ e daju- '!$!# raz#$apomiljaju'' a ako osjetilnost imapredodbe a priori !!koje (predodbe) sainjavajuuvjete pod kojima nam se predmeti daju!!" onda osjetilnost pripada trans#endentalnoj%ilozo%iji. T!- #&jeti '!d k!ji$a e 'red$eti dajuna*!j '!znaji- 'ret2!di #&jeti$a'!d k!ji$a e 'red$etipomiljaju

KRITIKA ISTOG UMA1. TRANS:EN5ENTALNA ELEMENTARNA NAUKA

8* I* RAN9:ENDENA+NA E9EIKA (z+!" osjetilaje tranendenta%naestetika(ait2e!- !jet))- z!r !#ino pomo)u !ga s!spoznaja izravno odnosi na predmete5 $i*%jenjekaosredstvo te0i za z!r!$* A"i 4orma (orapostoji samo ako nam je dan neki predmetkojinekako aficira nau duu* Ojeti%n!t! upra%o ta sposobnost da predodbe dobivamotako kako nas predmeti a%i#iraju*- !jeti%n!t nam daje 'red$ete& a raz#$!$pomiljamo '!j$!&e* Na kon2u& na 0i"okoi nain .izravno i"i neizravno/& $i*%jenje e !dn!i na z!r!&e- $aterija '!ja&eono kor!spon#irau)! i(m!1u osjeta ipojave- 4!r$a '!ja&e ono $tosreuje pojavu& $to ini #a s!pojava promatra u nekimodnosima !rpojava mora biti sreena u nekoj %ormi* No to n! mo,! uiniti osjet*Zato& $aterija '!ja&e $!0e +iti a '!teri!ri- a%i 4!r$a '!ja&e je a 'ri!ri8- ite 'red!d0+e 7 'red!d0+e # k!ji$a ni*ta ne 'ri'ada !jet#* ak%a ista %ormazorova e a 'ri!ri na%azi # d#*i8Kant to o$ na(i%a iti$ z!r!$* Npr* ko# ti!"a suprot!,nost i o0"ik isti zor& !r oni ''i bez predmeta osjetila ili osjeta a priori postoji udui kao ista forma osjetilnosti''* Tranendenta%na etetika jeznanost o osjetilnosti apriori (istoj osjetilnosti.Kasni! )! s! poa%iti tranendenta%na %!"ika a 'ri!ri& a to!znanost o istom miljenju* U trans2!n#!nta"no !st!ti2i %a"a pr%o i(o"irati osjetilnosto# razmiljanja o njoj& a nakon toga apriornu osjetilnost o#empirijske* a# s! na"a(i #a uposto! dvije apriorne (iste) forme osjetilnosti& prostor i vrijeme

PRVI OD9JEK RAN9:ENDENA+NE E9EIKE3 O PRO9ORUM!ta4i(iko tuma!n! o%og poma

, vanjsko osjetilo pr!#oa%a nam pr!#m!t! i(%an nas& pr!#m!t! kao n!$to u prostoru, unutranje osjetilo& pak& s%! $to nam pr!#oa%a& pr!#oa%a nam u %r!m!nu .pr!#oa%a#u$u n! kao o0!kt& a"i kao n!$to u !mu ! s%! u o#nosima %r!m!na* Dak"!& izvana n!mo,!mo promatrati %ri!m!& a iznutra n! mo,!mo promatrati prostor* to su %ri!m! iprostorB Po Kantu& 'r!t!r nije e$'irijki '!ja$ k!ji e a'tra2ira! !d &anjki2ik#ta&a ''predodba o prostoru mora ve biti osnovom da se neki osjeti svedu naneto izvan mene''& t! #apredmete !!mogu predoiti jedan izvan drugoga" tj na razliitim

C

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

5/35

Kant Kritika istog uma

mjestima!!3 &anjk! ik#t&! t&ari $!"#e je a$! '!$!# '!$i*%jenje'red!d0+e 'r!t!ra. 9r!t!r je n#0na 'red!d0+a a 'ri!ri k!ja je !n!&!$ &i$&anjki$ z!r!&i$a &&ovjek si nikada ne moe stvoriti predodbu da nema prostora,iako vrlo lako moe stvoriti predodbu da prostoru nema nikakvih predmeta&&* 9r!t!rje #&jet za '!ja&e- a ne !&ian ! nji$a

- upra%o na o%om!& na nunosti apriornosti prostora& (asni%a s! apo#iktinost i apso"utnaistina g!om!tri!* Ka# 0i g!om!tria 0i"a apost!riorna& os"ana"a 0i s! nasluajnaopaanja- 'r!t!r nije opi pojam- ne"! isti zor* Prostor ! !#inst%!n3 n!ma mnogi6 prostora&n!go su s%i 'prostori' #i!"o%i !#nog t! istog i n!mogu)! ! #a ti #i!"o%i n!mupr!t6o#!

rans2!n#!nta"no tuma!n! poma prostora- to tuma!n! pr!tposta%"a #a s! druge sintetike spoznaje a priori mogu izvui iz ovogpojma* ako g!om!tria sint!tiki a"i a priori ''o#r!1u! s%ost%a prostora''* G!om!triapoi%a na (oru& a"i na istom (oru !rgeometrijska naela suapodiktina tj nuna* o! mogu)! .apriorni (or/ samo tako #a u subjektu ve postoji forma vanjskog osjetila

Zak"u2i i( gorni6 pomo%a-prostor nije svojstvo stvari ni odnosa stvari+prostor je %orma pojava osjetila,&&subjektivni uvjet osjetilnosti pod kojim nam se jedino omoguuje vanjsko zrenje&&stoga&prostor je neto posve subjektivno ukratko, 'ant smatra da prostor uope nepostoji nuno izvan naeg zora- mogu)nost su0!kta #a 0u#! a4i2iran pr!t6o#i (r!nu& i stoga ! ''ra(um"i%o kako formasvake pojave moe biti dana u dui prije svih zbiljskih opaanja& #ak"! a priori''- !to& upra%o (ato ! prostor& prot!,nost it#* n!$to su0!kti%no a"i op!t& ti pomo%i imausmis"a samo uko"iko s! ispun! sa#r,a!m& a to ! iskust%o* No oni su ''neophodni uvjet''iskust%a* Dak"!& prostor o0u6%a)a on! st%ari ko! su #an! u na$o s%i!sti& a"i n! i st%aripo s!0i* Dak"!&prostor (i slini apriorni zorovi) su uvjet pojava, a ne stvari*- nijedna druga apriorna subjektivna predodba osim prostora ne odnosi se na onovanjsko* Prostor ! nu,an u%!t poa%!& (a ra("iku o# 0o!& mirisa it#*3prostor nunopripada !!pojavi ili zoru!!" ali boja i mirs ne* Prostor ima transcendentalni idealitet iempirijski realitet .a 0oa i okus %a"#a samo empirijski realitet/

DRUGI OD9JEK RAN9:ENDENA+NE E9EIKE3 O VREMENUM!ta4i(iko tuma!n! poma %r!m!na

, vrijeme nije empirijski pojam apstrahiran od iskustva .kao ni prostor/& !r it!d!+n!ti%i %ijed ne +i ni #*%i # !'a0anje da 'red!d0+a &re$ena nije a'ri!rna !n!&a- nasta%"a Kant u istom tonu3 ''vrijeme je nuna predodba koja je osnova svem zrenju''*Poa%! s! mogu i("uiti i( %r!m!na& a"i %ri!m! s! n! mo,! ukinuti s o0(irom na poa%!- ra("iita %r!m!na nisu o#!#nom& n!go !#na (a #rugim5 ra("iiti prostori pak nisu !#an(a #rugim& n!go o#!#nom i ta na!"a n! mogu s"i!#iti i( iskust%a- %ri!m! ni! op)i poam& n! proi("a(i i( poma n!go i( istog (ora*-azliita vremena sudijelovi istog vremena- beskonanost vremena znai a$! t! da svako !dre6en! &rije$e i$a jedn! jedin!&rije$e k!je $# je !n!&a (i k!je je zajednika !n!&a &i$ !dre6eni$ &re$eni$a) ta n!ograni!nost mo,! 0iti #ana samo u istom (oru& n! u pomu

rans2!n#!nta"no tuma!n! poma %r!m!na

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

6/35

Kant Kritika istog uma

, pojampromjenei pojamgibanjaje mogu samo pomou predodbe vremenaZak"u2i i( o%i6 pomo%a

- %ri!m! n! postoi samo (a s!0!& 0!( su0!kta* Vri!m! ni! o0!kti%no o#r!1!n!& n!pripa#a st%arima .ina! s! n! 0i mog"o a priori spo(nati& a mo,! !r vrijeme je uvjetempirijske spoznaje& mis"i Kant/

- %ri!m! !forma unutranjeg osjetila" a ne odreenje vanjskih pojava& !r n! pripa#a nio0"iku ni po"o,au* Vri!m! ! tako1!r apriorni uvjet svih pojava& a prostorsamovanjskih3 !r %ri!m! #ir!ktno u%!tu! unutra$n! poa%!& a tim! in#ir!ktno i %ansk!* S&e'!ja&e # n#0n! # &re$enki$ !dn!i$a- a a$! &anjke # 'r!t!rni$.3 &rije$e # k!ntekt# objekata po sebinije ni*ta- !na &rijedi a$! za '!ja&e- dak%e#+jekti&n! (a$! kad '!t!jizrenje)8N! mo,! s! r!)i3 ''s%! st%ari su u %r!m!nu''

O0a$n!n!- "u#ima ! n!o0ino #a %ri!m! n!ma !mpiriski r!a"it!t* Ni6o%i argum!nti3promjenezbiljski postoje.i (a so"ipsist!& u unutra$nosti/& a on! su mogu)! samo u %r!m!nu #ak"!& %ri!m! ! (0i"sko* Kant to pri6%a)a& a"i tako #a ka,! #a ! vrijeme zbiljska formaunutranjeg zrenja %ri!m! ! subjektivno (kao predodba zbiljskorealno!

- (a$to s! prigo%ara"o #a postoan! prostora ni! mogu)! #oka(ati3 (ato $to %ansk!pr!#m!t! ni! mogu)! ''strogo #oka(ati''& a unutra$n! !st* No i %ansk! i unutra$n!postoi kao poa%a& a ona ima #%i! stran!3 promatra objekt o sebi iformu zora& koa s!''n! smi! tra,iti u samom o0!ktu& %!) u su0!ktu u ko!m s! poa%"u!''* E& na o%a #ruginain& ne u objektu ve u subjektovim apriornim formama& posto! %ri!m! i prostor kao4orm! apriorn! sint!tik! spo(na! koi s! !dn!e a$! napojave- a ne na stvari posebi.- trans2!n#!nta"na !st!tika n! mo,! sa#r,a%ati ni$ta osim prostora i %r!m!na& !r !!svidrugi pojmovi koji pripadaju osjetilnosti sadravaju neto empirijsko!! (pa i pojamgibanja ono $to s! gi0a mo,!mo na)i u prostoru samo !mpiriski5 te i pojam promjene"jer vrijeme se ne mijenja" nego ono u vremenu)

Op)! prim!#0! u( trans2!n#!nta"nu !st!tiku- ra(a$n!n! os!ti"n! spo(na!3sve nae zrenje jepredodba pojave& stvari i njihoviodnosi nisu takvi kakvima ih vidimo* Ka! '!ja&e- i t! ka! '!ja&e # 'r!t!r# i&re$en#- t&ari ne $!"# '!t!jati '! e+i- ne"! a$! # na$a. * stvarima moemoznati samo u nama" a nita (o stvarima)po sebi* a poa%a imaformu& $to su 'r!t!r i&rije$e& i materiju& koa !!jet 4!r$a je a'ri!rna- a $aterija;!jet je a'!teri!ran.- ni! #a mi n!asno spo(na!mo st%ari po s!0i& n!go nikako ka# makn!mosu0!kti%nost& uop)! s! nig#! n! mo,! na)i o0!kt- mi ra("iku!mo ono $to nunopripa#a poa%ama kao poa%ama (a su0!kt o# onoga $toimasluajnopripa#a& pa ka,!mo #a ! ono pr%ostvar po sebi& a o%o #rugo samopojava*M!1utim& mi uvijek imamo posla samo s pojavama- transcendentalna estetika je posve sigurna* Prostor i %ri!m! n! mogu 0iti o0!kti%ni*Mi i6 mo,!mo #o0iti i"i (orom i"i pomom3 ako ! i( poma& on#a n! mo,! 0iti sint!tiki&n!go samo ana"itiki* Posta%"a s! pak sa# pitan!3 o#ak"! i(%"aimo prostor& i( apriornihi"i empirijskih(oro%aB.ko je iz empirijskih" onda iz toga nikad ne moe nastati nitaopenito" jer ga iskustvo ne moe dati* 9toga& apo#iktiki poam prostora .i %r!m!na/mora 0iti #an a priori& i prostor i %ri!m! su t!k su0!kti%ni u%!ti s%!g (r!na i s%!giskust%a izbog togasu s%! st%ari t!k poa%!* 9%! $to o# st%ari #o6%a)amo su ni6o%i

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

7/35

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

8/35

Kant Kritika istog uma

- #ak"!& ta ista opa logika! tranendenta%na %!"ika i odnosi se samo na predmete apriori" za razliku od obine ope logike koja ima i empirijske i razumske predmete

O ra(#io0i op)! "ogik! na ana"itiku i #ia"!ktiku- pitan! koim s! 6t!"o #iskr!#itirati "ogiar!3 *t! je itina,2ominalno& istina jepodudaranje spoznaje s njenim predmetom5 nopravo pitanje je koji je siguran i openit

kriterij istine bilo koje spoznaje3- s o0(irom #a spo(naa mora 0iti u sk"a#u sa s%oim pr!#m!tom #a 0i 0i"a istinita& to(nai #a s!predmet spoznaje mora razlikovati od drugih predmeta* A"i !'i kriterijitine e mora odnositi na sve spoznaje, bez razlikovanja predmeta tih (svih spoznaja *Pr!ma tom!& !'i kriterij '!znaje ne 'ita za sadraj'!znaje (jer a'tra2ira !d'red$eta)- a itin# #'ra&! adr0aj zani$a* 9%! #a s! na%!#! i sa% sa#r,a& o$ nismo#o$"i #o krit!ria istin! (a to tr!0aforma& !!o istini spoznaje u pogledumaterijesadraja ne moe se zahtijevati ope obiljeje,jer je to samo sebi proturjeno!!*+ogika #ak"! tra,i opa pravila koja prikazuju kriterije istine& i koima ni$ta n! mo,!protur!iti* No to ! t!kformalna ispravnost& a o$ n! istvarna (predmetna) "ogika !nu,ni u%!t istin!& a"i n! i #o%o"an* Da 0i 0i"o #o%o"no& potr!0na ! i sa#r,ana istinitost*

- ana%itika %!"ika ona koi ''lui cijeli formalni posao razuma i uma na njegoveelemente i prikazuje ih kao naela svakog logikog prosuivanja''* Ona n! #a! punuistinu& a"i 0ar!m poka(u! !su "i u%!ti (a istinitost (a#o%o"!ni (ato s!samo logikomnikako ne moe zakljuivati na istinitost" nego traiti ono izvan nje* Dak"! na t!m!"u togas! n! mo,! st%arati istina* 5ija%ektina %!"ika!& 0a$ naproti%& logika koja daje privid daje organon za potpunu istinu" iako nikad to ne moe biti* 5ija%ektina %!"ika je %!"ika'ri&ida- t%r#i Kant* +ogika ! in#i4!r!ntna nasadraj spoznaje*

O ra(#io0i trans2!n#!nta"n! "ogik! na trans2!n#!nta"nu ana"itiku i #ia"!ktiku- transcendentalna logika je izolirala razum i gleda ga izdvojeno5 no #a 0i s! ta ra(ummogao upotrijebiti& potr!0no ! #apredmeti na koja se ta pravila odnose budu dani uzrenju .0!( toga&spoznaja ostaje prazna/* J!r s!& ina!& ista 4orma"na "ogikapoinjeprimjenjivati i na predmete koji nam ne mogu biti dani* Zato& !&jek ne $ije %!"iid!'#titi da +#de !r"an!n za &e i da #di ! &i$ 'red$eti$a ne moe se o svimpredmetima zakljuivati samo pomou istog razuma* o ! dijalektika4 sintetikalogika& i transcendentalna dijalektika s! 0a%i kritikom dijalektikesintetike logikeona ogrania%a upotr!0u istog ra(uma

PRVI DIO RAN9:ENDENA+NE +OGIKERAN9:ENDENA+NA ANA+IIKA- ona tra,i elemente ite raz#$ke '!znaje3 to tr!0au 0iti istipomo%i i elementarni- o%a ana"itika ima < knig!3 !#nu opojmovimai #rugu o naelima istog ra(uma

PRVA KNJIGA RAN9:ENDENA+NE ANA+IIKE - ANA+IIKA POJMOVA- o%o s! n! o#nosi na tak%u ana"itiku pomo%a #a s! pomo%i uin! asnima& n!go #a s!''ralani samu razumsku mo'' i #a s! on#! potra,i mogunost pojmova a priori* ak%i&isti pojmoviposto! u ra(umu i !mpiriskom prim!nom s! ra(%iau

Pr%o pog"a%"! ana"itik! pomo%a o ruko%o#st%u prona"a,!na s%i6 isti6ra(umski6 pomo%a- s%i ti pomo%i imau po%!(ni2u3 oni su isti* Po%!(ani su pr!ma n!kom ''pomu i"i i#!i''po ko!m s! o#r!1u! m!sto s%akom apriornom .istom ra(umskom/ pomu

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

9/35

Kant Kritika istog uma

O "ogiko upotr!0i ra(uma uop)!- spo(naa "u#skog ra(uma ! o0rnuta o# (r!na3 spo(naa pomo)upojmova& a n! pomo)u(oro%a* Zoro%i su (asno%ani na afekcijama (podraajima)& a pomo%i nafunkcijama- 4#nkija radnja pomou koje se &&razliite predodbe podreuju zajednikoj&&.9!j$!&e raz#$ ne $!0e #'!trije+iti dr#kije ne"! da '!$!# nji2 #di * 9amo

zor ima izravnu %!(u s pr!#m!tom& apojam! neizravna%!(a .pr!ko (ora i"i #rugogpoma/ i (ato ! isud neizravna spoznaja predmeta" !!predodba o predodbipredmeta!!* U su#u postoi !#an poam koi s! o#nosi na mnog! #rug! pomo%! i !#anpoam koi ! #an i ko!g imamo pr!#o#,0u .Kant #a! (a prim!r su# ''s%a ti!"a su#!"i%a''& g#! ! ''#!"i%a'' poam koi s! o#nosi na %i$! #rugi6 pomo%a& a (a poam''ti!"a'' imamo !#nu konkr!tnu pr!#o#,0u/* O%a $iri poam namposredno tim! #a!spo(nau #rugi6 pr!#m!ta& ko! sa#r,i uzto $to sa#r,i i samog su0!kta- &e dje%atn!ti raz#$a e $!"# &eti na #d!&e razum + mo suenja.Ra(um !#ak"! i mo miljenja $i*%jenje je '!zna&anje '!$!# '!j$!&a3pr!#ikat ! n!$topomou ega s! mogu spo(nati #rugi pr!#m!ti& o$ n!o#r!1!ni s%akipoam s! mo,! supsumirati* ako s! ''mogu potpuno prikazati%unk#ije jedinstvau

sudovima''& a ako ! to mogu)!& mogu)! ! ipronai sve %unk#ije razuma* o s"i!#i*Uputst%a prona"a,!na s%i6 isti6 ra(umski6 pomo%a, apstrahiravi od svakog sadraja suda& u(%!$i u o0(ir samoformu suda& on#a s!funkcija miljenja #i!"i na !tiri ''nas"o%a''& o# koi6 s%aki ima @ ''mom!nta''3- 1. k&antiteta #d!&a opi, posebni, pojedinani3 . $!da%itet #d!&aproblematini, asertorini, apodiktini- 1.o%o ni! uo0ia!na "ogika s6!ma& i sa# )! Kant poasniti u !mu s! ra("iku!* Pr%o&singu"arn! su#o%! "ogiari u(imau kao uni%!r(a"n! s pra%om& ka,! Kant& !r s!singu"arni su#& 0a$ kao i uni%!r(a"ni& o#nosi nasve "ano%! skupa .!r u singu"arnomsu#u postoi samo !#an "an& pa ako s! su# o#nosi na n!ga& o#nosi s! na s%!/* A"isingu"arni su# ! (a spo(nau 0itno ra("iit o# uni%!r(a"nog& (0og ops!ga spo(na!- ipot!tiki su# ! pro0"!matiki .!r ! kons!k%!ns as!rtorian& a"i samo ako !ant!2!#!ns istinit/5 isto %ri!#i i (a #isunkti%ni .!r ! s%aki su# koi ! "an toga tako1!ras!rtorian& a"i %ri!#i samo !#an o# ti6 as!rtorinosti/* A'!diktiki #d je aert!riki#d !dre6en '!$!# zak!na a$!" raz#$a t! je sud koji a%irmira a priori i

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

10/35

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

11/35

Kant Kritika istog uma

- Kant n!)! ni definirati ove kategorije- o%a ta0"i2a kat!goriasadri sve elementarne pojmove razuma* Ona .ta0"i2a kat!goria/s! #i!"i na #%a #i!"a3 pr%i supredmeti zrenja.0i"o istog i"i !mpiriskog/& a #rugo !egzisten#ija tih predmeta.o#nos pr!#m!ta !#ni6 pr!am #rugima i"i pr!ma ra(umu/* Pr%ak"asa .predmeti zrenja/ su $ate$atike .k%antit!ta i k%a"it!ta/ kat!gori!& a #ruga k"asa

.egzistencija predmeta/ su dina$ike .r!"a2ia i mo#a"it!t5 on! imau kor!"a2i!/kat!gori!- u s%ako k"asi& tr!)a kat!goria ! spo pr%! i #rug! .2!"ina ! !#inst%o mno$t%a&ograni!n! r!a"it!t po%!(an s n!ga2iom& it#*/* Na#a"!& o%! kat!gori! s! n!po#u#arau naoig"!# sa su#o%ima samo u !#no3 (a!#ni$t%o s #isunk2iom5 no ka# s!to ra(asni& on#a s%! pa$! naim!& s%aki "an #isunk2i! ! s osta"ima n! su0or#iniranniti sup!ror#iniran& %!) ini !#nu 2!"inu* Dak"!& i #isunk2ia (a!#ni$t%o su asni

I* O #!#uk2ii isti6 ra(umski6 pomo%aO na!"ima trans2!n#!nta"n! #!#uk2i! uop)!

- sta"no s! koristimo in#uk2iom (a pot%r#u s%oi6 sta%o%a i s"*& i u%i!k imamo .ko#in#uk2i!/ konkr!tan prim!r koim #oka(u!mo n!ki sta%* A"i u in#uk2iu !sto u"a(! i

sr!)a& 'su#0ina' i s"* (ato in#uk2ia n! mo,! s%! na%!sti- (a opra%#an! istih (a priori) pojmovanu,no ! potr!0na ded#kija& !r oni s! n!mogu opra%#ati iskust%om* a postupak& ''objanjenje naina kako sepojmovi a prioriodnose na predmete''& Kant (o%! tranendenta%n!$ ded#kij!$* i pomo%i i(trans2!n#!nta"n! #!#uk2i! s! morau opravdati& !r nisu naprostofakti iskustva& kao $tosu oni i( e$'irijke ded#kije*- (asa# #ak"! imamo #%i! apriorn! %rst! pr!#m!ta&forme osjetilnosti .%ri!m! i prostor/ ikategorije razuma* I !#n! i #rug! mogu s! isk"ui%o trans#endentalno dedu#irati- no& u iskust%u s! 0ar!m mogu potra,iti uzroci postankao%i6 pomo%a* Ipak& o%i istipojmovi moraju se transcendentalno deducirati& a n! iskust%!no* No g!om!tria ! o$n!kako i$"a 0!( apriornog opra%#ana& a"i isti razumski pojmovimorau #o0ititrans2!n#!nta"nu #!#uk2iu& i ak potra,iti ! (a prostor (ato $to s! oni na predmeteodnose uope bez zrenja/9toga ''ni u zrenju a priori ne mogu pokazati nikakav objekt''*Dak"!& %ra)amo s! na to #a ! transcendentalna dedukcija potrebna- (a prostor i %ri!m! ! %!) r!!no (a$to su oni i isti (oro%i i u%!t poa%a3 0!( ni6empirijske predmete ne moemo imati kao pojave- kat!gori! ra(uma& pak& nisuuvjeti empirijskog zrenja* Zato s! o%#!& ko# isti6pomo%a& a%"a pro0"!m koi ko# isti6 (oro%a ni! postoao3 ''kak! t! subjektivni uvjetimiljenja$!raj# i$ati objektivnu vrijednost& t* saina%ati u%!t! mogu)nosti s%ak!spo(na! pr!#m!taB'' Npr*& kako to #a s%! poa%! sa#r,a%au na$u ra(umsku kat!goriuuzroka.''iskust%o s! tu n! mo,! na%!sti kao #oka(''& ka,! Kant/B o nije a priori jasnoto .u(rok/ ! mo,#a pra(an poam*5asno je zato predmeti moraju biti primjereni naojtranscendentalnoj osjetilnosti (jer ih inae ne bismo imali kao predmete)" ali manje jejasno zato predmeti moraju biti primjereni i razumskim uvjetima miljenja!Dak"!& $tos! ti! ra(uma&pojave bi mogle biti posve pobrkane" a razum potpuno za sebe"subjektivan*- Kant ka,! #a s! iz dovoljno ponovljenih primjera ne moe izvui pojam uzroka& n!go s!on .poam u(roka/ ili mora nai a priori ili napustiti !!kao puka tlapnja!!* J!r poamu(roka (nai #a ! ''A taka%& #a i( n!ga neminovno i prema upravo openitom pravilus"i!#i n!ki #rugi ?''* O%a openitost n! pripa#a !mpirii& n!go istom ra(umu*

88

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

12/35

Kant Kritika istog uma

Pri!"a( na trans2!n#!nta"nu #!#uk2iu kat!goria, dva sluajeva u kojima se susreu predmet i predodba3 i"i 'red$et ini $!"#!$'red!d0+#& i"i 'red!d0+a ini $!"#i$ 'red$et* Pr%i s"ua ! empirijski& i tupredodba nije apriorna5 u #rugom s"uaupredodba a priori odreuje predmet3pomou predodbe se spoznaje predmet"predodba ini moguom spoznaju predmeta*

- tako1!r& !#ina #%a naina na koa ! spo(naa mogu)a su z!r.nim! nam ! pr!#m!t#an& ''a"i samo kao poa%a''/ i '!ja$ .nim! s!pomilja predmet koji odgovara zoru/* V!)! asno #a su (oro%i a priori u%!ti poa%! pr!#m!ta5 sa# ! pitan!prethode li i pojmovia priorikao n!$to po# im! s! pr!#m!t ''ako %!) n!promatra& a ono 0arpomilja''& tako#a ! empirijska spozanja predmetaprimjerena tim pojmovima& ''0u#u)i #a ni$ta ni!mogu)! kao o0!kt iskustva.Kanto% kur(i%/& ako s! ti pomo%i pr!tposta%"au''- a"i ''s%ako iskust%o sa#r,a%a& osim (ora o pr!#m!tu& o$pojamo pr!#m!tu''* 9toga supojmovi o predmetuust%ari ''!n!&a ka! #&jeti a 'ri!ri &ake ik#t&ene '!znaje'' istoga ''!+jekti&na &rijedn!t kate"!rija ka! '!j$!&a a 'ri!ri je # t!$e da je samopomou njih mogue iskustvo''* Dak"!&samo pomou pojmova mogu se pomiljatipredmeti iskustva* o ! u%!t trans2!n#!nta"n! #!#uk2i! a priori3 #a su ti pomo%i uvjet

mogunostiiskustva .''0i"o (r!na i"i mi$"!na''/ i (ato su oni n#0ni* Pomo%i s! #ak"!&kao nu,ni& pr%o o#nos! pr!ma moguem iskustvu& #a 0i ni6o% o#nos pr!ma iskust%u 0ion!-s"uaan& i #a 0i s! (aista mog"i o#nositi na 0i"o koi o0!kt- @ i(%oraHmo)i #u$! koi #au u%!t! mogu)nosti s%akog iskust%a3 8* osjetilnost&

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

13/35

Kant Kritika istog uma

ako #a d!ka0e$! da epomou samo njih (kategorija) $!0e '!$i*%jati neki'red$et* No (a poka(i%an! toga .#a su kat!gori! apriorn! i o0!kti%no %a,!)!/ ni!#o%o"an t!k ra(um& !r i n!ga samog .kao mo) spo(na%ana/ tr!0a o0asniti* 9toga treba!!procijeniti transcendentalnu kakvou subjektivnih izvora apriorne mogunosti iskustva!!- sa# s"i!#i nain na koi s! kr!)u ti su0!kti%ni u%!ti3 n!mamo spo(nau kao o#%o!n!

pr!#o#,0!& n!go kao ur!1!n! i po%!(an! pr!#o#,0!* *sjetilo ima ra(no"ikost (r!na istoga mu Kant pri#o#a!sinopsiju& (a nom s"i!#isinteza& i na kon2u samo receptivitet.p!r2!p2ia/po%!(an saspontanitetom .ra(umom/ omogu)a%a spo(nau* S'!ntanitet!''osnova trostruke sinteze koja nuno dolazi u svakoj spoznaji ''3 aprehenzije.uzrenju/&reproduk#ije.u uobrazilji/ i rekogni#ijepr!t6o#noga #%oga .upojmu/* o su tri iz&!ra'!znaje k!ji !$!"##j# a$ raz#$- i &ak! ik#t&! za k!je je '!tre+an raz#$

Pr!t6o#na napom!na- o%o $to s"i!#i )! 0iti n!ra(um"i%o itat!"u& a"i to ! nu,no* Ra(a$n!n! kasni!

8* O sint!(i apr!6!n(i! u (r!nu- na$!predodbe$!"# 'r!izi%aziti !d +i%! k#da3 iz vanjskog ili unutranjeg" a priori iliempirijski5 a"i u s%akom s"uau& pr!#o#,0! su .0ar #i!"om/ ''modifikacije due'' i stoga

pripa#au unutranjem osjetilu& to !st vremenu3 pr!#o#,0! s! t!k u %r!m!nu sr!1uu ipo%!(uu to mora 0iti osno%a s%!ga* Ra(no"ikost u (oru n! 0i 0i"a asna #a n!ma%r!m!na* O# ra(no"ikosti poa%ajedinstvo zora #o0i%a s! tako #a pr%o pro1!mora(no"ikost& a on#a ! sa0!r!mo to !sinteza aprehenzije5 (nai& na ta nain !raznolikost sadrana u jednoj predodbi* a sint!(a apr!6!n(i! s! i(%o#i i apriorno& i nan!-!mpiriskim pr!#o#,0ama& inae ne bismo mogli imati predodbe prostora i vremenako! s! ''mogu imati samopomou sinteze raznolikosti''

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

14/35

Kant Kritika istog uma

predmet kad imamo sintetiko jedinstvo svojih predodbi* No& to s! n! 0i mog"o #ogo#iti#a reprodukcija raznolikosti nije bila nuna a priori* Dak"!& mora postoati a'ri!rn!jedint&! 'ra&i%apo koima st%aramo pr!#o#,0!-spoznaja zahtijeva pojam" ma koliko taj pojam bio &&taman ili nepotpun&&* No& 4ormapoma ! ta openitost& poam s"u,i kaopravilo3 npr*pojam tijela s"u,i kaopravilo za

spoznaju vanjskih predmeta- ''&ak!j je n#0n!ti #&ijek !n!&a neki tranendenta%ni #&jet''* ak%u osno%u mimoramo imati #a 0ismo sint!ti(ira"i s%! na$! (oro%!& #ak"! moramo imatitranscendentalni uvjet svih pojmova o objektima* ?!( t! ''trans2!n#!nta"n! osno%!'' nebismo mogli pomiljati nikakav predmet7 a u%!t s! (o%! tranendenta%naa'ere'ija.Na$i unutra$ni os!ti o samom! s!0i .samosvijest uop)!/ su !mpiriskipromjenjivi&a nama ! potr!0no ono nuno& ko! n! o%isi o !mpirii* Dak"!& $!ra'!t!jati neki #&jet k!ji 'ret2!di ik#t i k!ji !$!"##je a$! t! ik#t&! ta&&prvobitna i nepromjenjiva svijest&&je tranendenta%na a'ere'ija. Ona ! .kaosint!tiko !#inst%o/ osnova svih pojmova& 0a$ kao $to su prostor i %ri!m! osno%a s%i6(oro%a* o tranendenta%n! jedint&! a'ere'ije ini moguim objedinjavanje svih

predodbiprema zakonima* o !#inst%o s%i!sti .ap!r2!p2i!/ ! mogu)! samo (ato $to#u$a& imau)i ra(no"ikost poa%a& u to ra(no"ikosti pr!po(na! identitet& i na t!m!"un!ga sint!ti(ira ra(no"ikosti u !#inst%o- s%aka 'red!d0+a ima s%o 'red$et5 a i 'red!d0+e mogu 0iti 'red$et dr#"e'red!d0+e* J!#ini ne'!redn! dani 'red$eti su '!ja&e a ono $to s! u poa%ineposredno odnosi na predmet ! z!r* Nopojave ipak nisu stvar po sebi" nego tekpredodbe*- ''stoga'' s! neempirijski" transcendentalni predmet zove 7 8- ono $tosvim naim empirijskim pojmovima pribavlja odnos prema predmetu" tj to impribavlja objektivni realitet& to ! iti '!ja$ ! tranendenta%n!$ 'red$et# 7 ?. %ajpojam ne sadri nikakav konkretni zor" nego se odnosi samo najedinstvo koje nalazimou raznolikosti spoznaje* *dnos tog jedinstva prema predmetima jejedinstvo svijesti3naaduasintetizira te raznolikosti u jednu predodbu* I t! jedint&! je a 'ri!ri n#0n!&ina! n! 0ismo ima"i pr!#m!tspoznaja* 9toga&sve pojave pomou kojih nam moe bitidan predmet moraju potpadati pod apriorna pravila sintetikog jedinstva tek '!$!#ti2 'ra&i%a je $!"#e &ak! ik#t&!8

C* Pr!t6o#no o0a$n!n! mogu)nosti kat!goria kao spo(naa a priori- '!t!ji a$!jedno iskustvo'!$!# k!je" # &i !'a0aji # na$a 'red!eni ka!jan! i %!"in! '!&ezani.0a$ kao $to posto!samo jedan prostor isamo jedno vrijemeukoima s! #oga1au poa%!/* Ka# ka,!mo ''ra("iita iskust%a''& mis"imo na razliitaopaanja koja su ipak podvrgnutajednom jedinom opem iskustvu* J!r& intetin!jedint&! !'a0anja 7 4!r$a ik#t&a 7 intetin! jedint&! '!ja&a- ''jedinstvo sinteze prema empirijskim pojmovima bilo bi posve sluajno kad se ovi(empirijski pojmovi) ne bi osnivali na nekoj trans#endentalnoj osnovi jedinstva''* a# 0i''nau duu ispunjavao kaos pojava''* N! 0i 0i"opovezanosti prema opim i nunimzakonima i postoa"o 0i !!nemisaono zrenje!!& a"i n! ispoznaja* Kate"!rije su #&jeti$i*%jenja za $!"#n!t ik#t&a (+ez nji2 ne +i +i%! $!"#e ik#t&!)* Zato&kate"!rije # !n!&ni '!j$!&i '!$!# k!ji2 ezamiljaju objektiiza '!ja&a. @at!kate"!rije i$aj# i !+jekti&n# ('red$etn#) &rijedn!t

8C

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

15/35

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

16/35

Kant Kritika istog uma

- pr!ma s%!mu tom!& uobrazilja! apriorna mo) koa st%ara !#inst%o ra(no"ikosti& i samopomo)u n! ! mogu) afinitet pojava" te asocijacije .#ak"!& mogu)! ! iskustvo uop)!/*Iako ! uo0ra(i"a isto int!"!ktua"na& ipak po%!(u! ra(no"ikost samo onako kako s! onapoa%"u! u os!ti"nosti- (nai3 ista uobraziljaje ''!n!&na $! %j#dke d#*e'' i a'ri!rna !n!&a &ake

'!znaje* Pr!ko n! su i osjetilnost i razum u vezi* Na!"a r!kogni2i! o%ako #an!ra(no"ikosti su& kaoforma jedinstva& kategorije* Znai& ''red i 'ra&i%n!t # '!ja&a$a-k!je z!&e$! 'rir!d!$- #n!i$! $i a$i # nji2 (# '!ja&e) ''*5edinstvo prirode!(apriorno) jedinstvo pojava* o su na$isubjektivni uvjeti koi su objektivno vrijedni*- raz#$ jemo pravila(t! je naj+%i0a de4iniija) raz#$ 're"%eda&a '!ja&e i # nji$atra0ipravila. 9ra&i%a k!ja # !+jekti&na z! ezakoni. Naj&i*i zak!ni # d!%azea'ri!rn! !d raz#$a3 omoguuju iskustvo time to !!pojavama pribavljaju zakonitost!!Ra(um uspor!1i%an!m poa%a st%ara pra%i"a& a"i n! samo to& n!go i raz#$ jezak!n!da&t&! za 'rir!d# (+ez raz#$a ne$a 'rir!de- tj. intetik!" jedint&a- jer'!aj&e '!t!je a$! # na$a).*ojave kao mogunosti ve a priori lee u razumu.Raz#$ je iz&!r zak!na 'rir!de

3 empirijski zakoni'r!iz%aze iz istih zakona razuma- &e '!ja&e i$aj# intetik! jedint&! # kate"!rija$a raz#$a- raznolikost je intelektualna forma koja se nalazi u nama prije svake spoznaje predmeta*Isinteza raznolikosti u jedinstvu s! #oga1a pomo)u iste uobrazilje& t* u nama tako1!rprethodno svakoj spoznaji* o $to mi #o6%a)amo samo poa%!& a n! i st%ari po s!0i& Kantsmatra #oka(om nu,nosti apriori(ma

PRVA KNJIGA RAN9:ENDENA+NE ANA+IIKE - ANA+IIKA POJMOVA- op)a "ogika s! 0a%i pomom& su#om i (ak"ukom* Ona apstrahira od svakog sadrajaspoznaje" bio on isti ili empirijski" jer se bavi samo%ormom miljenja 9toga ona mo,!0iti kanon za um& #a%ati s%a pra%i"a (a n!ga- tranendenta%na %!"ika- 'ak- ne $!0e e '!&!diti za 4!r$a%n!$ %!"ik!$- jer nj#zani$a neki sadraj- nai$e isti pojmovi.3 raz#$ i ra#dna $! ostau u ok%iru logike istinei upotr!0"i% su unutartrans2!n#!nta"n! "ogik! u ok%iru analitike5 a"i #$poku$a%a pro$iriti spo(nau unutartrans2!n#!nta"nog pr!ko grani2! mogu)!g& i on ! stoga dijalektian .a n! ana"itian/*Zato s! analitika naela o#nosi na rasudnu mo& po kanonu razuma.a n! na um/O RAN9:ENDENA+NOJ RA9UDNOJ 9NAZI UOPE- razum + $! 'ra&i%a/ rasudna snaga 7 $! #'#$iranja '!d 'ra&i%a. Op)a "ogikastoga n!ma nikak%! %!(! s rasu#nom snagom& !r s! n! 0a%i sa#r,a!m ona samoposta%"a 4orma"na pra%i"a& ni$ta n! mo,! sta%iti po# ni6* Rasu#na snaga pak n! o%isi opra%i"ima& niti o poma,! #a naui pra%i"a3 ona pripa#a oso0i po priro#i& n! mo,! s!usa#iti i(%ana& pa ni #a s! naui s%a "ogika3 nedostatak rasudne snage (o%! s!glupost& itom! ''n!ma pomo)i''- rasu#no sna(i op)a "ogika n! poma,!& a"i poma,! trans2!n#!nta"na* rans2!n#!nta"na"ogika poka(u! na ko! s"ua!%! s! rasu#na snaga mo,! a priori primi!niti

PRVO POG+AV+JE RAN9:ENDENA+NE DOKRINE RA9UDNE 9NAGE .I+IANA+IIKE NA=E+A/O s6!mati(mu isti6 ra(umski6 pomo%a

8

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

17/35

Kant Kritika istog uma

- ina!& pomo%i morau sa#r,a%ati pr!#o#,0u pr!#m!ta .0iti isto%srni s nom/5 a"i istirazumski pojmovinisu isto%rsni sa (oro%ma .npr* nig#! si n! pr!#oa%amo kau(a"it!t&niti k%antit!tu/*ako je onda mogua supsumcija pojava pod kategorije3M!ra'!t!jati ne*t! tree- k!je je jedne trane it!&rn! '!ja&!$- a dr#"e kate"!rij!$ ( jedne trane osjetilna- a dr#"e intelektualna) t! je

trans#endentalna shema. J!#na o# tak%i6 ! vrijeme.ono ! i intelektualnoi osjetilno/- #&jet !jeti%n!ti (4!r$a%ni i iti) '!d k!ji$ e kate"!rija $!0e 'ri$ijeniti na!jeti%n!t je shema. 9!t#'ak raz#$a k!ji$ e t! ini je shematizam istog razuma.-shema! ta po koo pomi$"am n!ki poam& a n!slika .!r& n! mogu #o0iti s"iku 0roa8& a"i mogu s6!mu/*Shema se ne moe svesti na sliku$- !!ista shema veliine (kvantitete) kao razumskog pojma je broj!!- rea%itet (ka! iti raz#$ki '!ja$) 7 !n! *t! !d"!&ara !jet# (&a0n! za!nt!%!"ij#8)/ !n! e"a ne$a # &re$en# (jer &rije$e je 4!r$a zrenja) 7 ni*ta- vrijeme je trajno i nepromjenjivo" ne mijenja se ono" nego promjena u predmetu (prematoj promjeni se odreuje slijed odnosno istovremenost pojava)- shema uzroka i kauzaliteta7 neko realno na koje slijedi neto drugo

, shema mogunosti7 odreenje neke stvari u bilo kojem vremenu, shema zbilje + opstojnost neke stvari u odreeno vrijeme, shema nunosti7 opstojnost neke stvari u svako vrijeme- 2e$e #- !it! je- vremenska odreenja. One #jedinstvo raznolikosti zrenja uunutranjem osjetilu- zat! # dane tranendenta%n!. Dak"!& 2e$e iti2 raz#$ki2'!j$!&a # jedin! *t! iti$ raz#$ki$ '!j$!&i$a daje neki !dn! 're$a!+jekti$a. I tako kategorije imaju empirijsku primjenu* 96!ma ipak ograniavakategorije samo na predmete u empiriji& i (ato !shema tek%enomenon3 #'tanija 7 #2&aena # ne'r!$jenji&!ti (ka! da je ne'r!$jenji&a # &re$en#)

DRUGO POG+AV+JE RAN9:ENDENA+NE DOKRINE RA9UDNE 9NAGE.I+I ANA+IIKE NA=E+A/9usta% s%i6 na!"a istog ra(uma3poka(ano ! kako s! isti pomo%i .kao sint!tiki su#o%i/ spaau s !mpiriom& sa# %a"a%i#!ti kako su meusobno povezani* o s! mo,! na t!m!"u ta0"i2! kat!goria- naela a priori u sebi sadre osnove drugih sudova" to su najvie i najopenitijespoznaje* o su na!"a samo i( trans2!n#!nta"n! "ogik!& n! i i( !st!tik!- 0it )! ri!i i o ana"itikim su#o%ima& #a i6 s! n! po0rka sa sint!tikimaPr%i o#s!k susta%a na!"a istog ra(uma

O na%i$!m na!"u s%i6 ana"itiki6 su#o%a- pr%o na!"o s%akog su#a& ''iako negativno''& ! #a sam s!0i n! proturi!i to ! 'rini'ne'r!t#rjeja* Onsintetikim sudovimani$ta n! poma,! .!r (a ni6 ! potr!0no i #aistina o#go%ara o0!ktu/& no ko# analitikih sudova& !r istina analitikih sudova sespoznaje upravo prema naelu neproturjeja* Do%o"no ! #ak"! (nati o%o najvienaelo analitikih sudova (naelo neproturjeja)& i (nati #a nita ne moe proturijeitiovom naelo a da ne bude uniteno& stoga i sintetiki sudovi moraju paziti na ovonaelo* o na!"o s! n!ka# i(ra,a%a #rugim na!"om ko! ! po Kanto%om mi$"!nun!potr0!no3 ''n!mogu)! ! #a n!$to !st i ni!'' ono ! n!potr!0no !r ! tu umi!$ano%ri!m!& pa s! mora %r!m!nski o0a$na%ati #a ! n!mogu)! #a istovremeno!#na st%ar

8F

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

18/35

Kant Kritika istog uma

!st i ni!* Zato naelo neproturjeja tr!0a r!#!4inirati tako #a g"asi3 nijedn!j t&ari ne'ri'ada 'redikat k!ji j!j 'r!t#rijeiDrugi o#s!k susta%a na!"a istog ra(uma

O na%i$!m na!"u s%i6 sint!tiki6 su#o%a- ono $to apriornim spo(naama #a! o0!kti%nost ! mogunost iskustva* 9int!tiki6

su#o%a n!ma 0!( iskust%a* Zato& najvie naelo sintetikih sudova je& !!svi predmeti supod nunim uvjetima sintetikog jedinstva raznolikosti zrenja unutar mogueg iskustva!!*I( toga& (a nas& #&jeti ik#t&a # uvjeti predmeta iskustva- i t!"a !+jekti&ni intetikia 'ri!rir!)i o#s!k susta%a na!"a istog ra(uma

9ist!matini prika( s%i6 n!go%i6 sint!tini6 na!"a3 iti raz#$ '!ta&%ja nae%a ('!t!janje nae%a nje$# za2&a%j#je$!)*0o timpravilima pojavama !!pripada spoznaja predmeta koji im odgovara!!* Pra%i"a ra(uma sut!m!" i priro#nim (akonima& !r pra%i"a ra(uma prim!nuu priro#n! (akon! samo napos!0n! s"ua!%!- ta+%ia kate"!rija daje 'rir!dan na'#tak za ta+%i# nae%a (nae%a 7pravila

objektivne primjene kategorija). Ta+%ia nae%a it!" raz#$a1. Aki!$i (aki!$i zrenja)

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

19/35

Kant Kritika istog uma

=. ANALOGICE ISKUSTANae%! ana%!"ija ik#t&a &e '!ja&e- !+zir!$ na &!j# a'ri!rn!t- '!d 'ra&i%i$a!dre6enja &!" $e6#!+n!" !dn!a # &re$en#3 iskustvo je empirijska spoznaja, tj$ spoznaja koja pomou opaanja odreuje objekt.No& # ik#t e !'a0anja ataj# a$! %#ajn!- a n#0n!t nji2!&e '!&ezan!ti nije

dana $i je '!ta&%ja$! u vremenu (# &re$en# # ik#t&a '!&ezana).ri mo#usa%r!m!na po koima s! posta%"au ana"ogi! su trajnost" slijed i istodobnost* Ina!&svaopaanja imaju sintetiko jedinstvo s obzirom na vrijeme uope .0!( o0(ira na mo#us/A* PRVA ANA+OGIJA Nae%! trajn!ti &e '!ja&e adr0e !n! trajn!(#'tanij#) ka! sam predmet- i !n! 'r!$jenji&! ka! jedn!ta&n! !dre6enje'red$eta- tj. ka! nain na koji predmet egzistira5!kaz !&e 'r&e ana%!"ije &e '!ja&e # # &re$en#- i t! na d&a naina '!t!je #&re$en# istodobno (&re$enki !'e") i%ijedna za drugom (&re$enki red)- to susimultanitet isukcesija& !#ini o#nosi u %r!m!nu* %rajnost samo poka(u!%r!m!nitost s%ak! po!#in! poa%!*0romjena se ne dogaa samom vrmeenu" negopojavama u vremenu* r!0amo promatrati ono trajno #a 0ismo uop)! ima"i ikaka%

%r!m!nski o#nos pr!ma osta"om& a to trano tr!0a promatrati u samim poa%ama totrajno je sam predmet" supstancija .ina! s! smatra"o #a ! supstan2ia trana& aak2i#!n2ia s! mi!na/* No to #a supstan2ia tra!& to ! tauto"ogia*9aterija ne propada iz niega ne moe nastati neto" to je varijanta ovog naela trajnosti* Naini na ko!supstan2ia !g(istira su akcidencije*- ne $ijenja e 'red$et- ne"! je #'ra&! 'red$et trajan- a mijenjaju se naini nakoji on egzistira8 T! znai 'r!$jena.2astajanje i nestajanje moe biti samo na neemtrajnom?* DRUGA ANA+OGIJA Nae%! 'r!iz&!6enja &e *t! e z+i&a;'!inje +iti'ret'!ta&%ja ne*t! na *t! %ijedi 're$a nek!$e 'ra&i%#3 n! mo,! s! #ogo#iti #a n!postoan! supstan2i! postan! postoan! supstan2i!5'r!$jena je jedin! 'r!$jena odreenja #'tanije- a ne 'r!$jena a$e#'tanije.- no&sintetiko jedinstvo prethodeeg i slijedeeg u vremenu moe biti samo isti pojam&pojam uzroka i posljedi#e* Ka# ra(umi!%am s"i!# poa%a& ra(umi!%am ga kaoslijedprema nekom pravilu5 a u%!t (a to pra%i"o mora postoati rani!* Po tom pra%i"u t!kst%aramo poam uzroka* 9toga $to ! ta poam i(%!#!n i( istog uma& on ! #!#ukti%an isiguran& a n! in#ukti%an kao $to 0i 0io #a ! i(%!#!n i( !mpiri!* o ! ''n!op6o#an (akon!mpirisk! pr!#o#,0!''* ''Za s%ako iskust%o i n!go%u mogu)nost potr!0an ! ra(um''*J!#ini krit!ri (a kau(a"it!t& !#ini krit!ri #a n!$to 0u#! u(rok& ! vremenski slijed*- "dje '!t!ji dje%!&anje- '!t!ji i i%a- a ti$e i #'tanija * Natanak 7 'r!$jena izne'!t!janja nek!" tanja # '!t!janje t!" tanja. A%i kak! e t! ne !dn!i na#'tanij#- ne"! na njen! tanje- !nda t! #t&ari nije nastanak- ne"! a$!promjena.:* REA ANA+OGIJA Nae%! zajedni*t&a &e #'tanije- #k!%ik! # it!d!+n!-t!je # '!t'#n!$ zajedni*t (tj. # #zaja$n!$ dje%!&anj# jedni2 're$a dr#"i$a)3 istodobnost + egizstencija raznolikog u istom vremenu* ''Za!#niko #!"o%an! st%ari !i uvjetmogunosti stvari kao predmeta iskustva''- s%! poa%! su ujednoj prirodi& u !#inst%u iskust%a* A empirijski zakoni te prirode senalaze samopomou iskustva" ali i samo po pravilima koja omoguuju to iskustvo7

8

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

20/35

Kant Kritika istog uma

>. 9OSTULATI EM9IRICSKOG MIFLCENCA UO9E1. On! *t! e %a0e 4!r$a%ni$ #&jeti$a ik#t&a ('re$a zrenj# i '!j$!&i$a)- t! jemogue.

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

21/35

Kant Kritika istog uma

nae%!- &aki &!j '!ja$- $!0e #'!trije+iti a$! e$'irijki- a ne a'ri!rn!.Tranendenta%na #'!tre+a nae%a i '!j$!&a e !dn!i na stvari same o sebi- ae$'irijka #'!tre+anae%a i '!j$!&a !dn!i e napojave (tj$ predmete moguegiskustva. M!"#a je a$! empirijska upotreba- t&rdi Kant& !rpojmu moraodgovarati predmet& inaepojam nema smisla* S&i '!j$!&i e !dn!e a$! na $!"#e

e$'irijke z!r!&e (iak! a$i '!j$!&i adr0a&aj# #!'e mogunost iskustva)8 9%! $toi(%"aimo i( ta0"i2! kat!goria prim!ni%o ! samo u !mpirii*0ojma imatrans2!n#!nta"no& a"istvari n!* Sa$! '!$!# osjetilnosti'!ja$ e $!0e !dn!iti nat&ari.- kat!gori! s! n! mo,! #!4inirati .a #a s! n! %rti u krugu/* iti raz#$ki '!j$!&i ne$!"# e nikada #'!trije+iti trans#endentalno- ne"! uvijek a$!empirijski. Rez#%tattranendenta%ne ana%itike raz#$ a 'ri!ri nikad ne $!0e ni*ta &i*e ne"! anti#ipirati%ormu mogueg iskustva/ a 'red$eti na$ $!"# +iti dani jedin! #n#tar !jeti%n!ti.9toga i ontologija $!ra 'retati #$i*%jati da daje intetik# '!znaj#- i !"raniiti enaanalizu istog razuma(za !nt!%!"ij#88)- ''miljenje 7 radnja kojom se dani zor odnosi na neki predmet''5 &&izvan podruja

mogueg iskustva uope ne moe biti sintetikih naela a priori&&$- '!ja&e k!je e '! kate"!rija$a '!$i*%jaj# ka! 'red$eti 7%enomena(%enomenon-jednina)/ t&ari k!je # ik%j#i&! 'red$et raz#$a- a%i e $!"# 'ridati nek!$('re$da ne!jeti%n!$) z!r# 7 noumena (noumenon- jednina). O&! je #jedn!'!dje%a &ijeta na osjetilni (4en!$ena%ni) i razumski (n!#$ena%ni) &ijet. /sjetilanam predstavljaju stvari onako kako se pojavljuju, a te stvari onda moraju biti netoto ima &&objektivni realitet&&, neto o sebi to je predmet razuma* Dak"!& o%im ''s%i!tomu na$!m #u6u'' 0i s! ra(um mogao 0o"! po(a0a%iti n!go os!ti"a* o n!$to im! s! 0a%ira(um& a n! os!ti"a& ! tranendenta%ni !+jekt ('!ja$ ! nee$# #!'e). Otku#uop)! ta misao o st%ari o s!0iB Pa (ato $to o%!ku osjetila ne daju nita o stvari osimpojave5 a"i& da bi se dolo do noumenona" nije dovoljno osloboditi se misaonog zrenja"nego je potrebno iprihvatiti drugu vrst zrenja- kategorijei#u #a"! o#zrenja& !rpomiljaju predmet uope& iako n! u os!ti"nosti*N!#$en!n ne tre+a '!$i*%jati ka! 'red$et !jeti%a- ne"! ka! stvar o sebi* No 0a$(ato $to isti pomo%i n! (na! ni$ta 0!( (ora& ra(#io0a 4!nom!non-noum!non i os!ti"nis%i!t-ra(umski s%i!t ni! sas%im opra%#ana .pri! po#!"a na osjetilne i razumskepojmove/* Ojeti%n!t 'rikaz#je 'red$ete kako se pojavljuju- a raz#$ kakvi jesu(!&!dr#"! je # e$'irijk!$ znaenj#- ne a'ri!rn!$ a%i t! na$ #&ijek !tajene'!znat!- jer je ne$!"#e '!$!# it!" raz#$a i*ta rei ! t&ari$a ! e+i)

Do#atak3 O am4i0o"ii r!4"!ksi%ni6 pomo%a .ug"a%nom pr!sko!no/- o%#! Kant man!-%i$! u#ara po +!i0ni(u-to pripada ili proturjei pojmu openito" to pripada ili proturjei onom posebnomsadranom pod pojmom/5 a"i i( toga n! s"i!#i #a ono to nije sadrano u opem nije ni uposebnom& a na tom! s! (asni%a+!i0ni(o%a 4i"o(o4ia- kritika it!" raz#$a !taje # d!$eni ik%j#i&! !ni2 'red$eta k!ji mogu biti danikao pojave/ ! !ni$a iz&an t!"a e ni te!rijki ne $!0e ra'ra&%jati - pomo%isve" mnogo ijednoimau suprotsta%"!ni im poam3 nita* Posto! C nainani$ta ni*ta ka!

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

22/35

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

23/35

Kant Kritika istog uma

nae%i$a). U$ e t!"a ne !dn!i 'r&! na ik#t&!- ne"! na raz#$ i #$ raz#$# inje"!&i$ raz%iiti$ '!znaja$a dajejedinstvo?* O +OGI=KOJ UPORE?I UMA- postoi neposredna spoznaja izakljuivanje .%!) %i1!no ko# +o2k!a .mis"im/ i ko#D!s2art!sa3 intuicija i dedukcija/* Kako sta"no (ak"uu!mo& t! #%i! %rst! spo(na%ana

nam s! mi!$au& pa nam s! n!ka# ini #a n!posr!#no opa,amo ono $to ust%ari(ak"uu!mo* Ka# pos"!#i2a #ir!ktno s"i!#i i( pr!mis!& on#a ! to direktan zakljuak5ka# ! potr!0an tr!)i su# i(m!1u& to ! indirektan zakljuak* Prim!r (a pr%i .#ir!ktni/ !38* 9%i "u#i su smrtni5

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

24/35

Kant Kritika istog uma

'!ja$ e !dn!i na a'!%#tni t!ta%itet # intezi #&jeta. #m tei sve razumske radnje!!obuhvatiti u jedno apsolutno #ijelo!! 1ato um nije ogranien samo na mogue iskustvo"nego je transcendentan* iti #$ki '!j$!&i # tranendenta%ne ideje .pomo)u ti6i#!a ne moe se odrediti nikakav objekt& a"i poma,u ra(umu u n!go%o pro$ir!noupotr!0i/* #m" kao mo odreene logike forme spoznaje" je mo zakljuivanja* #m

sadri totalitet uvjeta" pa ak i ako je niz tih uvjeta beskonaan (te se ne moeobuhvatiti)" jer i ako je beskonaan" to su sve istiniti uvjeti 1mska spoznaja je a prioriodreena i nuna

r!)i o#s!k trans2!n#!nta"n! #ia"!ktik! .8/ 9usta% trans2!n#!nta"ni6 i#!a, tri su vrste zakljuaka pomou kojih um prema naelima dolazi do spoznaja& u sk"a#u stri op)a o#nosa ko! mo,! imati3 o#nos pr!ma su0!ktu& t! o#nos pr!ma o0!ktu .kaopr!ma poa%i i"i kao pr!ma pr!#m!tu mi$"!na/ to su 8* odnos prema subjektu5

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

25/35

Kant Kritika istog uma

- su# ''ja mislim'' n! go%ori #a ima n!ko opaanje& n!go mogunost da sebe vidi$ S#dja $i%i$ adr0a&a 4!r$# &ak!" raz#$k!" #da #!'e- !n je &e2ik%('!kreta,) &i2 kate"!rija i t!"a &i zak%j#i iz t!" #da- #k%j##j#i kate"!rije-ukljuuju samo trans#endentalnu upotrebu razuma, bez ikakve primjese iskustva8

9r&i 'ara%!"iza$ #'tanija%iteta Ca a$ a'!%#tni #+jekt &i2 &!ji2

#d!&a- a a'!%#tni #+jekt na*i2 #d!&a je #'tanija- dak%e ja ka! $ia!n! +iea$ #'tanijaKritika pr%og para"ogi(ma3 ako sam asupstancija& morao 0i6 mo)i (ak"uiti #a

nasta!m i propa#am .kao i #rug! supstan2i!/& ina! s! n! mogu smatrati supstan2iom*N!mamo n!ko iskust%o .u su#u ''a mis"im''/ ko! 0i #a"o tranost pr!ma koo 0i s!o#r!#i"a supstan2ia ja nije stalan i trajan zor* N! mo,! 0iti ''Ja ! supstan2ia''

5r#"i 'ara%!"iza$ St&ar ija e radnja ne $!0e $atrati k!nk#renij!$$n!"i2 dje%atni2 t&ari jejednostavna/ a d#*a je tak&a t&ar/ dak%e- d#*a jejedn!ta&na.

Kritika #rugog para"ogi(ma3 para"ogi(am oito t%r#i #a mnoge predodbe morajubiti u apsolutnom jedinstvu subjekta" da bi sainjavale misao* No to n! stoi* =o%!k

u%i!k s!0! posta%"a kao misaono 0i)! ka# si ,!"i ra(asniti misao& i (ato mu s! ini #a tomora 0iti n!ko !#inst%o no to !subjektivni uvjet3 mi si ne moemo predoiti misaonobie bez jedinstva (jer !ja! je jedino misaono bie koje si predoavamo)* 2vrdnja &&ja samjednostavna supstan#ija&& nam nita ne govori o objektu, niti mi govori ita o menisamome kao o predmetuik#t&a8

r!)i para"ogi(am3 Ono $to ! s%!sno i#!ntit!ta samog s!0! u ra("iitim %r!m!nima! p!rsona5 #u$a ! s%!sna toga5 #ak"!& dua je persona

Kritika tr!)!g para"ogi(ma3 a s!0! %i#im kao n!$to trano ka# promatram %ansk!st%ari5 no ka# sam s!0! promatram& n! %i#im tu tranost s!0! u %r!m!nu* A kakoosobnost (personalitet) n! s"i!#i i( toga $to promatram %ansk! pr!#m!t& n!go ka#promatram .n!-tranog/ s!0!& tako ni dua ne moe imati personalitet

=!t%rti para"ogi(am i krtika !t%rtog para"ogi(ma3 ug"a%nom pr!sko!no& osim#!4ini2i! idealizma i dualizma* Idea%iza$ sumna u opstonost pr!#m!ta %anski6os!ti"a5 a"i n! t!kporicanje postojanja vanjskih predmeta& n!go iporicanje da sepostojanje vanjskih predmeta spoznaje vanjskim osjetilima (dakle" tvrde da se iskustvomne moe spoznati postojanje vanjskih predmeta" nego razumom (to je zajebana pozicija" ioni ne mogu dokazati svoje tvrdnje 5ebiga" ima i gorih stvari u ivotu))5 d#a%iza$ mogu)! ! t%r#iti sigurnost %anski6 pr!#m!ta .pr!#m!ta %anski6 os!ti"a/ pomo)uos!ti"a

9UMA =I9E NAUKE O DUI .PREMA OVIM PARA+OGIZMIMA/- u nauci o duine da se nita sintetiki a priori spoznati* Naim! (ato $to u dui nemanita postojano" nema predmeta koji bi se mogao odrediti (samo mijena)Rai!na%n#'i2!%!"ij# $!0e$! ka! znan!t !d+aiti- jer nadi%azi &e na"e %j#dk!" #$a- osta"o ! pr!sko!no .a"i samo #o kraa o#"omka sa (%!(#i2ama& pa(i75 pos"i! s!nasta%"a/* 9ri&id nataje zat! *t! e subjektivni#&jet $i*%jenja $atra '!znaj!$objekta .o%o ! 0i"a samo o0!k2ia& o#ma6 ! op!t pr!sko!no s%! #o samog kraa3/- d#*a '!znaje ! e+i .a"i samo na t!m!"u umskih sofizama/ +ez#&jetn! jedint&! 8*!dn!a .#u$a ni! in6!r!ntna& n!go su0(ist!ntna/5

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

26/35

Kant Kritika istog uma

o mnogim st%arima i(%an s!0!& n!gosamo opstojnost sebe same.tu oito i#! proti%D!s2art!sa/& asve ostale stvari su joj samo predodbe/*Sve ove tvrdnje due same o sebisu tvrdnje istog uma (neempirijske, samo na iskustvu zasnovane i idu dalje odmogueg iskustva

5r#"! '!"%a&%je (

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

27/35

Kant Kritika istog uma

sa#a$n!m tr!nutku/ s! pr!kinu"a* Dak"!& nu,no ! #a s%i!t ima po!tak& i #a ni!0!skonaan* Na#a"!& ka# 0i s%i!t 0io prostorno 0!(granian& on n! 0i 0io o0u6%ati% kao2!"ina .!r 2!"ina nu,no tra,i grani2!/* 9toga& bezgranini svijet ne moe istovremenobiti dan (obuhvaen) kao cjelina" nego samo ogranieni svijet

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

28/35

Kant Kritika istog uma

cijeli kauzalitet* No& i( s"o0o#! n! 0i tr!0ao mo)i proi(i)i kau(a"it!t* Dak"!& nemamonita osim prirode i njenih zakona*

Prim!#0! tr!)o antinomii- 'rek!en!

=EVRA ANINOMIJA1. Teza U &ijet# i%i iz&an nje"a '!t!ji nje"!& #zr!k k!ji je n#0n! +ie

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

29/35

Kant Kritika istog uma

- n!mamo o0a%!(! pr!ma onom! $to ne moemo znati* No tranendenta%na 4i%!z!4ijas! posta%"a kao #a nema nerjeivih pitanja* Tranendenta%na 4i%!z!4ija e +a&i a$!k!z$!%!"ijki$ 'itanji$a* rans2!n#!nta"na 4i"o(o4ia s! 0a%ipredmetima koji sunepoznati" ali ne i nemogui3 #$ je zaintereiran za apsolutni totalitet- a a'!%#tni t!ta%itet na$ ik#t&! ne $!0e

dati-j!* # d&ije iste umske znanosti!i$ tranendenta%ne 4i%!z!4ije $ate$atika i %iti$!ra%- mo,#a 0i mogao postoatizbiljski predmet& a"i koi mo,!mo dohvatiti samo umom(idejom)3 !dak%e te ideje # #$#, Ni"dje # ik#t e ne na%azi predmet tih ideja* 96%a)an!poa%a u !!apsolutnoj cijelosti!!nika# ni! mogu)! opa,an!m* Ne$a rje*enja !&i2 t&ari# ik#t- a%i ni d!"$atiki

P!ti o#s!k antinomi!39k!ptina pr!#o#,0a ko(mo"ogiski6 pitana pomo)u s%!!tiri trans2!n#!nta"n! i#!!

- um!sto #ogmati(ma s! stoga posta%"askeptiki nain* Antinomi! s! osni%au na tom!$to supremalene ili prevelike za razum3 npr* ako s%i!t ima po!tak& to !premaleno(ara(um& a ako n!ma po!tak& to !preveliko* Zato su ta pitana n!o#go%ori%a* I stogasumnjamo u samu osnovu kozmologijskih pojmova, jer imamo &&prazan pojam onainu kako nam je predmet kozmologijskih ideja dan&&

!sti o#s!k antinomi!3 rans2!n#!nta"ni i#!a"i(am kao k"u (a r!$!n!ko(mo"ogisk! #ia"!ktik!- tranendenta%ni idea%iza$ #enje k!je t&rdi da ite '!ja&e (tranendenta%ne)ne$aj# e"zitenij# iz&an na*i2 $i%i- dapojave nisu stvari po sebi/ tranendenta%nirea%it e t&rditi dapojave jesu stvari o sebi. Tranendenta%ni idea%iza$ t%r#i #astvari imaju realnu egzistenciju" ali prostor i vrijeme su samo forme opaanja tih stvari ine postoje realno3 !!pojava 7 realitet empirijske predodbe!!" ali nita to bi bilo o sebirealno- #zr!k '!ja&a ne $!0e$! znati e$'irijki- a%i $!0e$! inte%i"i+i%n!/ i nje"a z!&e$!trans#endentalnim objektom- k!ji je dan a$ '! e+i 'rije &ak!" ik#t&a 5 a poa%!nisu #an!posebi& n!go upra%opo transcendentalnom objektu*

9!#mi o#s!k antinomi!3 Kritika o#"uka ko(mo"ogiskog spora uma sa samimso0om- antin!$ija it!" #$a je zan!&ana na jedn!$ ar"#$ent# ak! je dan!uvjetovano- !nda je dan i #ijeli niz njegovih uvjeta. 9red$eti !jeti%a # na$ dani ka!#&jet!&ani- dak%e dan na$ je i ije%i niz nji2!&i2 #&jeta. T! je !4itiki ar"#$ent itre+a "a '!+iti.- ta argum!nt pr%o poi%a na regresu niza uvjeta .ako je dano uvjetovano" dan je uvjet"koji je opet uvjetovan svojim uvjetom& i tako u 0!skra/* Dan ! 2i!"i ni( u%!ta5 a"ipro0"!m ! $to su o%#! #an!stvari kakve jesu& a n! %o#i s! rauna o tom! kako ja testvari mogu spoznati* Ja mogu ono $to mi ! sa#a #ano empirijski spoznati& a"i n! i uvjete*Dak"!& 'red$eti !jeti%a na$ je# dani- a%i ne &e !n! *t! i2 #&jet#je (iak! i2'ret'!ta&%ja$!). o ! tipina gr!$ka uma& #a pr!tposta%"a #a su #ani i s%i u%!ti3 zat!

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

30/35

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

31/35

Kant Kritika istog uma

- ''kad +i '!ja&e +i%e a$e t&ari ! e+i- !nda +i #&jeti #&jet!&ani$ #&ijek ka!%an!&i 'ri'ada%i jedn!$ te it!$ niz#''* o ! "o$ ut!2a i#!! o apsolutnom realitetupoa%a3 ''ako su pojave 7 same stvari o sebi" onda se sloboda ne da spasiti''& !r u tomsluaju priroda je odredbeni uzrok svega- pr!#m!t os!ti"a ima ono inte%i"i+i%n! .$to ni! t!kpojava& n!go pr!tposta%"amo st%ar o

s!0i/ i ono enzi+i%n!.$to ! uinakpojave u osjetilnom svijetu/* Zato ta pr!#m!t os!ti"an!ma t!k !#an ka#za%itet& n!go postoi empirijski pojam kauzaliteta i intelektualnipojam kauzaliteta* ako postoi intelektualni karakter kauzaliteta .karakt!r st%ari pos!0i/i empirijski karakter kauzaliteta.karakt!r poa%!/- #ak"!& o%a inteligibilni kauzalitet n! stoi ni po# kak%im %r!m!nom .!r %ri!m!o#r!1u! samo poa%!& a n! st%ari po s!0i/* Dak"!& taj kauzalitet ne stoji u nizuempirijskih uvjeta* 9toga& taj inteligibilni karakter kauzaliteta mora se &&proglasitislobodnim od sveg utje#aja osjetilnosti i odreivanja pomou pojava&& on je stogaslobodan od svake prirodne nunosti koju nalazimo u osjetilnom svijetu, i on svojadjelovanja poinje sam od sebe!Z0og toga mo,!mo imati i %!+!d# i 'rir!d#- i t! +ez'r!t#rjeja8

- ukratko& kauzalitet pojava nam n! #opu$ta apso"utni tota"it!t* Ka# (ak"uu!mo nau%!t! u%!to%anog po poa%ama& osta!mo samo u grani2ama mogu)!g iskust%a*M!1utim& nije li mogue da postoji i inteligibilni kauzalitet" uzrok koji nije ujedno ipojava3 4en!$en!n adr0i empirijski kauzalitet- a n!#$en!n inteligibilni kauzalitet.N!#$en!n je # tranendenta%n!$ #+jekt# k!ji na$ je e$'irijki ne'!znat3 inte%i"i+i%ni karakter je tranendenta%ni #z!k e$'irijk!"a. !&jek e+e ne'!znaje a$! e$'irijki- ne"! i dr#"i$ d!j$!&i$a k!ji # '!&e &an!jeti%ni.!&jek je dak%e e+i i%enomen(ti$ e +a&i razum) i inteligibilni predmet(ti$ e +a&ium). 5a #$ i$a ka#za%itet- t! je !it! '! i$'erati&i$a (tre+a da- S!%%en) raz#$e +a&i a$! !ni$ *t!jest- a #$ !ni$ *t! bi trebalo biti. U$ t!"a $!0e 'r!"%aitinunima !ne t&ari k!je ejo nisu dogodile, ak i one koje se moda nee ni dogoditi*u Kant u"a(i upraksu*- dje%#je %i #$ %!+!dn!,& to ! %a,no pitan!* $isti um nije podvrgnut formi vremena&kauzalitet uma ne poinje u vremenu da bi proizveo posljedicu* U$ je trajni #&jet &i2!&jek!&i2 hotiminih djelovanja (volje) a$ #$ nije '!ja&a- i zat! ne 'ada '!dka#za%itet 'rir!de (niti nje"!& ka#za%itet i$a &re$enki %ijed). Tak! e nek!"z%!ina ne ka0nja&a z+!" e$'irijki2 #&jeta k!ji # '!takn#%i nje"!&! dje%!&anje(%!*e" dr#*t&a- %!*e" !d"!ja...)- ne"! z+!" kauzaliteta uma. U$ odreuje- a%i nijeodreen. 5ak%e- $!0e e d!i d! inteligibilnog uzroka, a%i ne i izvan inteligibilnoguzroka.- oito&sloboda s! ne moe empirijski odrediti* Ona nije uvjetovana u pojavi& a"i mo,!uvjetovati neto u pojavi- sa# nastupa pitan! o e"ziteniji n#0n!" +ia5 tr!0a #o)i #o neuvjetovane supstancije*No& ''ne moe biti neuvjetovanog lana ija bi egzistencija bila nuna''& to ! tako uempirijskom nizu* No& #&jet i #&jet!&an! # dinamikom regresu (ne matematikom) neine n#0n! e$'irijki niz. Ne#&jet!&an!;n#0n! +ie je nee$'irijki #&jet(inteligibilni)..mpirijski nuz moe biti zasnovan na nekom inteligibilnom biu. Na tajnain- i prirodna nunost i neko neuvjetovano i istovremeno nuno bie, mogupostojati.

@8

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

32/35

Kant Kritika istog uma

- mi naprosto ''s !#nog "ana empirijskih nizova inimoskok izvan osjetilnosti''* 9a# %a"a'ret'!ta&iti da # '!ja&e tek!n!%#ajn!- i da '!t!jizbilja za sebe- te da # '!ja&etek 'red!d0+e !n!" inte%i"i+i%n!". 5ak%e- ad e$! "!&!riti ! stvarima koje leeizvan dosega iskustva itra0it e e nuno bie

Tree '!"%a&%je (

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

33/35

Kant Kritika istog uma

- tom! #a s! #oka,! 0og pr!t6o#i"a ! ''potreba naeg uma da za egzistenciju uopeprihvati neto nuno''* Kao i t!o"o$ki& i ko(mo"o$ki #oka( i#! na po%!(ni2u najviegrealitetai apsolutne nunosti* No on ni! tako "ak (a po0iti .ni! kao onto"o$ki& koi sta%it%r#nu #a ! 0og s%!mogu)& a n! pita s! postoi "i 0og/& on (ak"uu! po lancu nunostida postoji ono neuvjetovano (prvi uzrok" prvi pokreta)& to je dokaz na temelju one ranije

tvrdnje da ako neto postoji, mora postojati i neto nuno (ne to isto!* Oito ! #a o%a#oka( 0ar #!"omino poi%a na iskustvu& a"i o#nosi s! na s%i!t .kao pr!#m!t#oka(i%ana/& pa s! (o%! ko(mo"ogiskim #oka(om .a"i n! po(i%a s! ni na kak%a pos!0nas%ost%a pr!#m!ta u s%i!tu& pa ni! isto%!tan 4i(ika"not!oriskom #oka(u/5 ko! ! topr%o 0i)! ko! nu,no !g(istiraB Pa najrealnije bie* No& !mpiriskim put!m s! mo,! #o)isamo #o toga #a nuno bie uope postoji a"i ne moe se empirijski rei nita osvojstvima tog nunog bia$N! mo,! s! r!)i ''koja od svih moguih stvari sadravapotrebne uvjete za apsolutnu nunost'' op!t ! iz samih pojmovai(%!#!na i apso"utnanu,nost i nar!a"ni! 0i)!& i op!t osta! bez potpore u zbilji* O%a ko(mo"ogiski #oka(ust%ari ! isti kao i onto"ogiski& i !#nako ni$ta nam n! go%ori- otku# (a0"u#aB I( t%r#n! .pos%! priro#n!& ''a"i (ato o$ n! sigurn!''/ #a ako neto

egzistira" ima neto (ne to isto) to nuno egzistira* No& r!gr!s #o tog pr%og u(roka s!nika# n! mo,! dovriti& a $to ! na%a,ni!& !d nje"a (!d t!" 'r&!+itn!" +ia) e nikadne $!0e nipoeti.* o#s!k O n!mogu)nosti 4i(ikot!oriskog #oka(a- nipojam ni ope iskustvo n! #au nam nikaka% #oka( (a 0oga5 osta! samo n!kokonkretno iskustvo* No& o#go%or na o%o ! %r"o "agan3 kak! $!0e '!t!jati iskustvok!je+i +i%! 'ri$jeren! ideji, Ideja #'ra&! i jet ideja '! t!$e *t! je ink!n"r#entna ik#t&!$.Na krau Kant po%"ai ona stari #oka(& o tom! #a ! s%i!t ur!1!n oig"!#nos%r6o%ito i #a stoga mora 0iti n!ki t%ora2 koi ! to por!#ao na ta nainF* o#s!k Kritika s%ak! t!o"ogi! na osno%i sp!ku"ati%ni6 na!"a uma- postoi transcendentalna teologija.nu 0ran! deiti/ i teologija temeljena na objavi.nu0ran! teiti/* D!isti %!ruu u na%i$! 0i)! kao uzrok svijeta& a t!isti kao tvor#a svijeta.pr%ima ! #oka( onto"ogiski i t!o"ogiski& #rugima 4i(ikot!o"ogiski/- te!rijka #'!tre+a #$a 7 a 'ri!ri '!znaje$ da ne*t!jest/ 'raktina #'!tre+a#$a 7 a 'ri!ri '!znaje$ da ne*t! treba biti.0ostojanje boga se moe pokazati kaonuno samo po moralnim4 praktinim razlozima*- t!oriska spo(naa !spekulativna.n!no po#ru! ni! mogu)! iskust%o/& (a ra("iku o#prirodne.koa osta! u ok%iru mogu)!g iskust%a/* U(rok s! u%i!k poku$ao (ak"uitii#u)i o# priro#nog kau(a"it!ta skokom u sp!ku"a2iu& a to ! ono $to ni! 0i"o #o0ro ut!o"o$kim #oka(ima* S&i 'ek#%ati&ni '!k#*aji te!%!"ije # i'a%i %!*e tre+a%i # ek!rititi $!ra%ni$ zak!ni$a.- no& kakopostoji nemo ljudskog uma da dokaeopstojnost boga" postoji i nemo da seopovrgneopstojnost boga

DODAAK RAN9:ENDENA+NOJ DIJA+EKI:I3O n!gati%no upotr!0i i#!a istog uma- #ia"!ktiki poku$ai istog uma #a nas o#%!#! i(%an grani2a mogu)!g iskust%a su%ar"i%i- raz#$ kategorije &!de k itini- a #$ trans#endentalne ideje &!de # 'ri&id. Zato !nu,na o$tra kritika uma*

@@

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

34/35

Kant Kritika istog uma

- nisu ideje tranendentne i"i i$anentne.pr!ko grani2a i"i unutar grani2a iskust%a/&n!go upotreba ideja* Um s! n! o#nosi na o0!kt!& n!go na ra(um #$ ne stvara- ne"!sreuje '!j$!&e ! !+jekti$a.On #a! na$ir! !#inst%o pomo%ima .$ir! n!go ra(um/3ra(um g"!#a kako nastaju nizovi uvjeta& a umsreuje nizove u totalitet*- raz#$ jedinj#je raznolikost u objektu- a #$ jedinj#je raznolikost pojmova

3 #'!tre+a tranendenta%ni2 ideja nije dak%e konstitutivna(t! je '!a! raz#$a8)-ne"! regulativna #$ke ideje #'ra&%jaj# raz#$ na !dre6en i%j/ t! je t!ka izk!je razum ne proizlazi- a%i # nj!j ima razum najvee jedinstvo. Mi u to iluziji#apostoi tak%a toka &idi$! ne a$! 'red$ete k!ji # na$ 'red !i$a- ne"! i !neda%ek! iza nji2. a umska i#!a ! ideja #ta&n!ti- je%ine &e '!znaje.- ! sa#& to opeko! ! posao uma& mo,! i"i 0iti dan!.pa s! samo i(%o#i ono pos!0no& ito ! apodiktika upotreba uma/ i"i 0iti '!$i*%jen!;ita ideja.pa ! potr!0nahipotetika upotreba uma/ 6ipot!tika spo(naa uma ima t!k regulativnu upotr!0u- um ! upra%o logiko naelo& ko! poma,! ra(umu ka# o%om! nisu #o%o"na n!go%apra%i"a #a 0i ost%ario sist!matinost .!#no na!"o po# koim s%! stoi/* Mo,! "i s! tojedint&!- k!je #$ daje- #initi !+jekti&n! n#0ni$- a ne tek %!"ini$ i #+jekti&n!

n#0ni$, Doka( #a um #a!o0!kti%no !#inst%o Kant tra,i u !#inst%u priro#ni6 (akona.posto! na%i$i& !#inst%!ni (akoni u priro#i po# ko! s%! partiku"arno potpa#a/- i( 0!skran! ra("iitosti u priro#i stoi i tr!0a s! pomi$"ati !#inst%o3 raz#$ je 'red$et za #$- it! tak! ka! *t! je !jeti%n!t 'red$et za raz#$razum pojmovima stvara jedinstvo iskustva" a um sve razumske radnje sistematizira

O kran!m 2i"u priro#n! #ia"!ktik! "u#skog uma- ideje nisu dijalektine" nego njihova zloupotreba* Nisu #ak"! kri%! i#!!& n!go "u#i koii6 ("oupotr!0"a%au- '!j$!$ a 'ri!ri $!0e$! e %#0iti a$! ak! $! na'ra&i%i tranendenta%n#ded#kij# t!" '!j$a. o ! "ako ko# deduk#ije kategorija& a"i ko# ideja istog uma ni!"ako napra%iti tak%u #!#uk2iu kao ko# kat!goria* No& ako ideje imaju neku objektivnuvrijednost" a nisu tek prazne misli" mora ih se moi deducirati ta ded#kija ideja jed!&r*etak kritik!" '!%a it!" #$a.- %!"ika ! ra("ika ! "i nam #an u umupravi predmeti"ipredmet u ideji* Pra%i pr!#m!to#ma6 ,!"imo odrediti& a pr!#m!t u i#!i nam t!k s"u,i #a druge predmete odredimo unjihovom !!sustavnom jedinstvu!! prema toj ideji* E& tak%a ! i ideja boga& ka,! Kant3 nez+i%jka- a%i regulativna.-spekulativni um )! pri6%atiti deistiko staa"i$t! o postoanu 0oga* Mi n! mo,!mo (nati$to ! %r6o%no 0i)! o sebi& mo,!mo ga pomi$"ati samo pomo)u osjetilnih datosti- koi ! i%j ideja it!" #$a, Sa&r*en! #ta&n! jedint&!& a"i samo kao ideja& a n!kao na#an! #a ga s! mo,! ika# #osti)i uzbilji- 'r&a re"#%ati&na ideja it!" 'ek#%ati&n!" #$a 7ja (psihologija/ dr#"are"#%ati&na ideja 7 svijet (kozmologija/ trea re"#%ati&na ideja 7 bog (teologija 2emoemo prihvatiti boga kao nesumnjivog" ali trebamo prihvatiti svijet kao daje bogpostoje" ponajvie zbog oite svrhovitosti*- Kant $i%i da bez sumnje '!t!ji ne*t! raz%iit! !d &ijeta *t! adr0a&a !n!&jetk!" '!retka i nje"!&e &eze 're$a !'i$ zak!ni$a- n! ! &!jt&i$a tak&!"+ia (je %i !n! nn#0n!- je %i naj&i*i rea%itet i %.) ne$a $i%a ra'ra&%jati., !!isti um je u poetku obeavaoporirenje preko svih grani#a iskustva" da bi se na

@C

8/12/2019 59225476 Kant Immanuel Kritika istog Uma

35/35

Kant Kritika istog uma

kraju pokazao samo kao regulativan!!- %j#dka '!znaja '!inje azorovima- 're%azi napojmovei za&r*a&a idejama. Na&e tri razine i$a apriorne izvore spoznaje- n! ni"dje ne 're%azi "ranie ik#t&a

KRITIKA ISTOG UMA